1.

ENERGIJA ČESTICA VODE

2. OD ČEGA ZAVISE GRANICE KONZISTENCIJE

3. PARAMETRI RSR KLASIFIKACIJE

4. TIPOVI OPITA SMICANJA

5. BRAZILSKI OPIT

6. ŠTA JE KONSTANTNO U OPITU DIREKTNOG SMICANJA ?

7. ABRAZIVNOST

8. KOJI MODUL ELASTIČNOSTI UZIMAJU DEER I MILLER I ZAŠTO ?

9. KAKO SE PRIBLIŽNO MOŽE ODREDITI TRENJE DUŽ RAVNI DISKONTINUITETA

?

10. KOJE PARAMETRE UVODI LAUFFEROVA KLASIFIKACIJA ?

11. KOJE PARAMETRE KORISTI RMR KLASIFIKACIJA ?

12. MOŽE LI SE MODUL DEFORMACIJE IZRAČUNATI IZ PODATAKA RMR ?

13. KADA SE JAVLJA UKLIJEŠTENI HORIZONTALNI NAPON ?

14. ŠTA JE ZATVORENI KAPILARNI SISTEM ?

15. KAD NASTAJE TURBULENTNO TEČENJE ?

16. ZAŠTO OTPORNI PARAMETRI TLA NISU KONSTANTNE VELIČINE ?

17. ŠTA JE GAMA (DEFINICIJA,JEDINICA) ?

18. PREDNOSTI BUŠOTINSKOG PRESIMETRA

19. DA LI SE NA OSNOVU ALFA MOŽE DOBITI FI ?

20. ZAŠTO JE VAŽNA DEBLJINA „DOBROG SLOJA“ TLA IZNAD „LOŠEG SLOJA“ ?

21. ŠTA DOBIJEMO KOD ISPITIVANJA KOMOROM POD PRITISKOM ?

22. GDJE JE VEĆI ZNAČAJ NEPOVOLJNE ORIJENTACIJE DISKONTINUITETA,KOD

TUNELA ILI KOSINE ? (ZAŠTO ?)

23. ŠTA JE ZATVORENI KAPILARNI SISTEM ?

24. ZA ŠTA SLUŽI INDEKS RELATIVNE PLASTIČNOSTI ?

25. ŠTA JE tgФ ?

26. KOJI JE TEORETSKI MAX. UGAO TRENJA STIJENSKOG MATERIJALA ?

27. KOJE SE SILE JAVLJAJU NA RAVNI LOMA MATERIJALA PRI JEDNOOSNOM

KOMPRESIONOM OPITU ?

28. ŠTA KAPILARNA VLAGA RADI MATERIJALU ?

29. ŠTA JE HETEROGENOST ?

30. ZAŠTO RAČUNAMO VODOPROPUSNOST ?

31. ŠTA JE NEKOHERENTNO TLO ?

32. KAKO HIGROSKOPNA VODA UTIČE NA GLINU ?

33. ŠTA JE KLIZNA RAVAN ?

34. KAD PRESTAJE KAPILARNO DIZANJE ?

35. NA TEMU SE TEMELJI MEHANIKA TLA ?

36. KAKO SE PRIBLIŽNO MOŽE ODREDITI BRZINA PROTICANJA KOD

TURBULENTNOG TEČENJA ?

37. ZBOG ČEGA JE TLO HETEROGENO I ANIZOTROPNO ?

38. ŠTA JE GRANICA SKUPLJANJA ?

39. ŠTA JE PREKONSOLIDACIJA ?

40. ŠTA JE Ф U PRORAČUNU NOSIVOSTI PO TERZAGHIJU ?

41. ŠTA UVODI FROHLICH ?

42. ŠTA JE SEKUNDARNA KONSOLIDACIJA ?

43. U ČEMU JE ZNAČAJ KOTTEROVIH JEDNAČINA ?

44. ŠTA POVEĆAVA PASIVNI ZEMLJANI PRITISAK ?

45. ŠTA JE POVRATNA ANALIZA PRORAČUNA STABILNOSTI ? (ŠTA JE POZNATO A

ŠTA SE TRAŽI) ?

