PRAKTIČNI VODIČ KROZ JUDAIZAM

Praktični vodič kroz judaizam Praktični Vodič Kroz Judaizam

-2- -3-
UVODNA RIJEČ
Četrdeset i dvije židovske zajednice širom Europe koje predstavlja
Europski židovski kongres poštuju i dive se policiji i tijelima koja
provode zakone te cijene hrabrost, predanost i naporan rad koji ti
ljudi svakodnevno pokazuju kako bi europski Židovi bili sigurni u
svojim domovima, sinagogama i na ulicama.

Židovske zajednice su danas suočene s mnogim sigurnosnim

izazovima.

S antisemitskim nasiljem u porastu, jačanje sigurnosti europskih

židovskih građana neposredna je potreba koja zahtijeva povećanu
pažnju, odgovarajuća sredstva i pravovremene akcije.

Kroz aktivnosti Centra za sigurnost i krizu (SACC by EJC) Europski židovski kongres (European
Jewish Congress) želi izgraditi svijest o sigurnosti u našoj zajednici i unaprijediti način
upravljanja krizama te otpornost. Od ključne je važnosti graditi strukture koje podržavaju
siguran židovski život, no isto tako je važno obratiti se našim sugrađanima, graditi mostove i
promicati međusobno razumijevanje.

Vjerujemo da objašnjenje naše kulture i vjerskih tradicija u ovom Vodiču kroz judaizam
doprinosi ne samo izgradnji povjerenja i boljeg upoznavanja, već i da može biti od pomoći
svima koji su zaduženi za provedbu zakona kao i svim relevantnim akterima na području
sigurnosti da bolje razumiju naše potrebe i učinkovitije rješavaju izazove s kojima smo
suočeni. Istovremeno, vjerujemo da je važno doprinositi europskom društvu kojemu
pripadamo. Dijelimo svoje iskustvo i najbolje prakse s drugima i učimo iz iskustva i ideja koje
drugi dijele s nama.

Radimo zajedno na ostvarenju Europe u kojoj je vide mira, sigurnosti i tolerancije.

Dr. Moshe Kantor

Predsjednik European Jewish Congress
Praktični vodič kroz judaizam

PREDGOVOR
Europa je u posljednje vrijeme suočena s novim prijetnjama. Odgovornost za sigurnost
europskih građana prvenstveno je u rukama vlasti. Zahvaljujući važnom poslu koji obavljaju
policija i tužiteljstvo spriječeni su mnogi napadi.

Iako je suradnja građana i tijela za izvršavanje zakonodavstva imala presudnu važnost,

potrebno ju je dalje razvijati. Židovske zajednice su posebice suočene s dodatnim pritiskom s
obzirom na ciljane napade i prijetnje. Cilj ovoga vodiča je olakšati komunikaciju između tijela
zaduženih za provedbu zakona i židovskih zajednica.

SACC by EJC i CEPOL su združili svoju stručnost kako bi pripremili vodič čiji je cilj pružiti
potrebno znanje o tradiciji, blagdanima i drugim kulturnim aspektima judaizma. Tradicija
često propisuju neke elemente svakodnevnog života pojedinaca u židovskim zajednicama.

Čvrsto vjerujemo da je od ključne važnosti informirati službenike zadužene za izvršenje

zakonodavstva kako bi mogli bolje razumjeti život u židovskoj zajednici i tako učinkovitije
obavljati svoj posao koji se odnosi na pružanje sigurnosti njihovim židovskim sugrađanima.

Ovaj vodič nudi odgovore na mnoga zanimljiva pitanja, npr. zašto vjernici židovske vjere hodaju
do svoje sinagoge na Šabat? Što je Roš hašana? Zašto je nešto pričvršćeno na dovratak na
određenim zgradama? Što je antisemitizam i kako ga prepoznati?

Pozivamo sve službenike zadužene za izvršavanje zakonodavstva da prouče ovaj vodič,

unaprijede svoje vještine i tako doprinesu sigurnosti našeg europskog društva.

Ophir Revach počasni doktor Detlef Schröder

SACC by EJC, ravnatelj CEPOL, izvršni direktor

-6- -7-
 JUDAIZAM
Uvod 11
Židovske vjerske denominacije 13
Židovstvo u Europi 14

ŽIDOVSKE TRADICIJE
Krug života u judaizmu 19
Propisi o ishrani 20
Sinagoga 22
Šabat 24
Židovski blagdani 25
Roš hašana 26
Jom Kipur 26
Sukot 27
Simhat Tora 27
Hanuka 29

Sadržaj
Tu Bišvat 29
Purim 29
Pesah 31
Šavuot 31
Tiša B’av 31

SURADNJA SA ŽIDOVSKIM ZAJEDNICAMA 32

ANTISEMITIZAM
Radna definicija antisemitizma 35
Suvremeni antisemitizam u Europi 38

TKO SMO 40
Praktični vodič kroz judaizam

JUDAIZAM
Judaizam je religija židovskog naroda. Broj Židova u svijetu
se procjenjuje na otprilike 14,6 - 17,8 milijuna. Judaizam
je jedna od najstarijih monoteističkih religija i smatra se
desetom najvećom religijom na svijetu.

Tora je temeljni tekst koji obuhvaća filozofiju i kulturu

židovskog naroda. Tora je dio “Tanaha”, koji je također poznat
kao hebrejska Biblija, a sadrži tekstove, teološke stavove i
oblike organiziranja.

Judaizam je nastao na Bliskom Istoku u brončano doba i

snažno utječe na kršćanstvo i islam sve do današnjih dana.

