Međunarodna razmjena i plaćanje

1.1. Teorija komparativnih prednosti: analiza

Polazimo od pretpostavke da imamo samo dvije vrste robe- psenica i svjeza riba. Imamo dvije
zemlje, USA i Njemacka. Podaci koji su dati u tabeli su podaci koji se odnose na broj sati
rada po 1 toni psenice odnosno ribe. U tabeli imamo podatke; USA za tonu psenice trebaju
2h, Njemackoj za tonu 5h. Za tonu ribe, USA treba 4h, Njemackoj 5h.
USA je efikasnija po proizvodnji psenice zato jer joj za 1t treba 2h
USA je efikasnija i po proizvodnji svjeze ribe jer joj treba po toni 4h.
Zamislimo situaciju: U slucaju svjeze ribe kod Njemacke da ne pise 5h, vec da pise 3h sta bi
se promijenilo? Njemacka bi bila efikasnija po proizvodnji svjeze ribe. Da je ovakva situacija,
rekli bi da je USA efikacnija po proizvodnji psenice i prema teoriji apsolutnih
prednosti( smithovoj teoriji) USA bi se trebale specijalizirati za proizvodnju psenice, a
Njemacka za proizvodnju svjeze ribe. Teorija kaze: gdje si efikasniji- tu se specijaliziras.
*Kod Apsolutne prednosti samo gledate podatke koje imate i procijenite koja je drzava
efikasnija u proizvodnji i to je proizvod kojim bi se ta drzava trebala specijalizovati.

Teorija komparativnih prednosti: pojmovi (2)

Sad trebamo da uradimo nesto sto se zove oportunentni trosak. Da bismo utvrdili gdje su te
komparativne prednosti, doci cemo preko oportunentnih troskova.
IMAMO SMITHOVU TEORIJU I RIKARDOVU DZANA
SMITH TI GLEDA GDJE MANJE TREBA SATI DA SE PROIZVEDE U ODNOSU NA DRUGU DRZAVU
TAJ JE SPECIJALIZIRAN ZA PROIZDOVNJU A RICARDO KAZE DA PREKO OPOTRUNENTNIH
TROSKOVA SE ODLUCUJE KO CE STA PROIZVEST TAKO OTP

Analiziramo prvo Njemacku. Ako Njemacka zeli tonu psenice vise, koliko treba da zrtvuje
ribe? Zbog cega je 1tona kod Njemacke? Zato sto mi iste vrijednosti u desnoj strani. Isti su
sati kod Njemacke (5h i 5h). Za tonu psenice treba 5h i za tonu ribe treba 5h. Posto su isti sati
i ako zelimo tonu psenice vise, trebaju 5h. Koliko smo mi za tih 5h mogli proizvoesti ribe?
Ponovo 1tonu. Ako zelimo tonu svjeze ribe vise trebamo zrtvovat psenicu ponovo 1tonu. U
ovoj situaciji ako nam u jednoj zemlji treba isti broj sati za jednu i drugu robu , oportunentni
trosak ce biti tona za tonu.
USA- Ako u americi zelimo tonu psenice vise, zrtvovat cemo pola tone svjeze ribe. Za tonu
psenice nam treba 2h, a za ribe 4h i idemo 2/4 to je 0,5. Na svjezu ribu ako nam treba tona
svjeze ribe vise ici ces 4/2 i to je 2. Znaci ona moze proizvoest 2 tone vise. Na osnovu
incijalne tabele mi smo napravili tabelu sa oportunentnim troskovima.
Sljedece sto radimo jeste gledamo gdje je oportunentni trosak manji. U slucaju psenice, manji
oportunentni trosak je kod Amerike za pola tone. USA se specijaliziraju u proizvodnji psenice
jer im je tu manji oportunentni trosak
Sa svjezom ribom isto gledamo gdje nam je manji trosak i mozemo vidjeti da Njemacka ima
manji trosak za 1 tonu u odnosnu na USA i kazemo da Njemacka se specijalizira u
proizvodnji ribe.
Na osnovu incijalne tabele izracunali oportunentni trosak, utvordili gdje je najnizi trosak i tu
specijalizirali drzavu koja ce sta proizvoditi
Primjer eseja: Konstruisati primjer
Komparativnu prednost mozemo imati u proizvodnji samo jedne robe. Za apsolutnu prednost
smo rekli da USA je imala prednost i u proizvodnji psenice a i u proizvodnji ribe na osnovu
ovih podataka i prema smithovoj teoriji nema specijalizacije, nema trgovine. Medjutim
ricardo kaze da u toj situaciji ima ali prema komparativnim prednostima- prema kalkulaciji
oportunentnog troska, tj gdje taj trosak manji tu se specijaliziras.
Nije debil pokazao ono sto je kljucno a to je korist. Mi moramo pokazati, dokazati da je za
ove dvije zemlje USA i Njemacku bolje kad se specijaliziraju. da im situacija sa
specijalizacijom i medjunarodnom razmjenom osigurava visi nivo blagostanja u odnosu kad
trose iskljucivo ono sto su proizveli.

