Tvari sa štetnim učinkom na dišni sustav
Plinovi, dimovi, pare, prašine, bioaerosoli/organske prašine
Plinoviti iritansi gornjih dišnih putova
NH3, Cl, SO2, HF
Plinoviti iritansi donjih dišnih putova
NOx, O3, fozgen
Pare organskih otapala, kiselina i
lužina
Bioaerosoli/organske prašine
Požarni plinovi – smjesa iritansa
gornjih i donjih dišnih putova,
zagušljivaca
(CO, CO2), drugih spojeva prema
sastavu gorećeg materijala
(nitro spojevi, cijanidi)
Dimovi zavarivanja
Anorganske prašine, prašine
polimera
 Štetni plinovi
Skupina Vrsta Način štetnog djelovanja
Iritansi gornjih dišnih Amonijak Iritacija dišnog sustava
puteva Klor
Sumporov dioksid
Iritansi donjih dišnih Dušikovi oksidi Iritacija dišnog sustava
puteva Sistemska toksičnost
(poremećaj hemoglobina)
Fozgen Iritacija dišnog sustava
Ozon
Jednostavni zagušljivci Ugljikov dioksid Jednostavno ugušenje
Metan, propan, butan (asfiksija)
Acetilen
Kemijski zagušljivci Ugljikov monoksid Sistemska toksičnost
Cijanovodik (hipoksija)
Sumporovodik
 Amonijak

• Moguća profesionalna izloženost

• Radnici na farmama peradi, svinja
• Radnici u mesnoj industriji
• Radnici u tekstilnoj industriji
• Radnici u proizvodnji hladioničkih sustava
• Proizvodnja umjetnih gnojiva
• Radnici u plastičnoj industriji
• Radnici u proizvodnji eksploziva
 Amonijak (NH3)
• Plin koji u kontaktu s vlažnim površinama (oči, koža, dišni putevi) stvara
amonijev hidroksid koji je jaka lužina i može izazvati korozivna oštećenja
• Jačina oštećenja ovisi o koncentraciji i trajanju izloženosti
• U izravnom kontaktu s kožom i sluznicama promjene mogu varirati od
blagog crvenila i osjećaja iritacije pa sve do kemijskih opeklina
• Udisanje može uzrokovati blagi kašalj i nelagodu u nosu i grlu u početnoj
fazi, ali kod dulje izloženosti koncentracijama iznad GVI (20 ppm) odnosno
KGVI (50 ppm) mogu se razviti edem grkljana i pluća sa smrtnim ishodom.
• Vodena otopina 5-10% amonijak hidroksida ne izaziva opekotine, ali
djeluje iritativno na oči, nos, grlo i dišne puteve.
• Postoji velika varijabilnost u individualnoj osjetljivosti na iritativno
djelovanje amonijaka posebno u niskim koncentracijama.
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja amonijaka
Koncentracija Trajanje izloženosti Učinak
6-63 ppb 24 sata Koncentracija u nastanjenim prostorima (stanovi, uredi)
20 ppm 8 sati Blaga iritacija sluznica (najniža toksična koncentracija)
50 ppm 10 minuta Bez simptoma (zdravi dobrovoljci)
55 ppm Nekoliko minuta Granica osjeta mirisa
130 ppm 5 minuta Iritacija dišnih puteva (zdravi dobrovoljci)
50-140 ppm Do 2 sata Iritacija očiju i dišnih puteva bez promjena plućnih funkcija
300 ppm 30 minuta IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna oštećenja
zdravlja)
400 ppm Trenutno Iritacija nosa i grla (kašalj, promuklost)
700 ppm Trenutno Iritacija očiju, oštećenje rožnice oka
1700 ppm Nekoliko sati Spastički kašalj, otežano disanje
2500 ppm 30 minuta do 1 sat Edem pluća
2500-4500 ppm 30 minuta Opasno po život
5000 ppm Trenutno Zastoj disanja, smrtni ishod
 Amonijak – sistemski i kronični učinci

• Amonijak
• Od sistemskih toksičnih učinaka kod radnika profesionalno izloženih
amonijaku se osim iritativnih simptoma najčešće navode subjektivne
tegobe kao glavobolja i pospanost.
• Kod radnika kronično izloženih amonijaku utvrđena je veća učestalost
astme i laringitisa.
• Kao posljedica jednokratne izloženosti visokim koncentracijama
amonijaka može nastati sindrom nespecifične plućne hipereaktivnosti
(RADS), a zabilježeni su i slučajevi razaranje srednjih i malih bronha
(bronhiektazije).
•
 Klor (Cl2)