- 10 - - 11 -
Praktični vodič kroz judaizam
Židovske vjerske denominacije
Judaizam se s vremenom razvio u nekoliko smjerova s različitim pogledima
na razna pitanja i načine života. Razlikujemo četiri denominacije:
ortodoksnu (Haredi), modernu ortodoksnu, konzervativnu i reformiranu.
- 12 -
Ortodoksni i moderni ortodoksni
Židovi
Ortodoksni Židovi Toru smatraju glavnim
izvorom židovskog zakona i etike, kako ih
je B-g predao Mojsiju na Sinajskoj gori od
kada se vjerno prenosi. Oni poštuju «halaha»
(vjerski zakon) koji kroz stoljeća treba
tumačiti i utvrđivati samo tradicionalnim
metodama i u skladu s kontinuitetom
prethodno primljenog.
Među ortodoksnim Židovima, Haredi se strože
pridržavaju tradicije, a najprepoznatljiviji
su po svojoj tradicionalnoj odjeći. Tijelo im
je skoro u potpunosti prekriveno odjećom.
Muškarci nose odijela dok žene nose haljine.
Udane žene također pokrivaju kosu. Muškarci
nose obredni šal s resicama ”cicit“ i pokrivaju
glavu kapicom koja se zove ”kipa”, najčešće
puštaju bradu, a neki nose crne šešire i ispod
njih kipe.
Moderni ortodoksni Židovi se nešto manje
strogo pridržavaju tradicije te se više
odijevaju u skladu sa suvremenim načinom
odijevanja. Više su integrirani u sekularnu
kulturu i društvo te se ne mogu prepoznati
kao zasebna skupina, iako mnogi muškarci
na glavi nose kipu.
Konzervativni, Masorti i
reformirani Židovi
Konzervativni ili masortski judaizam
se razvio u prvoj polovici 20. stoljeća u
Judaizam
Sjedinjenim Američkim Državama. Halaha
se smatra obvezujućom, ali je u značajnoj
mjeri podložna vanjskim utjecajima.
Konzervativni Židovi vjeruju da se religija
mora nastavljati u skladu s promjenjivim
okolnostima, a ne se nužno oslanjati
isključivo na prošlost.
Reformirani judaizam, također poznat
kao liberalni ili progresivni judaizam, razvio
se u Njemačkoj tridesetih i četrdesetih
godina prošlog stoljeća. Naglašava razvoj
vjere i prednost etičkih aspekata u odnosu
na ceremonijalne.
Manje konzervativne denominacije
različito tumače način na koji se treba
pridržavati Šabata ili kašruta. Osim toga,
žene mogu postati rabini, a muškarci i
žene u sinagogi sjede zajedno.
Sekularni Židovi
Mnogi Židovi ne pripadaju niti jednoj
denominaciji judaizma i ne pridržavaju
se tradicionalnih zakona, ali se smatraju
Židovima. Sekularni Židovi židovske
blagdane mogu slaviti kao kulturne
proslave ili nastavak obiteljske tradicije,
često ne obilježavaju Šabat i na svjetovan
način obilježavaju važne događaje u
životu, poput rođenja, sklapanja braka
ili smrti. Najčešće se ne odijevaju na
poseban način i na glavi ne nose kipa.
- 13 -
Praktični vodič kroz judaizam
Židovska kulturna raznolikost
Osim različitih židovskih denominacija koje se u velikoj mjeri razlikuju u odnosu na način na
koji se pridržavaju vjere, židovski život je bogat i raznolik u svojim kulturološkim, geografskim
i etničkim razlikama. Najveće razlike uočavamo između Aškenaza i Sefarda.
Aškenazi su se razvili iz stanovništva židovske dijaspore iz srednje, istočne, a kasnije
i zapadne Europe. Tradicionalno su se služili jezikom koji se zove jidiš. Sefardi su, pak,
podrijetlom uglavnom s Iberijskog poluotoka, a kasnije su se nastanili u Sjevernoj i Južnoj
Americi, istočnom Sredozemlju te jugoistočnoj i južnoj Europi. Vrlo mali broj Sefarda još uvijek
govori „ladino“ koji je judeo-španjolski jezik.
Bez obzira na kulturu ili pripadnost nekoj od denominacija, mnogi Židovi na svoja vrata
stavljaju „mezuzu“. Mezuza je komad pergamenta ispisan specifičnim hebrejskim stihovima
koji se drži u malom ukrasnom kućištu. Prema vjerskom zakonu, mezuza bi trebala biti
postavljena na desnoj gornjoj strani dovratka svake sobe u kući u kojoj se živi i, naravno, na
ulazna vrata kuće.
- 14 -
Judaizam
Judaizam u Europi
Židovi su se prvi put počeli naseljavati u Europi u doba helenizma, neposredno prije uspona
Rimskog carstva. Međutim, do velikog porasta broja Židova u južnoj Europi došlo je nakon
suzbijanja pobune Bar Kokhba (pobuna u Judeji protiv Rimskog carstva 132.–136. godine
naše ere) kada su iz Izraela u Italiju dovedene na tisuće zarobljenika. Židovi su s područja
današnje Italije putovali u druge dijelove Rimskog carstva i stvarali zajednice na Balkanu, u
Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
Progon Židova u Europi porastao je u visokom srednjem vijeku u kontekstu kršćanskih
križarskih ratova zbog čega su se mnoge židovske zajednice preselile u istočnu Europu.
Osim toga, protjerivanje Židova iz Španjolske 1492. godine rezultiralo je vjerskim progonima i
pogromima. Između 40.000 i 100.000 Židova je protjerano što je za posljedicu imalo migraciju
velikog broja Židova s Iberijskog poluotoka u druge europske zemlje i Osmansko Carstvo.
Od 17. stoljeća nadalje nekoliko je događaja dovelo do obrnutnog smjera migracija, iz istočne
Europe prema velikim trgovačkim središtima na zapadu. Uslijedilo je razdoblje postupne
emancipacije, ali i sve većeg antisemitizma i nasilja. Godine 1933. u Europi je živjelo više od
devet milijuna Židova.
Holokaust, sustavni, na razini države organizirani progoni i istrebljenje Židova od strane
nacističkog režima, njegovih saveznika i kvislinga za posljedicu su imali uništenje šest
milijuna ljudi. Židovsko stanovništvo u svijetu još se nije potpunosti oporavilo od Holokausta,
a Židovi danas čine samo 0,2% ukupnog svjetskog stanovništva.
Holokaust je doveo do preusmjeravanja demografskog središta gravitacije europskog
židovstva u Rusiju. Raspad Sovjetskog Saveza doveo je do preporoda židovskih zajednica u
Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama. Trenutno se židovsko stanovništvo Europe procjenjuje
na oko 2,4 milijuna (0,3% ukupnog europskog stanovništva).
Danas se svakodnevni život Židova u Europi razlikuje od zajednice do zajednice. Svaka
zajednica može imati svoje centre, škole, pokrete mladih, socijalne organizacije i druge
institucije koje su ključne za njezino normalno funkcioniranje.
- 15 -
Praktični vodič kroz judaizam

