PRVA BOŠNJAČKA GIMNAZIJA

SARAJEVO

UPUTSTVO ZA IZRADU I FORMALNO

OBLIKOVANJE MATURSKOG RADA

- Amer Sofradžija, prof.

- Kerim Sušić, prof.
- Ikbala Ćatić, prof.
- Nina Šeremet-Pepa, prof.
- Adela Plakalo, MA prava

decembar 2017.

1
 1. Izbor teme, odobravanje i rokovi izrade rada

Maturski rad je naučno-istraživački rad i treba sadržavati određene elemente koji

uvjetuju ovakvo određenje. Uzimajući u obzir naučno orijentirane okolnosti vremena kojem
svjedočimo, maturski rad svojom strukturom i namjerom treba predstavljati prvo ozbiljnije
istraživanje određenog dijela objektivne stvarnosti koje će biti naučnog karaktera,
sadržavajući u sebi elemente analize, sinteze, evaluacije i refleksije. Jednako tako, učenik
treba obratiti posebnu pažnju na relevantnost i vjerodostojnost izvora koje će koristiti u
postupku dokazivanja određenih tvrdnji, kako bi podržao potpune i učinkovite prosudbe i
stavove u procesu istraživanja određene teme koju će odabrati u dogovoru s mentorom, a na
osnovu prethodno obavljenih mentorskih konsultacija. Analiza odabranih izvora treba
pokazati potpuno razumijevanje njihovih argumenata i strukture, uključujući kritičku
procjenu kroz širok raspon kriterija kao što su: priroda, prednosti, slabosti, implikacije i
razmišljanja.

Pisanjem maturskog rada učenik pokazuje sposobnost primjene teorijskih i praktičnih

znanja stečenih na predavanjima ili korištenjem literature. To je samostalno stručno djelo
učenika u kojem pod vodstvom mentora obrađuje dogovorenu temu.

Pri izradi maturskog rada učenik treba pokazati sposobnost da se samostalno služi
aktuelnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi teme. Osim toga, učenik mora
da dokaže:

1) sposobnost primjene naučnih metoda i naučnog instrumentarija u obradi aktuelne teme,

2) sposobnost korištenja relevantnih tuđih spoznaja, stavova i naučnih činjenica koje su
objavljene u korištenoj literaturi,
3) sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona, fotografija, crteža). (preuzeto
iz starog teksta).

Midhat Šamić (2003:14) definiše naučni metod kao skup raznih postupaka i procesa
kojima se dolazi do naučnih saznanja i istina. Neke od najčešćih metoda u naučnom
istraživanju su:
- induktivna metoda: analizom pojedinačnih činjenica izvodi se opći zaključak,
- deduktivna metoda: poznavanjem općih sudova izvode se pojedinačni zaključci,

2
 - metoda analize: postupak raščlanjivanja složenih pojmova, sudova i zaključaka na
njihove jednostavnije dijelove i elemente,
- metoda sinteze: postupak kojim se jednostavniji sudovi sistematiziraju u složenije,
- metoda apstrakcije: postupak misaonog odvajanja nebitnih od bitnih elemenata,
- metoda konkretizacije: postupak suprotan apstrakciji,
- metoda generalizacije: misaoni postupak uopćavanja kojim se od jednog pojma dolazi
do općenitijeg,
- deskriptivna metoda: postupak opisivanja ili očitavanja činjenica, procesa i predmeta,
- komparativna metoda: postupak upoređivanja ili posmatranja sličnosti i razlika
između predmeta i pojava,
- statistička metoda: izvođenje općih zaključaka o prosječnoj vrijednosti obilježja na
temelju obilježja određenog broja elemenata neke skupine ili pojava,
- matematička metoda: postupak primjene matematičke logike, matematičkih relacija,
matematičkih simbola i matematičkih operacija,
- eksperimentalna metoda: postupak posmatranja pojava pod tačno određenim uvjetima
u svrhu potvrđivanja ili odbacivanja postavljene hipoteze,
- metoda anketiranja: skup postupaka kojima se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi u
svrhu saznanja o njihovom ponašanju, mišljenjima ili stavovima.

