SOCIJALNA

PEDAGOGIJA – Propedeutika psihoterapije

POVIJEST I Predmet: Rehabilitacija

Doc.dr.sc. Gabrijela Ratkajec Gašević
TERMINOLOŠKA 19.1.2023.

ODREĐENJA
SADRŽAJ PREDMETNE
CJELINE SOCIJALNA
PEDAGOGIJA

• POVIJEST SOCIJALNE PEDAGOGIJE

• TERMINOLOŠKA ODREĐENJA
• ETIOLOGIJA PROBLEMA U PONAŠANJU
• FENOMENOLOGIJA PROBLEMA U
PONAŠANJU
• INTERVENCIJE ZA DJECU I MLADE S
PROBLEMIMA U PONAŠANJU
• INTERVENCIJE PREMA POČINITELJIMA
KAZNENIH DJELA
• SADRŽAJ SOCIJALNOPEDAGOŠKIH
INTERVENCIJA
• (NE)MOTIVIRANOST
• RAD S KORISNICIMA KOJI SE U TRETMAN
NE UKLJUČUJU SVOJOM VOLJOM
 LITERATURA

Bašić, J. Koller – Trbović, N., Uzelac, S.

(2004): Poremećaji u ponašanju i rizična
ponašanja: pristupi i pojmovna određenja.
Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet
Uzelac, S., Bouillet, D. (2007): Socijalna
pedagogija. Školska knjiga
Lebedina Manzoni, M. (2001): Psihološke
osnove poremećaja u ponašanju, Naklada
Slap, Jastrebarsko

PROBAT ĆU NAĆI EKVIVALNETNU LITERATURU

KOJA JE U OTVORENOM PRISTUPU
 POVIJEST
SOCIJALNE
PEDAGOGIJE
Pojam socijalna pedagogija prvi puta se spominje sredinom 19.
stoljeća u Njemačkoj kao sinonim za kolektivnu pedagogiju, nasuprot
individualnoj pedagogiji, a pojam je proširio Friedrich Adolph
Wilhelm Diesterweg – SP je obrazovna akcija kojoj je svrha pomoć
siromašnima
Početci razvoja socijalne pedagogije
• Pioniri: Vives, Komensky, Pestalozzi, Forbel
• Primarne ideje:
• Odgojem se mogu/trebaju riješiti socijalni problemi
• Kontekst: industrijska revolucija i veliki problemi nezaposlenosti i siromaštva;
suprotni interesi kapitala i radnika; otpori kapitalizmu, težnja poboljšanju prava i
položaja radnika, težnja humanijem i pravednijem društvu
• Razvoj maloljetničkog kaznenog prava (1786.) uvodi se discerimento
(maloljetnička ubrojivost/razboritost) (od 12 do 14) – kod koga nije utvrđena
upućivan je u popravni dom (tzv. toskanski kazneni zakonik)
• u 19. st. razvoj i drugih odgojnih mjera (Francuska a zatim i druge europske
zemlje): sve više se uvode posebne sankcije – odgojne mjere, povisuje se dobna
granica maloljetničke kaznenopravne odgovornosti, donose se posebni zakonici za
maloljetnike, osnivaju se posebni sudovi za maloljetnike
Početci razvoja socijalne pedagogije (nast.)
• Nakon 1. svj. rata u mnogim zemljama se ustanovljuju posebna vijeća i sudovi za
maloljetnike te zakoni o sudovima za maloljetnike
• Država postaje zainteresirana za odgojni karakter socijalne skrbi
• Kontekst industrijalizacije dovodi do promjena u funkcioniranju obiteljskih
struktura – roditelji zaposleni - djeca ne mogu dobiti potrebnu skrb – gubitak
odgojnih potencijala obitelji – velik broj socijalnih problema
• Od dotadašnjeg prisilnog rada kao načina rješavanja socijalnih problema
obrazovanje postaje važan mehanizam rješavanja tih problema – obrazovanje
zajednice i obitelji – socijalna pedagogija se razvila kao sustav
organiziranih aktivnosti društva, usmjerenih ublažavanju socijalnih
problema
 • Prvi put se počinje proučavati u sklopu
Visoke defektološke škole (1962.) – kasnije
preimenovana u Fakultet za defektologiju –
Odsjek za poremećaje u ponašanju (1964 –
65): Studij poremećaja u ponašanju i
mentalne nedovoljne razvijenosti (2 god)
RAZVOJ • Do sredine 70-ih defektolog – smjer
poremećaji u ponašanju
SOCIJALNE • 80 – ih se ustaljuje naziv stručnjaka –
PEDAGOGIJE U socijalni pedagog
HRVATSKOJ • S vremenom se mijenjala svrha izobrazbe – u
početcima bila usmjerena na područje
djelovanja odgajatelja u zavodskom tretmanu
mladih, 80 – ih prerasla u područje
prevencije pup – a, odgoja, preodgoja,
rehabilitacije djece i mladih
• Paralelni razvoj kriminologije
DANAŠNJE
POIMANJE
SOCIJALNE
PEDAGOGIJE
• Mlada znanstvena disciplina, razvoj usko povezan s razvojem
socijalnog rada i pedagogije, poglavito u području odgojnog
rada s mladima s teškoćama socijalne integracije
• Integracija teorijskih osnova i praktičnih izvedbi na području
osnažujućeg, usmjeravajućeg, korektivnog, suportivnog i
socijalnoterapijskog rada s različitim skupinama čiji je položaj
deprivilegiran, ugrožen, stigmatiziran…
Predmet bavljenja socijalne pedagogije (iz standarda zanimanja
socijalnih pedagoga)

