ŠKOLA ZA PRIMIJENJENU UMJETNOST U RIJECI

ZMIJE I LJUDI

STRUČNI OPIS ZAVRŠNOGA RADA

TEMA: ZMIJE I LJUDI U TEHNICI SUHE IGLE

IME I PREZIME: Lana Dankić

RAZRED: 4.a

PREDMET: Grafičke tehnike

MENTOR: mr.art. Andrea Staničić

ŠKOLSKA GODINA: 2022./23.

Rijeka, 2023.
SADRŽAJ

1.SAŽETAK.............................................................................................................................................3

2. UVOD...................................................................................................................................................4

3. POVIJESNI PREGLED GRAFIKE, GRAFIČKIH TEHNIKA I ODABRANE TEHNIKE...............5

3.1. GRAFIKA.........................................................................................................................................5

3.2. POVIJESNI PREGLED GRAFIKE……………………………………………………..........5, 6, 7

3.3. PREGLED VRSTA GRAFIČKIH TEHNIKA..................................................................................8

3.4. PREGLED DUBOKOG TISKA KROZ POVIJEST...................................................................9, 10

3.5. SUHA IGLA I NJEZIN POVIJESNI PREGLED...........................................................................11

3.5.1. PROCES IZVOĐENJA TEHNIKE………………………………………………………....11, 12

3.5.2. PREGLED SUHE IGLE KROZ POVIJEST..........................................................................13, 14

4. SIMBOLIKA ZMIJE KROZ POVIJEST I POVIJEST UMJETNOST I MOJA OSOBNA

SIMBOLIKA ZMIJE..............................................................................................................................15

4.1. OPĆA SIMBOLIKA ZMIJE.....................................................................................................15, 16

4.2. SIMBOL ZMIJE U RAZLIČITIM KULTURAMA.................................................................16, 17

4.3. ZMIJA KROZ POVIJEST UMJETNOSTI..............................................................................18, 19

4.4. SIMBOL ZMIJE U PSIHOLOGIJI.....................................................................................20, 21, 22

5. OBRAZLOŽENJE OSOBNIH NADAHNUĆA I IDEJA..................................................................23

6. OPIS RADNIH POSTUPAKA...........................................................................................................24

6.1. IDEJA..............................................................................................................................................24

6.2. SKICE........................................................................................................................................24, 25

6.3. PROCES IZRADE MATRICA I OTISKIVANJA..............................................................25, 26, 27

7. TROŠKOVNIK..................................................................................................................................28

8. ZAVRŠNA RIJEČ..............................................................................................................................29

9. LITERATURA...................................................................................................................................30

10. POPIS SLIKA I FOTOGRAFIJA.....................................................................................................31

 1. SAŽETAK

Grafičke tehnike predmet su koji sam izabrala kako bi ostvarila svoj završni rad, te sam se
opredijelila za tehniku suhe igle. U odabranoj tehnici obrađujem temu zmije i čovjeka; u ovom
slučaju mene. Kroz ovaj elaborat prati se razvoj mojih ideja, inspiracije, izrada skica, rad na
matrici i na posljetku otiskivanje i eksperimentiranje s otiscima koji će biti popraćeni mojim
fotografijama. U elaboratu se također nalaze informacije o pregledu grafičkih tehnika kroz
povijest i mojoj izabranoj tehnici i kako se ona razvijala, te umjetnici koji su utjecali na razvoj
tehnike i umjetnici koji su me inspirirali.

3
 2. UVOD

Završni rad najvažniji je rad u našem školovanju u ŠPUR-u. Rad bi trebao biti spoj svih
stječenih iskustava i vještina svladanih kroz ove tri godine kroz koje smo imali predmet
Grafičke tehnike. Zbog toga mi je važno da izaberem temu koja predstavlja mene i sve što sam
naučili u ove tri godine. Tijekom mog školovanja najveći dojam je ostavio baš ovaj predmet.
Količina raznovrsnih tehnika i metoda rada me odmah očarala, a kroz dvije godine razvila sam
naklonost i naviku crtanja i skiciranja po uzoru na različite tehnike koje smo naučili. Moj
trenutačni izražaj i u drugim predmetima nalikuje tehnici suhe igle. Do sada se najlakše
izražavam kroz brze, fluidne i otvorene linije koje su pogodne tehnici zbog čega sam baš nju i
odabrala. Iako nisam izvela tehniku na tradicionalni način radeći na pleksiglasu umjesto na
cinkovoj ploči, sličnosti su i dalje vidljive. Tema koju sam odabrala je zmija i čovjek. U ovom
slučaju na prikazanim radovima zmija obgrljuje mene, a kroz elaborat priložit ću informacije o
svjetskoj i povijesnoj simbolici zmije, ali i moju osobnu i zbog čega sam odabrala baš zmiju
kao glavni motiv.
U elaboratu će te pronaći i informacije vezane uz proces nastajanja ideja, početnih skica, rada
na matrici od probnih do završnih otisaka. Navedeni su i svi materijali koji su korišteni i njihov
sveukupni iznos u eurima, popis literature, kao i obrazloženje mojih osobnih nadahnuća.

4
 3. POVIJESNI PREGLED GRAFIKE, GRAFIČKIH TEHNIKA I ODABRANE
TEHNIKE

U ovom poglavlju se nalazi povijesni pregled grafičkih tehnika i same grafike, te povijesni
pregled dubokog tiska o kojemu ću nešto više pisati jer suha igla, moja izabrana tehnika, pripada
toj tehnici izrade.

3.1. GRAFIKA

Pojam grafika dolazi od grčke riječi ,,grafein" što u prijevodu znači pisati, urezivati, a ona
ujedno označuje i općeniti naziv za postupak korištenja nekih od grafičkih tehnika pri izradi
djela ili za umnažanje crteža putem matrice po kojoj se urezuju različite linije. Grafika se uvijek
prilagođavala i tako razvijala kroz stoljeća, kroz razne tehnike i primjene grafike, danas ih
dijelimo na više različitih skupina; duboki tisak, visoki tisak, plošni tisak, propusni tisak, slijepi
ili blindruck tisak, a tehnološkim razvojem u današnje doba došlo je i do digitalne grafike, koja
je sad ujedno i jedna od najvažnija grana grafike u umjetnosti i industriji.
U duboki tisak spada tehnika bakroreza, bakropisa, akvatinte, mezzotinte i tehnika koju sam
izabrala suha igla. U visoki tisak spadaju drvorez, linorez i gravura, a u plošni litografija,
ofsetografija ili ofset tisak i monotipija. Dok su tehnike propusnog tiska sitotisak ili serigrafija
i šablonski tisak.

