PLATONOVA DJELA

Možemo ih svrstati u četiri grupe:

1. Spisi sokratovskog razdoblja (etičko-pojmovno raspravljanje; zastupanje Sokratove

misli da je vrlina identična sa znanjem):
Apologija (obrana Sokratova na sudu); Kriton (poslušnost zakonima), Protagora
(jedinstvo vrline, da li se ona može naučiti, protiv sofista); Ijon (pjesništvo nije
zasnovano na svjesnom razumskom znanju); Lahet (o hrabrosti); Država, I. knjiga (o
pravednosti); Lisid (o prijateljstvu); Harmid (o razboritosti); Eutifron (o pobožnosti)

2. Spisi prijelaznog razdoblja (u tim se dijalozima Sokrat bori protiv sofista; utjecaj
orfičko-pitagorovskog učenja o duši i njezinoj preegzistenciji):
Gorgija (protiv retorike); Menon (teorija sjećanja – anamnesis); Eutidem (o
sofističkom pogrješnom zaključivanju); Manji Hipija (razgovor o Homerovim
junacima, te o namjernom i nenamjernom griješenju); Kratil (o filologiji, protiv
sofista); Veći Hipija (o pojmu lijepoga); Meneksen (o retorici)

3. Spisi zrelog razdoblja (sadrže učenje o idejama):

Simposion (o erosu kao filozofskom nagonu za spoznaju); Fedon (o besmrtnosti duše);
Država, knjige II. – X. (sadrži Platonov filozofski nazor); Fedar (o retorici, pozitivno
se odnosi prema njoj, podjela duše na tri dijela)

4. Spisi kasnog razdoblja (vraćanje na logičko značenje ideje, napuštajući ontološko-

metafizičko; približavanje pitagorejcima u učenju o brojevima):
Teetet (o znanju); Parmenid (Platonova dijalektika, ideje); Sofist (nastavak Teeteta);
Državnik (nastavak Države); Fileb (o dobru); Timej (kozmologija); Kritija (politička
pitanja); Zakoni (reforma Države, 'druga' najbolja država); Dodatak zakonima
(Epinomis)