BOJNI OTROVI-DEFINICIJA

Bojni otrovi su vrste, tekue ili plinovite kemijske tvari ijom se borbenom
primjenom moe izazvati smrt ili razliiti stupanj povrede organizma ljudi,
ivotinja ili biljaka.
POVIJEST PRIMJENE BOJNIH OTROVA
U starom i srednjem vijeku su vrhovi strijela i drugog bacakog oruja
natapani u ekstrakte otrovnih biljaka (npr. velebilje-atropa belladona,
jedi-aconitum napellus, morski luk-urginea maritima, bunikahyosciamus niger, kadaverin-ekstrakt leeva i zmijski otrov)
Od umjetnih otrova, uporabljali su se spojevi ive i arsena te zaguljivi
dimovi sumpora, perja i ivotinjskih papaka
Krajem IX st. kemijska industrija je mogla proizvesti sve bojne otrove
uporabljene u I. svjetskom ratu
1899. je Haakom konvencijom zabranjena proizvodnja i uporaba bojnih
otrova.
U I svjetskom ratu primjenjivani su sa malom djelotvornou suzavci.
22.4.1915. po prvi puta primijenjen zaguljivac klor-poginulo 5.000 ljudi.
1917. primijenjeni fozgen, difozgen, iperit.
U tijeku I svj. rata je od ukupno 122.000 tona bojnih otrova poginulo oko
1.100 000 ljudi.
Izmeu I i II svjetskog rata, Italija je primijenila iperit u Etiopiji a Japan u
ratu u Manduriji i Kini.
1937. Njemaka proizvela tabun, sarin i soman, te duini iperit.
U II svjetskom ratu je samo Njemaka jedamput primijenila bojne otrove.
Poslije II svjetskog rata:
1961 SAD proizvela ivano otrov VX ili VE
U vijetnamskom ratu primijenjeni onesposobljavajui otrovi kao BZ otrovi i
CS otrovi, diverzantski otrovi za trovanje izvora vode i hrane (botulinus
toksin) kao i fitotoksini otrovi (eksfolijanti i herbicidi)
TAKTIKO TEHNIKE OSOBINE BOJNIH OTROVA
Jaka isparljivost
Brzo djelovanje
Djelovanje i u malim koncentracijama
Kemijska stabilnost (u proizvodnji i primjeni)
Postojanost na zemljitu
Otpornost na meteoroloke prilike
Otpornost na toplinu i eksplozije
Da su tei od zraka
Teko otkrivanje
Oteano pronalaenje djelotvorne zatite
KARAKTERISTIKE IDEALNOG BOJNOG OTROVA
Visoka toksinost
Stabilnost na utjecaj atmosferskog kisika
Stabilnost na utjecaj svjetla, topline i vlage
Dobra prodornost kroz ljudsku kou i razne tvari
Jednostavnost i ekonominost proizvodnje

 Mogunost masovne proizvodnje i skladitenja

AGREGATNA STANJA BOJNIH OTROVA
Plin
Para
Tekui ili vrsti aerosoli
NAIN PRIMJENE BOJNIH OTROVA
Kemijski eksplozivni projektili (slue za ispaljivanje)
a) Topnika kemijska zrna
b) Kemijske zrakoplovne bombe
c) Kemijske bojeve raketne glave
d) Kemijske mine i rune kemijske bombe
Kemijski kontejneri (boce) na tlu, zrakoplovima, helikopterima, borbenim
vozilima ili brodovima pomou agregata pretvaraju bojni otrov u kapljice ili
aerosol.
PODJELA BOJNIH OTROVA PREMA TOKSINIM OSOBINAMA
Toksino djelovanje Vrste otrova
ivano-paralitiki
Tabun, sarin,soman, VX
Plikavci
Iperit, duini iperit
Zaguljivci
Fozgen, difozgen
Opeotrovni
HCN, klorcijan
Nadraljivci-suzavci Kloracetofenon, CS
Nadraljivci-kihavci Adamsit, CS
Psihokemijski
BZ, psilocibin, LSD
PODJELA BOJNIH OTROVA PREMA BORBENOJ NAMJENI
Borbena namjena
Vrste otrova
Smrtonosni
ivano paralitiki, plikavci,
zaguljivci i opeotrovni BO
Privremeno
Suzavci, kihavci, psihokemijski
onesposobljavajui
Unitavanje biljnog Herbicidi
svijeta
PODJELA BOJNIH OTROVA PREMA POSTOJANOSTI
Trajanje djelovanja
Vrste otrova
Dugotrajni
Iperit, duini iperit, tabun, soman,
VX
Kratkotrajni
Sarin, opeotrovni, zaguljivci,
nadraljivci, psihokemijski