3.2. POVIJESNI PREGLED GRAFIKE

Grafika je umjetnost stvaranja slika ili otisaka otisnutih pomoću tiskovnog procesa koji
omogućuje naknadno umnažanje istih slika ili otisaka ovisno o vrsti tehnike i korištenog
materijala. Slike urezane ili kemijski obrađene na matrici može se otisnuti na razne površine
poput platna, kože, papira, keramike, stakla i drugih materijala. Grafika je likovna grana koja
seže daleko u povijest. Grafika ima dugu povijest i razvijala se kroz različite periode i stilove,
a ovo su neki od ključnih razdoblja u povijesti grafike.

Prvi primjeri grafike datiraju još iz prapovijesti. To su obično bili otisci ruku ili šaka na
stijenama ili u pećinama. Ti otisci možda nisu imali umjetničku vrijednost ili namjeru da budu
umjetnost, ali predstavljaju početak ljudske upotrebe otiska kao oblika izražavanja.

5
U antičkoj Grčkoj i Rimu grafika se koristila za različite svrhe, uključujući dekoraciju keramike
i izradu kovanog novca. Grčki i rimski umjetnici također su koristili graviranje na metalu i drvu
za izradu detaljnih ilustracija i natpisa, dok se u srednjem vijeku, posebno tijekom razdoblja
romaničkog gotičkog perioda iluminirani rukopisi postajali sve popularniji oblik grafike.
Umjetnici bi ručno ilustrirali knjige i biblijske tekstove koristeći se raznim bojama, zlatnim
listićima i minijaturnim grafikama tj. ilustracijama koje bi naknadno otisnuli u knjigama.
Johannes Gutenberg, njemački izumitelj i tiskar, oko 1440. godine izradio je prvu tiskarsku
prešu koja je omogućila masovnu proizvodnju knjiga. Ova preša koristila je drveni okvir, prešu
i tiskarsku ploču s urezanim tekstom od poredanih pomičnih slova ili slikom. Papir je postavljen
na tiskarsku ploču, a zatim je preša primjenjivala pritisak kako bi otisnula boju s ploče na papir.
Kasnije su se slova mogla odliti u metalne figure i nisu više toliko često bila napravljena od
drveta. Za razliku od ručnog otiskivanja koje je omogućavalo oko 40 otisnutih stranica u
jednom danu, sada je bilo moguće otisnuti i do 350 stranica. Gutenbergov projekt tiskanja
Biblije započeo je 1440. godine, a već 1456. je završio sa tiskanjem oko 180 knjiga. Tiskarstvo
se do kraja 15. stoljeća brzo proširilo po Europi. U tom razdoblju počele su se otvarati tiskarske
radnje, samo u Njemačkoj bilo ih je oko 60-ak, u Veneciji čak 150 i zatim dalje u Španjolskoj,
Engleskoj, Rusiji i Pragu, a prva tiskara u Hrvatskoj nalazila se u Kosinju u kojoj je vjerojatno
tiskan 1491. glagoljski Brevijar po zakonu rimskog dvora, prva knjiga na hrvatskom jeziku,
tiskana je dvobojno crveno i crno, iznimno lijepim slovima uglate glagoljice. Tijekom
renesanse grafika je doživjela veliki procvat. Tehnike poput bakropisa, drvoreza i bakroreza
postale su popularne i sve više su se razvijale. Umjetnici poput Albrechta Dürera koristili su
ove tehnike i još više ih popularizirali, a Dürer je počeo raditi grafike ne samo za naručitelje,
knjige i slično već za sebe i tako počinje raditi svoja originalna djela nevezana uz zanatstvo uz
koje se grafika do tada vezala. Ovaj period također je obilježen razvojem perspektive i
proporcija u crtežu.

U baroknom razdoblju Rembrant osamostaljuje tehniku bakropisa. Grafika je također bila često
korištena za izradu detaljnih crteža i gravura kao pripremu za slike ili skulpture. Tehnika koja
se koristila za tu svrhu poznata je kao "crtež na podlozi" ili "dessin sous-jacent" na francuskom
jeziku. Crtež na podlozi bio je proces u kojem bi umjetnik prvo izradio detaljni crtež na papiru
ili drugoj podlozi, taj bi crtež zatim prenio na površinu na kojoj je planirao napraviti sliku ili
skulpturu. Koristili su različite tehnike za prijenos crteža, poput probijanja crteža kroz papir ili
upotrebe crnih ugljena kako bi prenijeli konture na podlogu.

6
1790-ih pojavljuje se litografija. Tehnika u kojoj se slika ili crtež crta na ploči od vapnenca sa
sredstvom koje je na bazi ulja kao na primjer voštana bojica crne boje. Ploča se zatim prekriva
otopinom guma arabica( prirodna guma izrađena od soka bagrema). Pomoću litografskog
terpentina, otopina se nakon nanošenja otopine uklanja što omogućuje tinti da ostane samo tamo
gdje je potrebna nakon čega se može otiskivati na ploči.
U 19. stoljeću razvijeni su prvi rotacijski tiskarski strojevi koji su omogućili brže i učinkovitije
tiskanje. Umjesto ručnog postavljanja svake pojedinačne stranice, rotacijski strojevi su koristili
valjke i cilindre kako bi brzo prenosili boje na papir. Ovi strojevi su ubrzali masovni razvoj u
proizvodnji novina, knjiga i drugih tiskanih medija.
Tijekom modernog i suvremenog doba grafika se nastavila razvijati, a umjetnici su
eksperimentirali s novim tehnikama i materijalima. Litografija, serigrafija, sitotisak i suha igla
samo su neke od tehnika koje su postale popularne. Grafika je postala popularan način za
umjetnike da reproduciraju svoje radove i čine ih dostupnima širem krugu ljudi

7
 3.3. PREGLED VRSTA GRAFIČKIH TEHNIKA

Grafiku dijelimo na četiri kategorije ili metode otiskivanja, od kojih su sljedeće.

1. Tehnika visokog tiska

Pod ovu tehniku spada drvorez, linorez i gravura. U ovoj tehnici ono što je na matrici uzdignuto
ili ispupčeno na otisku će biti prikazano kao pozitiv, a podloga na kojoj otiskujemo će biti
negativ. Kod ovakvih tehnika veliku važnost ima odnos između pozitiva i negativa i njihov
omjer.

2. Tehnika plošnog tiska

Pod ovu tehniku spada litografija, ofsetografija ili ofset tisak i monotipija. U ovoj tehnici
matrica je u istoj ravnini s plohom koju otiskujemo, tako da je odnos između pozitiva i negativa
u odnosu matrice i prikaza plošan.