Na početku školske godine na prvom času odjeljenske zajednice razrednici četvrtog

razreda daju uputu o apliciranju i uručuju učenicima Obrazac M-A – Aplikacija za temu
maturskog rada (Obrazac je sastavni dio Pravilnika o praktičnim radovima učenika Prve
bošnjačke gimnazije).

Nakon što se dogovori o temi sa nastavnikom-mentorom učenik je obavezan popunjen

Obrazac M-A predati mentoru najkasnije do 20. septembra.

Nakon što dobije sve aplikacije od strane zainteresiranih učenika, mentor popunjava Obrazac
M-PM – Prijava mentorstva za maturske radove (Obrazac je sastavni dio Pravilnika o
praktičnim radovima učenika Prve bošnjačke gimnazije), koji predaje direktoru, a aplikacije
razrednicima.

Učenik koji do 20. septembra nije predao aplikaciju treba istu predati direktoru Gimnazije, uz
obavezno pismeno obrazloženje

3
Teme maturskih radova usvajaju se na sjednici Nastavničkog vijeća u okviru usvajanja
Godišnjeg programa rada.

Nastavnik – mentor je dužan permanentno voditi konsultacije sa učenicima i pratiti njihove

aktivnosti, od 01. oktobra do konačne predaje maturskih radova.

Krajem decembra učenik je obavezan predati mentoru prvu verziju maturskog rada. Mentor u
roku od sedam dana učeniku dostavlja primjedbe, sugestije i prijedloge.

Predaja maturskih radova vrši se drugog nastavnog dana u drugom polugodištu, prema
posebnom protokolu.

Učenik koji u utvrđenom roku ne preda maturski rad, isti lično predaje direktoru Gimnazije,
uz obavezno pismeno obrazloženje.

2. Izrada maturskog rada

2.1. Struktura i obim maturskog rada

- Naslovna stranica (vidjeti prilog br.1)

- Sadržaj: Sadržaj treba biti pregledan i poglavlja postavljena određenim i
konzistentnim redoslijedom, sa jasno naznačenim naslovima, podnaslovima i
poglavljima, koji trebaju svojom numeracijom izražavati logičku strukturu rada.
- Prvo poglavlje sadrži uvodno razmatranje u kojem učenik treba jasno naznačiti
motive i razloge izbora teme maturskog rada, ciljeve, metode i očekivane
rezultate. Također, u uvodu treba dati kratak pregled dosadašnjih istraživanja koja
su relevantna za odabranu temu, kao i najznačajnije informacije o problemu koji
se obrađuje u centralnom poglavlju rada. Uvod mora sadržavati podrobne
obavijesti na osnovu kojih bi čitalac mogao razumjeti i procijeniti autorove misli,
postupke i postignute rezultate, a da ne mora prije toga pročitati opsežnu
literaturu o predmetu istraživanja. U ovom dijelu rada postavlja se osnovni
problem koji se precizno formulira, obrazlaže se izbor i upozorava na teorijsku i
praktičnu važnost istraživanja zadatog problema. (preuzeto iz starog teksta)
- Centralno poglavlje (jedno ili više) sadrži aspekte obrade teme rada/problema,
prikupljanja i analize različitih izvora za pisanje rada te korištenje odgovarajućih
metodoloških postupaka u izradi rada.

4
 - Zaključno poglavlje treba sadržavati zaključna razmatranja koja proizlaze iz
proučavanja i istraživanja predmeta rada. Svojom strukturom, zaključno poglavlje
treba predstavljati sintezu glavnih činjenica koje je učenik izložio i objasnio u
radu, pri tome jasno ukazujući na rezultate do kojih je došao prilikom istraživanja,
kao i na suštinske odrednice glavnih problema koji se propituju u radu. Na kraju
zaključka učenik treba tačno identificirati potrebu daljnjeg istraživanja, odnosno
ukazati na pitanja, probleme ili teme koje mogu biti predmet istraživanja drugih
naučnih radova.
- Spisak korištene literature ( vidjeti prilog br. 2)
- Izjava o plagijarizmu (vidjeti prilog br. 3)
- Komentar / Mišljenje mentora i pitanja
- Maturski rad treba da sadrži najviše 20-25 strana (cca. 9000 – 10000) uključujući
popis literature i priloge.