46. ŠTA JE TO MOBILISANA KOHEZIJA KOD EUROKODA 7 ?

47. KAKO KAPILARNA VODA UTIČE NA KOHEZIJU ?

48. NA KOJIM POSTAVKAMA SE ZASNIVA OTPORNOST TLA KOMPRESIJI ?

49. ZA ŠTA MOGU BITI KORISNE GEOFIZIČKE METODE ?

50. ŠTA SE DEŠAVA SA VLAŽNOSTI U PROCESU KONSOLIDACIJE ?

51. KOLIKO JE TEORIJA ELASTIČNOSTI PRIMIJENLJIVA U MEHANICI TLA I

ZAŠTO ?

52. ŠTA DOVODI DO SLIJEGANJA TLA ?

53. NABROJ PRETPOSTAVKE U TEORIJI KONSOLIDACIJE

54. KADA LOMNA PLOHA U KOSINI POSTAJE EVIDENTNA ?

55. LINIJA GRANIČNOG STANJA

56. KAKO DRENIRAMO TLO SA KOEFICIJENTOM VODOPROPUSNOSTI OD 10 NA -

9 DO 10 NA -7 ?

57. POSTOJE LI KONSTANTNI GEOMEHANIČKI USLOVI U TLU ?

58. ŠTA JE BRZI OPIT KONSOLIDOVANI (SMICANJE) ?

59. ŠTA SU MEHANIČKA SVOJSTVA STIJENA

60. MANUELNI INDEKSNI OPIT

61. TERCIJARNA NAPREGNUTOST STIJENA

62. KAKO SE U MORFOLOŠKOM SMISLU TEKSTURA STIJENE MOŽE GRUPISATI ?

63. MODUL DEFORMACIJE

64. DEFORMABILNOST STIJENSKE MASE

65. TANGENTNI MODUL ELASTIČNOSTI

66. KAKO SE RQD MOŽE DOBITI GEOFIZIČKIM METODAMA ?

67. KOJE PARAMETRE UZIMA KLASIFIKACIJA BIENIAVSKOG ?

68. FAKTOR MODIFIKACIJE

69. ŠTA JE SPT ?

70. ŠTA JE HOMOGENA A ŠTA NEHOMOGENA MASA ?

71. ZBOG ČEGA JE DOŠLO DO RAZVOJA MEHANIKE TLA ?

72. ZNAČAJ MEHANIKE TLA I STIJENA ZA INŽENJERE GRAĐEVINARSTVA ?

73. OD ČEGA ZAVISI VISINA KAPILARNOG PODIZANJA ?

74. KADA JE TLO U STANJU PLASTIČNOSTI ?

75. ŠTA KARAKTERIŠE SMIČUĆU OTPORNOST TLA KOD METODE HOEKA I

BRAYA ?

76. ŠTA SU TO GEOMETRIJSKI ELEMENTI KOSINE ?

77. ŠTA JE NEUTRALNI NAPON ?

1. ENERGIJA ČESTICE VODE

Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije
tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe. Prije nego što je
komercijalna električna energija postala široko dostupna, energija vode se koristila za
navodnjavanje i pogon raznih strojeva, poput vodenica, strojeva u tekstilnoj industriji,
pilana, lučkih dizalica ili dizala.Dok voda teče ona ima sposobnost da čestice koje su teže
od same vode prenosi nizvodno.

2. GRANICE KONZISTENCIJE TLA ZAVISE

Krupnozrno tlo se klasifikuje na osnovu granulometrijskog sastava

 Sitnozrno tlo se klasifikuje na osnovu vrednosti Aterbergovih granica konzistentnih stanja

–

granice tečenja i granice plastičnosti

3. PARAMETRI RSR KLASIFIKACIJE

RSR (rock structure rating) klasifikacija razvijena je u SAD-u od strane Wickhama,

Tiedemanna i Skinnera kao model za procjenu potrebnog podgradnog sistema

prilikom iskopa tunela.RSR je kvalitativna klasifikacija, usvaja više parametara stijene za

razliku od samo

jednog parametra te je zasnovana na praktiĉnim iskustvima koji su proizašli iz

kvalitete stijenske mase, koja su rezultirala podacima kao vrijeme koje je potrebno

za ugradnju podgrade i koji tip je potreban (Bieniawski, 1989). Ova klasifikacija se

danas rijetko koristi, ali je u prošlosti korištena na mnogo izvedenih tunela.