• Moguća profesionalna izloženost

• Radnici na poslovima dezinfekcije pitke i bazenske vode
• Radnici na poslovima obrade otpadnih voda
• Radnici u proizvodnji papira
• Radnici na poslovima obrade tekstila i vune
• Radnici u proizvodnji farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda
• Radnici u proizvodnji drugih kemikalija (npr. hipokloriti i klorirani
organski spojevi)
 Klor
• Plin koji u kontaktu s vlažnim površinama (oči, koža, dišni putevi) stvara
kloridnu kiselinu koja može izazvati korozivna (kaustička) oštećenja
• Iritacija dišnih puteva ovisna je o koncentraciji i duljini izloženosti
• U koncentracijama unutar GVI (0,5 ppm) ili KGVI (1 ppm) uzrokuje samo
blažu iritaciju sluznice očiju i dišnih puteva koji se spontano povlače
• Kod izloženosti nižim koncentracijama u ekstremnim uvjetima (dugotrajni
rad u skučenom prostoru bez prozračivanja) moguća su i teška otrovanja
• Za teško otrovanje je karakteristična kemijska upala pluća, edem pluća
(ARDS) i dugotrajne posljedice (promjene na plućima i otežano disanje u
naporu u trajanju od više mjeseci nakon incidenta, te RADS)
• Izravni dodir s ukapljenim plinom iz spremnika pod tlakom može uzrokovati
smrzotine i nagrizajuće opekline.
• Dugotrajna izloženost može uzrokovati kemijsku astmu i bronhitis, nema
sistemske toksične učinke
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja klora
Koncentracija Trajanje izloženosti Učinak
0,2-3 ppm Nekoliko minuta Granica osjeta mirisa
Blaga iritacija nosa i grla
0,5 ppm 8 sati Blaga iritacija sluznica kod osjetljivih osoba
1 ppm 15 minuta Iritacija očiju i gornjih
dišnih puteva, suzenje, edem kapaka, kašalj
10 ppm 30 minuta IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna oštećenja
zdravlja)
15 ppm 5 minuta Jaka iritacija očiju i dišnih puteva
30 ppm 5 minuta Vrlo jaka iritacija očiju i dišnih puteva, kašalj, gušenje
30-50 ppm Oko 1 sat Gušenje, opasnost edema pluća, moguć smrtni ishod
100 ppm 15 do 30 minuta Jaka iritacija očiju i dišnih putova, brzi razvoj edema pluća

1000 ppm Trenutno Zastoj disanja, smrtni ishod

 Primjer: Otrovanje klorom sa smrtnim posljedicama
NOVI LIST 5. studeni 2012. u 10:49
Trovanje klorom na vodocrpilištu: dva radnika poginula, dvojica
ozlijeđena
Dvojica radnika tvrtke Humkom smrtno su stradala zbog udisanja otrovnog klora,
dok su još dvojica, zaposlenik iste tvrtke i slučajni prolaznik s teškim trovanjem
smještena u Općoj bolnici Zabok
HUM NA SUTLI Dvojica radnika tvrtke Humkom smrtno su stradala zbog udisanja
otrovnog klora, dok su još dvojica, zaposlenik iste tvrtke i slučajni prolaznik s teškim
trovanjem smještena u Općoj bolnici Zabok. Tragedija se dogodila u ponedjeljak oko
8, 30 sati na vodocrpilištu u naselju Kostel kraj Huma na Sutli zbog nekontroliranog
istjecanja otrovnog plina tijekom uobičajene provjere sustava kloriranja vode pod
nadležnosti ove tvrtke. Sumnja se da je došlo do napuknuća cijevi s klorom i fatalnog
pokušaja jednog od radnika da spasi kolegu kojem je pozlilo.
Prema iskazima svjedoka nesreća se dogodila dok je jedan radnik upao u jamu u
trenutku dok se stvorila smrtno opasna koncentracija plina. Pozlilo mu je i onda je
drugi krenuo da ga spasi, što se nažalost, pokazalo kobnim. Lančano, i treći je radnik
krenuo u spašavanje kolega, riskirajući svoj život. Slučajni prolaznik koji se zbog
trovanja klorom oporavlja u zabočkoj bolnici čuo je s ceste zapomaganje radnika te
je priskočio u pomoć. Riskirajući život uspjeli su spasiti samo vlastite živote.
 Sumporov dioksid (SO2)