3. Tehnička obrada maturskog rada

Maturski rad treba biti pravopisno i gramatički ispravan i bez štamparskih pogrešaka,
te stilski i tehnički oblikovan u skladu s kriterijima koji su propisani ovim pravilnikom.
Maturski rad se piše na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku. U iznimnim slučajevima
rad se može pisati na nekom drugom jeziku kojim se struka služi.
Tekst maturskog rada treba biti ispisan na standardnom bijelom papiru formata A4.
Tabele i slike (grafikoni, fotografije, crteži, sheme, karte i dijagrami) kao sredstvo vizuelnog
prikaza mogu se koristiti u pojašnjavanju i ilustraciji teksta rada i trebaju imati odgovarajući
naslov i biti numerisane. Brojevi i naslovi tabela nalaze se uvijek iznad tabela. Brojevi i
naslovi slika nalaze se uvijek ispod slika.

Korice maturskog rada (naslovna stranica maturskog rada su korice/uvez) i sadrže: logo Prve
bošnjačke gimnazije, naziv Prve bošnjačke gimnazije (Times New Roman, 14), tačan naziv
teme rada (Times New Roman, 16), ime i prezime mentora (Times New Roman, 14), ime i
prezime učenika i odjeljenje (Times New Roman, 14), te datum i mjesto predaje rada (Times
New Roman, 12) (vidjeti prilog br. 1)

5
Tekst svake stranice treba biti logično razdijeljen u odjeljke. Stranice maturskog rada trebaju
biti numerisane i broje se sve stranice od uvoda do kraja rada, uključujući spisak literature i
priloge.

Rad treba biti tehnički uređen na sljedeći način:

6
 Margine teksta: gornja 2 cm; donja: 2 cm; lijeva 2,5 cm; desna 2 cm.

Poravnanje: korice i naslovna strana „centralno“ a ostalo od „kraja do kraja“.

Tekst, sadržaj, naslovi i podnaslovi, citiranje, fusnote i spisak literature moraju biti crne boje.
Tekst može imati fusnote.
Prije svakog naslova i podnaslova trebaju biti dva slobodna reda, a nakon svakog
naslova (a prije teksta) jedan slobodan red.

4. Odbrana maturskog rada

4.1. Prezentacija i usmena odbrana maturskog rada

Usmena odbrana maturskog rada sastoji se od osvrta učenika na maturski rad, odnosno
obrazloženja praktičnog rada, koje učenik prezentira u skladu sa dobijenim zadatkom za praktičan rad.

Članovi ispitne komisije kandidatu mogu postaviti do tri dodatna pitanja radi pojašnjenja maturskog
rada.

Usmena odbrana se ocjenjuje brojčanom ocjenom od nedovoljan (1) do odličan (5) koju predlaže
mentor - ispitivač. Pisano obrazloženje ocjene mentor unosi u zapisnik. Ukoliko se jedan član ispitne
komisije ne složi s predloženom ocjenom, može izdvojiti svoje mišljenje, što se unosi u zapisnik o
maturskom ispitu. U slučaju ovom slučaju, konačnu ocjenu utvrđuje ispitni odbor.

4.2. Otvaranje postupka odbrane maturskog rada:

7
 1. Komisija utvrđuje prisustvo učenika,

2. Provjerava propisanu dokumentaciju na osnovu pravilnika o polaganju mature,

3. Predsjednik komisije daje upute učenicima o proceduri odbrane maturskog rada

Učenik izlaže maturski rad do 15 min.