3. Tehnika propusnog tiska

Pod ovu tehniku spada serigrafija ili sitotisak i šablonski tisak. U ovoj tehnici otisnuti prikaz
propušta se kroz dijelove matrice ili sita kojemu smo dopustili propusnost pomoću raznih vrsta
emulzija.

4. Tehnika dubokog tiska

Pod ovu tehniku spada bakrorez, bakropis, akvatinta, mezzotinta i tehnika koju sam izabrala,
suha igla o kojoj ću više pisati u poglavlju:
3.5. SUHA IGLA I NJEZIN POVIJESNI PREGLED

8
 3.4. PREGLED DUBOKOG TISKA KROZ POVIJEST

Pošto moja odabrana tehnika spada pod tehniku dubokog tiska u ovom poglavlju ću reći nešto
više o dubokom tisku.

Duboki tisak ima bogatu povijest u području umjetnosti i proteže se kroz više od tisuću godina,
razvijao se i poboljšavao kroz različite civilizacije i kulture. Kroz stoljeća, umjetnici su koristili
tehnike dubokog tiska kako bi reproducirali svoje radove, stvarali grafike i eksperimentirali s
različitim stilovima i tehnikama. Temelj dubokog tiska je crtež izdubljen na matrici koji se
postiže mehaničkim ili kemijskim djelovanje.
Korijeni dubokog tiska mogu se pratiti do drevne Mezopotamije, Egipta i Kine. U tim su
kulturama koristili valjke od kamena i drveta za izradu otisaka na tkaninama, koži i kasnije na
papiru. Alati poput blanje, dijetla i dubila potječu iz Egipta. Egipćani su s tim alatima stvarali
razne otiske ornamenata na platnu ili na grobnicama. U Kini izumom papira 105. godine
omogućen je još veći broj otisaka, a stari materijali poput kože i svile postali su sekundarni.
Također jedan od najranijih primjera umjetničkog dubokog tiska je drvorez.

Drvorez je tehnika u kojoj se slika izrađuje urezivanjem uzoraka u drvo. Prvi poznati drvorezi
potječu iz Kine i datiraju još iz 6. stoljeća. Poput Hokusaijevog velikog vala (Hokusai's Great
Wave) to je jedna od najpoznatijih grafika u tehnici japanskog drvoreza iz razdoblja Edo. Ova
grafika prikazuje moćan tsunami val koji se uzdiže iznad ribarskih brodova, a u pozadini se vidi
planina Fuji. To je jedno od neprepoznatljivijih djela japanske umjetnosti diljem svijeta. Grafika
se ističe dinamičnom kompozicijom i živopisnim bojama.
No, razvoj dubokog tiska u modernom smislu započeo je u Europi u 15. stoljeću.
Johannes Gutenberg smatra se revolucionarnim izumiteljem modernog dubokog tiska.
Gutenberg je oko 1440. godine izumio prvu tiskarsku prešu, a nešto više o tome nalazi se u
poglavlju : 3.2. POVIJESNI PREGLED GRAFIKE

U 15. stoljeću u Nizozemskoj se pojavljuju prvi bakrorezi kao umjetnička djela. Bakrorez je
tehnika oblikovanja crteža na bakrenoj, cinkovoj ili bilo kojoj vrsti nekog tvrđeg metala, uz
pomoć grafičke igle koja se koristi za izradu dubokog reljefa na površini metala. Postupak je
vrlo težak i iziskuje iskustvo u rukovanju s alatom.

9
Tijekom renesanse, duboki tisak je doživio značajan razvoj. Umjetnik Albrecht Dürer počeo je
koristiti tehniku bakroreza i bakropisa kao vlastiti umjetnički izričaj. Bakropis je tehnika grafike
koja uključuje rezanje ili urezivanje crteža ili dizajna na bakrenoj ili cinkovoj ploči koju smo
mi koristili za naše otiske u školi.
Bakropis je omogućio detaljne i precizne otiske, stvarajući bogate teksture i tonove što je
rezultiralo visokokvalitetnim reprodukcijama umjetničkih djela. Kod bakropisa tonsku
raznolikost postižemo grafičkim iglama različitih debljina ili duljim izlaganjem dušičnoj
kiselini, zbog kojih linije mogu biti grublje ili finije. Nakon što se ploču izloži kiselini, sa ploče
se pomoću razrjeđivača skida lak vernis koji se dobiva topljenjem asfalta, pčelinjeg voska i
kolofonija u terpentinu( tekućina aromatična mirisa, produkt destilacije smole crnogoričnog
drveća; služi kao otapalo, za proizvodnju terpentinskog ulja i kolofonija).
Tijekom procesa jetkanja metal nagriza kiselina samo na dijelovima koji nije zaštićen vernisom,
tijekom procesa kiselina udubljuje crtež u ploču. Tek nakon što očistimo ploču ona je spremna
za otiskivanje. Proces skidanja i nanošenja boje i otiskivanje je jednako kao i kod tehnike suhe
igle. Bakropis je u 18. stoljeću postao samostalna umjetnička tehnika i više se ne veže samo za
zanatstvo i umnožavanje već postaje autorov likovni izražaj.
Tijekom 19. stoljeća, tehnika dubokog tiska doživjela je daljnji napredak. Uvedena je tehnika
tiskanja u boji, a proces fotogravure omogućio je prijenos fotografija na tisak. Ovaj razvoj
otvorio je vrata novim mogućnostima u području umjetnosti, ilustracije, novinarstva i
oglašavanja.

Akvatinta je tehnika dubokog tiska koja se koristi za način stvaranja otiska kako bi se
reproducirao izgled akvarelnog crteža ili tuširanog crteža. Tehnika se razvila u 18. stoljeću i
postala popularna među grafičkim umjetnicima. Precizan izum akvatinte nije poznat jer su
mnogi umjetnici eksperimentirali s sličnim tehnikama u isto vrijeme.
Akvatinta se obrađuje na način da se bakrena ili cinčana ploča pospe prahom kolofonija tvrdom
smolom različitih boja dobivene pri destilaciji terpentina. Kada se prah zagrije, rastopi se i
prijanja na metalnu ploču, stvarajući teksturu. Nakon toga, ploča se premazuje tiskarskom
bojom, a zatim se briše površina ploče kako bi se uklonio višak boje, ostavljajući samo boju
koja je prodrla u teksturu. Pritisak prenesen na papir tijekom tiskanja stvara otisak s
karakterističnim tonalitetima i teksturama.

10
 3.5. SUHA IGLA I NJEZIN POVIJESNI PREGLED

U ovom poglavlju navest ću proces izrade suhe igle i njezin povijesni pregled.