• Moguća profesionalna izloženost

• Radnici u proizvodnji sulfatne kiseline
• Radnici u proizvodnji konzervansa
• Radnici u proizvodnji dezinficijensa
• Radnici u proizvodnji izbjeljivača
• Radnici na procesima uklanjanja klora iz različitih spojeva
• Radnici u procesima gdje dolazi do izgaranja sumpora
• Radnici na preradi sulfidnih ruda
 Sumporov dioksid (SO2)
• Plin koji u kontaktu s vlažnim površinama (oči, koža, dišni putevi) stvara
sulfitnu kiselinu koja može izazvati korozivna oštećenja.
• Iritacija očiju i dišnih puteva ovisna je o koncentraciji i duljini izloženosti
• Iritacija dišnih puteva nastaje vrlo brzo odnosno unutar samo nekoliko
minuta od početka izloženosti s tim da produžavanje izloženosti ne
dovodi do pojačavanja učinka.
• Učinci akutne izloženosti kao što su sipljenje i otežano disanje su
kratkotrajni i parametri plućne funkcije se oporavljaju do početnih
vrijednosti nakon nekoliko minuta do nekoliko sati od prekida izloženosti,
ovisno o individualnoj osjetljivosti i težini učinka.
• Karakteristično je postojanje velike razlike u individualnoj osjetljivosti na
izloženost SO2, tako da kod pojedinih osoba ne dolazi do plućnih
promjena kod razina izloženosti koje kod drugih dovode do izraženog
stezanja glatkih mišića bronha praćenih kašljem i otežanim disanjem.
 Sumporov dioksid (SO2)
• Akutni učinci jako ovise o tjelesnoj aktivnosti: kod zdravih osoba 10
minuta izloženosti SO2 u koncentracijama od 4 ppm dovodi do
pada vrijednosti plućnih funkcija u mirovanju, a tijekom povećane
tjelesne aktivnosti u koncentracijama iznad 1 ppm.
• Osobe koje boluju od astme su posebno rizična populacija, već kod
izloženosti od 0,4 ppm kroz 15 minuta do 1 sat dolazi do značajnog
smanjenja vrijednosti plućnih funkcija.
• Kod dugotrajne profesionalne izloženosti prema rezultatima
epidemioloških studija kod izloženih radnika utvrđeni su simptomi
kroničnog kašlja, povećane osjetljivosti na respiratorne infekcije i
inhalatorne alergene, ali nije sa sigurnošću utvrđena uzročna
povezanost sa izloženošću SO2.
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja sumpor dioksida
Koncentracija Trajanje izloženosti Učinak
0,25 ppm 24 sata Bez simptoma i učinaka na plućne funkcije kod zdravih i kod
posebno osjetljivih osoba
1 ppm 24 sata Bez simptoma i učinaka na plućne funkcije
(zdravi dobrovoljci u mirovanju)
3 do 5 ppm Trenutno Granica osjeta mirisa
4 ppm 10 minuta Pad vrijednosti plućnih funkcija (zdravi dobrovoljci u
mirovanju)
8 do 12 ppm Trenutno Iritacija očiju i dišnih puteva
50 pp 5 do 15 minuta Jaka iritacija očiju i dišnih puteva, kašalj , otežano disanje
100 ppm 30 minuta IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna oštećenja
zdravlja)
150 ppm 5 minuta Ne uzrokuje trajno oštećenje zdravlja kod zdravih osoba
400 ppm 1 minuta Najniža zabilježena smrtonosna koncentracija
1000 do 3000 ppm 5 do 10 minuta Zastoj disanja, smrtni ishod
Donji dišni putevi
 Dušikovi oksidi (NO2, NO, N2O, NOx)

