JAVNE FINANCIJE

akademska godina 2022./2023.

izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU, EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

 PREDAVANJE 1
JAVNE FINANCIJE I
DRŽAVA

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU, EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

OPĆE INFORMACIJE O Status: Obvezni
KOLEGIJU Godina: 2. godina
Bodovi:: 5.ECTS
Broj sati: 30 sati (nema vježbi i seminara)

Ishodi učenja (POGLAVLJE1):

1) Prepoznati temeljne razlike u pojmovnom
određenju javnih financija kroz mehanizme države
i javnog sektora.
2) Razlikovati mehanizme i aktivnosti javnog sektora
usporedbom javnog i privatnog sektora.

Literatura:
1) JAVNE FINANCIJE, Jelčić: 3.-19.
2) JAVNE FINANCIJE, Rosen; Gayer: 2.-57.
3) Bilješke s predavanja.
OSNOVNI POJMOVI:

▪ povijest i nastanak javnih financija

▪ javne financije
▪ država
Povijesni pregled (1)

Financije → lat. finire, finare, finatio = pojam plaćanja

▪ Ksenofont je pisao o državnim prihodima 335.g.prije Krista

▪ Aristotel je obrađivao problematiku rasporeda poreznog

tereta

▪ u 13.stoljeću Toma Akvinski je obrađivao problematiku

pravednosti u oporezivanju i ubiranju poreza
Povijesni pregled (2)

▪ prije 14. stoljeća ima značenje: sudski pravorijek

▪ između 14. i 17.stoljeća označava: novčane i bankarske

poslove

▪ kasnije: obilježava financijske transakcije vezane za

prikupljanje prihoda od strane javnopravnih tijela.
Povijesni pregled (3)

▪ 1723.godine u Pruskoj je je na sveučilištu osnovana i

uvedena prva kameralistička katedra

▪ postaje: kameralistička znanost

▪ sredinom 19.stoljeća javne financije postaju disciplina koja

dobiva svoju metodologiju i objekt izučavanja.
TRADICIONALNA DEF.

Znanstvena disciplina koja proučava prikupljanje,

raspodjelu i trošenje novčanih sredstava koja služe
za zadovoljenje zajedničkih javnih potreba.

Javne financije kao znanstvena disciplina izučavaju

i analiziraju vrstu i obuhvat usluga koje obuhvaćaju
zadovoljavanje javnih potreba, kao i sve
instrumente i metode kojima će se prikupiti i one s
pomoću kojih će se rasporediti sredstva nužna za
njihovo financiranje.
Predmet izučavanja javnih financija

- financijske aktivnosti javnih tijela države i

- zahvaćanje nacionalnog dohotka (na prinudan način kroz
poreze i zakone)
OSNOVNE KARAKTERISTIKE JAVNIH FINANCIJA (1)

▪ prihodi se prikupljaju isključivo u novcu

▪ važan je broj stanovnika u državi i broj radno aktivnih
stanovnika u državi
▪ u suvremenim državama potrebe za javnim prihodima su
sve veće i povećavaju se javni rashodi, tj. trošenje.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE JAVNIH FINANCIJA (2)

▪ svaka država vodi svoju financijsku ili fiskalnu politiku

▪ svaka država ima svoje posebne rashode
▪ državni intervencionizam – država se upliće u razvoj u smislu
usmjeravanja gospodarstva
▪ pojavom kapitalizma država se svjesno odriče dijela vlasništva
zbog stvaranja nacionalnog dohotka.
Karakteristike financijskih aktivnosti države

▪ prinudnost / prisilnost
▪ zadovoljavanje javnih potreba
▪ odsutnost rentabilnosti
▪ raznovrsnost javnih potreba
▪ vremenska neograničenost.
JS/PS – financijske aktivnosti - razlike
RAZLIKE između financijskih aktivnosti JAVNOG i PRIVATNOG sektora:

1) država i druga javno-pravna tijela nemaju isključivu težnju ostvarivanja profita vs.
privatni sektor je motiviran profitom / zaradom
2) javni sektor ima za cilj sve prihode namjenski utrošiti (neprofitni sektor)
3) država se ne rukovodi načelom „usluga za protuuslugu ili činidba za protučinidbu“
4) djelatnošću države zadovoljavaju se javne potrebe nematerijalne prirode
5) država koristi prihod koji ima prisilni karakter što je zakonski uređeno
6) država funkcionira na temelju zadovoljenja većeg broja ljudi – opći karakter
7) odlučivanje o javnim prihodima i rashodima povjereno je državnom tijelu.
 Javne financije –
suvremeni pregled

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU, EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

SUVREMENA DEF.

Javne financije (ekonomika javnog sektora ili javna

ekonomika) se bave oporezivanjem i potrošnjom
države te njihovim utjecajem na alokaciju resursa i
raspodjelu dohotka.

Grana ekonomike koja se bavi analizom politike

državnih prihoda i rashoda.

