HRV-JEZIK

Sintagma-spoj riječi, sintaktička jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznačnih riječi koje su
povezane gramatički, nastale povezivanjem dviju punoznačnih riječi, sastoji se od glavne sastavnice, a
ostale riječi su nepunoznačne i one

Sintaksa-dio gramatike koji proučava rečenicu, bavi se proučavanjem pravila po kojima se riječi slažu
u spojeve riječi i rečenice

Sintaktičke jedinice-riječ, sintagma i rečenica

Rečenica- glavna sintaktička jedinica-njome se izriče obavijest

Punoznačne riječi-imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli i prilozi

Nepunoznačne riječi- prijedlozi, veznici, usklici, čestice

-GRAMATIČKE VEZE MEĐU SASTAVNICAMA SINTAGME-

Sročnost-podudarnost glavne i zavisne sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padežu, glavna
sastavnica najčešće je imenica, pr. Rijeka Sava, pjesnik Marko

Upravljanje-gramatički odnos u kojemu glavna sastavnica traži dopunu u određenom padežu, glavna
sastavnica upravlja zavisnom sastavnicom, pr. Pisati knjigu, gledati seriju

Pridruživanje-glavna sastavnica je glagol, a zavisna nepromijenjiva riječ, prilog, infinitiv, glagolski

prilog sadašnji ili prošli, pr. Čitati brzo, morati kupiti

-VRSTA SINTAGME PREMA ULOZI ZAVISNE SASTAVNICE-

Odredbena ili atributna-sintagma u kojoj zavisna sastavnica pobliže označava glavnu i ima službu
njezina atributa ili apozicije, pr. Prosjek Luka, kocka čokolade

Dopunska ili objektna-sintagma u kojoj zavisna sastavnica dopunjuje glavnu označujući predmet
radnje, pr. Posjetiti muzej, gledati film

Okolnosna ili adverbijalna-sintagma u kojoj zavisna sastavnica označuje okolnost u kojoj se virši
glagolska radnja, rezultat pridruživanja i upravljanja, stalno jede, hodati brzo

-REČENIČNI ZNAKOVI-

Članjivost rečenice-rečenica se može rastaviti na rečenične članove od kojih svaki i ima službu u
rečenici i u nekom je odnosnu s drugim rečeničnim članovima

Samostalni rečenični članovi-predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka, predikat središte rečenice i
otvara mjesto svima ostalima

Nesamostalni rečenični članovi-atribut i apozicija, dopune koje se nalaze uz imenicu

Predikat-temelj rečeničnog ustrojstva, glagol je nositelj predikata

Predikatne kategorije- kategorije lica, broja, vida, vremena i načina

Glagolski predikat-predikat koji se izriče glagolom, izriče se jednim glagolskim oblikom pomoću dvaju
ili više različitih glagola
Imenski predikat-sastoji se najčešće od nekog oblika pomoćnog glagola biti-to je njegov glagolski dio i
zove se SPONA ILI KOPULA i neke imenske riječi npr. Spona+imenica=Šenoa je književnik
spona+pridjev=Šenoa je ugledan
spona+zamjenica=Šenoa je bio svoj
spona+broj=Zlatarovo zlato bilo je prvo

Neoglagoljena rečenica-rečenica u kojoj predikat nije izrečen

Subjekt-njime imenujemo ono o čemu se u rečenici govori, izriče na što se odnosi obavijet izrečena
predikatom, uvijek u nominativu

Subjekt izričemo: imenicom-Roman je objavljen u 19.st

zamjenicom-Svatko se ponekad nađe u sličnoj situaciji
Pridjevom-Mladi se znaju izboriti za sebe
brojem-Jedni vole špinat, drugi ne vole

Neizrečeni subjekt-izostavljanje subjekta jer je već određen predikatom, pr. Čekali smo tri sata

