ALEN KALABIĆ

[DOCUMENT 1G
TITLE]
ISAAC NEWTON
NEWTONOVI ZAKONI

Isaac Newton smatra se jednim od najvažnijih znanstvenika u povijesti. Čak je i Albert Einstein rekao da
je Isaac Newton najpametnija osoba koja je ikad živjela. Tijekom svog života Newton je razvio teoriju
gravitacije, zakone gibanja (koja je postala osnova za fizika ), nova vrsta matematike koja se zove račun, i
napravila je proboj na području optike kao što je reflektirajući teleskop.

Rani život
Isaac Newton rođen je u Woolsthorpeu u Engleskoj 4. siječnja 1643. Njegov otac, poljoprivrednik koji se
također zvao Isaac Newton, umro je tri mjeseca prije rođenja. Njegova se majka preudala kad je Isaac
imao tri godine i ostavila je mladog Isaaca na skrb djedu i baki.

Isaac je pohađao školu u kojoj je bio primjeren učenik. U jednom ga je trenutku majka pokušala odvesti
iz škole kako bi mogao pomoći na farmi, ali Isaac nije bio zainteresiran za poljoprivredu i ubrzo se vratio
u školu.

Isaac je odrastao uglavnom sam. Do kraja života radije bi radio i živio sam usredotočen na svoje pisanje i
studije.
Isaac Newton ( 1643.-1727. ) – najveći fizičar 17. stoljeća Izrekao je 3 zakona mehanike. Oni su temelj
cjelokupne klasične fizike. Formulirao je zakone klasične mehanike koji nam objašnjavaju kako se mi
gibamo.

Fakultet i karijera

1661. Isaac je počeo pohađati koledž u Cambridgeu. Proveo bi veći dio svog života na Cambridgeu,
postajući profesor matematike i član Kraljevskog društva (skupine znanstvenika u Engleskoj). Na kraju je
izabran da predstavlja sveučilište Cambridge kao člana parlamenta.

Isaac je morao napustiti Cambridge od 1665. do 1667. zbog Velike kuge. Ove dvije godine proveo je u
proučavanju i izolaciji u svom domu u Woolsthorpeu razvijajući svoje teorije o računanju, gravitaciji i
zakonima gibanja.

1696. Newton je postao upravitelj Kraljevske kovnice novca u Londonu. Ozbiljno je shvatio svoje
dužnosti i pokušao se riješiti korupcije, kao i reformirati valutu Engleske. Za predsjednika Kraljevskog
društva izabran je 1703., a kraljica Ana 1705. ga je viteški proglasila vitezom.

1
 ALEN KALABIĆ
[DOCUMENT 1G
TITLE]
ISAAC NEWTON
Znanstvena otkrića

Isaac Newton tijekom svoje je karijere napravio mnoga znanstvena otkrića i izume. Evo popisa nekih od
najvažnijih i najpoznatijih.
 Gravitacija - Newton je vjerojatno najpoznatiji po otkrivanju gravitacije. Iznesena u Principia, njegova
teorija o gravitaciji pomogla je objasniti kretanje planeta i Sunca. Ova je teorija danas poznata kao
Newtonov zakon univerzalne gravitacije.
 
 Zakoni kretanja - Newtonovi zakoni gibanja bila su tri temeljna zakona fizike koji su postavili temelje
klasičnoj mehanici.
 
 Račun - Newton je izumio potpuno novu vrstu matematike koju je nazvao 'fluksije'. Danas to nazivamo
matematičkim računom i to je važna vrsta matematike koja se koristi u naprednom inženjerstvu i
znanosti.
 
 Reflektirajući teleskop - Newton je 1668 reflektirajući teleskop . Ova vrsta teleskopa koristi zrcala za
odbijanje svjetlosti i stvaranje slike. Gotovo svi glavni teleskopi koji se danas koriste u astronomiji
odražavaju teleskope.

Njegov najznačajniji doprinos znanosti su Newtnovi zakoni klasične mehanike.

U nastavku objašnjavam iste;

I Newtonov zakon ili ZAKON INERCIJE :

Ako je ukupna sila koja djeluje na tijelo nula, tada tijelo ili miruje ili se giba jednoliko po pravcu.
( Miruje ako je i prije mirovalo, a giba se jednoliko ako se i prije tako gibalo – to je smisao tromosti.)

II. Newtonov zakon ili Temeljni zakon gibanja

Gornje formule nam kažu da svaka stalna sila F koja djeluje na tijelo mase m daje mu akceleraciju a.
Uzrok akceleraciji koja je promjena brzine u jedinici vremena, je vanjska sila koja djeluje na tijelo.

2
 ALEN KALABIĆ
[DOCUMENT 1G
TITLE]
ISAAC NEWTON
Mjerna jedinica sile dobila je u časta Isaaca Newtona naziv – Newton (N).

U fizici silu opisujemo pomoću njezina djelovanja.

Djelovanje sile može biti dvojako : - sila može ubrzati ili usporiti neko tijelo, tj. promijeniti mu stanje
gibanja - sila može promijeniti oblik tijela, tj. deformirati ga.

U dinamici ćemo proučavati silu kao uzrok promjene stanja gibanja nekog tijela, smatrajući pritom da se
oblik tijela ne mijenja.

Sila je vektorska fizikalna veličina, te je određuju : - iznos ( modul ili duljina), - smjer ( pravac na kojem
„leži“ ) hvatište sile – točka u kojoj sila djeluje - i orijentacija.

Najjednostavnije silu mjerimo pomoću dinamometra, tj. pomoću elastične opruge jednim krajem
učvršćene na vrhu metalnog valjka, dok je drugi kraj slobodan i može se izvlačiti pod utjecajem sile.
Što je veća sila koja djeluje na dinamometar, to će se opruga više produljiti, a mjereći produljenje može
se odrediti sila.

III. Newtonov zakon ( zakon AKCIJE i REAKCIJE ili sile i protusile )

Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom F 1,2, tada će i tijelo 2 djelovati na tijelo 1 silom F 2,1, koja je
jednakog iznosa ali suprotnog smjera u odnosu na prvu silu.
SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU.

Skalarni zapis : F1,2 = - F2,1