„Javne financije nisu ništa drugo nego sofisticirana

rasprava o odnosima između pojedinca i države”
(Klaus).
 Organski nazor
Prema organskom nazoru o
društvu, pojedinci se vrednuju
samo prema njihovu doprinosu
ostvarenju društvenih ciljeva, a te
ciljeve određuje država.
Mehanički nazor
Prema mehaničkom nazoru o
društvu, država je izum koji treba
unaprijediti ciljeve pojedinaca.
Nejasno je kako država treba
usklađivati katkad suprotstavljene
pojedinačne ciljeve.
 ¨Snažna država za Ruse nije anomalija niti nešto
protiv čega se treba boriti, nego suprotno…Ona je
inicijator i glavni pokretač svih promjena.¨
Primjer1.

Vs.

Organski/mehanički ¨Sloboda ljudi u državi znači da postoji trajno

nadzor pravilo prema kojemu žive, zajedničko svim
članovima društva, a koje proizlazi iz zakonodavne
moći države; sloboda da slijedim vlastitu volju u
svim stvarima koje pravilo ne propisuje i da nisam
predmet nedosljedne, nepoznate i proizvoljne volje
drugog čovjeka.¨
Osnovni alati kreiranja državnih politika
Zakonski okvir
➢ Opća država
➢ Regionalna država
➢ Lokalna država
Veličina države (utemeljena na
rashodima)
➢ Kupnja roba i usluga
➢ Transferi dohotka
➢ Plaćanje kamata
Prihodi
➢ Porezi i doprinosi
➢ Promjene realne vrijednosti duga
Rashodi
➢ Obrana, mirovinsko, zdravstveno,
programi javne skrbi, itd…
➢ Uvjetovani programi
➢ Unaprijed određena alokacija
sredstava
Proračun
Jedan od najvažnijih ciljeva javnih financija jest procijeniti kako
različite državne politike utječu na ponašanje pojedinca.

o Utječe li regulacija zaštite okoliša povoljno na zdravlje?

o Smanjuje li državno zdravstveno osiguranje smrtnost?
o Generiraju li smanjenja poreza za poduzeća više investicija?
o Dovodi li osiguranje za slučaj nezaposlenosti do duljih razdoblja
nezaposlenosti?
Primjer2.
Kombinacija
o Zaposlenik MM, plaća 10 eur/sat – odmor?
rada/odmora o Porez 20%, plaća 8 eur/sat – odmor?
o Raditi više, raditi manje ili ne mijenjati ništa?
o Učinak poreza na odluke?
Ekonomska teorija - o Hipoteza većine ekonomskih teorija: maksimiziranje
polazna točka analize korisnosti.
državnih politika na
ponašanje
pojedinca/društvo.
UČINAK SUPSTITUCIJE – predstavlja sklonost pojedinca da troši
više jednog dobra i manje drugoga zbog smanjenja cijene
prvog dobra u odnosu prema drugome.

o Porez smanjio efektivnu cijenu odmora

o Odmor je jeftiniji, češće korištenje
odmora
o Manje rada.
NORMALNO DOBRO – predstavlja dobro kod kojeg se uz ostale
nepromijenjene uvjete potražnja povećava s porastom
dohotka i smanjuje se sa smanjenjem dohotka.

o Potrošnja raste kada dohodak raste i

obrnuto
o Manje odmora.
UČINAK DOHOTKA – to je učinak promjene cijene na traženu
količinu koji nastaje isključivo kao rezultat promjene dohotka
potrošača.

o Manje odmora, više rada

o Oporezivanje smanjuje dohodak
o Motivacija za dodatni rad.
Porez ima 2 učinka:
• Potiče supstituciju prema jeftinijoj aktivnosti (odmor)
• Smanjuje realni dohodak.

Teorijski model može pomoći u analizi poreza na

dohodak i ponude rada.

Empirijska analiza – opažanje i iskustvo –

daje cjelovit pregled odnosa radne
snage/poreza.
 Ekonomika blagostanja

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU, EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

 Ekonomika blagostanja predstavlja granu
EKONOMIKA ekonomske teorije koja se bavi društvenom
BLAGOSTANJA – prihvatljivošću alternativnih ekonomskih stanja.
Zasnovana je na individualističkoj društvenoj
normativna filozofiji, jer ne pridaje mnogo pozornosti
analiza procesima koji se primjenjuju da bi se postigli
rezultati.

Bezbroj pitanja (postoji li skladna ekonomska

¨Svrha države je blagostanje
ljudi. Materijalni napredak i
prosperitet nacije poželjni su
uglavnom sve dok vode
materijalnom i moralnom
blagostanju svih dobrih
građana.¨
politika?):
o Treba li smanjiti porez na dohodak?
o Treba li subvencionirati lijekove za starije
osobe?
o Je li dobro koristiti Jadransko more za
eksploataciju nafte?
o Treba li privatizirati autoceste?
 Tri ključna pitanja:
EKONOMIKA
BLAGOSTANJA – ▪ Hoće li djelovanje države imati poželjne
posljedice na raspodjelu?
normativna ▪ Hoće li povećati učinkovitost?
analiza ▪ Može li biti obavljeno uz razumne troškove?