ŽIDOVSKE
TRADICIJE

- 16 - - 17 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Krug života u judaizmu

Rođenje
Jedna od najvažnijih zapovijedi u judaizmu je
obrezivanje dječaka. Prema tradiciji, ceremo-
nija obrezivanja (“brit milah” na hebrejskom)
obavlja se osmog dana dječakovog života,
osim ako ne postoje medicinski razlozi zbog
kojih se mora odgoditi, a obrezivanje provodi
„mohel“ (obrezivač). „Brit“ se može održati u
sinagogi, ali i kod kuće ili na bilo kojem dru-
gom mjestu.
mladoženja mora mladenci dati prsten,
potpisuje se i čita “ketuba” (bračni ugovor),
a mladoženja nogom razbija čašu dok gosti
za to vrijeme viču „mazel tov!“ (čestitamo!).
Ova se ceremonija može održati bilo gdje, u
sinagogi ili negdje drugdje, ali se ne može
održati u subotu, za vrijeme nekih židovskih
blagdana ili posebnih dana. U većini slučajeva
nakon vjerskog obreda obitelj održava zabavu
i obred vjenčanja u skladu sa zakonom.

Bar/Bat micva Smrt i žalovanje

Kada dječaci napune trinaest, a djevojčiceJudaizam propisuje niz obreda i običaja
dvanaest godina, Židovi se smatraju odgov-vezanih uz pokapanje pokojnika, a njih
prakticiraju i brojni nereligiozni Židovi. Neki
ornim za svoja djela iz persepktive religije te
od njih se razlikuju od zajednice do zajednice.
zbog toga postaju bar ili bat micva. Do toga
U gotovo svakoj židovskoj zajednici postoji
trenutka su roditelji odgovorni za postupke
nekoliko organizacija koje se brinu za sve ono
svog djeteta. Mnoge će obitelji proslaviti bar
što je potrebno prilikom sahrane pokojnika
ili bat micvu tradicionalnom proslavom koja
se zove Alija Tora. Na Šabat, ubrzo nakon u skladu sa židovskom tradicijom. Te će se
organizacije pobrinuti za pripremu tijela za
što navrši trinaest godina, dječak se pozi-
sahranu i za sam sprovod koji će se obaviti
va u sinagogu i čita dio Tore određen za taj
s velikom pažnjom i prema jasnim pravilima.
tjedan. Neki reformirani Židovi istu ceremoni-
U judaizmu je uobičajeno da se tijelo ne
ju održavaju i za djevojčice.
ostavlja bez nadzora, od trenutka smrti do
trenutka pokopa. Kremiranje je zabranjeno.
Vjenčanja
Post mortem pregledi su također zabranjeni,
osim ako nisu propisani zakonom. Nakon što
Židovsko vjenčanje uključuje nekoliko pogreb završi, za najbliže pokojnikove rođake
elemenata. Kao prvo, vjenčanje se mora započinje razdoblje žalovanja, odnosno
održati ispod “hupa” (svadbeni baldahin), „šiva”.

- 18 - - 19 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Propisi o ishrani (kašrut)

Pojam “kašrut“ odnosi se na skup pravila koja određuju koje su vrste
hrane prema judaizmu dozvoljene ili zabranjene u prehrani.

Na hebrejskom, riječ “košer” znači da je određeni proizvod napravljen

i poslužen u skladu sa svim pravilima kašruta. Religiozni Židovi jedu
samo košer hranu koja je označena košer certifikatom. Ta oznaka
dokazuje da je hrana bila pripremljena i upakirana prema svim pravilima
kašruta. Mnogi drugi Židovi se pridržavaju samo nekih pravila kašruta.

Da bi meso bilo košer, potrebno je da udovoljiti određenim propisima.

Sisavci moraju biti preživači razdijeljenih kopita (zato svinjetina, na

primjer, nije košer), ribe moraju imati krljušti i peraje (som, na primjer,
nije košer) dok su neke vrste ptica košer (nije dopušteno jesti vrste
ptica koje se tradicionalno ne jedu). Sisavci i ptice se moraju zaklati
na poseban način da bi bili košer. Beskralježnjaci, gmazovi i vodozemci
nisu košer. Povrće, voće, brašno i mahunarke se prije konzumiranja
moraju pregledati i očistiti jer na njima ne smije biti kukaca.

S hranom životinjskog porijekla se postupa na isti način kao i sa

životinjom od koje je proizvedena. Dakle, jaja i mlijeko su dozvoljeni
samo ako potječu od životinje koja se može konzumirati u skladu s
propisima kašruta (s izuzetkom meda koji je dozvoljen, iako su pčele
zabranjene).

Zabranjeno je miješati meso i mlijeko. Nije dozvoljeno kuhati, niti jesti

zajedno mlijeko i meso. Religiozni Židovi čekaju do šest sati nakon što
su jeli meso prije nego što ponovo konzumiraju mliječne proizvode.
Parev (ili Parve) hrana nije ni mesna ni mliječna. U ovu kategoriju
spada riba te sve vrste hrane koje nisu životinjskog porijekla. Jaja se
također smatraju parev iako se radi o životinjskom proizvodu. Hrana
pripremljena na način koji krši Šabat ne smije se jesti.

