Professional Documents
Culture Documents
IZVOR:
Verbalno zlostavljanje nije tako jasno kao druge vrste i može biti teško precizno ga definisati
i razumeti.
Evo 10 stvari koje treba znati o verbalnom zlostavljanju, kako vam se to ne bi dogodilo:
Još jedan faktor koji dodatno zamagljuje linije i unosi konfuziju kod žrtve jeste što se
verbalni zlostavljač može povremeno ponašati veoma ljubazno. Ovo dodatno podgreva
zbunjenost i strah kod žrtve jer nikada ne zna kada će i odakle doći sledeće uvreda.
1
2. Verbalno zlostavljanje se često umanjuje i pred njim se zatvaraju oči
Na primer, u romantičnim vezama ljudi često ne prepoznaju zlostavljanje jer imaju fantaziju
o tome kakva bi veza bila ili ko je druga osoba, objašnjava Kohlin.
Kada se zlostavljanje ne uklapa u njihovu fantaziju, oni ga minimiziraju i pravdaju ga za svog
partnera, govoreći sebi da to nisu mislili, da su samo stvarno uznemireni ili da prolaze kroz
neku fazu. „Možemo na kraju ignorisati činjenicu da je to zapravo postalo obrazac i da je
zaista pokazatelj nezdrave veze “, kaže on.
Mekdermot dodaje i da ako ste bili žrtva verbalnog zlostavljanja kao dete ili u prethodnoj
romantičnoj vezi, takvo ponašanje vam je najverovatnije poznato i mogli biste da pomislite
da se ljudi upravo tako ponašaju kada su ljuti.
„Vaš odnos sa roditeljima i skrbnicima u detinjstvu je ono što formira vaš plan za odnose sa
drugim ljudima dok prolazite kroz ostatak svog života“, objašnjava Mekdermot. „Ljudi koji su
prošli kroz verbalno zlostavljanje često imaju iskrivljenu sliku kako odnosi treba da izgledaju
i često se nađu upravo u takvim odnosima kasnije u životu.
Kohlin takođe ističe da žrtve verbalnog zlostavljanja u detinjstvu često doživljavaju anksiozni
tip vezanosti u svojim romantičnim vezama. „Zato što postoji nepoverenje koje počinje rano,
ljudi nastavljaju da imaju to nepoverenje prema drugima u svom odraslom životu“, kaže on.
„Oni stalno traže drugu osobu koja će im pružiti ispunjenje i naterati ih da prestanu da budu
anksiozni, ali to nikada nisu u stanju da pronađu jer se anksioznost generiše iznutra.
5. A tu su i druge teške posledice
Pošto verbalno zlostavljanje može dovesti do toga da zaista verujete u negativne stvari o sebi i
drugim ljudima, kaže Kohlin, to može uticati na bilo koji element vašeg života, od vaše
sposobnosti da formirate odnose i vaše sposobnosti da efikasno radite do sposobnosti da
vidite sebe kao ososbu sposobnu za bilo koju vrstu uspeha.
Mekdermot navodi depresiju, anksioznost i PTSP kao potencijalne posledice verbalnog
zlostavljanja. Istraživanje to potvrđuje: studija iz 2006. u časopisu Journal of Affective
Disorders otkrila je da su ljudi koji su bili verbalno zlostavljani kao deca izloženi riziku od
depresije i anksioznosti kao odrasli.
6. Žrtve verbalnog zlostavljanja mogu postati nasilnici
Ili mogu nastaviti da budu žrtve, ili oboje. U suštini, obrazac zlostavljanja može biti teško
prekinuti. „Osim ako ne osvestite da ovaj obrazac ne funkcioniše dobro, da postoji problem i
da zatražite neku vrstu pomoći — nekim ljudima može biti teško da ga promene“, kaže
Mekdermot. "I oni samo nastavljaju da budu žrtva ili agresor ili oboje u nasilnoj vezi."
Odgajanje u okruženju u kojem staratelj nije bio u stanju da upravlja svojim emocijama, pa
samim tim i ne može da nauči svoje dete da to radi, može dovesti do toga da neko kasnije u
2
životu postane verbalni nasilnik, jer ne zna kako da reguliše sopstvene emocije, objašnjava
Kohlin. Sa druge strane, mogli bi i dalje da budu žrtve verbalnog zlostavljanja kao odrasli.
7. Verbalno zlostavljanje može još uvek da traje između roditelja i odrasle dece
Često razmišljamo o zlostavljanju kao o nečemu što se dešava u detinjstvu, a ne smatramo
da može da se nastavi čak i kada dete odraste. Ali Mekdermot kaže da iako vidi da neki ljudi
poboljšavaju svoje odnose sa roditeljima, drugi nastavljaju da se bore.
Zlostavljanje koje je u toku može biti posebno štetno jer je osoba već prošla kroz to kada je
bila mlađa. „Nastavak tih iskustava često pokreće ne samo ono što se dešava u sadašnjosti,
već i sva sećanja na ono što im se dogodilo kao deci”, objašnjava Mekdermot.
Iako posledice verbalnog zlostavljanja mogu biti strašne, njegove žrtve nisu osuđene da ceo
život ponavljaju ove obrazasce.
Što se tiče razvijanja zdravijeg odnosa, Mekdermot smatra da za mnoge ljude koji su bili
verbalno zlostavljani u detinjstvu učenje novih oblika ponašanja u odnosima može biti od
velike pomoći, a jedna od najvećih veština je sposobnost da uočimo i primetimo kada je
neko emotivno i na bilo koji drugi način nedostupan.
Pored toga što treba da se skrene više pažnje na verbalno zlostavljanje, ona naglašava
važnost suočavanja sa sramotom koja može doći sa tim. Sram je emocija koja isključuje ljude
i narušava komunikaciju i povezanost sa drugim ljudima.
„Jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti za ljude koji su pretrpeli zlostavljanje je da im
pomognemo da shvate da nisu sami“, kaže Mekdermot. „Ovo je nešto što su mnogi ljudi
iskusili, na raspolaganju su vam resursi i ne morate da se stidite”.
Izvor: Sensa