Komisija daje svoje komentare i postavlja pitanja na koja učenik daje odgovore (10 min)
Komisija u zapisniku o polaganju maturskog ispita upisuje:
- Podatke o temi maturskog rada,
- Pitanja za odbranu,
- Ocjene maturskog rada i odbrane maturskog rada.

Nakon završetka ispita (posljednje odbrane rada pripadajuće komisije), predsjednik komisije
saopštava ocjene odbrane rada učenicima.

4. Citiranje i parafraziranje

U maturskom radu se jasno mora odvojiti tuđi tekst, ideje i spoznaje od autorovog teksta,
njegovih zaključaka, rezultata i sl. Od drugih se autora mogu preuzeti manji dijelovi teksta, ali se
to uvijek mora označiti u tekstu ili fusnoti. Citiranje treba biti u skladu s općevažećim
akademskim normama. Učenik može koristiti harvardski ili kontinentalno-evropski način
citiranja.
Ako učenik u maturskom radu odluči koristiti harvardski način citiranja, onda treba
razlikovati sadržinske i bibliografske bilješke.
Sadržinske bilješke detaljnije opisuju i pojašnjavaju tekst maturskog rada, te se stavljaju ispod
teksta u obliku fusnote.
Bibliografske bilješke odnose se na citat, tj. na određeni dio teksta iz nekog drugog rada ili na
parafraziranje određenog dijela teksta iz neke druge publikacije, kao i na radove na koje se učenik
poziva, te se stavljaju u zagradu unutar teksta maturskog rada i nužno sadrže prezime autora,
godinu izdanja rada koji se navodi, parafrazira ili na koji se učenik poziva, kao i stranicu na kojoj
se nalazi mjesto koje se citira ili parafrazira.

8
 U popisu literature trebaju se abecednim redom navesti potpuni podaci svih radova i izvora
koji su u maturskom radu citirani, kao i oni na koje se učenik poziva. Jednako tako, u bibliografiji
ne smiju biti radovi koji nisu citirani, niti oni na koje se u radu učenik ne poziva.

4.1. Izravno citiranje u tekstu (harvardski način citiranja)

Ovaj način citiranja koristimo svaki put kada u vlastitom radu navodimo (citiramo)
originalno djelo (rad) autora na kojeg se pozivamo. Podrazumijeva se da posjedujemo ovo djelo
(rad).

Tekst koji se umeće, a koji se naziva navod ili citat, mora biti istaknut kako bi se jasno
razlikovao od matičnog teksta.

Bibliografska bilješka koja upućuje na izvor citata navodi se u samom tekstu, neposredno
ispred ili neposredno iza citiranog teksta, ovisno o samom citatu, ali i o okolnom tekstu
(kontekstu) u koji se citat mora uklopiti.
Budući da se prezime citiranog autora često navodi u tekstu koji prethodi citatu, onda se
godina izdanja i broj stranice navode u zagradi uz njegovo prezime. (Primjer br. 1)
Ako prezime citiranog autora nije direktno navedeno u tekstu, onda se sva tri elementa navode u
zagradi , tj. prezime autora, razmaknica, godina izdanja, dvotačka i broj stranice. (Primjer br. 2)
Pored prethodno navedenih primjera, također, postoji tzv. citat citata, tj. kada se u radu
navedeni tekst citira prema nematičnom izvoru; taj citat se ne može koristiti bez upućivanja na
originalni tekst. U tom slučaju se u zagradama navode prezimena oba autora: princip je sljedeći –
prvo navodimo autora originalnog djela koje je citirano u radu koji mi koristimo, zatim stavljamo
zarez, godinu izdanja tog djela, zatim pišemo frazu „citirano u“ ili “citirano prema”, i nakon toga
dodajemo autora djela koje mi koristimo, godinu i, eventualno, broj stranice. Važno je
napomenuti da se u literaturu upisuje izvor iz kojeg se direktno citira. (Primjer br. 3)

Primjer 1. Kada se ime citiranog autora navodi u tekstu prije citata:

Buljubašić (2008:70) navodi: “da je porodica najvažniji faktor u procesu socijalizacije. Ona je
prva društvena grupa sa kojom se dijete sreće i koja dijete prihvata. U socijalizaciji ličnosti
posebno je važna transmisiona uloga porodice – dvosmjerno povezivanje porodičnog i vanjskog
svijeta (porodični svijet sa vanjskim i obratno), čime se u porodicu unose društvene vrijednosti.”