- 20 - - 21 -
Praktični vodič kroz judaizam
Sinagoga
Židovski religiozni muškarci (stariji od trinaest godina) obično se mole tri
puta dnevno: ujutro, popodne i navečer. U židovskom kalendaru postoje
posebna vremena kada se obavljaju dodatne molitve.
- 22 -
Židovske Tradicije
Iako su sinagoge otvorene svakom Židovu, još uvijek postoji praktično razdvajanje prema
kulturnoj tradiciji (Aškenazi ili Sefardi) i denominacijama (ortodoksni, konzervativni,
reformski, liberalni, itd.). Riječ ”sinagoga” etimološki znači ”mjesto okupljanja”. Drugi naziv
koji uglavnom koriste Aškenazi je „šul“ što na jidišu znači „sinagoga“. Žene nisu obvezne
moliti se u sinagogi, ali mnoge dolaze u sinagogu na Šabat ili praznike.
U ortodoksnim sinagogama su sjedeća mjesta za muškarce i žene razdvojena. U nekim
sinagogama postoji zaseban dio za žene koji se nalazi na balkonu. U sinagogi žene prekrivaju
kosu, a muškarci nose šal (također poznat kao ”talit”), filakterije (također poznat kao
”tefilin”, tj. male crne kožne kutije u kojima se nalaze svitci pergamenta sa stihovima iz Tore)
i pokrivala za glavu (kipa).
Ponekad se sinagoga koristi kao društveni centar i uključuje dodatne sadržaje poput
ugostiteljske dvorane, košer kuhinje, vjerske škole, knjižnice, dječjeg vrtića i manje prostorije
za molitvu.
- 23 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Šabat Židovski blagdani

Šabat je tjedni dan odmora i molitve. Šabat počinje u zalazak sunca u petak navečer i traje
otprilike 25 sati do pojave triju zvijezda na nebu u subotu navečer. Poštivanje Šabata jedna
PRAZNIK 2020 2021 2022 2023 2024
je od najvažnijih zapovijedi u judaizmu, a njegovo glavno načelo je suzdržavanje od radnih
aktivnosti. Religiozni Židovi se obično suzdržavaju od rada, pisanja, paljenja vatre, korištenja
elektroničkih uređaja, rukovanja novcem, vožnje, kuhanja i mnogih drugih aktivnosti. Reli-
giozni Židovi koji strogo poštuju Šabat neće obavljati niti jednu od gore opisanih, zabranjenih Tu Bišvat 10.02 28.01 17.01 06.02 25.01
aktivnosti, osim ako to nije nužno zbog neke po život opasne situacije.
Purim 09-10.03 25-26.02 16-17.03 06-70.03 23-24.03
Na Šabat sinagogu posjećuje više ljudi, a neki do nje umjesto vozilom dolaze pješice.

27.03 -
Pesah 08-16.04 15-23.04 05-13.04 22-30.04
04.04

Šavuot 28-30.05 16-18.05 04-06.06 25-27.05 11-13.06

Tiša B’av 29-30.07 17-18.07 06-07.08 26-27.07 12-13.08

Roš hašana 18-20.09 06-08.09 25-27.09 15-17.09 02-04.10

Jom Kippur 27-28.09 15-16.09 04-05.10 24-25.09 11-12.10

29.09–
Sukot 02-10.10 20-28.09 09-17.10 16-24.10
07.10

Simhat Tora 11.10 29.09 18.10 08.10 25.10

28.11– 25.12 –
Hanuka 10-18.12 18-26.12 07-15.12
06.12 02.01

- 24 - - 25 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Roš hašana
U judaizmu Roš hašana označava početak nove godine
kao tradicionalna obljetnica stvaranja svijeta. Etimološki,
“roš” je hebrejska riječ za “glavu”, “ha” je član, a “šana”
znači “godina”. Podrijetlo židovske nove godine povezano
je s početkom gospodarstvene godine u poljoprivrednim
društvima.

Budući da židovski kalendar prati mjesečev ciklus, Roš

hašana može pasti u razdoblju između početka rujna i
početka listopada. Započinje zalaskom sunca i traje dva
dana.

Prema tradiciji se dani koji prethode Roš hašani posvećuju

pokajanju. Dodaju se dodatne molitve pa u to doba godine
obično više ljudi odlazi u sinagoge.

Jom Kipur (Dan pomirenja)

Jom Kipur je najsvetiji dan u židovskom kalendaru i smatra se
“Šabatom svih Šabata”. Jom Kipur označava kraj razdoblja koje
započinje Roš hašanom, a te u judaizmu je još poznat kao Veliki sveti
dani. Na taj dan su glavne teme pomirenje i pokajanje, a tradicionalno
se dvadeset i pet sati posti. Etimološki je “jom” je hebrejska riječ
za “dan”, a riječ „kipur“ vuče korijen iz riječi koja znači “iskupiti se,
pomiriti se”.
Molitve za Jom Kipur su jedinstvene po tome što za razliku od ostalih
dana u godini na Jom Kipur imamo pet molitvenih službi. Mnogi
religiozni Židovi na Jom Kipur većinu dana provode u sinagogi, a neki
taj dan hodaju od sinagoge do svoje kuće nekoliko puta. Mnogim
sekularnim Židovima je Jom Kipur jedino doba godine kada odlaze
u sinagogu.
Sukot (Sjenice)
Sukot je praznik dvostrukog značenja.
Prvo značenje se odnosi na poljoprivre-
du jer označava kraj žetve u Izraelu pa je
zato poznat i kao “Blagdan sakupljanja” ili
“Blagdan žetve”. Drugo značenje se odnosi
na sjećanje na izlazak Židova iz Egipta. Su-
kot je jedan od tri hodočasnička blagdana,
a u dijaspori traje osam dana. Tijekom ovog
blagdana neki Židovi grade i provode vri-
jeme u „suki“, odnosno konstrukciji koja se
prekriva nekom vrstom biljnog materijala,
na primjer, palminim lišćem.
Simhat Tora
Simhat Tora slijedi ubrzo nakon Sukota i
označava kraj godišnjeg ciklusa čitanja
Tore i početak novog. Ovaj se blagdan slavi
uglavnom u sinagogi gdje se odjednom vade
svi svitci Tore. Ovaj je blagdan vrlo svečan, a
na svečanosti u sinagogi prisustvuju brojne
obitelji.