3.5.1. PROCES IZVOĐENJA TEHNIKE

Kao i kod bakroreza, tehnika suhe igle izvodi se na bakrenim, cinkovim ili aluminijskim
pločama, no može se koristiti i modernija zamjena, pleksiglas koji je zahvalan tehnici zbog
svoje mekoće i mogućnosti stavljanja crteža ispod matrice što proces prenošenja crteža dodatno
olakšava. Pleksiglas sam i ja koristila u izvedbi svog završnog rada. Kao alat za izvedbu
upotrebljavaju se čelične ili dijamantne igle kojima direktno urezujemo linije u matricu. Pri
radu iglu držimo slično kao olovku, variranjem pritiska igle dobit ćemo pliće ili dublje linije, a
ovisno o tome pod kojim kutom zarežemo liniju u ploču, dobijemo veće ili manje brazde koje
prihvaćaju manje ili više boje. Iglom se radi najčešće pod kutom od 45° prema ploči, pritiskom
i povlačenjem urezuju se i nastaju linije. Kada iglom urezujemo pod kutom od 90°, dobit ćemo
dvostruku brazdu koja će zadržati više boje, tako da će otisnuta linija biti tamnija i izraženija, a
ako urezujemo pod kutom od 60°, brazda će biti samo s jedne strane i time će i sama linija biti
svjetlija.
Suvišne linije ili prejake linije možemo ublažiti ili potpuno ukloniti pomoću strugača i gladila.

Inače postoje dva osnovna načina prenošenja crteža na ploču. Postupak "doslovnog" prenošenja
crteža na ploču koji obuhvaća najprije oduzimanje visokog sjaja ploči, a zatim se zrcalno
prenosi crteža pomoću indigo-papira. Najtanjom oštro nabrušenom iglom posve lagano
prenosimo glavne obrise, a može se koristit i tupa olovka čime smo mi na predmetu grafičkih
tehnika prenosili naše crteže na matricu. Drugi način je izravno crtanje mekom olovkom po
ploči koja je natopljena krpom namočenom u loj.

Kad smo završili rad na matrici prije nego što krenemo s daljnjim nanošenjem boje, deblji papir
koji smo prethodno iskidali stavljamo u lavor s vodom kako bi se namoči i tako lakše primio
boju s matrice. Nakon što stavimo papir u vodu koristimo tupfer od filca kako bi nanijeli boju
u brazde na matrici. Poslije čistimo višak boje s matrice. Mi smo u školi višak boje skidali

11
pomoću starog novinskog papira. Sljedeći korak je lagano sušenje papira opet uz pomoć novina
i zatim možemo početi otiskivati. Najprije se otiskuje probni otisak kako bi vidjeli je li u procesu
urezivanja nešto krivo ispalo, to jest jesu li brazde dovoljno duboke ili plitke i kako cjelokupni
crtež ispao, te ga nakon što smo otisnuli ostavimo da se suši.

Pri samom tiskanju trebamo paziti da pritisak preše ne bude suviše jak, jer se može promijeniti
i zamrljati papir i sam otisak. Također, crta zbog stalnog tiskanja gubi prvobitni baršunasti,
meki karakter. Sa svakim se novim otiskom matrica postepeno stanji i otisci budu siromašniji.
Naklada zbog toga mora biti ograničena najviše na 25 do 30 otisaka, a daljnji otisci nemaju
originalnu kvalitetu. Kad matrica nije od dovoljno tvrdog metala, moguće je postići samo
između 5 i 10 dobrih otisaka, što je slučaj i s mojim matricama jer se pleksiglas puno brže troši
tako da je i moja naklada manja. Nakon što se papir osuši otisak je potrebno označiti to jest
napisati signaturu i nakladu.

12
3.5.2. PREGLED SUHE IGLE KROZ POVIJEST
Suha igla je grafička tehnika dubokog tiska razvijena iz bakroreza. Crtež se urezuje čeličnom
ili dijamantnom iglom na čistu bakrenu ili cinkovu ploču.

Suha igla ima dugu povijest i koristi se u umjetnosti još od 15. stoljeća. Iako je prvobitno bila
dio faze rada u bakrorezu. Tako da je u tom razdoblju samo mala količina umjetnika radila u
toj tehnici. U 16. stoljeću suha igla postala je popularna u Europi, osobito u Nizozemskoj i
Njemačkoj. Umjetnici poput Albrechta Dürera počeli su koristiti suhu iglu u svojim radovima.
Albrecht Dürer bio poznat po svom majstorstvu u grafici, koristio je tehniku suhe igle u svojim
djelima kao što su "Melencolia I" i "Adam i Eva". Tehnika se sve više razvijala i mijenjala
tijekom ovog razdoblja, a umjetnici su eksperimentirali s različitim tehnikama i alatima za
izradu svojih grafika. Rembrandt je također bio jedan prvih umjetnika koji je koristio tehniku
suhe igle, a njegovi radovi su poznati po dubokom kontrastu i izražajnom linijama i jakom
chiaroscuru. U 18. stoljeću suha igla se i dalje koristi u dopuni ili kombinaciji s drugim
grafičkim tehnikama, razvija se pod utjecajem Rembrantovih kopista. Tijekom tog razdoblja se
suha igla intenzivnije koristi kao
nadopuna bakropisu. Francisco Goya,
španjolski slikar i grafičar z 18. i 19.
stoljeća također je koristio tehniku suhe
igle u nekim svojim radovima, kao što su
"Serija Ludila" i "Disparates".

Slika 1. Francisco Goya, jedna od grafika iz serije Disparates

U vrijeme impresionizma više su se koristile tehnike

bakropisa i akvatinte, a suhe igle gotovo i nema. Mary
Cassatt, američka slikarica koja je aktivno radila u
Francuskoj krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Koristila je
tehniku suhe igle u svojim radovima kako bi postigla nježne
crteže, posebno u svojim portretima, a najčešće je crtala
ženske portrete s naglaskom na obrisne linije.
Slika 2. Albrecht Dürer, Melencolia I

13
Anders Zorn, švedski slikar i grafičar iz 19. i 20. stoljeća koristio je tehniku suhe igle u svojim
grafikama kako bi stvorio teksturu i detalje u svom karakterističnom stilu. A jednu od njegovih
grafika sam radila u školi kao predložak prema starom majstoru. James Abbot McNeil Whistler,
američki slikar i grafičar bio je jedan od prvih koji je osamostalio suhu iglu kao umjetnički
izraz. Za vrijeme ekspresionizma u 20. stoljeću umjetnici poput Ottoa Dixa i Edvarda Muncha
izražavali su se često u tehnici suhe. Kasnije Salvador Dali, Pablo Picasso i drugi umjetnici
također primjenjuju suhu iglu i nekim od svojih radova.