1. Numericki primjer neki sklj.

Obje zemlje imaju na raspolaganju po 1000h rada i USA i Njemačka. Za 1000h rada to je
fond sati rada koji imaju na raspolaganju. Jedan dio tog vremena ce proizvoditi psenicu a
jedan ribu. Koliko psenice a koliko svjeze ribe zavisi od toga kakvi su ukusi potrosaca.
Odnosno koliko potrosaci zele jedno a koliko drugo.Mi smo sad kazali na osnovu onih
podataka, ako imamo 1000h, Njemacka 500h proizvodi psenicu, 500h proizvodi ribu. Koliko
ce proizvesti.Sad gledaj tabelu i vidis kod njemacke 100h i 100h( kolona gdje ti pise
proizvodnja). Ako 500h proizvodimo psenicu, a za 1t treba 5h( vratio se na onu gore malu
tabelicu). Koliko cemo proizvesti za 500H?? pa 100tonaaa 500/5 ides i to je 100. Preostalih
500 sati proizvodi ribu ista stvar. U slucaju USA imamo na raspolaganju 1000H. U primjeru
kaze se, ukusi potrosaca su nesto drugaciji- zele vise psenice, manje ribe.( i kaze debil
nebitno). Od ovih 1000h, 700h se proizvodi psenica, a svjeza riba se proizvodi 300h. Znaci ici
cemo 700/2 i to je 350tona psenice, i 300/4 to je 75 tona ribice.
Sad idemo na potrosnju. Koliko cemo potrositi psenice i ribe u USA i Njemackoj? Onoliko
koliko smo i proizveli. Nema trgovine izmedju zemalja. Sto smo proizveli, to i trosimo.
svijet ukupno- Imamo dvije zemlje i samo saberemo. 350+100 psenice i to nam je u
proizvodnji 450. Sad saberemo psenicu potrosnje i to je isto 450. Isto tako radimo i za ribu
saberemo prvo proizvodnju, pa onda potrosnju.
Ovo je situacija kad se zemlje ne specijaliziraju( obje zemlje proizvode i jednu i drugu robu),
ne razmjenjuju medjusobe viskove,
Šta ce se desiti u ovoj situaciji ako se zemlje specijaliziraju prema komparativnim
prednostima?
Proizvodnja i potrošnja prije specijalizacije i razmjene
Proizvod Proizvodnja (tona) Potrošnja (tona) Svijet (ukupno)
USA Njemačka USA Njemačka USA Njemačka
Pšenica 350 100 350 100 450 450
Svježa riba 75 100 350 100 175 175
Proizvodnja i potrošnja nakon specijalizacije i razmjene

Proizvod Proizvodnja (tona) Potrošnja (tona) Svijet (ukupno)

USA Njemačka USA Njemačka USA Njemačka
Pšenica 500 0 350 150 500 500
Svježa riba 0 200 100 100 200 200