- 26 - - 27 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Hanuka (Blagdan svjetlosti)

Hanuka je blagdan koji traje osam dana, a
prema gregorijanskom kalendaru svake godine
dolazi u razdoblju od kraja studenog do kraja
prosinca. Hanuka slavi pobjedu Makabejaca
tijekom velikog ustanka protiv vladavine
Seleukida te ponovno posvećenje Hrama u
Jeruzalemu i paljenje svjetla na menori.

U vrijeme Hanuke se pale svijeće na

osmokrakom svijećnjaku koji se zove
“hanukija”. Svake se večeri pali dodatna svijeća
dok se do osmoga dana ne zapale sve svijeće.
Ostali običaji vezani uz Hanuku uključuju igre
s dreidelom i spremanje hrane koja se prži na
ulju. Na Hanuku se također pale svijeće na
otvorenim javnim mjestima.

Tu Bišvat
Tu Bišvat je poznat i kao židovska Nova godina
drveća. Proslavlja se kao dan ekološke svijesti.

Purim
Purim slavi spas židovskog naroda u Perzijskom
carstvu u 4. stoljeću prije Krista. Purim se slavi
razmjenom darova hrane i pića, dobrotvornim
darovanjem siromašnih, odijevanjem u kostime
i maskiranjem, konzumiranjem slavljeničkog
obroka i javnim čitanjem Knjige o Esteri,
najčešće u sinagogi. Tijekom ovog blagdana
možemo primijetiti ljude, posebno djecu, koji
nose maske i kostime, uglavnom u blizini
židovskih škola i drugih prostora zajednice.

- 28 - - 29 -
Praktični vodič kroz judaizam Židovske Tradicije

Pesah (Pasha)
Pesah je vrlo važan židovski blagdan, odnosno jedan od tri hodočasnička blagdana. Obično
pada u ožujku ili travnju i traje osam dana u dijaspori. Dok danas Pesah slavi izlazak Židova
iz ropstva u starom Egiptu, u prošlosti, dok je postojao Hram, Pesah je bio sezonski blagdan
vezan uz poljoprivredu. Simbol koji se najviše povezuje s Pesahom je „maca“, tj. beskvasni
kruh koji se pravi isključivo od brašna i vode te zamjenjuje proizvode s kvascem koji prema
tradiciji nisu dopušteni za Pesah.

Šavuot Tiša B’av

Šavuot je još jedan praznik s dvostrukim
značajem. Obilježava obljetnicu dana kada
je B-g dao Toru Izraelovom narodu, a ujedno
označava i žetvu pšenice u Izraelu. Bladan
traje dva dana i jedan je od manje poznatih
židovskih blagdana među svjetovnim
Židovima u dijaspori. Tradicionalno, za
Šavuot Židovi jedu više mliječnih proizvoda.
Tiša B’av je najtužniji dan u židovskom
kalendaru. Na taj dan se dvadeset i pet
sati posti u spomen na tragedije koje su
se dogodile tijekom židovske povijesti,
uključujući uništenje Drugog hrama. Tiša
B’av obično pada u srpnju ili kolovozu po
gregorijanskom kalendaru. Za vrijeme Tiše
B-ab Židovi odlaze u sinagoge na dulje
molitvene službe.

- 30 - - 31 -

SURADNJA SA ŽIDOVSKIM
ZAJEDNICAMA
Postoji nekoliko praktičnih sigurnosnih aspekata kojih bi službenici za izvršenje
zakonodavstva trebali biti svjesni kako bi mogli bolje štititi i poboljšati suradnju sa
židovskom zajednicom.
Veza sa zajednicom
Potrebno je uspostaviti kontaktnu točku s lokalnom židovskom zajednicom. U slučaju da
takva kontaktna točka ne postoji i niste sigurni tko je osoba kojoj se trebate obratiti u
zajednici, pošaljite elektroničku poruku na adresu SACC by EJC (sacc@sacc-ejc.org) te će
vas tamo uputiti na odgovarajuću osobu.
Način ponašanja
• Ortodoksni Židovi se ne rukuju s osobama suprotnog spola.
• Prilikom ulaska u sinagogu je poželjno da muškarci pokriju glavu kapicom (kipa).
- 32 -
Propisi o ishrani
• Samo košer hrana može ući u sinagogu, židovsku školu ili kuću ortodoksne obitelji.
• Ako religioznu židovsku osobu pozivate na sastanak, treba ponuditi samo košer hranu.
• Ako pritvorenik ili zatvorenik to zatraži, potrebno je na raspolaganju imati pretpakiranu
košer hranu. Ne treba ukloniti pakiranje prilikom serviranja hrane.
Šabat i židovski blagdani
• U vrijeme službi za Šabat i na židovske blagdane u sinagoge dolazi veći broj ljudi. Mnogi od
njih će hodati u blizini sinagoge, a muškarci će možda nositi kipu (kapicu).
• Mnogi Židovi koji ne prisustvuju službama tijekom cijele godine će ići u sinagogu na velike
blagdane i proslave. Sinagoge će u te dane biti prepune, a ulice oko nje će često biti vrlo
prometne.
• Ortodoksni Židovi prijavljuju incident ili daju izjavu tek nakon završetka Šabata ili židovskih
blagdana. Ta se ograničenja ukidaju u situacijama od “životne opasnosti”.
• Na Šabat ortodoksni Židovi ne koriste struju ili bilo koji drugi uređaj koji zahtijeva rad. Na
primjer, ne pale se svjetla, ne otvaraju električna vrata, ne koristi telefon ili računalo, ne
vozi se automobil, itd. Međutim, možda će voziti automobil do sinagoge neposredno prije
Šabata ili židovskih blagdana, što može rezultirati problemima u prometu i parkiranju oko
sinagoge.
• Židovi koji se strogo ne pridržavaju Šabata ili židovskih blagdana u tim će prilikama biti
voljni prijaviti incident, potpisati se na izjavu ili koristiti telefon i sl.
• Na Sukot mnogi Židovi donose u sinagogu i iz nje iznose velike kutije s lišćem. U prostorijama
sinagoge se postavlja ”suka”, tj. koliba u kojoj bi Židovi trebali boraviti tijekom blagdana.
Mnogi Židovi grade suke u svojim dvorištima ili negdje unutar zajednice da bi tijekom
tjedna u kojemu je Sukot tamo jeli ili čak spavali.
• Na Hanuku Židovi obično stavljaju u prozore hanukije. Tijekom ovog blagdana se možda
organiziraju javne proslave kojom prilikom se pale svijeće, a to može privući velik broj
ljudi i dosta pozornosti.
• Na Jom Kipur je u sinagogama puno više ljudi nego bilo koji drugi dan u godini. Samim time
će i ulice oko sinagoge biti prepune vjernika. Na kraju službe se preporuča da vjernici ne
napuste sinagogu svi odjednom jer tako postaju lakom metom.
- 33 -
Praktični vodič kroz judaizam Antisemitizam