Socijalni pedagog je stručnjak koji obavlja socijalnopedagošku djelatnost

s osobama u riziku za razvoj problema u ponašanju te osobama s
problemima u ponašanju (osobe s teškoćama u ponašanju ili s
poremećajima u ponašanju) uključujući djecu, mlade i odrasle.
Djelatnost uključuje socijalnopedagošku procjenu te razvoj,
implementaciju i evaluaciju intervencija u području promocije
mentalnog zdravlja/pozitivnog razvoja, prevencije i tretmana problema u
ponašanju te posttretmana.
 Područje djelovanja socijalnih pedagoga (iz standarda zanimanja
socijalnih pedagoga)
• Provodi stručne postupke, mjere, aktivnosti i programe, odnosno kreira
sustav intervencija usmjeren pojedincima, obiteljima, skupinama,
institucijama, organizacijama i zajednicama. Usmjeren je na procjenu
potreba i resursa, rizičnih i zaštitnih čimbenika, promjenu ponašanja te
unaprjeđivanje psihosocijalnog funkcioniranja i kvalitete života, osoba u
riziku za razvoj problema u ponašanju ili s problemima u ponašanju
zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te na dobrobit pojedinca i
društva u cjelini.
Zapošljavanje i korisnici socijalnih pedagoga (iz standarda
zanimanja socijalnih pedagoga)

Zapošljava se u institucijama i organizacijama koje utječu na razvoj, zdravlje i kvalitetu

života kako ukupne populacije tako i osoba u riziku za razvoj problema u ponašanju ili s
problemima u ponašanju te njihovog socijalnog okruženja, uključujući sustave odgoja i
obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa, unutarnjih poslova, organizacije
civilnog društva te vjerske i humanitarne zajednice.
Korisnici socijalnopedagoških intervencija su osobe čije ponašanje odstupa od
uobičajenih kulturnih i društvenih normi, dobi i situaciji primjerenih ponašanja, a čije
posljedice mogu štetno djelovati na samu osobu i okruženje i time otežavati uspješnu
socijalnu integraciju, ali i osoba bez razvijenih odstupanja s ciljem prevencije problema u
ponašanju.
 Socijalnopedagoški korisnici (iz standarda zanimanja socijalnih
pedagoga)
• Odgoj i obrazovanja:
• korisnici socijalnopedagoških usluga su djeca s teškoćama u učenju, emocionalnim problemima i
problemima u ponašanju ili učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim,
kulturalnim i jezičnim čimbenicima, a čije ponašanje štetno djeluje na uspjeh u obrazovanju te u razvoju
obrazovnih, socijalnih i osobnih vještina te čija ponašanja mogu biti opasna po druge pojedince i
skupine u odgojno – obrazovnim ustanovama.
• Zdravstvo:
• korisnici socijalnopedagoških usluga su osobe čija ponašanja obilježavaju trajne obrasce disocijalnog,
agresivnog ili prkosnog ponašanja te ponašanja kojima osoba ugrožava vlastiti razvoj i dobrobit.
• Unutarnji poslovi i pravosuđe:
• korisnici socijalnopedagoških usluga su osobe čija ponašanja imaju obilježja kaznenih i/ili prekršajnih
djela te rizičnih ponašanja za vlastitu i tuđu dobrobit.
• Socijalna skrb i civilno društvo:
• korisnici socijalnopedagoških usluga su osobe čija ponašanja značajno odstupaju od opće prihvaćenih
socijalnih i kulturnih te zakonom definiranih normi te koja su rizična za vlastiti razvoj ili dobrobit drugih
pojedinaca i skupina u društvu.
 • Predmet socijalne
pedagogije usmjeren je na
razumijevanje sustava
Predmet socijalno devijantnih
osoba, njihova socijalnog
bavljenja okruženja i odgojnih
socijalne potreba pojedinaca i
pedagogije društvenih grupa u svrhu
njihove socijalne
integracije.
DISKUSIJA U MALIM
GRUPAMA
• PREPOZNAJTE RIZIČNE I
ZAŠTITNE ČIMBENIKE U
PRIMJERU?
• NA KOJE VJEŠTINE BI SE
MOGAO USMJERITI SP?
Interdisciplinarnost
socijalne pedagogije Medicinske
znanosti