Slika 3. Zorn i njegova žena, 1890.

14
 4. SIMBOLIKA ZMIJE KROZ POVIJEST I POVIJEST UMJETNOSTI I MOJA
OSOBNA SIMBOLIKA ZMIJE

U ovom poglavlju pisati ću detaljnije o simbolici zmije kroz povijest, razne kulture, psihološki
pregled i njezin kontakt s čovjekom, povijesno-likovnu simboliku i svoj osobni doživljaj o
njima.

4.1. OPĆA SIMBOLIKA ZMIJE

Zmija je jedan od najstarijih simbola, arhetip čovječanstva, prisutna je u svim kulturama,

mitologijama, vjerama, prikazuje se u svim razdobljima, a po svjedočanstvu psiholog i
analitičara svi je i sanjamo. Njezina simbolika može varirati u različitim kulturama i
vremenima, ali postoje neki zajednički elementi koji se često povezuju sa zmijom, a ovo su neki
od njih:

Zlo ili prijevara: Iako zmija može imati pozitivne simbolike, u nekim kulturama ona također
predstavlja zlo ili prijevaru. Tu poveznicu vidimo u biblijskoj priči o Adamu i Evi u Edenu,
gdje se zmija smatra izvorom iskušenja, grijeha i pada čovječanstva

Mudrost i znanje: U mnogim kulturama, zmija se povezuje s mudrošću i znanjem. Ovo je

najčešće povezano s njezinom sposobnošću da bude povezana s tajnama, tajanstvenošću i
dubljim istinama

Iscjeljenje i obnova: Zmija se također često povezuje s iscjeljenjem ili obnovom. Njezina
sposobnost da promijeni kožu može simbolizirati procese transformacije ili obnove, poput
liječenja duše ili tijela

Dvostruka priroda: Zmija se često opisuje kao simbol dvostrukosti. Njezino tijelo koje se
proteže po zemlji simbolizira povezanost sa zemaljskim i materijalnim, dok njezino izdizanje
u visine može predstavljati duhovne dimenzije. Ova dvostruka priroda može biti povezana s
dualnostima kao što su svjetlo i tama ili dobro i zlo.

15
Seksualnost i plodnost: Zmija se često povezuje s seksualnošću i plodnošću zbog njezinog
oblika, načina kretanja i reproduktivnih sposobnosti. U nekim kulturama, zmija je simbol
plodnosti i povezana je s kultovima plodnosti.

Ouroboros: Prikaz zmije koja grize vlastiti rep, stvarajući krug. Ova slika predstavlja beskrajni
ciklus rođenja i smrti, kontinuitet i vječnost. Također može simbolizirati unutarnju
transformaciju.

4.2. SIMBOL ZMIJE U RAZLIČITIM KULTURAMA

Simbol zmije može se razlikovati u različitim kulturama, a ovdje su neki od primjera simbolike
zmije u nekim kulturama širom svijeta:

Egipatska kultura: U egipatskoj mitologiji, zmija je bila povezana s bogom Raom, solarnim
bogom, koji je imao oblik zmije tijekom noćnog putovanja kroz podzemlje. Zmija se također
povezuje s faraonima kao simbolom kraljevskog autoriteta i zaštite

Kineska kultura: U kineskoj kulturi, zmija je simbol mudrosti, sreće i plodnosti. U njihovom
folkloru postoji mitološko biće po imenu "Nian", koje je vrsta zmije koja je donosila sreću i
simbolizirala obnovu

Indijska kultura: U hinduističkoj mitologiji, zmija je simbol zaštitnika i bogova. Zmija Ananta,
jedna od najpoznatijih zmija u hinduističkoj mitologiji, također poznata kao Shesha Naga je
mitsko biće koje leži kao kauč ili ležaljka za boga Višnu, koji je jedan od najvažnijih bogova u
hinduizmu. Ananta se smatra simbolom vječnosti, beskonačnosti i stabilnosti. Također, zmija
Kundalini predstavlja uspavanu energiju koja leži u osnovi kičme i može biti probuđena kroz
duhovnu praksu

Aztečka kultura: U aztečkoj kulturi, zmija Quetzalcoatl je vrlo važan bog, smatrao se bogom
mudrosti, plodnosti, vjetra i sunca. On je također bio povezan s dvostrukom prirodom i
simbolizirao je kozmički ciklus

16
Aboridžinska kultura: U aboridžinskoj kulturi u Australiji, zmija se smatra svetim bićem koje
je povezano s duhovnim svijetom i snovima. Ona je ponekad prikazana u slikarstvu i plesu kako
bi se prenijele duhovne poruke i pouke.

Nordijska kultura: U nordijskoj mitologiji, zmija Jormungand predstavlja ogromnu zmiju koja
okružuje Zemlju. Ona simbolizira kozmičku ravnotežu i sudbinu te se povezuje s Ragnarokom,
nordijskim sudnjim danom.

Zapadna kultura: U zapadnoj kulturi, zmija se često povezuje s negativnim aspektima kao što
su opasnost, lukavost ili izdaja. Ova negativna percepcija može potjecati iz biblijske priče o
Adamu i Evi u kojoj zmija navodi Evu da pojede zabranjeno voće.

Mesoameričke kulture: U kulturama kao što su Asteci i Maje, zmija je bila simbol povezan s
bogovima i religioznim vjerovanjima. Kultura Ketzalkoatla posebno je povezana s
Kukulkanom, bogom zmije-perja, koji je predstavljao mudrost, moć i obnovu.

Grčka kultura: U grčkoj mitologiji zmija je povezana s božanstvom Asklapijem, bogom

medicine i iscjeljenja. On je često prikazivan s palicom oko koje se uvijala zmija, što se i danas
koristi kao simbol ljekarništva.

17
 4.3. ZMIJA KROZ POVIJEST UMJETNOSTI

Zmija je bila prisutna kao motiv u umjetnosti tijekom povijesti u različitim kulturama i
različitim umjetničkim medijima. Evo nekoliko primjera kako se zmija pojavljuje u umjetnosti
uz popratne slike meni zanimljivih djela:

"Laocoon i njegovi sinovi" - poznata grčka skulptura iz

Helenističkog razdoblja koja prikazuje Laokoonta i
njegove sinove koji su napadnuti zmijama.

Izabrala sam ovu skulpturu jer smo je obrađivali još u 1.

razredu na satu povijesti umjetnosti, a zbog dinamičnosti
pokreta, ekspresije lica i same obrade materijala ostala mi
je u sjećanju.