ANTISEMITIZAM
Radna definicija antisemitizma
Međunarodno udruženje za sjećanje na žrtve holokausta (IHRA) je
26. svibnja 2016. godine usvojilo radnu definiciju antisemitizma. Ona
glasi:

„Antisemitizam je određena percepcija Židova koja

može biti izražena mržnjom prema Židovima. Retoričke
i fizičke manifestacije antisemitizma usmjerene su
protiv židovskih ili nežidovskih pojedinaca i/ili njihovog
vlasništva, židovskih zajednica i vjerskih objekata. “
Definicija uključuje jedanaest ilustrativnih primjera koji su smjernice za prepoznavanje
antisemitskih incidenata:

• Pozivanje, pomaganje ili opravdavanje ubijanja ili nanošenje štete Židovima u

ime radikalne ideologije ili ekstremističkog pogleda na religiju.

• Iznošenje lažnih, dehumanizirajućih, demonizirajućih ili stereotipnih optužbi o

Židovima kao takvim ili o moći Židova kao kolektivu, kao što je posebice, ali ne
isključivo, mit o svjetskoj židovskoj zavjeri ili o Židovima koji kontroliraju medije,
gospodarstvo, vlade ili druge društvene ustanove.

• Optuživanje Židova kao naroda da su odgovorni za stvarna ili izmišljena krivična

djela koja je počinila jedna židovska osoba ili skupina, ili čak za djela koja su
počinile osobe koje nisu Židovi.

- 34 - - 35 -
Praktični vodič kroz judaizam
• Negiranje činjenica, opsega, mehanizama (npr. plinske komore) ili internacionalnog
karaktera genocida nad židovskim narodom u rukama nacionalsocijalističke Njemačke i
njenih pristaša i suučesnika tijekom Drugog svjetskog rata (Holokaust).
• Optuživanje Židova kao naroda ili Izraela kao države da izmišljaju ili pretjeruju o Holo-
kaustu.
• Optuživanje židovskih građana da su vjerniji Izraelu ili navodnim prioritetima Židova
širom svijeta, nego interesima vlastitih naroda.
• Negiranje prava na samoodređenje Židova, npr. tvrdeći da je postojanje države Izrael
rasistički poduhvat.
• Primjena dvostrukih standarda, zahtijevajući od Židova ponašanje koje se ne očekuje
niti od jednog drugog demokratskog naroda.
• Korištenje simbola i slika povezanih s klasičnim antisemitizmom (npr. tvrdnje da su
Židovi ubili Isusa ili krvna kleveta) radi karakteriziranja Izraela ili Izraelaca.
• Uspoređivanje suvremene izraelske politike s nacističkom politikom.
• Stav da su Židovi kolektivno odgovorni za postupke Države Izrael.
Antisemitska djela su kaznena djela kada su tako definirana zakonom (na primjer, pori-
canje Holokausta ili distribucija antisemitskih materijala u nekim zemljama).
Kaznena djela su antisemitska kada se mete napada, bilo da se radi o ljudima ili imovini
kao što su zgrade, škole, mjesta za bogoslužje i groblja, odabrana zato što su ili se smatra
da su povezane sa Židovima.
Antisemitska diskriminacija je uskraćivanje Židovima mogućnosti ili usluga koje su drugi-
ma dostupne, što je u mnogim zemljama zabranjeno.
- 36 -
Antisemitizam
Primjeri antisemitskih zločina:
• Dana 23. ožujka 2018. dva su muškarca ušla u
stan osamdesetpetogodišnje Mireille Knoll koja
je preživjela Holokaust te su je nekoliko izbo-
li nožem i potom zapalili. Jedan je od počinitel-
ja navodno izjavio: ”Ona je Židovka. Sigurno ima
novca.”
• Francusko-malijski državljanin je 9. siječnja
2015. napao supermarket u kojem se prodaje
košer hrana Hypercacher u 20. pariškom okrugu i
tom prilikom ubio četiri osobe i uzeo nekoliko talaca.
• U svibnju 2019. na bloku zgrada u Rybniku u Poljskoj
pronađen je grafit na kojima je pisalo “F *ck Jude!”.
• Dana 9. prosinca 2017. su pojedinci unutar veće bande ba-
cali bombe na sinagogu u Gothenburgu za vrijeme događaja
na kojemu je bilo oko 40 mladih.
• Između srpnja 2018. i siječnja 2019. godine nekoliko je
židovskih groblja i spomen-obilježja diljem Grčke bilo devastirano, oskrnavljeno i unište-
no.
• Dana 3. kolovoza 2018. godine je rodna kuća osobe koja je preživjela Holokaust i nobelov-
ca Elie Wiesela u Rumunjskoj vandalizirana grafitom na kojemu je pisalo: “Nacistički Židov
leži u paklu s Hitlerom.”
• Dana 14. rujna 2019. godine na zidovima Kraljevske teniske dvorane pronađen je natpis
koji negira Holokaust na kojemu je pisalo “Holokaust je prevara” tijekom utakmice Davis
kupa između Švedske i Izraela.
• Dana 9. listopada 2019. krajnje desni ekstremist je pokušao ući u sinagogu u njemačkom
gradu Halle na Jom Kipur, najsvetiji dan židovskog kalendara. Napadač je više puta pucao
na vrata sinagoge, ali ih nije uspio probiti. Nakon toga je pucao i ubio prolaznika u blizini
restorana s kebabima.
- 37 -
 Antisemitizam