Geološki parametri su:

 Tip stijenske mase

 Prosjeĉan razmak pukotina

 Nagib i smjer pukotina

 Tip diskontinuiteta

 Glavni smjer smicanja, rasjeda i preklapanja

 Osobine stijenskih masa

 Trošenje

Parametri podgradne konstrukcije su:

 Veliĉina tunela

 Smjer napredovanja tunela

 Metoda iskopa

RSR se odreĊuje prema izrazu: RSR = A + B + C.

Parametar A predstavlja neku ocjenu geološke strukture koja se temelji na

porijeklu i tvrdoći stijenske mase te geološkoj strukturi.

4. TIPOVI OPITA SMICANJA

Postoje tri postupka koji se, pre svega, razlikuju po uslovima dreniranja u pojedinim
fazama

opterećivanja:

• postupak sa dreniranjem u obe faze opita ili DRENIRANI opit (D-opit)

• ,,povratni“ ili REVERZNI drenirani opit smicanja za određivanje rezidualne čvrstoće pri

smicanju (R-opit)

• postupak bez dreniranja u obe faze opita ili NEDRENIRANI opit (U-opit)

5. BRAZILSKI OPIT

Indirektni opit čvrstoće na zatezanje stijenskog materijala..

6. STA JE KOSNTANTNO KOD OPITA DIREKTNOG SMICANJA

-Konstantna je normalna sila N, koja je okomita i koja se nanosi tegovima ili direktno
preko viseceg okvira ili poluge na ravan smicanja

7. ABRAZIVNOST

Svojstvo sredstva da erozivno djeluje na površinu i trenjem izaziva njezino trošenje

8. DEER I MILLER

Izradili su klasifikaciju stijena na osnovu dva veoma važna

inženjerska svojstva stijenskog materijala,jednoosne čvrstoće i

modula elastičnosti.. ??

9. TRENJE DUZ RAVNI DISKONTINUITETA

Mohr-Coulombov kriterij čvrstoće je najčešće primjenjivani kriterij za čvrstoću tla,

stijena, i drugih materijala koji posjeduju unutarnje trenje. To je linearni kriterij čvrstoće te
se
njegovi parametri dobivaju u laboratoriju pokusima čistog posmika i troosnog ispitivanja na

uzorcima tla i stijena. Iako se on mnogo primjenjuje, ipak ne daje zadovoljavajuće rezultate
kao

kriterij vršne čvrstoće za stijenske materijale zbog toga što u stijeni do posmičnog loma ne

dolazi uvijek pri vršnoj čvrstoći, te zato što anvelopa vršnih čvrstoća za stijenski materijal
nije

pravac već krivulja. Također, smjer loma se ne poklapa uvijek s onime dobivenim

ispitivanjima.

Usprkos tome, ako se uzme pretpostavka rezidualnih uvjeta u stijeni, tada Coulombov

kriterij čvrstoće daje zadovoljavajuće rezultate za stijensku masu i diskontinuitete, pa će se

stoga koristiti u analizama.

Prema Coulombovom kriteriju posmična čvrstoća materijala (τ) sastoji se od kohezije

(c) i unutarnjeg trenja (𝜑):

𝜏 = 𝜎𝑛 ∙ 𝑡𝑔𝜑 + 𝑐 (2.2.1.)

10. KOJE PARAMETRE UVODI LAUFEROVA KLASIFIKACIJA

Laufferova klasifikacija

Sustav klasifikacije zasnovan na podruĉju mehanike stijena i tunela, od strane

˝oca˝ austrijske škole za gradnju tunela, Josefa Stinija (Stini 1950). Stavio je

naglasak na znaĉaj strukture stijenske mase. Laufferova klasifikacija predlaţe

korelaciju vremenskog perioda postojanosti stijenskog iskopa nepodgraĊenog

raspona u odnosu na razliĉite kategorije stijenske mase (Slika 10.).