Slika 4. "Laocoon i njegovi sinovi"

Ova slika mi je zanimljiva zbog korištenja zlatnih listića kako bi se

naglasili ornamentalni ukrasi i sama zmija, a meni osobno je Gustav
Klimt jedan od dražih umjetnika.

"Plava zmija" – fotografija Adama

Fussa koja prikazuje apstraktan lik
Slika 5"Stropna dekoracija za zmije u pokretu. Odabrala sam
svečanu dvoranu Sveučilišta u
Beču"- Gustav Klimt ovu fotografiju jer me privukla ta
jaka plava boja i valovite linije
koje daju pokret i vibraciju cijeloj fotografiji. Prvo nisam ni
vidjela zmiju, a nakon što sam je uočila fotografija mi je bila
još ljepša i zanimljivija.

Slika 6"Plava zmija" – fotografija

Adama Fussa

18
Odabrala sam ovu sliku više iz meni estetske privlačnosti, a i jer mi je zapela za oko dok sam
pretraživala koja ću djela staviti u elaborat. Iako nakon što sam više proučila rad i simboliku
kojom se služila ova umjetnica, rad mi je bio smisleniji i jasniji. Također, sviđa mi se fluidnost
i jake linije koje su korištene. Zmija i danas inspirira umjetnike različitih medija. Ima još
mnoštvo djela vezanih uz zmije, no ja sam htjela navesti par njih koji su meni zapeli za oko.
Zmiju se u umjetnosti koristi kao simbol i metafora za
različite ideje, a pojavljuje se u slikarstvu, kiparstvu,
instalacijama, fotografiji i drugim suvremenim
umjetničkim izričajima.

Slika 7. Jedna od 4 slike zmija Katice

Mandarić Erceg

19
 4.4. SIMBOL ZMIJE U PSIHOLOGIJI

Iako su mi zmije iz različitih kultura i mitologija zanimljive, ipak su mi osobno draže teme
vezane uz zmije u psihologiji i kako metaforički povezujemo karakteristike zmija s nama
samima i ostalima oko sebe. Zbog toga ću reći i po nešto o zmijama kroz psihologiju.

Važno je naglasiti da simbolika zmije u psihologiji može varirati ovisno o individualnim

interpretacijama i kontekstu. Ona može biti osobna i subjektivna, pa se stoga može razlikovati
između različitih ljudi i njihovih iskustava.

U području psihologije, simbolika zmije može imati različita značenja. Neki od aspekata
simbolike zmije koji se često pojavljuju u psihološkom kontekstu su sljedeći:

Mračna strana i opasnost: Zmija također može simbolizirati mračnu stranu ljudske prirode,
opasnost, strah i prijetnju. Ova simbolika može ukazivati na skrivene ili potisnute osjećaje,
nesvjesne impulse ili situacije u kojima se osoba osjeća ranjivo ili ugroženo

Podsjećanje na nesvjesno: Zmija može biti simbol koji podsjeća na nesvjesne ili potisnute
aspekte uma
U analitičkoj psihologiji Carla Gustava Junga, zmija se povezuje s arhetipskim prikazom
"velike majke" ili "femine", koja predstavlja nesvjesne aspekte i instinkte. Ona može biti
povezana s intuicijom, dubljim instinktima ili primarnim snovima

Transformacija ili regeneracija: Zmija je također povezana s procesima transformacije i

regeneracije. Njezina sposobnost da mijenja kožu simbolizira mogućnost rasta, promjene i
osobne transformacije. Ova simbolika može biti povezana s procesima psihičkog razvoja,
samoistraživanjem i preobražajem

Seksualnost i energija: Zmija se također može povezati s seksualnošću i vitalnom energijom.

Njezina pokretna i strastvena priroda može simbolizirati seksualnu energiju, kreativnost i
vitalnost. U nekim slučajevima, zmija može predstavljati oslobađanje seksualnih nagona ili
seksualne moći

20
Strahovi i opasnosti: Zmija može također predstavljati strahove i opasnosti. Često je povezana
s arhetipskim strahom od zmija, poznatim kao ofidiofobija. Ovaj simbol može ukazivati na
unutarnje strahove, opasnosti ili prijetnje koje pojedinac može doživljavati u svojem životu

Kognitivna obrada: Studije su pokazale da ljudi brže primjećuju slike zmija u usporedbi s
drugim objektima. Ovo ukazuje na to da smo skloni obratiti pažnju na zmije više nego na druge
stimulacije, što može biti povezano s evolucijskim preživljavanjem i prepoznavanjem
potencijalne opasnosti

Zanimanje za zmije: Psihologija također istražuje psihološke aspekte zanimanja ili fascinacije
zmijama. Neki ljudi mogu osjećati jaku privlačnost prema zmijama, što može biti povezano s
različitim faktorima, poput bioloških predispozicija ili emocionalnih potreba. Ova istraživanja
mogu pružiti uvid u osobnost, karakteristike i motivacije ljudi koji su zainteresirani za zmije

Traume: Psihološki rad na području traume ukazuje na to da izloženost traumatičnom iskustvu

sa zmijama može izazvati dugotrajan strah i anksioznost kod ljudi. To može dovesti do razvoja
specifičnih fobija, kao što je ofidiofobija, koja se odnosi na intenzivan strah od zmija

Također, postoji metafora da su ljudi poput zmija, ta izjava može biti shvaćena kao metafora
koja ukazuje na određene karakteristike ili ponašanja ljudi. Ovo su neki od načina na koje se
ova metafora može tumačiti:

Lukavost i prijevara: Zmije su često povezane s lukavošću i prijevarom. Zbog čega se kaže da
su ljudi poput zmija, može se sugerirati da ljudi mogu biti lukavi, manipulativni ili prevrtljivi u
svojim interakcijama s drugima

Promjena i transformacija: Zmije mijenjaju kožu kako bi nastavile rasti i razvijati se, ako se
ljudi uspoređuju sa zmijama to može ukazivati na njihovu sposobnost da se mijenjaju, razvijaju
i transformiraju kroz različite faze života ili u različitim situacijama

21
Skriveni instinkti i nagoni: Zmije imaju svoje instinkte i nagone koji ih pokreću. Ako se ljudi
uspoređuju sa zmijama, to može sugerirati da ljudi imaju skrivene ili nesvjesne instinkte i
nagone koji utječu na njihovo ponašanje.