Sociologija Psihologija

Komunikologija
Socijalna Filozofija

pedagogija
Socijalna
politika i Pedagogija
socijalni rad

Pravo
KLJUČNE
ODREDNICE
SOCIJALNE
PEDAGOGIJE
Društvene devijacije
• Kultura, norme…
• Društvene devijacije su sociološka
kategorija kojom se objašnjava odstupanje
od socijalnih normi, tzv. dominantnog
socijalnog poretka, a označuju svjesna
djelovanja pojedinaca
• Društvene devijacije ⍀ socijalni problemi
• Devijacije uključuju ponašanja kojima se
krše društvene ili grupne norme
• Devijacije ugrožavaju društvo i njegove
dimenzije
• Devijacije izazivaju društvenu rekaciju
 • Formalno definirati devijantnost znači
pronaći zajednički društveni temelj za
propisivanje negativnih vrijednosnih
sudova određenim pojavama i
osobama, što se postiže definiranjem
društvenih normi
• Norma je specifičan vodič za
djelovanje koji definira prihvatljivo i

NORME primjereno ponašanje u posebnim

situacijama, odnosno očekivanja i
standarde ponašanja koji definiraju
granice prihvatljivoga i ispravnoga u
konkretnim situacijama
• Formalne norme
• Neformalne norme Moral
• Običaji
 SUSTAV
SOCIJALNOG
OKRUŽENJA
• Na razvoj svake osobe utječu
obitelj, škola, vršnjaci, okolina,
ali i kontekst zajednice u kojoj
živi
 • SUBJEKTIVNA INTEGRACIJA –
doživljavanje pripadnosti
određenoj socijalnoj sredini uz
SOCIJALNA prihvaćanje njenih ciljeva i
vrijednosti
INTEGRACIJA • OBJEKTIVNA INTEGRACIJA –
privaćanje pojedinca od strane uže
i šire zajednice

Najbolja optimalna
razina obaju oblika
 NA MEĐI MODERNE I POSTMODERNE
Tradicionalna kultura
- Život u zajednici, na obitelj
usmjeren način života
- Pojedinac sebe spoznaje u odnosu
prema vjerskim faktorima; važni su
“čast i ugled”
- Postoji povjerenje u religiju, postoji
morlna sigurnost
- Društvo je statično
- Politička kontrola lokalnih razmjera
- Poljoprivreda je glavna djelatnost
Moderna kultura
- Individualistička životna orijentacija
- Autonomnost i vezanost za druge;
dostojanstvo pojedinca je važno
- Postoji povjerenje u znanost
- Na djelu je moralni relativizam
- Usmjerenost razvoju; politička kontrola
nacionalnih razmjera
- Industrijska djelatnost
- Ideja da se ponašanje može mijenjati u
smjeru smanjenja intenziteta i učestalosti
poremećaja u ponašanju
- PUP se tumači u okviru nenormalnosti,
psihopatologije, odstupanja, socijalne
patologije
Postmoderna kultura
- Svijest o odnosima; odnosna
orijentacija
- Rascjepkanost života pojedinca
- Znanje je socijalni konstrukt
- Traženje okvira morala i moralnosti
- Strah od anarhije i kaosa
- Svijet je “globalno selo” – politika
internacionalnih razmjera
- Informatička djelatnost
- Važnost razlika – različiti oblici
ponašanja mogu imati istu etiologiju
- Odmak s općih klasifikacija na
specifične opise ponašanja
- Zamjena termina psihopatološko s
terminom disfunkcionalno
DISKUSIJA
• Koje društvene
promjene primjećujete
a da se reflektiraju na
pristup pomoći
osobama u potrebi?
 SOCIJALNA
PEDAGOGIJA
USMJERENA
JE NA
PROBLEME U
PONAŠANJU
DEFINIRANJE
PROBLEMA U
PONAŠANJU
Standardi za terminologiju problema u
ponašanju (2011)
 Krovni pojam za kontinuum
ponašanja od onih jednostavnijih,
manje težine, opasnosti i štetnosti za
DEFINICIJA sebe i druge, do onih definiranih i/ili
sankcioniranih propisima i često težih
PROBLEMA U po posljedicama i potrebama za
tretmanom.
PONAŠANJU Pojam supsumira ekstremnije
oblike tog fenomena u oba
smjera: od rizičnih, preko
teškoća do poremećaja u
ponašanju.
PODJELA PROBLEMA U PONAŠANJU