SMRTONOSNI BOJNI OTROVI

IVANI BOJNI OTROVI
Sarin
propoksi/2/-metil fosforilfluorid
Soman
3-3-dimetilbitoksi-2metilfosfoforilfluorid
Tabun
dimetilamino-etoksifosforilcijanid
DFP
dipropoksi-(2)-fosforilfluorid
"VX"
alkoksimetilfosforiltioholin
Prodiru u organizam preko organa za disanje (djeluju ve poslije 1 min.),
probavnog trakta (poslije nekoliko min.), kroz kou i sluznice (djeluju poslije
5-20 minuta). Djeluju blokirajui holinesterazu i izazivajui na taj nain trajno
djelovanje acetilholina i trajni prijenos ivanih impulsa.
Klinika slika:
Lako otrovanje: Mioza, osjeaj stezanja u prsima. Simptomi nestaju za 1-2
dana.
Srednje teko otrovanje: Mioza, stezanje u grlu, uznemirenost, vrtoglavica,
hladan znoj, gubitak koordinacije, grevi u trbuhu, proljev, uestalo mokrenje.
Simptomi nestaju za 4-5 dana.
Teko otrovanje: ve poslije 30 sec. teak poremeaj disanja sa pjenom na
nos i usta, cijanozom, gobitkom svijesti, grevima, smrt nastupa poslije ca 515 minuta.
Neposredna zatita: zatitna maska, zatitna odjea. Objekti za kolektivnu
zatitu.
Prva pomo: Odmah staviti zatitnu masku i dati atropin do atropinizacije.
dekontaminacija.
OPEOTROVNI BOJNI OTROVI
Cijanovodina kiselina
HCN
Klorcijan
CICN
Arsenovodik
AsH3
Ugljini monoksid
CO
Znaajniji bojni otrovi su cijanovodina kiselina i klorcijan.
Djelovanje: Prodiru u organizam preko organa za disanje te blokiraju
oksidacijske procese u organizmu vezujui se na citokromoksidazu i katalau
onemoguavajui tkivima koritenje kisika iz krvi.
Klinika slika: Najprije nastaje nadraaj oiju i grla, potom osjeaj stezanja u
prsima i metalni okus u ustima, oteano disanje i osjeaj straha. Ako ne doe
do teeg otrovanja, simptomi brzo iezavaju.
Pri tekom otrovanju smrt nastupa gotovo trenutno. Uz nevoljan, prodoran
krik ("cijanski krik"), nastaje teak poremeaj disanja, svijesti uz jake greve i
midrijazu, smrt nastupa poslije nekoliko minuta.
Zatita i prva pomo: Zatitna maska, iznoenje iz zatrovane atmosfere.
Ispod maske staviti razlomljenu ampulu amil nitrita. Otrovanom sa klorcijanom
isprati oi 2% otopinom sode bikarbone im se maska moe skinuti.
Fozgen
Difozgen
Trifozgen

ZAGULJIVCI
Dikloranhidrit ugljine kiseline
Trklormetilester mravlje kiseline
Heksaklormetilni ester uglj.
kiseline

Fozgenoksim Klorirani oksim

Miriu na trulo sijeno ili trule jabuke, u malim koncentracijama ima ugodan
voni miris. Selektivno napadaju i oteuju pluno tkivo izazivajui poveanje
propustljivosti plunih kapilara i alveola, ne oteujui bitno ostala tkiva.
Klinika slika: Pri udisanju nastaje nadraaj sluznice dinih organa sa
kaljem, sekrecijom, karakteristinim metalnim okusom u ustima, opom
slabou i nesvjesticom. Po izlasku iz kontaminirane atmosfere, simpotmi
nestaju a otrovani se osjea dobro. Poslije ovog poboljanja u trajanju 2-12
sati, dolazi do naglog pogoranja sa tahipnejom, hipopnejomj, kaljem,
iskaljavanjem krvavog i pjenastog sadraja, glavoboljom, nesvjesticom i
bolom u prsima. Nastaje opa slabost, dispneja i cijanoza, kod tee otrovanih
smrt u toku prva dva dana poslije otrovanja, kod lake otrovanih oporavak
nastupa 3-4 dana poslije udisanja otrova.
Pri vrlo visokim koncentracijama, preiod bez simptoma moe izostati a smrt
nastupiti poslije kratkog vremena.
Zatita i prva pomo: Zatitna maska, iznoenje iz kontaminirane sredine,
skinuti i provjetriti odjeu, utopliti. Ne izvoditi umjetno disanje usta na usta.
PLIKAVCI
Iperit
Diklordietilsulfid
Duini iperit Triklortrietilamin
Luizit
Smjesa tri kemijska spoja
Bojni otrovi sposobni da i u malim koliinama izazivaju povrede koe,
sluznica u obliku crvenila, mjehura sa gnojnim infiltratima koji se kasnije
pretvaraju u teko zacjeljive rane. Dobro se resorbiraju preko koe u obliku
kapljica, aerosola ili pare. Mirii na senf ili enjak. Ulazi u organizam preko
koe, sluznica, dinih i probavnih organa. Univerzalni je otrov koji
poremeuje sintezu bjelanevina i mijenja strukturu stanica i tkiva.
Klinika slika: Ovisno o dozi i nainu ulaska u organizam, znakovi otrovanja
se pojavljuju 2-12 sati poslije ulaska u organizam.
Kod kontaminacije oiju nastaje upala sluznice, dugotrajno suzenje pa i
zamuenje ronice ili njeno raspadanje.
Kod kontaminacije gornjih dinih putova nastaje suhoa grla, suh i piskav
kaalj a moe dovesti i do upale bronha i plua.
Pri kontaminaciji koe iperitom, upijanje u kou poinje ve poslije 2-3 minute
da bi poslije 30 minuta bio upijen u sve slojeve koe i potkoja. Prvih 2-6 sati
poslije otrovanja nema nikakvih znakova otrovanja. Potom se pojavljujusvrab,
crvenilo koe, mali konfluirajui mjehurii koji se kasnije stapaju u velike
povrine ispunjene utom tekuinom. Poslije pucanja mjehura ostaju vlane
otvorene rane koje se inficiraju.
Zatita i prva pomo: Zatitna maska titi die organe i oi. Zatitna odjea
moe zatiti tijelo. Kod kontaminacije kapljicama, upijati ih pomou tampona,
bez razmazivanja i trljanja.
Kod otrovanih luizitom moe se primijeniti BAL (antidot British Antiluisit).
Za ostale plikavce nema protivotrova.
BOJNI OTROVI ZA PRIVREMENO ONESPOSOBLJAVANJE
"BZ"