22
 5. OBRAZLOŽENJE OSOBNIH NADAHNUĆA I IDEJA

Razlozi zašto sam odabrala ovu temu, tehniku i sam predmet su raznoliki. Predmet grafičkih
tehnika sam odabrala jer sam se kroz ove tri godine najviše pronalazila u nastavnom sadržaju
koji smo obrađivali, za razliku od drugih premeta koji mi i nisu nešto pretežito dragi. Jedini
razlog zašto i volim smjer koji sam odabrala jer baš zbog klasične, ručno rađene grafike.
Zavoljela sam proces i više od završnog rada. Kroz svaku novu tehniku nailazila bih se u novim
problemima i rješavanju istih pomoću novih rješenja, razna eksperimentiranja također su mi se
dopala jer u jednu ruku mislim kako nema krivog postupka, svaki otisak bio on dobar ili loši
može ukazati na daljnji proces i na koje sve načine mogu nastaviti s istim. Tehniku sam također
odabrala nakon nekog vremena korištenja iste u školi. Zavoljela sam je zbog njezinih
raznovrsnih mogućnosti, slobodnog, otvorenog crteža koji može i ne mora biti detaljan što se
odlično uklapa s načinom na koji crtam već neko vrijeme. Sama tehnika pošto smo je rano
naučili, nesvjesno se počela protezati kroz radove i na drugim predmetima, stoga, većina mojih
radova sliči na skice ili crteže za suhu iglu. Ideju sam osmislila puno ranije, iako tada drugačiju,
pokušala sam je zadržati što sličnijom, no na kraju je od te sličnosti ostao samo motiv zmije i
mene. Zmije sam zavoljela još od malena kada sam je imala priliku držati oko vrata, tada dok
sam je držala nisam osjećala nikakav strah, više čuđenje zbog činjenice da mi je, dok sam držala
lizalicu u ruci, zmija polizala tu lizalicu. Bila sam zbunjena, no od tada sam jako željela imati
istu takvu zmiju. Sva ta kukanja o zmijama moja je mama godinama slušala. Od toga kako i
čime bi je hranila i gdje bi je držala. Sve do danas zmije pronalazim oko sebe, metaforički više
nego one prave. Iako one metaforičke me više plaše nego ove prave. Nešto više o metaforičkom
značenju zmija i načina na koji ih povezujemo s ljudima nalazi se u poglavlju :
4.4. SIMBOL ZMIJE U PSIHOLOGIJI
Do sada sam sama shvatila kako, iako i sama vežem metaforički zmije s ljudima, nikada nisam
mislila loše o samoj životinji. Sama činjenica kako tako mistična, mudra i lijepa stvorenja
uspoređujemo s nama mi se nikad nije svidjela. Zbog toga se na mojim završnim otiscima
nalaze crteži mene u jako bliskom dodiru sa zmijom u različitim pozama. Htjela sam dočarati
tu ljubav, bliskost i fascinaciju koju imam prema njima, ali i metaforički kako mi je teško pustiti
ljude koji me poput zmije samo "dave" i "omamljuju svojim otrovom" , no ja ih i dalje gledam
kao nešto zanimljivo i puštam ih i dalje oko sebe, a mogu reći da sam kroz godine na neki način
i zavoljela njihovo prisustvo. Još poneke sitnice o samoj ideji nalaze se i u poglavlju: IDEJA

23
 6. OPIS RADNIH POSTUPAKA

U ovom poglavlju ću navesti sve postupke mojega rada od samog početka, ideje, izrade skica
kao i sam rad na matrici i proces otiskivanja.

6.1. IDEJA

O idejama za završni rad počela sam razmišljati još prije otprilike dvije godine. Iako su mi tada
ideje i sam cilj bili manje jasni, nisam ni razmišljala o tehnici ni ti o samoj izvedbi rada. Jedino
što sam znala je da želim ukomponirati zmije na bilo koji način. Prvobitna ideja mi je bila da
napravim rad koji bi se poslije mogao aplicirati kao tetovaža. Dvije zmije koje bi mi obavijale
vrat, no tu sam ideju odlučila pustiti za neke naredne radove kasnije u životu. Prošle godine u
Zoološkom vrtu u Ljubljani vidjela sam predivnu bou i htjela sam dočarati tu neku čudnu
fascinaciju koju imam prema zmijama još od malena kada sam je imala priliku držati oko vrata.
Kada je došlo vrijeme da kažemo o čemu će nam biti završni rad, imala sam ideju fotografirati
se sa zmijom, no to se nije moglo realizirati pa sam morala improvizirati i tražiti fotografije
ljudi sa zmijama po internetu što sličnije onakvima kakve sam i sama zamišljala, te sam ih
naknadno prilagodila tehnici suhe igle, koju sam kroz ovih par godina zavoljela.

6.2. SKICE

Skice sam počela izrađivati nakon što sam pronašla odgovarajuće fotografije kao primjer i
nakon što sam fotografirala sebe u sličnim pozama kako bi ukomponirala svoje lice umjetno
onih sa fotografije. Izradila sam ukupno osam skica na A4 formatu, neke skice su i meni osobno
više drage od drugih, te sam zajedno s mentoricom na kraju odabrala četiri skice. Svaku skicu
sam crtala doma i pokušala sam napraviti što bolji dojam, kako bi zaista izgledalo da sam ja u
dodiru s zmijama sa fotografije. Dodala sam sitne detalje koje odmah vežem uz sebe. Prsten i
dvije narukvice na desnoj, i druge dvije narukvice na lijevoj ruci. Sveukupno mi nije trebalo
toliko vremena da izradim sve skice koliko sam mislila da će mi trebati, jer je prvobitan plan

24
bio napraviti samo pet skica, a ne osam. Crtala sam ih grafitom, i neke detalje s olovkom zbog
čega je proces i trajao kraće, volim brze crteže, ekspresivne, čak i nepotrebne linije zbog čega
sam htjela da i krajnji rezultat što više sliči na skice. Tijekom cijelog procesa slušala sam
različitu muziku, a zbog promjene ritma i brzine pjesama, mogu sama prepoznati po skicama
što sam otprilike slušala dok sam ih radila.

Slika 8. Fotografija skica.