• Moguća profesionalna izloženost

• Radnici na poslovima zavarivanja
• Radnici na poslovima elektroplatiniranja
• Radnici u kemijskoj industriji
• Radnici u silosima
• Radnici na poslovima miniranja i korištenja eksploziva
• Pri topovskoj paljbi i izgaranju raketnog goriva
 Dušikovi oksidi (NO2, NOx)
• Smjesa plinovitih dušikovih oksida, slabo topivih u vodi pa djeluju iritativno
prvenstveno na sluznicu donjih dišnih puteva.
• U kontaktu s vlažnim površinama (oči, koža, dišni putevi) stvara dušičnu
kiselinu koja može izazvati korozivna oštećenja.
• Početni simptomi iritacije gornjih dišnih puteva su prolazni ili mogu čak i
izostati
• Nakon latentnog perioda bez simptoma od nekoliko sati razvija se drugi stadij
otrovanja sa naglim kašljem, gušenjem uslijed oštećenja plućnih alveola i
bronhalne i trahealne sluznice, što rezultira plućnim edemom (ARDS).
• Kasne posljedice uključuju oštećenje plućnog tkiva sa smetnjama plućne
funkcije, hipoksemijom, a vidljive su 1-4 tjedna nakon akutnog otrovanja.
• Kod kronične profesionalne izloženosti opisane su dugotrajne tegobe kao što
su glavobolja, nesanica, probavne smetnje, kronični bronhitis i konjunktivitis.
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja dušikovih oksida
Koncentracija Trajanje izloženosti Učinak
0,11 ppm Trenutno Najniža granica osjeta mirisa
0,5 ppm 1 do 2 sata Povišena reaktivnost bronha kod zdravih i kod posebno
osjetljivih osoba
2 ppm 4 sata Bez simptoma ali uz početne upalne promjene na bonhima
4 ppm 10 minuta Pad vrijednosti plućnih funkcija (zdravi dobrovoljci u mirovanju)
10-13 ppm 5 minuta Iritacija očiju i nosa.
20 ppm 30 minuta IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna oštećenja
zdravlja)
25 ppm 5 minuta Kašalj, stezanje u prsištu, otežano disanje
25 do 75 ppm 30 minuta Jaka iritacija očiju, dišnih puteva, akutni bronhitis ili
bronhopneumonija.
150 ppm 30 do 60 minuta Opasnost plućnog edeme, mogući smrtni ishod
150 do 300 ppm 300 minuta Opasnost nastanka obliterarirajućeg bronhiolitisa i mogućeg
smrtng ishoda za 2-3 tjedna
500 ppm 30 minuta Smrtonosna koncentracija
 Dimovi zavarivanja
• Zavarivanjem dolazi do kombinirane izloženosti dimovima koji sadrže
čestice metala i plinove, UV i elektromagnetskom zračenju, a moguće i
organskim otapalima tijekom odmašćivanja, arsenu, siliciju i azbestu.
• Može se provoditi različitim postupcima: elektrolučno, elektrootporno, u
struji inertnog ili aktivnog plina (MAG, TIG…).
• Sastav i količina dimova zavarivanja je vrlo varijabilan i ovisi o vrsti
procesa, materijala koji se vari i elektroda, prostora u kojem se radi,
zaštitnih mjera itd...
• Količina dimova je najviša kod ručnog elektrolučnog zavarivanja i
uporabe obloženih elektroda.
• Za procjenu izloženosti i procjenu zdravstvenih rizika neophodno je
raspolagati mjerenjima koncentracije štetnih tvari u radnoj atmosferi,
odnosno podatkom da li prelaze maksimalno dopustive koncentracije za
profesionalnu izloženost (GVI).
 Dimovi zavarivanja
• Kruta faza dimova sadrži čestice metala koji se svaruje te eventualno
metala i silicija iz elektroda.
• Uslijed stvaranja metalnih oksida (prvenstveno cink i bakar ali i željezo,
aluminij, kadmij, krom, nikal, kobalt...) u pobuđenom (nascentnom)
stanju moguć je i razvoj takozvane metalne groznice.
• Zavarivanjem željeza i čelika stvaraju se dimovi i pare koje se
kondenziraju u respirabilne čestice, uglavnom željeznog oksida, koje se
deponiraju u plućima te su promjene vidljive na Rtg ali se smatra da
ne uzrokuju oštećenje plućne funkcije.
• Ako se koriste silicijeve elektrode kod izloženosti koncentracijama
iznad GVI moguć je razvoj silikoze ili silikosideroze.
• Prašina i dimovi tvrdog metala mogu uzrokovati razvoj
pneumokonioze.
• Svarivanje metala obojenog minijem može uzrokovati sistemsko
otrovanje olovom.
 Dimovi zavarivanja
• Plinovita faza dimova sadrži najčešće ozon, ugljični monoksid (najviše
kod svarivanja željeznih legura) i nitrozne plinove
• Mogući su simptomi iritacije gornjih i donjih dišnih puteva, u slučaju
akutne ili prolongirane izloženosti visokim koncentracijama čak sa
plućnim edemom (ARDS) i poremećajem plućne funkcije.
• Ugljični dioksid i monoksid su plinovi zagušljivci i nemaju iritativna
svojstva, odnosno ne oštećuju plućnu funkciju, ali mogu dovesti do
akutnog otrovanja kod zavarivanja u zatvorenom prostoru.
• Acetilen je također samo obični zagušljivac i nema specifične toksične
učinke.
 Dimovi zavarivanja

• Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je u Monografiji 118

objavljenoj 2018. utvrdila da ima dovoljno dokaza da se dimovi zavarivanja
neovisno o sastavu, kao i UV zračenje tijekom zavarivanja razvrstaju u 1
skupinu karcinogena odnosno da se smatraju dokazanim humanim
karcinogenima.
• Izloženost dimovima zavarivanja uzrokuje karcinome pluća i povećan rizik
od karcinoma bubrega.
• Pretpostavlja se da je opasnost kod zavarivanja nehrđajućeg čelika nešto
veća zbog izloženosti šesterovaljanom Cr i Ni koji su također skupina 1
karcinogena.
• Izloženost UV zračenju kod (elektrolučnog) zavarivanja uzrokuje melanome
oka.
• Nije potvrđen povećani rizik nastanka karcinoma kože i drugih sijela.
 Kemijski zagušljivci
• Ugljikov monoksid (CO)

• Otrovni i zapaljivi plin, bez boje, okusa i mirisa koji nastaje

nepotpunim izgaranjem ugljikovodika.
• Udisanjem ulazi u krv gdje se veže na hemoglobin umjesto kisika
pri čemu nastaje karboksihemoglobin (COHb) koji ne može vezati i
prenositi kisik.
• Hemoglobin ima 250 puta jači afinitet za vezanje CO nego za kisik,
što rezultira smanjenom opskrbom organizma kisikom, s
posljedičnim nedostatkom kisika u stanicama.
• Simptomi i težina otrovanja dobro koreliraju s razinom COHb u
krvi.
 Ugljikov monoksid (CO)
• Uobičajeni izvori CO su požari, kućna ložišta, štednjaci i ispušni plinovi vozila.
• Oko 60% CO u okolišu odnosno u zraku je posljedica izgaranja biomase, fosilnih
goriva i pušenja duhana, a ostalih 40% je iz prirodnih izvora (npr. vulkani).
• Uobičajene koncentracije CO u vanjskom zraku su ispod 10 ppm iako mogu
kratkotrajno narasti i na 50 ppm na vrlo prometnim cestama.
• Prosječne koncentracije CO u zraku unutarnjih prostora su ispod 10 ppm, u
prostorijama grijanim sa peći na plin do 18 ppm, a čak 30 ppm s peći na drva.
• Izloženost CO iz okoliša moguća je
• tijekom vožnje u motornim vozilima (prosječno 9-25 ppm a najviše do 35
ppm);
• tijekom boravka na vrlo prometnim gradskim područjima (do 50 ppm);
• ako se za kuhanje i grijanje koristi plin, benzin, ugljen ili drvo (do 30 ppm);
• tijekom boravka u prostorima onečišćenim duhanskim dimom i tijekom
požara
• u ugostiteljskim objektima u kojima se puši (prosječno oko 10 ppm,
kratkotrajno i do 35 ppm).
 Ugljikov monoksid (CO)
• Moguća profesionalna izloženost
• Radnici u rafinerijama nafte
• Radnici u proizvodnji papira
• Radnici u strojarnicama, kotlovnicama i skladištima
• Radnici na dokovima i marinama
• Zavarivači
• Automehaničari
• Vatrogasci
• Radnici u proizvodnji čađe, koksa ili čelika
• Radnici uz visoke peći
• Radnici koji upravljaju strojevima s dizel motorima
• Radnici u tunelima
• Radnici na naplatnim kućicama
• Vozači
• Prometni policajci i carinici
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja CO
Koncentracija Trajanje izloženosti COHb% Učinak
do 10 ppm 24 sata 1-5% Normalna razina u zraku
100 ppm neodređeno 1-10% Blaga glavobolja
200 ppm neodređeno 10-20% Glavobolja, mučnina
200 do 300 ppm 5 do 6 sati 20-30% Glavobolja, mučnina
400 do 600 ppm 4 do 5 sati 30-40 % Jaka glavobolja, povraćanje, kolaps
700 do 1000ppm 3 do 4 sata 40-50% Jaka glavobolja, povraćanje, kolaps, ubrzano disanje
i rad srca
1200 ppm 30 minuta 10 do IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna
13% oštećenja zdravlja)
1100 do 1500 ppm 1,5 do 3 sata 50-60% Gubitak svijesti, grčevi mišića