Ekonomika blagostanja nudi određene okvire za

procjenu javne politike.

Svrha ekonomike blagostanja je ocijeniti alternativne

modele raspodjele uzimajući u obzir državne
intervencije.

Meritorno dobro - ponuda roba iako ju

pojedinac/društvo ne traže.
Primjer3.
Gospodarstvo čiste
razmjene o Dvoje ljudi koji troše dvije robe čija je ponuda
nepromjenjiva.
o Adam/Eva
o Jabuke (hrana)/smokvini listovi (odjeća)
Edgeworthova kutija –
način raspodjele dobara
u svijetu s dva dobra i
dvoje ljudi.
GOSPODARSTVO ▪ Predstavlja raspodjelu resursa pri kojoj nije
ČISTE RAZMJENE moguće poboljšati situaciju ijedne osobe,
a da se istodobno ne pogorša situacija
Pareto učinkovitost neke druge osobe.

▪ Nužan uvjet jest da je za svaku osobu

granična stopa supstitucije dviju roba
jednaka graničnoj stopi transformacije.

▪ Predstavlja standard za procjenu

poželjnosti neke raspodjele resursa.

▪ Ako raspodjela nema Pareto učinkovitost,

ona je RASTROŠNA te je moguće poboljšati
položaj neke osobe bez pogoršanja
položaja neke druge osobe.
Pareto poboljšanje ▪ PP - Predstavlja preraspodjelu resursa
kojom se poboljšava položaj barem jedne
osobe, a da se pri tome ne pogorša
situacija ijedne druge osobe.

Krivulja ugovora ▪ KU – to je grafički prikaz skupa svih Pareto

učinkovitih točaka.

Granična stopa ▪ GSS – kada apsolutna vrijednost nagiba

supstitucije krivulje indiferencije pokazuje stopu pri
(marginal rate of kojoj je pojedinac spreman trgovati
substitution) jednom robom za dodatnu količinu druge
robe.
PROIZVODNO
GOSPODARSTVO

Krivulja proizvodnih ▪ KPM – to je grafikon koji prikazuje

mogućnosti maksimalnu količinu jednog proizvoda koja
se može proizvesti uz zadanu količinu
proizvodnje drugog proizvoda.

Granična stopa ▪ GST – predstavlja stopu po kojoj

transformacije gospodarstvo može transformirati jedno
(marginal rate of dobro u drugo; te odgovara nagibu krivulje
substitution) proizvodnih mogućnosti.
I. OSNOVNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA

Polazne pretpostavke o poželjnom funkcioniranju gospodarstva u

uvjetima Paretove učinkovitosti:
➢ Svi proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti (nitko nema tržišnu moć)
➢ Postoji tržište za sve robe.

Konkurentsko gospodarstvo automatski učinkovito raspodjeljuje resurse

bez ikakve potrebe za državnom intervencijom.

Važno je da su omjeri cijena jednaki omjerima graničnih troškova i da

konkurencija garantira da će taj uvjet biti zadovoljen.
Krivulja mogućih
korisnosti ▪ KMP – to je grafikon koji prikazuje maksimalni
iznos korisnosti jedne osobe uz svaku danu
razinu korisnosti druge osobe.

Funkcija društvenog ▪ FDP - predstavlja funkciju koja odražava stajališta

blagostanja društva o tome kako korisnosti članova društva
utječu na dobrobit društva kao cjeline.
Objedinjuje društvene preferencije s obzirom na
korisnost svakog člana društva. Može se
primijeniti u pronalaženju raspodjele resursa koji
maksimiziraju društveno blagostanje.
II. OSNOVNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA
Koju ulogu u gospodarstvu treba imati država?
Je li Pareto učinkovitost sama po sebi poželjna → pretpostavka da je učinkovitost jedini kriterij u
odlučivanju o dobroj raspodjeli resursa.

▪ Može se postići jednakost bez suzbijanja učinkovitosti – bitno je da su prisutni

odgovarajući početni uvjeti i da ljudi mogu slobodno trgovati.
▪ Pitanje učinkovitosti i pravednosti raspodjele mogu biti odvojena.
▪ Društvo treba samo preraspodijeliti resurse među ljudima na način koji smatra
pravednim.
▪ Država treba imati potrebne mehanizme/voditi računa da ne dovedu do
neučinkovitosti.
TRŽIŠNI NEUSPJEH

Tržišna moć
▪ Utjecaj poduzeća na cijene (monopol, oligopol, mnogo
poduzeća/velik broj proizvoda).

Nepostojanje tržišta
▪ Asimetrične informacije
▪ Vanjski učinak (eksternalije → javno dobro; nekonkurentnost i
neisključivost)