9
 Primjer 2. Kada prezime citiranog autora nije direktno navedeno u tekstu:

Tekst rada….. :„Danas niko, na bilo kojem dijelu svijeta, ne može govoriti o modernom društvu i
njegovoj modernoj funkciji u kojem svoje mjesto ne bi imali mediji. Nova komunikacijska
tehnologija vodi se konceptom tzv. 3A ili AAA paradigme: anything – bilo šta, anytime - u bilo
koje vrijeme i anywhere – na bilo kojem mjestu“ (Kukić, 2002:165)

Primjer 3. Kada se u radu navedeni tekst citira prema nematičnom izvoru:

Poznati američki sociolog kaže: “da se termin devijacija treba koristiti za ponašanja koja su za
zajednicu toliko neprihvatljiva da ih je naprosto nemoguće tolerisati.” (Clinard, 1974 citirano
prema: Haralambos & Holborn, 2008:321)

Napomena 1:
 Ukoliko su dva autora djela koje citiramo, koristimo sljedeći princip - White and Brown
(1964) – ako se prezimena citiranih autora navode u tekstu prije citata, ili (White & Brown,
1964), ako prezimena autora nisu direktno navedena u tekstu.
Napomena 2:
 Ako djelo ima više od dva autora, koristimo sljedeći način (ako se navode u tekstu) Green, et
al. (1995) – navodimo ime prvog i dodajemo skraćenicu et al.; (ako se prezimena ne spominju u
tekstu) – (Green, et al.,1995)
Napomena 3:
 Ako ne znamo godinu izdanja, koristimo istu logiku kao i gore s tim da umjesto datuma
upisujemo skraćenicu n.d. što označava bez datuma - (Smith, n.d.)
Napomena 4:
 Ako se u radu pojave autori sa istim prezimenima, onda se spominju inicijalom njihovih
imena. Primjer: D. Green (2016) i L. Green (2010)
Napomena 5:
 Ukoliko u maturskom radu navodimo više djela od istog autora koja su objavljena u istoj
godini, onda označavamo svako djelo dodavanjem slova a, b, c,…
Primjer: Powell (1994a) kaže…; Powell (1994b) kaže…..

Parafraziranje (neizravno citiranje) objasniti, nekoliko rečenica, tekst je u prilogu

10
11
5.2. CITIRANJE U FUSNOTAMA (kontinentalno-evropski način citiranja):

Daju se komplente bibliografske informacije za svako djelo u fusnoti:

- “tekst tekst tekst”FUSNOTA tekst tekst. [npr. 2 Klaić, Bratoljub 1974, Veliki riječnik stranih riječi,
Zora, Zagreb, str. 322]

Primjer:

U pogledu vođenja rata (vojne strategije) Klauzevic 1 je decidan, jer „vođenje rata u svojim glavnim
potezima je zato samo politika koja je pero zamenila mačem, ali zato nije prestala da misli po svojim
sopstvenim zamislima“. Istina, politički elementi ne ulaze u „sitnice“ i pojedinosti vojne strategije, ali
je zato uticaj strategije odlučujući „na plan cijelog rata, pohoda, a često čak i bitke“ 2.