1600 do 3000 ppm 1 do 1,5 sati 60-70% Koma, zastoj disanja i rada srca, smrt

iznad 5000 ppm 1-2 minute 70-80% Zatajenje disanja i rada srca, smrt
 Ugljikov monoksid (CO)
• Blago do srednje teško akutno otrovanje: slabost, glavobolja,
vrtoglavica, mučnina, povraćanje, slabost mišića (COHb 20-30%).
• U teškim slučajevima gubitak svijesti, koma, sinkopa, konvulzije,
srčana aritmija, srčana ishemija i smrt.
• Svakog unesrećenog, bez obzira na brzinu oporavka, treba
pregledati liječnik, obavezno praćenje kroz nekoliko mjeseci radi
otkrivanja kasnih posljedica otrovanja.
• Nakon teškog otrovanja česte su neurološke posljedice smanjenje
intelektualne funkcije, gubitak kratkoročnog pamćenja i depresija.
Mogući su i odgođeni učinci na neurološki sustav: amnezija,
psihoze, parkinsonizam, neuropatije, promjene ličnosti,
demencija, oštećenja vida i sluha, a mogu se pojaviti 2 do 40 dana
nakon izloženosti.
 Zagušljivci – prikaz slučaja
• dva mlađa radnika čuvali tijekom noći peć za pečenje grafita
koja se ne smije gasiti 12 sati
• bez zaštitnih sredstava, otvarali vrata i uglavnom boravili vani
• simptomi: glavobolja, vrtoglavica, ataksija, dezorjentacija,
nesvjestica
• brz oporavak – spontano i nakon primjene simptomatskog
liječenja
• moguća izloženost ugljikovom monoksidu i/ili dioksidu.
• Ugljikov dioksid
• jednostavni zagušljivac, fiziološki neutralan plin, štetno djeluje zbog
istiskivanja kisika iz atmosfere, otrovanja moguća i na otvorenom!
• Ugljikov monoksid
• kemijski zagušljivac , kompetitivno se veže na hemoglobin (COHb) i
onemogućava prijenos kisika u organizmu.
 Dobivanje grafita – Achesonov postupak

Smjesa petrolkoksa (ili kamenog ugljena antracita),

katrana i kvarcnog pijeska (SiO2) induktivno se
zagrijava izmjeničnom strujom. Tijekom reakcije,
najprije se SiO2 pomoću ugljika iz katrana reducira u
silicij:

SiO2 + 2C -> Si(s) + 2CO

Nastali silicij s ugljikom stvara karbid (SiC) koji se pri

visokim temperaturama razlaže na silicij i grafit. S
oslobođenim silicijem ugljik opet stvara karbid pa se
proces ponavlja dok sav ugljik ne prijeđe u grafit.
Proces traje prosječno pet dana.
 Jednostavni zagušljivci
• Ugljikov dioksid (CO2)
• Bezbojni, nezapaljivi plin, teži od zraka, bez okusa i mirisa, prisutan u
atmosferi
• Proizvod je normalnog metabolizma i izlučuje se iz tijela u izdahnutom
zraku (0,037%)
• Uobičajeni izvor CO2 u atmosferi je iz prirodnih izvora (biljke, životinje,
vulkani…), fermentacija organskih tvari i izgaranje fosilnih goriva
• Prosječne koncentracije u vanjskom zraku su od 300 do 400 ppm (0.03%
do 0.04%) ali u gradovima mogu porasti i na 600 do 900 ppm.
• Osim u plinovitom, može se proizvesti i u krutom agregatnom stanju koje
nazivamo suhi led.
 Ugljikov dioksid (CO2)
• Moguća profesionalna izloženost
• Radnici u proizvodnji i transportu stlačenog CO2 i suhog leda
• Radnici na poslovima na kojima se koristi suhi led u
hladnjačama, sportskim objektima itd.
• Radnici u prehrambenoj industriji (postupci fermentacije)
• Radnici u proizvodnji piva i vina
• Radnici u staklenicima
• Radnici na poslovima ugradnje i održavanja protupožarnih
instalacija u kojima se koristi CO2
• Radnici na odlagalištima otpada i postrojenjima za obradu
otpada i otpadnih voda
• Radnici na poslovima crpljenja nafte
 Akutni učinci jednokratnog/kratkotrajnog ponavljanog udisanja CO2
Koncentracija Trajanje izloženosti Učinak
0,5% (5000 ppm) 24 sata Bez simptoma
1% 15 minuta Moguča pospanost

3% Nekoliko sati Malaksalost, ubrzano disanje i rad srca

4% 30 minuta IDLH (konc. koja kroz 30 min neće izazvati trajna oštećenja
zdravlja)
5% 30 minuta Glavobolja, ubrzano disanje i rad srca, vrtoglavica, smetenost,
zapuhanost
8 do 10% 5-10 minuta Jaka glavobolja, znojenje, zamagljen vid, drhtanje, smetenost

10% Nekoliko minuta Otežano disanje, povraćanje, pad krvnog tlaka, gubitak
svijesti
20% 1 minuta Gubitak svijesti, grčevi mišića, zastoj disanja, smrt