1. PSIHOKEMIJSKI BOJNI OTROVI

N-metil-3-piperidilbenzilat

LSD
Dietilamid lizergine kiseline
Meskalin
Trimetoksifeniletilamin
TMA (homolog meskalina)
Trimetoksifenil-izopropilamin
Psilocin, psilocibin
Ekstrakt junoamerikih gljiva
Metilpiperidilbenzilat
Tremorin
IDPN
Dicijandimetilamid
Psihokemijski bojni otrovi se unose obino preko plua (aerosoli) ili preko
probavnog sustava (kontaminacija vode) i izazivaju poremeaj rada
sredinjeg ivanog sustava sa poremeajem koordinacije pokreta, sljepilo,
gluhou, halucinacije i psihiko rastrojstvo. Pretpostavlja se da djeluju
blokirajui enzime i neurotransmitere.
Kod ograniene doze otrova mogue je privremeno onesposobiti ivu silu ali
je u borbenim uvjetima teko tono dozirati pa nije iskljueno masovno
otrovanje i trajni psiholoki poremeaji.
Klinika slika: Znakovi poslije inhalacije "BZ" nastaju poslije 0.5-3 sata u vidu
nesvjestica, audiovizuelnih halucinacija, pospanosti i potitenosti. Ljudi
postaju nesposobni za bilo kakvu psihiku ili fiziku aktivnost. Djelovanje traje
2-5 dana.
LSD izaziva gaenje, midrijazu, tahikardiju, prestanak koordinacije misli i
govora, uzbuenje i bezrazloan smijeh, halucinacije, kasnije strah, apatija i
ravnodunost.
Meskalin izaziva poremeaj vegetativnog ivanog sustava.
MTA djeluje slino meskalinu a nastaje i cijanopsija-sve je obojeno u plavo.
Psilocin i psilocibin izazivaju jake halucinacije.
2. NADRALJIVCI
3. Suzavci
Kloracetofenon
"CS"
Oertoklorbenzilmalonodinitril
Brombenzilcijanid
Klorpikrin
Triklornitrometan
Dimovi i pare suzavaca nadrauju sluznicu oiju, nosa i grla izazivajui
suzenje, reflekso, grevito zatvaranje onih vjea i obilno curenje iz nosa.
Simptomi nastaju ve poslije nekoliko sekundi i mogu trajati nekoliko sati u
obliku kalja, glavobolje, nesvjestice i preosjetljivosti oiju na svjetlost.
Klorpikrin u veim koncentracijama djeluje kao zaguljivac koji moe izazvati
edem plua. "CS" u visokim koncentracijama moe takoer djelovati kao
zaguljivac a to moe i Kloracetofenon.

b) Kihavci
Difenilaminoklorarsen
Difenilklorarsen
Difenilcijanarsen
Selektivno djeluju na ivane zavretke gornjih dinih puteva izazivajui
kihanje i kaalj. Reakcija nastaje ve 5-10 sekundi poslije izlaganja. Mogu

Adamsit

izazvati i povraanje, bol u prsima, glavobolju, suzenje, teko disanje i osjeaj

straha. Trajanje djelovanja 4-5 sati.
Zatita i prva pomo: Zatitna maska, iznoenje iz kontaminirane zone,
ispiranje sluznica sa 2% sodom bikarbonom i ev. ampule protuotrova.