USA ima komperativnu prednost u proizvodnju psenice i ona ce svih 1000h proizvoditi
psenicu. Svjezu ribu nece proizvoditi jer svjeza riba joj je 0 u tabeli nakon specijalizacije.
500 tona psenice smo dobili tako sto smo onih 1000h podijelili sa 2 tona i dobili 500. U
slucaju Njemacke, ona ne proizvodi psenicu, ali proizvodi ribu. 200 smo dobili tako sto smo
1000 podijelili sa 5 i dobili smo 200. Ovo je proizvodnja nakon specijalizacije.
U inicijalnoj situaciji USA je proizvodila 350tona psenice, sad smo proizveli 500. Sta
mozemo da uradimo? Ostavljamo 350, a u Njemackoj izvezemo onoliko koliko mi je ostalo
psenice a to je 150. Sad prelazimo na Njemačku. Njemačka je imala 200 ribe i izvezla je 100
da da USA i sad u potrosnji USA ima 100 ribe i Njemacka ima 100 ribe.
Gore u onoj tabeli imali smo 450 proizvodnje i potrosnje psenice a sad imamo 500. ZNACI
IMAMO VISAK +50
U slucaju obje zemlje mi smo napravili bolji rezultat u objema drzavama.

POVEZANOST TEKUĆEG I KAPITALNOG BILANSA

DEBIT KREDIT
A BILANS TEKUĆIH TRANSAKCIJA 120
1.Izvoz robe 2000
2.Uvoz robe 2,400
I. Neto izvoz/uvoz 400
3.Izvoz usluga 500
4.Uvoz usluga 300
II Neto izvoz/uvoz usluga 200
5. Jednostrani transfer(grantovi) u inostranstvo 100
6. Jednostrani transfer(grantovi) iz inostranstva 180
III Neto jednostrni transfer 80
BILANS KAPITALNIH TRANSAKCIJA 120
1. Strane direktne investicije inostranstvu 100
2. Strane direktne investicije iz inostranstva 200
I Neto strane direktne investicije 100
3. Portifolio investicije u inostranstvo 250
4. Portifolio investicije iz inostranstva 300
IINeto portifolio invessticije 50
III Neto kratkorocni kapital 30
Imamo kredit i imamo debit. Izvoz robe nam je kredit i iznosi 2000KM. Uvezla je robe
2400KM. Neto izvoz robe je negativan, u debitu je ostalo 400KM. Pored izvoza robe, imamo
izvoz i uvoz usluga. To je turizam, IT usluge, usluge transporta itd. U slucaju ove ekonomije,
izvoz usluga je bio 500KM, a uvoz 300KM. Izvoz usluga bi nam bio da stranci dolaze kod nas
na zimovanje tipa. I ostalo nam je 200KM u kreditu, u suficitu. Osim uvoza i izvoza imamo i
ove jednostrane transfere to je situacija kad novac ide iz jedne u drugu zemlju bez da ide u
nekom suprotnom pravcu. U jednom pravcu ide roba, u drugom novac.
Ako novac dolazi u inostranstvo to je debit a ako dolazi iz inostranstva to je kredit.Ovu vrstu
smo oznacili kao doznake.Sve ovo je neki podbilans i definisemo ga kao bilans tekucih
transakcija. Sta sad imamo: na robama -400,+ na usluge 200 i plus na transfere 80. To je 120
kad se sve izracuna u debitu je.
Drugi dio bilansa je bilans kapitalnih transakcija gdje se biljeze strane direktne
investicije,portifolio investicije i tako dalje. Direktne investicije u inostranstvu- nasi
privrednici odlaze vani i ulazu,otvaraju nove fabrike vani; zatim imamo strane direktne
investicije iz inostranstva 200 i ostajemo u kreditu 100
Portifolio investicije- razlika izmedju portifolio i direktne investicije je ta sto npr evo kod
coca cole, to je direktna investicija zato sto dolazi u BiH i zeli da ostvari dobit ali pored dobiti
cola zeli da upravlja tim subjektom. Kad je osim dobiti cilj i da uticete na poslovnu politiku
tog subjekta.
Ako imas vise od 10% u vlasnistvu nekog subjekta to spada u direktne investicije, a ispod
toga spada u portifolio investicije.
Konstruirati primjer platnog bilansa i da se na tom primjeru objasni, sta je platni bilans, sta je
debit, kredit, iz kojih elemenata je sacinjen platni bilans, sta se biljezi u prvom, sta u drugom
bilansu...