6.3. PROCES IZRADE MATRICA I OTISKIVANJA

Nakon odabira skica, mogla sam krenuti na prenošenje slika na matrice. Nakon što sam dobila
plesiglas, izrezala sam ga jačim škarama. Ispostavila sam kako to nije najbolja ideja jer iako su
škare mogle prerezat plesiglas, trag koji su ostavljale nije bio fin i ravan pa sam odlučila samo
oštro, pomoću ravnala i tih istih škara povlačiti liniju po pleksiglasu dok ga nisam mogla
prepoloviti s rukom. Zbog toga mi sve četiri matrice nisu iste veličine, variraju od 30/25 cm do
33/27 cm.
Skice sam krep trakom zalijepila za rubove pleksiglasa i počela urezivati pomoću igle koju smo
mogli ponijeti doma iz škole. Radove sam postepeno prenosila na matricu, a pošto sam ih počela
raditi kasno u čitavom procesu radila sam ih dvije po danu. Proces izrade na matricama, kao i
kod skica popraćen je raznolikom muzikom koju sam slušala tijekom cijelog procesa, jer ne

25
volim zvuk koji stvara igla dok zarezujem po pleksiglasu, a pošto sam vukla duge i brze linije
zvuk bi bio jako glasan. Nakon što sam završila s obradom matrica, odnijela sam ih u školu
kako bi započela sa prvim otiscima. Još na početku izrade matrica sam donijela jednu od njih i
napravila sam jedan probni otisak koji mi se nije baš svidio. Pošto se više nije moglo raditi na
toj matrici odlučila sam je okrenuti na drugu stranu i napraviti isti crtež, detaljniji i
proporcionalniji nego prvi. Konačno, nakon što su sve matrice bile spremne, bilo je potrebno
iskidati Fabriano papire koje smo koristili za naše otiske. Dok su se papiri natopljivali vodom,
ja sam nanosila boju na matrice pomoću tupfera napravljenog od najlonki. Nakon što sam ih
očistila novinskim papirom pripremila pomoćne papire i izvadila papir iz vode da se lagano
posuši, mogla sam otisnuti prvi probni otisak. Iako bi završni otisci trebali biti bolji od probnih,
meni su osobno bolje ispali oni probni jer su se sve linije jasno vidjele što se tijekom procesa
postepeno gubilo. Proces otiskivanja je trajao nekoliko tjedana, kroz njih sam eksperimentirala
i sa smeđom bojom i toniranim papirom. Na kraju smo zajedno mentorica i ja zaključili kako
je najbolja opcija čisti bijeli papir jer se na njemu vidi jasniji kontrast između sjena i svjetla.
Naklada za otiske je bila pet, što je značilo da ukupno trebam otisnuti dvadeset otisaka. Svakim
novim otiskom linije su bile slabije, te sam pri kraju procesa morala ponovno urezivati neke
linije kako bi se bolje vidjele. Sve u svemu zadovoljna sam procesom rada za kojeg sam mislila
da će mi trebati više vremena, a i sa većinom otisaka kao i moja mentorica.

Slika 9. Fotografija radnog procesa

Slika 10. Fotografija nanošenja boja na

matricu.

26
Slika 11. Svi završni i probni otisci

27
7. TROŠKOVNIK

MATERIJAL KOLIČINA POJEDINAČNA

CIJENA U EURIMA

Grafit 1 2€

Pleksiglas staklo 5 27.2 €

Grafička preša 1 494 €

Grafička igla 1 6,38 €

Grafička boja crna 1 37,49 €

UKUPAN IZNOS 657,07 €

28
 8. ZAVRŠNA RIJEČ

Za mene je ovaj završni rad bio najviše istraživanje same tehnike, pronalaženje simbola zmije
kroz različite kulture, metafore i umjetnost, a saznala sam i nešto više o grafici. U svome radu
nisam imala inspiraciju niti jednog autora ni razdoblja. Pokušala sam crteže napraviti onakvima
kakvim sam ih sama zamišljala, linijama i samim načinom crtanja kakvog inače primjenjujem
i volim. Htjela sam da kad sama vidim ove radove da znam da ima neku priču i nešto "moje"
vezano uz njih, makar to drugi ne vide ja to znam za sebe i to mi je dovoljno. Na kraju od tih
dvadeset otisaka meni se osobno sviđa oko šest njih, no to mi je i više nego dovoljno. Završni
rad nije bio toliko veliki izazov koliki sam mislila da će biti, bar fizički dio, ovaj pisani mi je
stvarao malo veći problem jer se teže izražavam riječima. Naučila sam ponešto o samoj grafici
i odabranoj tehnici, a i pronašla sam puno zanimljivih radova vezanih uz temu zmije. Na
posljetku osobno mi je drago što sam odabrala baš ovaj predmet i prilagodila svoju ideju tehnici
suhe igle. Uživala sam u procesu izrade i opisivanju ideja i procesa izvođenja rada.

29
 9. LITERATURA

https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search – rječnik koji sam koristila u više navrata

James Hall – Rječnik tema i simbola u umjetnosti

Stanislav Bolanča – Duboki tisak

Nevenka Abranas – Grafičke tehnike

Carmen Bačura Potočić – Grafičke tehnike

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23038 – pristupila 15. Svibnja

https://www.moma.org/ –stranica muzeja koju sam koristila u više navrata

https://www.psychologytoday.com/us/blog/hide-and-seek/202105/the-symbolism-snakes –

pristupila 17. Svibnja

https://worldbirds.com/snake-symbolism/ – pristupila 17. Svibnja

https://www.history.com/news/snake-symbol-history-mythology – pristupila 17. Svibnja

https://www.thecollector.com/what-does-the-snake-and-staff-symbol-mean/ – pristupila 17.

Svibnja

http://silentbrotherhood.blogspot.com/2016/06/gnoza_12.html?m=1 – pristupila 18. Svibnja

https://interestingliteraturecom.cdn.ampproject.org/v/s/interestingliterature.com/2021/06/snak
e-serpent-symbolism-in-literature-religion-
myth/amp/?amp_gsa=1&amp_js_v=a9&usqp=mq331AQIUAKwASCAAgM%3D#amp_tf=Iz
vor%3A%20%251%24s&aoh=16845344640834&referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.c
om&ampshare=https%3A%2F%2Finterestingliterature.com%2F2021%2F06%2Fsnake-
serpent-symbolism-in-literature-religion-myth%2F –pristupila 18. Svibnja

30
 10. POPIS SLIKA I FOTOGRAFIJA

Slika 1. Albrecht Dürer, Melencolia 1……………………………………………………13

Slika 2. Francisco Goya, jedna od grafika iz serije Disparates ………………………………..13

Slika 3. Zorn i njegova žena, 1890…………………………………………………………….14

Slika 4. Primjer: Laocoon i njegovi sinovi…………………………………………………….18
Slika 5. Primjer: Stropna dekoracija za svečanu dvoranu Sveučilišta u Beču"- Gustav Klimt.18
Slika 6. Primjer: Plava zmija" - fotografija Adama Fussa……………………………………..18
Slika 7. Primjer: Jedna od 4 slike zmija Katice Mandarić Erceg……………………………...19
Slika 8. Skice …………………………………………………………………………………25
Slika 9. Radni proces………………………………………………………………………….26
Slika 10. Nanošenje boje na matricu………………………………………………………….26
Slika 11. Svi završni i probni otisci…………………………………………………………...27

31