Besubjektna rečenica-rečenica u kojoj predikat ne otvara mjesto subjektu, uz predikat ne možemo

postaviti pitanje za nominativ, pr. Priča se o tome

Objekt-rečenični znak kojim se izriče predmet radnje, predikat izriče mjesto objektu, izričemo ga
imenskim riječima: imenica, zamjenica, pridjev i broj

Izravan objekt-u rečenici mu mjesto otvara prijelazni glagol, uvijek u akuzativu bez prijedloga,
pr. Promatram ulicu, može se izreći i dijelnim ili slavenskim genitivom, daj mi kruh, daj mi kruha

Neizravan objekt- mjesto mu otvaraju neprijelazni glagoli, može biti u G,D,A s prijedlogom, L i I
pr. Pomogli su nam

Dijelni genitiv-dio onog što imenica znači, bez prijedloga, daj mi kruh, daj mi kruha

Slavenski genitiv-u niječnim rečenicama, bez prijedloga, ne vidim kraja

Priložna oznaka mjesta-izriče mjesto vršenja radnje izrečena predikatom i odgovara na pitanja Gdje?
Kamo? Kuda? Odakle? Dokle?, Putnici sjede u čekaonici

Priložna oznaka vremena-označuje vrijeme odvijanja radnje, odgovara na pitanje Kada? Otkad?
Dokad?, Sinoć su stigli prvi gosti

Priložna oznaka načina- pokazuje način izvršavanja radnje i odgovara na pitanje Kako?, Brzo smo
potrčali

Priložna oznaka uzroka-izriče uzrok radnje i odgovara na pitanje Zašto? Zbog čega?, Zato je plesao

Priložna oznaka namjere-pokazuje namjeru s kojom se vrši radnja, odgovara na pitanja Radi čega? S
kojom namjerom? Trčim radi zdravlja

-razlika između uzroka i namjere, uzrok prethodi radnji npr. Idem na more zbog umora, a namjera je
Idem na more radi odmora

Priložna oznaka količine-izriče količinu radnje izražene predikatom, odgovora na pitanje koliko?,
koliko puta?, izriče se prilogom ili skupom riječi, previše ste govorili

Priložna oznaka sredstva-izriče kojim se sredstvom vrši radnja, odgovara na pitanje Čime? Izriče se
instrumentalom bez prijedloga, Putujete li vlakom?
Priložna oznaka društva-izriče s kim u društvu subjekt vrši radnju izraženu predikatom, odgovara na
pitanje s kim? Izriče se s instrumentalom s prijedlogom, hoćeš li se vidjeti s njom?

Priložna oznaka posljedice-izražava posljedicu radnje izražene predikatom, izriče se do+genitiv,

Smijemo se do suza.

Priložna oznaka pogodbe-izriče uvjet pod kojim će se izvršiti radnja izražena predikatom, bez truda
nema uspjeha

Priložna oznaka dopuštanja-izriče smetnju, odnosno zapreku unatoč kojoj će se radnja izrečena
predikatom izvršiti, odgovara na pitanje unatoč čemu?-Sve se čilo usprkos bučnom orkestru

Priložna oznaka izuzimanja-izriče nešto što se izuzima iz sadržaja rečenice. Odgovara na pitanje osim
čega? Izuzimajući što?-Svi su pljeskali osim nekolicine

Imeničke dopune-atribut i apozicija

Atribut-riječ koja se dodaje imenici da bi se pobliže odredilo njezino značenje:ukusan kolač, prvi kolač

Pridjevni atribut-izriče se pridjevom, zamjenicom i brojem, u istom padežu kao i imenica koju
dopunjuje, topla čokolada, naša ulica

Imenički atribut-izriče se imenicom, nikad nije u istom padežu kao imenica koju dopunjuje, čaša soka,
boca soka

Apozicija-imenica koja pobliže označuju drugu imenicu, slaže se s njom u padežu, pjevač Luka, grad
Varaždin