Vremenski period postojanosti nepodgraĊenog raspona je vrijeme u kojem

odreĊeni tunelski nepodgraĊeni raspon moţe stajati bez potpore. Taj nepodgraĊeni

raspon nam predstavlja širinu odreĊenog tunelskog iskopa ili udaljenost od

izvedene potpore do lica iskopa, ako je isti raspon manji od raspona iskopa. Pri

ĉemu dolazi do utjecaja mnogih parametara na predloţeni odnos, kao orijentacije

osi tunela u odnosu na strukturu stijenske mase, nagib u popreĉnim presjecima,

metoda podgraĊivanja i iskopa (Hoek, 2006). Laufferova klasifikacija stijenske

mase mijenjana je više puta, poznatija godina promjene je 1974. što vodi do
razvoja NATM (New Austrian Tunneling Method). Novi austrijski princip iskopa

tunela (NATM) ukljuĉuje i tehnike osiguranja stabilnosti iskopa u stijeni u kojoj je

vrijeme prije nego doĊe do sloma ograniĉeno kao što je i u stijenskim masama,

gdje nam stabilnost stijenske mase oko iskopa nije vremenski ovisna.

Nedostaci klasifikacije:

 Potrebno je mnogo praktiĉnog iskustva za njenu primjenu

 Opis stijenske mase je kvalitativan i nije osnovana na bodovnom sistemu

 Podgrada je odraĊena samo kvalitativno

11. KOJE PARAMETRE KORISTI RMR KLASIFIKACIJA

RMR (rock mass rating) klasifikacijski sustav razvijen je 1973. godine, izvorna

uporaba bila je za potrebe klasifikacije stijenske mase te za projektiranje

podgradnog sistema za tunel.

Ovaj sustav klasifikacije uzima u obzir 6 parametara (Vrkljan, 2003):

 Jednoosnu tlaĉnu ĉvrstoću

 RQD index kvalitete jezgre

 Razmak diskontinuiteta

 Stanje diskontinuiteta

 Uvjete podzemne vode

 Orijentaciju diskontinuiteta

12. MODUL DEFORMACIJE IZ PODATAKA RMR

-MOZE

13. UKLIJESTENI HORIZONTALNI NAPON

Javlja se prilikom djelovanja sopstvene tezine tla, nakon porasta podzemnih voda.

14. ZATVORENI KAPILARNI SISTEM

Predstavlja sistem koji je ispunjen zrakom, te samim tim, voda ne moze da prolazi kroz
isti... ?

15. TURBULENTNO TECENJE NASTAJE

Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno strujanje koje se

javlja u tečnosti i gasu kada se ono usporava zbog prolaska pored čvrstih tela ili kada
brzina strujanja prelazi određenu granicu. U dinamici fluida, turbulencija ili turbulentni tok
je kretanje tečnosti koje karakteriše haotična promena pritiska i brzine protoka.

16. OTPORNI PARAMETRI TLA NISU KONSTANTNI

Zato sto se tlo kroz vrijeme i uslijed uticaja vanjskih faktora, kao i unutrasnjih mijenja
stalno, samim tim i njegovi otporni parametri.

17. GAMA

γ-gama predstavlja zapreminsku tezinu i mjerna jedinica je KN/m3

18. PREDNOSTI BUŠOTINSKOG PRESIMETRA

S ovim uređajima opterećuju se male površine plašta bušotine pomoću krutih klipova.
Koriste se uglavnom za

ispitivanje ponašanja stijene pri visokim lokalnim opterećenjima (stijenska sidra). Nisu
namijenjeni za

ispitivanje deformabilnosti stijenske mase.

19. NA OSNOVU ALFA SE MOZE DOBITI FI

20. DEBLJINA DOBROG SLOJA TLA IZNAD LOSEG vazna je jer ukoliko dobro tlo nije
dovoljne debljine moze doci do prodora objekta koji gradimo na tom tlu na lose tlo i da
dodje do deformacije i tla i objekta, t.j. pomjeranja.

21. KOD ISPITIVANJA KOMOROM POD PRITISKOM dobijemo cvrstocu uzorka tla na
pritisak.?

22. VEĆI ZNAČAJ ORIJENTACIJE DISKONTINUITETA JE KOD tunela u odnosu na

kosine.