NASILNI ANTISEMITSKI INCIDENTI PO DRŽAVAMA U RAZDOBLJU 2009.-2017.

Suvremeni antisemitizam u Europi

Od 2000. godine su antisemitski incidenti u porastu u cijeloj Europi. Danas su židovske zajed-
nice u Europi suočene s antisemitizmom na načine koji su prije nekoliko godina bili nezamis-
livi.
Francuska Njemačka Italija Rusija UK

Ponekad se radilo o prosvjednicima koji izvikuju nacističke parole, političarima koji ponavl- Izvor: Centar za proučavanje suvremenog europskog židovstva - Kantor
jaju antisemitske objede, poricanju Holokausta ili revizionizmu, mimovima i teorijama zav-
jere koje se šire internetom, a ponekad o nasilnim i povremeno smrtonosnim napadima na
Židove na europskim ulicama. Prijetnje dolaze s krajnje političke desnice, krajnje ljevice ili ISTRAŽIVANJE FRA-E O DISKRIMINACIJI I ZLOČINIMA IZ MRŽNJE PREMA ŽIDOVIMA U EU
radikalnog islama. Antisemitizam i dalje predstavlja trajnu i štetnu opasnost i odnedavna 2018. GODINE ISKUSTVA I PERCEPCIJA ANTISEMITIZMA MEĐU ŽIDOVIMA
dovodi u pitanje sigurnosti europskih židovskih građana.
Antisemitizam je najvažniji 66%
Prema najvećem istraživanju o iskustvima i percepciji antisemitizma koje je provela Agencija problem u zemlji 85%
Europske unije za temeljna ljudska prava, 85% anketiranih europskih Židova odgovorilo je da
je antisemitizam najvažnije goruće pitanje. Gotovo 30% je izjavilo da su bili izloženi uznemir-
Antisemitizam je u porastu u 76%
avanju, pri čemu su najviše bili pogođeni Židovi s vidljivim obilježjima svoje vjere. Osim toga,
posljednjih pet godina 89%
gotovo 80% ispitanika je izjavilo da ne prijavljuju ozbiljne incidente policiji ili bilo kojem dru-
gom tijelu.
Zbog nesigurnosti povezane
29%
s židovstvom razmatrana je
Također zabrinjava rastući jaz koji postoji između javne percepcije antisemitizma u odnosu 38%
mogućnost iseljenja.
na percepciju židovske zajednice. Iako 89% Židova smatra da se antisemitizam značajno pov-
ećao u posljednjih pet godina, isto misli samo 36% europskih građana. Izbjegavali su posjećivati
23%
34%
židovske događaje ili spomeni-
Da bi se suzbio porast antisemitizma, ključno je povećati napore na učinkovitijem i djelot- ke jer se nisu osjećali sigurno
vornijem identificiranju, istraživanju i procesuiranju antisemitskih incidenata. 2013 2018
Izvor: Agencija Europske unije za temeljna prava