1
Klauzevic, Karl, O ratu, VIZ Beograd, 1951., str.35.
2
Klauzevic, Karl, O ratu, VIZ Beograd, 1951., str.522.

12
Prilog br. 1

PRVA BOŠNJAČKA GIMANZIJA

SARAJEVO

(NASLOV MATURSKOG RADA)

-Maturski rad-

Učenik Mentor

(Ime i prezime; odjeljenje) (Ime i prezime)

Sarajevo, (datum predaje)

13
 Prilog br. 2

Popis literature

U popisu literature trebaju se abecednim redom (prema prezimenu prvog autora, a za

izvore bez autora prema prvom slovu naslova) navesti potpuni podaci svih radova i izvora
koji su u maturskom radu citirani, kao i oni na koje se učenik poziva.

Primjeri načina pisanja bibliografskih jedinica u popisu literature:

1. Bibliografska jedinica za knjigu sadrži:
• Prezime i prvo slovo imena autora, godinu izdanja, naslov i podnaslov (kurziv), broj izdanja,
mjesto izdanja, naziv izdavača.
 Jugović, A. (2009), Teorija društvene devijantnosti: paradigme i implikacije, Službeni
glasnik: Beograd.
 Tirosh-Samuelson, H. (2003), Happiness in Premodern Judaism: Virtue, Knowledge and
Well-Being, Cincinnati: Hebrew Union College Press.
U tekstu: U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.
Primjer: (Jugović 2009: 121)
(Tirosh-Samuelson 2003: 243)
U fusnoti: Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.
Primjer: Jugović 2009: 121.
Tirosh – Samuelson 2003: 243.

2. Bibliografska jedinica za članak u časopisu sadrži:

• Prezime i prvo slovo imena autora, godinu objave časopisa, naslov i podnaslov (staviti
obavezno pod navodnike), naslov časopisa (italic), broj volumena ili godišta, u zagradi broj
sveske ukoliko paginacija nije jedinstvena za cijeli tom, dvotačka i broj stranica.
 Igor Mikecin (2017), “Suprotnost rata i mira u Heraklita”, Filozofska istraživanja 37 (1): 7-
14.
 Hubert Dumberger (2007), “Narrative and identity in the work of Paul Ricoeur”, Disputatio
philosophica: International journal on philosophy 9: 85-95.
U tekstu: U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.
Primjer: (Mikecin 2017: 12)
(Dumberger 2007: 87)
U fusnoti: Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.
Primjer: Mikecin 2017: 12.
Dumberger 2007: 87.

14
 3. Bibliografska jedinca za uredničku knjigu ili zbornik radova sadrži:
• Prezime i ime urednika ili prezime i prvo slovo imena urednika, u zagradi skraćenica “ur.” za
urednika, godina izdanja knjige ili zbornika, naslov i podnaslov knjige ili zbornika (italic),
broj izdanja (ako nije prvo), mjesto izdanja, naziv izdavača.
 Boršić L., Skuhala Karasman I., (2013), Filozofija u dijalogu sa znanostima, Zagreb: Institut
za filozofiju.
 Keene, E. (1988), Natural language. Cambridge: University of Cambridge Press.
U tekstu: U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica po potrebi.
Primjer: (Keene 1988)
U fusnoti: Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica po potrebi.
Primjer: Keene 1990.

4. Bibliografska jedinica za članak ili poglavlje u uredničkoj knjizi, za rad (članak) u

zborniku radova sadrži:
 Prezime i prvo slovo imena autora, godinu izdanja knjige ili zbornika, naslov i
podnaslov poglavlja ili članka u knjizi ili zborniku (staviti pod navodnike), slovo “u”
(u zborniku ili knjizi), prvo slovo imena i prezime urednika knjige ili zbornika, u
zagradi “ur”, naslov knjige ili zbornika u italiku, mjesto izdanja, naziv izdavača,
raspon stranica ili broj poglavlja. Ako se godina izdanja poglavlja ili članka razlikuje
od godine izdanja zbornika ili uredničke knjige, onda iza imena autora u zagradi
stavlja godina objavljivanja članka, dok se godina izdavanja zbornika stavlja u
zagradu iza imena urednika.
 Škegro, A. (2003), “Nekoliko pitanja iz najstarije povijesti Bosne i Hercegovine, u: E. Redžić
(ur.), Zbornik radova: Naučni skup Istorijska nauka o Bosni Hercegovini u razdoblju 1900 –
2000. Sarajevo, 30. i 31. oktobar 2001., Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, 21-29.
 Smith, J. (1975), “A source of information”, u: W. Jones (ur.) (2000), One hundred and one
ways to find information about health. Oxford: Oxford University Press. Ch.2.
U tekstu: U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica
Primjer: (Škegro 2003: 22)
U fusnoti: Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica
Primjer: Škegro 2003: 22