23. bilo vec

24. INDEX RELATIVNE PLASTIČNOSTI predstavlja razliku sadržaja vlage između granice
tečenja i granice plastičnosti.

25. tgФ-PREDSTAVLJA tangens ugla, gdje je fi ugao unutrasnjeg trenja tla.

26. TEORETSKI MAKSIMALNI UGAO TRENJA ugao između ravni u kojoj djeluje
maksimalni glavni napon i ravni loma.

27. SILE KOJE SE JAVLJAJU PRI JEDNOOSNOM KOMPRESIONOM OPITU ??

28. KAPILARNA VLAGA

Raslojavanje, otpadanje i uništenje materijala (žbuke, betona, kamena)

– Pojava soli, nitrata i plijesni na površini

– Neugodan miris vlage u prostoru

29. HETEROGEN (grč. ἑτερογενής: različita roda) je koji pripada različitim kategorijama,
rodovima, područjima. Heterogen je koji nema ista svojstva u svim dijelovima. Heterogen
može značiti raznorodan, raznovrstan, raznolik, nejednak, neujednačen, nespojiv.
Heterogen je suprotno od homogen

30. VODOPROPUSNOST RACUNAMO iz razloga da bismo znali da li ce materijal

zadrzavati vodu, jer ona prilikom djelovanja s materijalom moze da utice na njegove fizicke
i mehanicke osobine.

31. NEKOHERENTNO TLO predstavlja krupnozrnato nevezano tlo u kojemu su

pojedinačna zrna vidljiva bez pomagala.

32. HIGROSKOPNA VODA- najtanji sloj nepokretnih i zgusnutih molekula vode na čestici
tla koji se oslobađa tek zagrijavanjem na 1050C. To je vezana voda.

Na glinu utice tako sto joj remeti fizicke i mehanicke osobine.

33. KLIZNA RAVAN

Klizište ne mora da se kreće po jasno definiranoj površini (klizna površina) i tada se

sredina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta naziva klizna zona ili klizna ravan.

34.KAPILARNO DIZANJE ILI ELEVACIJA prestaje kada tekucina t.j. voda prestane da
moči stijenke kapilare.

35. MEHANIKA TLA u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar
kojeg se gradi. S te je strane mehanika tla mlada znanost. Tu se koriste laboratorijske
metode ispitivanja te terenske in-situ metode ispitivanja. Rezultati terenskih ispitivanja
često daju točnije rezultate od laboratorijskih.

36. PRIBLIZNO PROTICANJE kod turbulentnog tecenja moze se odrediti na osnovu

prosjecne brzine vode u odredjenim dijelovima tla..?

37. TLO JE heterogeno jer nema u svim dijelovima ista svojstva, a takodjer anizotropno
jer u svim smjerovima ima različita fizička svojstva.

38. GRANICA SKUPLJANJA (SL) ws je granična vlažnost pri kojoj tlo prelazi iz
polučvrstog u čvrsto konzistentno stanje.

39. PREKONSOLIDACIJA. je stanje tla nakon rasterećenja pri ponovljenoj konsolidaciji.

40. Ф U PRORAČUNU NOSIVOSTI PO TERZAGHIJU je dozvoljeni mobilisani ugao

smičuće otpornosti.

41. FROHLICH UVODI parametar "v" koji je nazvao "faktor koncentracije napona"lija .

42. SEKUNDARNA KONSOLIDACIJA

U uzorku osim konsolidacijskog slijeganja postoji i mali dio deformacije što se odvija u
trenutku nanošenja opterećenja te ne ovisi o procesu konsolidacije. To je trenutno
slijeganje. Kraj krivulje asimptotski se približava vodoravnoj crti te pokazuje prisutnost još
nekog procesa deformacije u duljem vremenskom razdoblju. Taj proces je sekundarna
konsolidacija.

43. ZNAČAJ KOTEROVIH JEDNAČINA je u tome sto je on donio jednačine ravnoteže za

naprezanja i Mohr-Coulombovog zakona sloma, te su nam one dosta olaksale proracune.