Poremećaji u
ponašanju

Teškoće u
ponašanju

Rizična ponašanja
 • Ponašanja kojima osoba dovodi u opasnost
prvenstveno svoje, ali i tuđe, zdravlje,
fizički i psihički integritet, imovinu.
Posljedice tog ponašanja su niskog intenziteta
u sadašnjosti, ali mogu predstavljati
podlogu za loše ishode u budućnosti.
Neposredne posljedice i prijetnje su veće za

RIZIČNA samo dijete/ mladu osobu nego za druge

pojedince i skupine. Radi se o ponašanjima koja

PONAŠANJA
zahtijevaju reakciju, prije svega obitelji i drugih
osoba iz djetetovih redovitih životnih sredina,
odnosno, profesionalaca iz nekog specifičnog
područja.

• Primjerice: markiranje, neučenje, kršenje pravila

u školi i kući, povučenost, nezainteresiranost za
vršnjake, pretežno tužno
 • Ponašanja kojima osoba krši društvene i/ili
zakonske norme i koja se pojavljuju u više
različitih sredina kroz određeno vremensko
razdoblje ili iznenada Posljedice tog
ponašanja traže stručnu intervenciju, iako,
ponekad, za sredinu, a i za osobu, razina
TEŠKOĆE U opasnosti u sadašnjosti ne mora biti visokog
intenziteta, ali može predstavljati ozbiljnu

PONAŠANJU prijetnju za budući razvoj.

• Primjerice: krađa, bježanje, skitnja, napuštanje

škole, samoozljeđivanje, socijalna izoliranost,
vožnja bez dozvole, pojedinačni nasilni ispadi,
veći disciplinski prekršaji u školi...
 • Ponašanja kojima osoba kroz duže vrijeme i
intenzivno ugrožava svoje svakodnevno
funkcioniranje na više životnih područja i
/ili ugrožava druge, odnosno imovinu.
Posljedice tog ponašanja su brojne i izrazito

POREMEĆAJI negativne kako u sadašnjosti tako i u budućnosti,

kako za samo dijete/ mladu osobu, tako i za

U
druge pojedince i skupine. Radi se o ponašanjima
koja zahtijevaju reakciju specijaliziranih stručnjaka

PONAŠANJU
i institucija, u pravilu iz više sektora istovremeno.

• Primjerice: teža kaznena djela i prekršaji (npr.

provale, razbojništva, nasilje, preprodaja droge,
silovanja), ovisnosti, pokušaj suicida, nerad i
skitnja u kombinaciji...
OPĆI KRITERIJI PROCJENE PUP - A
• Ponašanje značajno odstupa od uobičajenog i društveno
prihvaćenog ponašanja određene sredine za specifičnu dob i
spol djeteta te situaciju
• Ponašanje predstavlja neposredno ili posredno ugrožavajuću,
štetnu ili opasnu situaciju za samo dijete i/ili za njegovu
sredinu
• Ponašanje ukazuje na jasne pokazatelje budućeg nepovoljnog
razvoja
• Ponašanje zahtijeva dodatnu stručnu ili širu društvenu pomoć
• Klasifikacije PUP-a (DSM-5,
MKB-10, Achenbach,
Scholte…)
• Klasifikacija: Psihosocijalni
etiološki čimbenici razvoja
PUP-a (5. os MKB-10)
 MKB – 10
U zdravstvenom sustavu

