Vrijeme je za sjetvu mrkve, ali i biljki zaštitnica

Potrebno je zasaditi i biljke zaštitnice jer one ovo povrće štite od napada mrkvine muhe, veoma opasnog
štetnika...

Foto: Nino Šoštarić

Autor:
Kornelija Benyovsky Šoštarić

Mrkva je klasik u svakom povrtnjaku. Jedna je od onih povrtnica koje nas redovno nagrađuju obilnim i
slatkim urodom gotovo tijekom cijele vrtlarske sezone, naravno ako je sijemo redovno. One prve, rane sorte
siju se već ovih dana na gredice obasjane suncem i u prozračno pjeskovito tlo. Jasno, bilo bi dobro kada bi
svi vrtovi imali takve uvjete, no nažalost realnost je drugačija.

Tlo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje se nalazi i moj vrt, teško je i glinasto. Zbog toga mrkve sijem na
povišene gredice, koje sam ispunila pjeskovitim supstratom, idealnim za pravilan razvoj mrkve. Postoje i
druga rješenja, no ona zahtijevaju nešto više truda. U praksi to znači da glinasto tlo treba prilagoditi uzgoju
mrkve dodatkom komposta ( 2 kante/m2) i zeolita (2 lopate/m2).

Priprema gredice

Prije sjetve gredicu treba dobro očistiti od korova i prorahliti vilama (bez preokretanja, odnosno štihanja).
U proljeće je to vrlo važno jer je tlo nakon zime zbijeno i u njemu nema mnogo kisika, a time ni biološke
aktivnosti. Nakon toga na redu je priprema površinskog sloja tla koji nije dublji od 5 cm.

Taj se sloj usitnjava malom motikom, uz istodobno dodavanje zeolita i glistinca (1 lopata/m2)) ili
organskog gnojiva u briketima. Završnu fazu pripreme obavljam uz pomoć grablji kojima površinu ravnam i
dodatno usitnjavam. Ja obično grabljama radim i redove za sjetvu jer, kada ih malo nakosim, nastaje
udubljenje taman toliko veliko da se može obaviti sjetva. No priči tu još nije kraj. Prije sjetve uzimam
kanticu za zalijevanje i polijevam redove kako bi sjeme odmah došlo u kontakt s vlagom.
 Uz red
mrkve treba posijati i luk koji će je štititi od napada mrkvine muhe

Sjetva

Poznato je da mrkvu uvijek sijemo gušće nego što treba jer je kasnije ionako prorjeđujemo. Razlog je u
tome što mrkva ima vrlo sitno sjeme i teško ga je sijati pojedinačno. Ipak, ako imamo mogućnosti i
vremena, rijetka je sjetva (na razmak od 10-15 cm) prednost, ne samo zato što tako štedimo vrijeme
utrošeno na prorjeđivanje, već i zato što tako smanjujemo napad mrkvine muhe. Poanta je u tome što u
vrijeme prorjeđivanja mrkve, a to je obično u svibnju, započinje let mrkvine muhe.

Svaki put kada izvadimo malu mrkvu iz tla, zrakom se širi miris kojih ih privlači. Problem nisu odrasle
muhe, već njihove ličinke koje se razvijaju u korijenu, buše u njemu tunele i tako ga čine neupotrebljivim za
prehranu. No ako ih ne moramo prorjeđivati, taj će problem biti bitno manji.

Aromatični miris
korijandera još je učinkovitiji u sprečavanju napada mrkvine muhe

Zaštita od mrkvine muhe

Tko ima iskustva s mrkvinom muhom zna da je to opak protivnik. Iako je rijetka sjetva dobar način
prevencije, nije 100% učinkovit, pa je potrebno uključiti i druge obrambene taktike. Jedna od njih odnosi se
na sjetvu biljaka zaštitnica koje će svojim mirisom zbuniti i otjerati mrkvinu muhu. Većina vrtlarskih
priručnika o organskom uzgoju preporučuje sadnju luka u blizinu redova mrkve. Za neke se to rješenje
pokazalo vrlo uspješnim, a za neke ne.

Upravo zato već godinama pokušavam pronaći i druga rješenja, odnosno biljke koje bi bile još uspješnije u
tom poslu. Tako sam jedne godine uz mrkvu sijala mnogo nevena, i to se pokazalo vrlo dobrim potezom.
No tek kada sam uz mrkvu posijala korijandar, lukovim muhama više nije bilo ni traga.

Pojedinačnom
sjetvom (ovdje uz pomoć dozatora za sjetvu) mrkvu sijemo na pravilne razmake