5. Bibliografska jedinica za novinski članak sadrži:

• Prezime i prvo slovo imena autora, u zagradi godinu objave novina, naslov i podnaslov članka
pod navodnicima, naziv novina u kurzivu, datum objave, broj stranice.

15
  Jergović, M. (2017), ”Sva naša lica viđena okom devetnaestog stoljeća”, Jutarnji list, 16.
septembar, 57.
U tekstu: U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica
Primjer: (Jergović 2017: 57)
U fusnoti: Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica
Primjer: Jergović 2017: 57.

6. Bibliografska jedinica za tekst sa interneta sadrži:

• Prezime i prvo slovo imena autora, naslov članka pod navodnicima, u zagradi “internet”,
“dostupno na:”, internetska adresa, u zagradi datum objave ili posljednje izmjene teksta; ako
podatak nije dostupan, onda se u zagradi upisuje datum posjete stranici, tj. “pristupljeno” i
precizan datum pristupa stranici.
 Žižek, S. , “The strange case of antisemitic pro-Zionist Europeans”, (internet) dostupno na:
http://www.independent.co.uk/author/slavoj-zizek (datum objave: 27. oktobar 2017).
U tekstu: U zagradi prezime autora, “internet”
Primjer: (Žižek, internet)
U fusnoti: prezime autora, “internet”
Primjer: Žižek, internet.

7. Bibliografska jedinica za elektronsku knjigu sadrži:

Prezime i prvo slovo imena autora, godinu izdanja, naslov knjige, (tip medija), mjesto izdavanja,
izdavač, dostupno na: url, datum pristupa.

 Reininger, B. (n.d.), Subkulture, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Dostupno

na: http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva04_05/ReiningerBranka.htm, Datum
pristupa: 12. januar 2011.

Za ostale izvore, vidjeti Harward referencing 2016

Prilog br. 3

IZJAVA O PLAGIJARIZMU

16
Plagijat (lat. plagere oteti), označava čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog,
umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomice ili u cijelosti, bez
navođenja izvornog autorstva ili izvornika. Za razliku od krivotvorenja u kojemu je upitna
autentičnost djela, kod plagijata je riječ o nezakonitom i neetičnom prisvajanju tuđeg
djela, koje se prikazuje kao vlastito.

Primjeri plagiranja su:

- doslovno kopiranje tuđeg rada bez potvrde,

- parafraziranje rada druge osobe u vlastitom radu jednostavnom promjenom nekoliko
riječi ili promjenom redoslijeda riječi i rečenica,
- citiranje iz drugog rada bez navođenja imena autora ili prezentacija tuđe ideje kao
vlastite.

IZJAVA

Ovom izjavom potvrđujem da sam Maturski rad napisao samostalno i koristeći se isključivo
navedenom bibliografijom. Saglasan sam da u slučaju dokazivanja plagiranja to utječe na ocjenu
moga rada.

Mjesto/datum ________________________
Potpis ________________________

BIBLIOGRAFIJA

17
- Šamić, Midhat (2003), Kako nastaje naučno djelo. Uvođenje u metodologiju i tehniku
naučnoistraživačkog rada – opći pristup, IP „Svjetlost“: Sarajevo
- U p u t s t v o za prijavu, izradu i odbranu završnog - magistarskog rada u okviru drugog
ciklusa bolonjskog studija, Fakultet političkih nauka UNSA, 2009.

18