KAT: Poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji s

nastankom u djetinjstvu i adolescenciji (F90-F99):

• Hiperkinetski poremećaj
• Poremećaji ponašanja
• Mješoviti poremećaji ponašanja i emocija
• Emocionalni poremećaji s početkom u djetinjstvu
• Poremećaji socijalnog funkcioniranja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
• Tikovi
• Ostali poremećaji emocija i ponašanja nastali u djetinjstvu i adolescenciji
• Neodređeni mentalni poremećaj
 DSM 5
Ometajući (disruptivni) poremećaj, poremećaj kontrole
poriva i poremećaj ophođenja (461)
• Poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem F91.3
• Intermitentni (povremeni) eksplozivni poremećaj F63.81
• Poremećaj ophođenja
• Drugi specificirani disruptivni poremećaj, poremećaj kontrole poriva i poremećaj
ophođenja F91.8
• Nespecificirani…F91.9

Ostali poremećaji izvan navedene kategorije:

• Antisocijalni poremećaj ličnosti (kod Poremećaja ličnosti) F60.2
• Disruptivni poremećaj disregulacije raspoloženja (kod Depresivni poremećaj) F34.8
• Poremećaji prilagodbe (kod Poremećaji u vezi s traumom i stresom) F40-F48
• Napomena: ADHD (F90.0; F90.1; F90.2+F90.8 I F90.9) je u DSM 5 pod Neurorazvojnim
poremećajima
ALI NISU SVE KATEGORIZACIJE
ZASNOVANE NA MEDICINSKIM
KRITERIJIMA
 ACHENBACH (CBCL, TRF, YSR) Lista provjere dječjeg
ponašanja (8 sindroma)

Achenbach
CBCL

EKSTERNALIZIR INTERNALIZIRA PROBLEMI SOCIJALNI PROBLEMI

ANA NA PONAŠANJA PAŽNJE PROBLEMI MIŠLJENJA
PONAŠANJA

Anksiozn
Kršenje Agresivno Povlačenje ost/ Somatski
pravila ponašanje depresija problemi
KRIMINALNO
PONAŠANJE
• Po svojim obilježjima na najjasniji
način zadovoljava kriterije za svrstavanje
u kategoriju poremećaja u ponašanju
• Ona su u zakonskom okviru određena
kao kažnjiva
• Prijestup ili kazneno djelo je
ponašanje koje se doživljava pogrešnim
u nekom društvu, uključuje povredu
nekog zakonskog pravila i ima
pripadajuće sankcionirajuće posljedice
Kriteriji za podjelu pojavnih oblika kažnjivih ponašanja

• A) Prema vrstama kažnjivih ponašanja kako ih razlikuju zakoni neke zemlje –

kaznena djela, prekršaji, gospodarski prijestupi, stegovna disciplinska djela
• B) Prema težini kažnjivih radnji
• C) Prema zaštitnom objektu – krvni delikti, delikti protiv imovine
• D) Konvencionalna (nemaju karakter prikrivenosti) i nova delinkvencija
*Konvencionalni ili klasični kriminalitet: KD protiv života i tijela; KD protiv slobode i prava čovjeka i
građana; KD protiv časti i ugleda; Kd protiv dostojanstva, ličnosti i morala; KD protiv braka, obitelji i
mladeži; KD protiv imovine; KD protiv opće sigurnosti i imovine; KD protiv sigurnosti javnog
prometa; KD protiv zdravlja ljudi; KD protiv pravosuđa; KD protiv javnog reda i pravnog saobraćaja i
KD protiv drugih društvenih vrijednosti
*Nekonvencionlni kriminalitet: organizirani kriminalitet (zlouporaba droga, krađa motornih vozila,
krivotvorenje novca, prevare s međunarodnim elementom, korupcija), ilegalni transfer tehnologije
uljučujući i međunarodnu trgovinu robljem, posredovanje u prostituciji, kompjutorski kriminalitet,
državni kriminalitet
Rad na slučaju
Pepeljuga
• Grupe Pepeljuga:
• Ima li Pepeljuga problem u ponašanju?
• Koji rizični i zaštitni čimbenici su prisutni u
njenom okruženju i njoj samoj?
• Grupa Maćeha:
• Da pitamo Maćehu, kako bi ona opisala
probleme s Pepeljugom?
• Što biste rekli toj ženi?
• Da vam dođe na psihoterapiju, što bi joj
moglo pomoći?