JEZIK-apstraktni sustav jezičnih znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju i

povezuju
GOVOR-ostvarnje jezika u komunikaciji
PISMO-sustav pisanih znakova tj.slova/grafema
-svaki sustav, pa tako i jezični, promatramo u njegovu trenutačnom stanju-SINKRONIJA i u
njegovim mijenama kroz koje njegove jedinice prolaze tijekom vremena-DIJAKRONIJA
LINGVISTIKA-jezikoslovna disciplina koja proučava jezik, proučava jezik u njegovoj sinkroniji-
sadašnjosti, dok dijakronijsko proučavanje jezika je u prošlosti
SOCIOLINGVISTIKA-grana lingvistike koja opisuje i tumači jezik u vezi s društvom
RIJEČ-jezična jedinica koja ima svoj oblik(izraz) i svoje značenje(sadržaj)
LEKSEM-riječ u sveukupnosti svojih oblika i značenja, svi leksemi nekog jezika
čine njegov LEKSIK
LEKSIKOLOGIJA-jezikoslovna disciplina koja proučava lekseme, skup vrlo raznorodnih
smjerova proučavanja jezika kojima je u središtu zanimanja riječ u sveukupnosti svojih oblika
i značenja

PODRUČJE LEKSIKOLOGIJE - PREDMET PROUČAVANJA

SEMANTIKA - proučava značenja riječi i odnose među njima
TVORBA RIJEČI - proučava načine nastanka riječi
ONOMASTIKA - proučava načine nastajanja imena:osobnih i zemljopisnih
FRAZEOLOGIJA - proučava nastajanje ustaljenih sveza riječi(frazemi) i
njihove značenjske odnose

+riječi se mogu klasificirati

RIJEČ: 1.GRAMATIČKA KATEGORIJA-morfološka jedinica i sintaktička jedinica
2.SEMANTIČKA KATEGORIJA-semantička jedinica
Npr. Učenik piše zadaću.
a)GRAMATIČKO ZNAČENJE
-riječ kao morfološka jedinica-učenik: imenica, muški rod, nominativ, jednina
-piše:glagol, prezent, 3.osoba, jednina
-zadaću:imenica, ženski rod, akuzativ, jednina
-riječ kao SINTAKTIČKA JEDINICA-učenik:subjekt -piše:predikat -zadaću:objekt
b)LEKSIČKO ZNAČENJE
učenik:onaj koji uči, polazi u školu, đak
pisati:iznositi takav sadržaj u pisanome obliku, oblikovati takav tekst
zadaća:školski ili domaći rad koji izrađuje učenik

PUNOZNAČNE RIJEČI (leksičke)-imaju gramatičko i leksičko značenje, uspostavljaju vezu s

predmetom/pojavom u izvanjezičnoj zbilji
NEPUNOZNAČNE RIJEČI (gramatičke)-imaju samo gramatičko značenje te služe za
uspostavljanje sintaktičkih i značenjskih odnosa među punoznačnicama
SINTAGMA-spoj riječi sastavljenih od najmanje dvije međusobno povezanih sastavnica
JEDNOZNAČNICE-riječi čijem je izrazu pridruženo samo jedno značenje
VIŠEZNAČNICE-riječi čijem je izrazu pridruženo više značenja
+VRSTE GRAMATIČKIH VEZA MEĐU TAGMEMIMA
SROČNOST/KONGRVENCIJA-gramatička veza među tagmemima koja podrazumijeva njihovo
slaganje u osobi, rodu, broju i padežu (dobra knjiga)
UPRAVLJANJE/REKCIJA-gramatička veza među tagmemima koja podrazumijeva da glavni
tagmem upravlja gramatičkim obilježjima zavisnog tamena (čitati knjigu)
PRIDRUŽIVANJE-gramatička veza među tagmemima u kojoj je određenica nepromjenjiva
riječ koja se pridružije određenici po funkciji ili po značenju (čitati naglas)
+PADEŽI -npr. sebe
nominativ (tko?, što?)
genitiv (koga?, čega?) - sebe, se
dativ (komu?, čemu?) - sebi, si
akuzativ (koga?, što?) – sebe, se
vokativ (oj! ej!)
lokativ (o komu?, o čemu?) – o sebi
instrumental (s kim?, s čim?) – sa sobom
VRSTE ZAMJENICA-osobne, posvojne, povratno-posvojne, pokazne
-osobne:ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona
-povratna:sebe/se
-posvojne:moj, tvoj, njegov, njezin, vaš, naš, njihom
-povratbo-posvojne:svoj
-pokazne:ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav
-upitne i odnosne:tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
-neodređene:netko, nitko, itko, nešto, ništa, išta, nečiji, ničiji, nekakav, nikakav, ikakav,
tkogod, štogod, čijigod, kakavgod, kojigod
SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI-perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi i futur drugi
SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI-infinitiv, aorist, imperfekt i prezent
IMPERFEKT-ah, aše aše, asmo, aste, ahu
AORIST-h, /, /, smo, ste, še
.,