500 ppm 30 minuta Smrtonosna koncentracija

 Ugljikov dioksid (CO2)
• Simptomi otrovanja
• Ovisno o padu koncentracije kisika u zraku, može doći do razvoja
simptoma koji variraju od glavobolje, otežanog disanja, smetenosti,
euforije (kad koncentracija kisika padne na 15-16%), pa sve do
brzog gubitka svijesti i prestanka disanja sa prijetećim smrtnim
ishodom (kad je koncentracija kisika u zraku 6-8%).
• Svakog unesrećenog, bez obzira na brzinu oporavka, treba
pregledati liječnik, kako bi se utvrdile moguće posljedice
(neurološke i srčane) i spriječilo dalje oštećenje zdravlja.
• U radnim prostorima se ne smije dozvoliti da koncentracija kisika
padne ispod 19,5%, a u prostore u kojima je koncentracija kisika
ispod 18% dopušten je ulazak samo uz korištenje samostalnog
aparata za disanje.
• Otrovanje može nastati i na otvorenom prostoru, primjerice
oslobađanjem velike količine CO2 iz protupožarnih sustava ili
ispuštanjem iz kemijskih postrojenja u nepovoljnim vremenskim
uvjetima, što može uzrokovati nakupljanje na nižem, slabo
ventiliranom terenu.
Mönchengladbach, Njemačka
Kolovoz 2008
15 tona CO2 ispušteno iz protupožarne
instalacije se zbog kvara na hermetičkom
zatvaranju proširilo izvan tvornice u naseljeno
područje, pri vrlo mirnim atmosferskim
prilikama.
107 osoba imalo je zdravstvene tegobe i to
uglavnom vrtoglavicu i mučninu (radnici u
tvornici, vatrogasci, okolni stanovnici) , 19 je
hospitalizirano, stotine stanovnika je
evakuirano..
 Jednostavni zagušljivci
• Zemni plin (loživi plin, prirodni plin, metan)
• Smjesa plinovitih ugljikovodika, najviše metana, koji nemaju
specifične toksične učinke osim što djeluju kao jednostavni
zagušljivci, odnosno mogu uzrokovati pad koncentracije kisika u
zraku i posljedični nedostatak kisika u krvi i tkivima.
• Zapaljiv i eksplozivan pa su najčešće opisane ugroze zdravlja kod
izloženosti metanu zapravo posljedice eksplozije i požara.
• Za razliku od gradskog plina koji je sadržavao i do 10% CO, metan ne
sadrži CO, ali u slučaju nepotpunog izgaranja bez dovoljnog dotoka
zraka i lošim dimovodnim instalacijama kod gorenja metana je
također moguće otrovanje sa CO.
 Požarni plinovi

• Izloženost dimu kod požara može ugroziti zdravlje i život

kombinacijom fizikalnih i kemijskih štetnosti:
• termalne ozljede dišnih puteva uslijed udisanja vrućeg dima
• opstrukcija dišnih puteva uslijed udisanja velike količine čađe i
krutih čestica raspršenih u dimu,
• iritacija i korozija dišne sluznice i posljedično stezanjedišnih
putova, upala pluća i plućni edem (ARDS) koji se razvijaju unutar
36 sati od izloženosti uslijed udisanja iritativnih plinova
• gušenje uslijed udisanja plinova zagušljivaca i kemijskih
zagušljivaca koji čine plinovitu fazu dima.
 Požarni plinovi
• Sastav dima je varjabilan i ovisi o mnogim čimbenicima od kojih su najvažniji sastav
materijala koji izgara, temperatura i količina dostupnog kisika.

• Dim koji nastaje kod požara u stambenim prostorijama sastoji se od krute faze i
ugrijanih plinova od kojih su najčešće identificirani:
• smjesa iritansa (klorovodik, sumporni dioksid, dušikovi oksidi, amonijak)
• jednostavni zagušljivci (ugljični dioksid) i kemijski zagušljivci (ugljični monoksid,
sumporovodik i cijanovodik).
• Kod gorenja u industrijskim postrojenjima i skladištima sastav dima može biti vrlo
složen ali se ipak smatra da su najčešći otrovni plinovi koji nastaju u požarima ugljični
monoksid i cijanovodik