44. PASIVNI ZEMLJANI PRITISAK povećava ?

45. POVRATNA ANALIZA PRORAČUNA STABILNOSTI

Određivanje posmične čvrstoće povratnom analizom se često koristi prilikom analize

stabilnosti kosina čime se izbjegavaju problemi povezani s terenskim i laboratorijskim
određivanjem parametara tla. Primjerice, laboratorijski određeni parametri posmične
čvrstoće uključuju određena ograničenja zbog teškoća vezanih uz uzimanje
reprezentativnih uzoraka koji bi simulirali realne uvjete. Povratna analiza je također
efektivna metoda za opisivanje stvarnih uvjeta na terenu a koji se ponekad ne mogu dobro
reprezentirati laboratorijskim u uvjetima. Kod ove metode, prvo se geodetski izmjeri stanje
na terenu odnosno geometrijske karakteristike kosine, zatim se radi parametarska analiza
uz pretpostavku da je kosina u labilnoj ravnoteži odnosno Fs je približno jednak 1,0 (Tang i
dr., 1999).

Najčešće metode kojima se može provesti povratna analiza su (Rocscience, 2012):

 iterativna metoda za usklađivanje ulaznih podataka s postojećim stanjem,

 analiza osjetljivosti za pojedine varijable,

 probabilistička analiza za dvije korelirane varijable,

 napredna probabilistička metoda za simultanu analizu višestrukih parametara.

46. MOBILISANA KOHEZIJA

mobilisana kohezija c'i＝ci/(γc.M1)

47. KAPILARNA VODA utiče na koheziju tako što prilikom pojavljivanja mjenja svojstva tla
na tom dijelu i onda se vise ne privlace dvije tvari jer nisu iste...

48. OTPORNOST TLA KOMPRESIJI ?

49. RAZLIKUJEMO SLJEDEĆE GEOFIZIČKE METODE

elektromagnetske metode

magnetske metode

seizmičke metode

električne metode

georadar

50. KONSOLIDACIJA TLA je zapravo slijeganje koje se dešava zbog opadanja pornog
tlaka te porasta efektivnih naprezanja, samim tim i vlažnost je manja jer opadanjem
pritiska opada i nivo vode.

51. TEORIJA ELASTIČNOSTI je primjenjiva u odrodjenjoj granici, jer je tlo dosta

promjenjivo u svim smjerovima i dijelovima, samim tim ne mozemo primjeniti iste
parametre elastičnosti.

52. SLIJEGANJE TLA je definirano kao kretanje tla prema dolje zbog promjena u njegovim
naprezanjima.

53. PRETPOSTAVKE U TEORIJI KONSOLIDACIJE tla

Tlo je homogeno.

 Tlo je potpuno saturirano.

 Voda i čestice tla nisu stišljive.

 Deformacije i strujanje vode su jednodimenzionalni (samo u vertikalnom smjeru).

 Deformacije su male.

 Vrijedi Darcyev zakon za sve hidrauličke gradijente.

 Koeficijent propusnosti i modul promjene volumena ostaju konstantnim tijekom

procesa konsolidacije.

 Postoji jedinstven odnos između koeficijenta pora i efektivnog naprezanja.

54. LOMNA PLOHA u kosini postaje evidentna kada se prekorači čvrstoća na smicanje
materijala na kliznoj plohi

55. GRANIČNO STANJE naprezanja predstavlja granicu kod prijelaza koje proračunska
opterećenja izazivaju prekomjerne plastične deformacije i raspucavanje tla.

56. TLO SA KOEFICIJENTOM VODOPROPUSNOSTI OD 10 NA -9 DO 10 NA -7

DRENIRAMO ispumpavanjem.

57. KONSTANTNI GEOMEHANIČKI USLOVI TLA ne postoje.

58. BRZI KONSOLIDOVANI OPIT sluzi za ispitivanje tla na smicanje i to je takav postupak
koji u prvoj fazi se radi sa konsolidacijom a u drugoj fazi bez dreniranja.

59. MEHANIČKA SVOJSTVA STIJENA karakteriše reakcija materijala na

djelovanje sila u određenom okruženju..Spadaju:-tvrdoća

stijene,-abrazivnost stijene,-elastičnost,-plastičnost,-

deformafilna svojstva stijene,-čvrstoća stijene..