- 38 - - 39 -
Praktični vodič kroz judaizam
TKO SMO
SACC BY EJC
Sigurnosni i krizni centar (SACC by EJC) osnovao je dr. Moshe Kantor, predsjednik European
Jewish Congress, 2012. godine za podršku židovskim zajednicama u Europi. Glavna misija
SACC by EJC je sigurnost židovskih zajednica u Europi.
Visoko kvalificirani tim stručnjaka SACC by EJC dijeli svoju stručnost u upravljanju krizama,
sigurnosti, analizi i komunikaciji. „Kontrolna soba“ SACC-a opremljena je svim potrebnim
sredstvima za pružanje potpore u slučaju kriznog događaja velikog opsega u zajednici.
Tijekom krize, tim SACC by EJC pruža pomoć i podršku te provodi obuke, seminare i konferencije
diljem Europe kako bi poboljšao razinu pripremljenosti židovskih zajednica i ojačao veze s
vlastima.
Zajedno s CEPOL-om i drugim partnerima, SACC by EJC je razvio sigurnosni program
#TogetherWeareSafer za podizanje svijesti među civilima i poboljšanje opće razine sigurnosti
i otpornosti u Europi.
Mrežna stranica: www.sacc-ejc.org
Facebook: www.facebook.com/SACCbyEJC/
Twitter: www.twitter.com/SaccBy
LinkedIn: www.linkedin.com/company/sacc-by-ejc
- 40 -
CEPOL
CEPOL - Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva
posvećena je razvoju, provedbi i koordinaciji obuke službenika za provedbu zakona. CEPOL
okuplja mrežu instituta za osposobljavanje službenika za provedbu zakona u državama
članicama EU-a i podržava ih u pružanju napredne obuke o sigurnosnim prioritetima,
suradnji u provedbi zakona i razmjeni informacija. CEPOL također surađuje s tijelima EU-
a, međunarodnim organizacijama i trećim zemljama kako bi osigurao da se najozbiljnije
sigurnosne prijetnje rješavaju kolektivnim odgovorom. CEPOL doprinosi naporima u jačanju
kapaciteta za provedbu zakona u trećim zemljama koje pokrivaju politike susjedstva EU-a
putem obrazovnih sredstava te primjenjujući testirane i isprobane metodologije. Trenutni
portfelj CEPOL-a obuhvaća rezidencijalne aktivnosti, učenje putem interneta (tj. webinare,
mrežne module, internetske tečajeve, itd.), programe razmjene, zajedničke kurikulume,
istraživanja i znanost. CEPOL je u 2019. obnovio certificiranje u skladu s normom ISO 9001:
2015 i proširio djelovanje na usluge e-učenja. Agencija je dobila i ISO certifikat 29993: 2017
za pružanje usluga obrazovanja izvan formalnog obrazovanja.
Ključne brojke za 2018.:
• 29 000 službenika za provedbu zakona prošlo je CEPOL-ovu obuku
• Provedeno je 229 aktivnosti u organizaciji CEPOL-a
• Preko 90% polaznika je izrazilo zadovoljstvo obukom u organizaciji CEPOL-a.
• 21 tematske kategorije su kao prioritete odredile države članice EU-a prilikom savjeto-
vanja o Procjeni strateških potreba za obukom (EU-STNA).
Mrežna stranica: www.cepol.europa.eu/
Facebook: www.facebook.com/CEPOLEU/
Twitter: www.twitter.com/eu_cepol
LinkedIn: www.linkedin.com/company/cepol
- 41 -
Praktični vodič kroz judaizam Design By

IMAGE CREDITS

COVER: INSIDE THE SPANISH SYNAGOGUE AT JOSEFOV,STARE MESTO, PRAGUE / HERACLES KRITIKOS / SHUTTERSTOCK
PAGE 4: CEILING IN THE GREAT SYNAGOGUE OF BUDAPEST / FROG DARES / SHUTTERSTOCK
PAGE 6: MAN HOLDING EU EUROPEAN UNION FLAG WAVING / LAZYLLAMA / SHUTTERSTOCK
PAGE 10: THE HEBREW HANDWRITTEN TORAH, WITH KIPPAH AND TALITH / OLEG IVANON / SHUTTERSTOCK
PAGE 12: A FAMILY OF HASIDIC JEWS WALKS THROUGH THE AUTUMN PARK IN UMAN, UKRAINE / ROSPOINT / SHUTTERSTOCK
PAGE 14: THE BIG SYNAGOGUE OF BRUSSELS / CRM / SHUTTERSTOCK
PAGE 16: JEWISH MAN PRAYING IN SYNAGOGUE / TALIVIKH / SHUTTERSTOCK
PAGE 18: STILL OF A JEWISH WEDDING / IVASHSTUDIO / SHUTTERSTOCK
PAGE 21: KOSHER PATRICK’S IRISH BAR ON BOULEVARD ROTHSCHILD IN TEL AVIV, ISRAEL / BORIS-B / SHUTTERSTOCK
PAGE 22: EXTERIOR OF THE SPANISH SYNAGOGUE, PRAGUE / ARTONO / SHUTTERSTOCK
PAGE 23: PRAYING IN THE SYNAGOGUE OF TURIN, ITALY / MIKEDOTTA / SHUTTERSTOCK
PAGE 24: CHALLAH BREAD, SHABBAT WINE AND CANDLES / BIGNAZIK / SHUTTERSTOCK
PAGE 26: TRADITIONAL SYMBOLS OF ROSH HASHANAH / TOMERTU / SHUTTERSTOCK | JEWISH PRAYER ON HOLY CEMETERY.
BAAL SHEM TOV MATISYAHU / LIRON-AFUTA / SHUTTERSTOCK | CLOSEUP OF A SHOFAR / BLUEEYES / SHUTTERSTOCK
PAGE 27: FABRIC SUKKAH DECORATED WITH PRINTED PATTERN / ALEFBET / SHUTTERSTOCK
PAGE 28: CHANUKAH LIGHTING BY CHILD / YITZ FISCH / SHUTTERSTOCK | ASSORTMENT OF DRY FRUITS AND NUTS.
JEWISH HOLIDAY TU BISHVAT / EKATERINA MARKELOVA / SHUTTERSTOCK | PURIM CELEBRATION / VIKTORIA HODOS /
SHUTTERSTOCK
PAGE 30-31: SEDER, DINNER ON THE OCCASION OF PASSOVER / JACZIA / SHUTTERSTOCK
PAGE 32: POLICE PATROL IN FRONT OF THE BUDAPEST SYNAGOGUE. / ROMAN YANUSHEVSKY / SHUTTERSTOCK
PAGE 34: JEWISH CEMETERY IN QUATZENHEIM WITH VANDALISED GRAVES IN WITH NAZI SYMBOLS / HADRIAN / SHUTTERSTOCK
PAGE 35: ANTISEMITIC GRAFFITI IN KLAIPEDA, LITHUANIA // PROTESTERS IN SUPPORT OF PALESTINIANS IN GAZA DISPLAY
A SWASTIKA AT A RALLY IN PARIS IN 2014

DESIGN BY:
PAGE 38: AFTER TERROR ATTACK AND BOMB EXPLOSION IN NEVE SHALOM SYNAGOGUES ON NOVEMBER 15, 2003 IN
ISTANBUL, TURKEY. KILLING 27 PEOPLE IN THE SYNAGOGUES / PROMETHEUS72 / SHUTTERSTOCK

- 42 - - 43 -
Praktični vodič kroz judaizam

- 44 -