• Informacije o produktima termalne razgradnje pojedninih kemikalija nalaze se u

Odjeljku 10. Sigurnosno-tehničkog lista (STL) i treba ih konzultirati kako bi se mogla
organizirati adekvatna zaštitna sredstva (odjeljak 5. STL-a) i eventualna potreba nabave
specifičnih antidota.
 Požarni plinovi
• Kod požara u zatvorenom prostoru koji razvijaju vrlo visoke temperature i uz niske
razine kisika nastaju najviše količine vrlo otrovnog cijanovodika.
• Cijanovodik nastaje gorenjem materijala koji sadrže dušik i ugljik bez obzira da li se radi o prirodnim
ili sintetskim tvarima (vuna, svila, pamuk, papi, plastične mase i drugi polimeri…).
• Poznati izvor visoke koncentracije cijanovodika kod izgaranja su poliuretani (madraci, izolacioni
materijal), najlon, ali i kruta plastika koja sadrži akrilonitril (na pr. ABS polimeri od kojih se izrađuju
primjerice kućišta za kućanske aparate.
• Da li je unesrećeni u požaru bio izložen cijanovodiku je teško procijeniti temeljem simptoma koji
mogu biti jako varijabilni.
• Kod niskih koncentracija cijanovodika u dimu ili kao inicijalni simptomi neposredno nakon
izloženosti mogu se javiti omamljenost, crvenilo lica, ekscitacija, jako znojenje, vrtoglavica,
glavobolja, ubrzano i otežano disanje i rad srca.
• Kod viših koncentracija simptomi uključuju poremećaje svijesti, drhtanje, srčane aritmije, grčeve
mišića, komu, zastoj disanja i srčani kolaps sa prijetećim smrtnim ishodom ukoliko se odmah ne
intervenira mjerama intenzivnog liječenja i primjenom specifičnih antidota.
• Prioritet kod spašavanja i pružanja pomoći je voditi računa o sigurnosti i zaštiti
spasioca.
• Ne ulaziti u kontaminirano područje niti pristupati izloženim osobama prije provedene
dekontaminacije bez osobne zaštitne opreme.
• Ako je potrebno provesti oživljavanje unesrećenog ne smije se koristiti metoda umjetnog disanja
„usta na usta“.
Poremećaji dišnog sustava povezani sa izloženosti
plinovima i dimovima na radnom mjestu
Akutni poremećaji Kronični poremećaji
• Metalna groznica • Rinitis
• Iritacija gornjih i donjih • Astma
dišnih putova • Kronična opstruktivna
• Reaktivni disfunkcijski bolest pluća
sindrom dišnih putova • Pneumokonioze
(RADS)
• Malignomi gornjeg i
• Akutni respiratorni donjeg dišnog sustava
distresni sindrom (ARDS)
Poremećaji dišnog sustava povezani sa izloženosti
plinovima i dimovima na radnom mjestu

Poremećaji nastaju ovisno o dozi, tj. intenzitetu izloženosti, osim u

slučaju karcinogenih/mutagenih učinaka
• poremećaj neće nastati u većine radnika izloženih
koncentracijama plinova i dimova unutar GVI
• postoje značajne razlike u individualnoj osjetljivosti osoba
na izloženost plinovima i dimovima, tj. osjetljiviji mogu razviti
poremećaj i uz izloženost unutar GVI (genetska sklonost,
osobe sa prirođenim ili stečenim plućnim bolestima)
Primjeri sastava organskih prašina-vlastita istraživanja
(Ljubičić i sur., Int Ach Occup Environ Health 2014.; Rimac i sur., Int Ach Occup Environ Health 2010.; Ljubičić i sur., J Occup Environ Med 2013.)
Aritmetička
Aritmetička sredina Aritmetička Granične
sredina/medijan
(raspon) sredina/medijan (raspon) vrijednosti
(raspon)
Farma za tov svinja Pilana izloženosti
Farma za tov peradi
Temperatura
15.5 (13.5-16.7) 29,7 (27,4-30,8)
zraka (ºC)
Relativna
vlažnost 62.7 (60.1-64.9) 46,9 (44,4-47,2)
zraka (%)
NH3 (ppm) 22.5 (20.0-25.0) 7 (3-8) 20
CO2 (ppm) 3000 (2000-4000) 0,03 (0,03-0,08) 5000
Ukupna
prašina 4.5 (3.8-5.3) 0,35 (0,2-0,5) 0.822 (0.089–5.15) 10
(mg/m3)
Bakterije
233,75 (230-237,5) 269 (148–618) 200
(CFU/m3; 1.1x105 (1-1.4 x105)
Endotoksin Endotoksin (endotoksin)
EU/m3)

Plijesni 1,27x104 (4,90x103-

2.7x105 (2.1-3.7x105) 8,620 (820–14,400) 10000
(CFU/m3) 3,12x104)
Adaptacija na kroničnu upalu
uzrokovanu s izloženosti organskoj
prašini pri uzgoju svinja- „učinak
zdravog radnika”
(Ljubičić i sur. J Occup Environ Med 2014)

• Radnici:
• Bez promjena plućne funkcije
nakon radne smjene
• Eksperimentalna grupa:
• nakon radne smjene poremećaj
plućne funkcije na razini malih
dišnih putova