60. MANUELNI INDEXNI OPITI SU Paranje nožem,ili opiti na terenu sa đzepnim nožem..
61. TERCIJALNA NAPREGNUTOST STIJENA nastaje djelovanjem podgrade na stijensku
masu ,djelovanjem utisnutog fluida na stijensku masu i drugo kada se mijenja primarna i
sekundarna napregnutost stijenske mase..

62. TEKSTURA STIJENE se moze grupisati na

mandolastu, masivnu, fluidnu, skriljava, planparalelna, mjehurasta, sljakasta

63. MODUL DEFORMACIJA Moduli elastičnosti (takođe poznat kao elastični moduli) su
kvantitativna mera otpornosti jednog objekta ili supstance na elastične deformacije (i.e.,
one koje nisu permanentne) kada su izložene stresu. Modul elastičnosti jednog objekta je
definisan kao nagib njegovog dijagrama naprezanja u regionu elastičnih deformacija

64. DEFORMABILNOST STIJENSKE mase ovisi o stupnju raspucalosti stijenske mase,

stišljivosti pukotina i stišljivosti intaktnog stijenskog materijala između pukotina.

65. TANGENTNI MODUL ELASTIČNOSTI predstavlja omjer prirasta naprezanja i

pripadnog prirasta deformacija za vrijednost naprezanja od 0.5σc

66. GEOFIZIČKE METODE su vrlo moćni alati za istraživanje plitkih slojeva tla i
površinskih zona

stijenskih masa. Baš ti slojevi i trošne zone u stijenama predstavljaju predmet interesa

inženjerstva okoliša, jer se većina antropogenih procesa događa do dubine 50 m. Zbog

prirode problema kojima se bavi, inženjerstvo okoliša zahtjeva detaljniju „sliku“ plićeg

sloja tla. Da bi se dobili takvi rezultati istraživanja, koriste se geofizičke metode visoke

rezolucije.

67. KLASIFIKACIJA BIEINAWSKOG UZIMA

Jednoosna čvrstoća na pritisak stijenskog materijala,-kvalitet

stijenske mase RQD,-rastojanje među pukotinama,-stanje

pukotina,-uslovi podzemne vode,-orijentacija diskontinuiteta..

68. FAKTOR MODIFIKACIJE predstavlja dozimetrijsku veličinu kojom se procjenjuje

učinak zračenja s obzirom na okolnosti

69. SPT JE Standardni penetracijski test(SPT – Standard Penetration Test)

70. Homogena masa predstavlja masu koja ima ista svojstva na svim dijelovima, dok je
nehomogena masa koja ima različita svojstva na svim dijelovima.

71. RAZVOJ MEHANIKE TLA započeo je razvojem tehnologije u prvoj četvrtini 20.
stoljeća, a razlog tome je veći građevinski zahvati.

72. ZNAČAJ MEHANIKE TLA I STIJENA za inžinjere građevine je u tome što je za bilo koji
objekat i gradnju potrebno ispitati tlo t.j. u praktičnoj primjeni prilikom gradnje potrebni su i
parametri mehanike tla i stijena.

73. VISINA KAPILARNOG DIZANJA (elevacija) : U uskim cijevima, gdje je površina

tekućine velika prema obujmu (volumenu) tekućine, vrijednosti površinskih sila i gravitacije
postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili
spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja moči stijenke kapilare (adhezija veća od
kohezije, na primjer voda u staklenoj posudi) podizat će se.

74. TLO JE U STANJU PLASTIČNOSTI:

Indeks konzistencije, Ic (consistency index)

Ic = (wL – w)/(wL - wP),

Ic = 0 ako je uzorak na granici tečenja, Ic = 1 na granici plastičnosti, uzorak je u

plastičnom stanju ako je 0 < Ic <

1, u žitkom ako je Ic < 0.

75. SMIČUĆU OTPORNOST TLA kod HOEKA i BRAY definiše ??

76. GEOMETRIJSKI ELEMENTI KOSINE?

77. NEUTRALNI NAPON Napon w*h naziva se neutralninapon

( U ) i on ne izaziva sleganje niti povećanje smičuće čvrstoće tla. Prenosi se porama tla u
svim pravcima.