Haris Cerić

Sarajevo, 2013.

Izdavač: Centar za napredne studije, Sarajevo

Za izdavača: Ahmet ALIBAŠIĆ

Lektor: Mustafa SALIHOVIĆ

Recenzenti: Mujo SLATINA, Hašim MUMINOVIĆ

Grafičko oblikovanje: Kenan ZEKIĆ

Slog i prijelom: Sanin KATICA

Štampa: Dobra knjiga, Sarajevo

Tiraž: 300

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

371.3:741.5

CERIĆ, Haris

Skandalon u oblačićima : kako koristiti strip u nastavi? / Haris Cerić. - Sarajevo :

Centar za napredne studije, 2013. - 135 str. : ilustr. ; 25 cm

O autoru: str. 135. - Bibliografija: str. 121-133.

ISBN 978-9958-0935-4-8

COBISS.BH-ID 20720902

4
 Haris Cerić

Kako koristiti strip u nastavi?

Sarajevo, 2013

5
6
 uvod ...9 ...15
1.1. Definiranje stripa ...17
1.2. Strip kao komunikacijski model ...23
1.3. Elementi stripa: izražajna sredstva stripa ...25
1.4. Presjek povijesnog razvoja stripa ...33

...103
...51

2.1. Strip kao nastavni medij ...53
2.2. Stripovna metoda u nastavi ...65
2.3. Skandalonski karakter stripa ...66
2.4. Didaktičko-metodičke kvalitete stripa ...67
2.5. Oblici stripovne metode u nastavi ...85
2.6. Primjena stripa u nastavi: Pro et contra ...88
Zaključak: „Nastaviće se...“ ...115
Pogovor: Multifunkcionalnost stripa –
od zabave do edukacije ...117
Bibliografija ...121

7
8
UVOD
10
 Umberto Eco, proslavljeni italijanski semiotičar, književnik i teoretičar
kulture, izjavio je je jednom prilikom da može čitati Bibliju, Homera ili
Dylana Doga nekoliko dana zaredom, a da mu ne dosadi. Dylan Dog
je, kao što pretpostavljam da većina i površnih poznavatelja stripa zna,
poznati strip junak italijanske izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore.
Eco, jedan od najuticajnijih živućih intelektualaca današnjice, izuzetan
je poznavatelj stripa i zaljubljenik u strip. Naime, upravo Ecovi kritički
eseji o stripu (npr. Mit o Supermanu, Čitanje Stevea Canyona i drugi)
nesumnjivo su doprinijeli porastu zanimanja znanstvene javnosti
za fenomen stripa te izučavanju stripa kao autonomnog sistema na
sveučilištima diljem svijeta. Dakako, Ecovo bavljenje stripom bilo je
uglavnom iz semiotičke, naratološke, odnosno kulturološke perspektive.
Eco je, također, kako to naglašava Ješa Denegri u predgovoru za knjigu
Zorana Đukanovića: Thomas Mann ili Philip K. Dick, svojim pisanjem
pokazao da se problematikom stripa mogu baviti samo oni koji, s jedne
strane do tančina poznaju povijest i teoriju ovog medija, oni koji su
pravi znalci, specijalisti u ovoj oblasti, kao što su to u svojim područjima
vodeći kritičari likovne umjetnosti, filma, književnosti, a s druge strane
u sebi su zadržali onu djetinju očaranost stripom. I sam pripadam onima
koji su se stripom “inficirali” u ranom djetinjstvu i čija fascinacija ovom
„nevidljivom umjetnošću“ (McCloud) nikada nije prestala. Naime, utvrdio
sam da mnoge stvari koje znam sam naučio iz stripova. Prva slova naučio
sam iz stripova, čitati sam naučio sričući stripovne onomatopeje (BUM,
TRAS, FIJU, CAK...), mnoge povijesne činjenice naučio sam iz stripova,
o običajima i životu raznih naroda učio sam iz stripova, strip je utjecao
također i na moje moralno oblikovanje, utjecao je i na formiranje moga
estetskog ukusa, svjetonazora itd, itd...

11
 Shvatio sam da stripovi predstavljaju odlično sredstvo učenja. Iz
te moje trajne fascinacije stripom i činjenice da je odgojno-obrazovni
potencijal stripa, u odnosu na druge medije masovne kulture (televizija,
film) i suvremena tehnološka i komunikacijska dostignuća (internet,
videoigre), prilično zanemaren i potcijenjen, proizašlo je i moje
nastojanje da pokušam stripu prići sa pedagoškog aspekta. Kao rezultat
toga je ova knjiga koju upravo držite u rukama.

Osnovna je intencija ove knjige razmotriti mogućnost primjene

stripa u nastavi te ponuditi neka polazišta za sistematsko znanstveno
proučavanje stripa kao svojevrsnog nastavnog medija, što bi u
konačnici moglo rezultirati etabliranjem nove nastavne metode koju
sam imenovao stripovnom metodom u nastavi.

Opravdanost jednoga ovakvog poduhvata leži u činjenici da u

regionu ni do današnjih dana nije provedeno niti jedno opsežno,
znanstveno fundirano, psiho-socio-pedagoško istraživanje o odgojno-
-obrazovnom potencijalu stripa. U tom smislu, usuđujem se slobodno
reći da moja doktorska disertacija Eksperimentalno istraživanje primjene
stripa u nastavi filozofije sa logikom, koju sam odbranio 2011. godine
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (pred komisijom u sastavu: prof.
dr. Adila Kreso, prof. dr. Mujo Slatina, prof. dr. Hašim Muminović, prof.
dr. Fatima Lačević i prof. dr. Nijaz Ibrulj) iz koje je proizašla ova knjiga,
predstavlja prvo istraživanje takve vrste kod nas.

Iako je ova knjiga prvenstveno namijenjena nastavnicima i onima koji

će to tek postati, dakle studentima nastavničkih fakulteta, siguran sam da
ona može predstavljati korisno i, nadam se, zanimljivo štivo i onima koji
se interesiraju za strip općenito. To naročito zbog toga što su u prvom
dijelu knjige, koji može funkcionirati kao zasebna cjelina, sagledane neke
od osnovnih značajki stripa kao što su: definiranje stripa, komunikacijski
karakter stripa, izražajna sredstva stripa te presjek povijesnog razvoja
stripa. Međutim, oni koji se zanimaju za mogućnost primjene stripa u
nastavi neće moći preskočiti prvi dio knjige i preći izravno na drugi i treći
dio knjige u kojima se tretiraju didaktičko-metodički aspekti stripa (strip

12
kao nastavni medij, stripovna metoda u nastavi, skandalonski karakter
stripa, didaktičko-metodičke kvalitete stripa, oblici stripovne metode u
nastavi, primjena stripa u nastavi: pro et contra) i teorijsko utemeljenje
stripovne metode u nastavi. Za kreativnu primjenu stripovne metode u
nastavi i istraživanje o mogućnosti primjene stripa u nastavi nužno je
poznavati osnovne karakteristike stripa i ključne momente u njegovu
nastanku i razvoju tokom vremena.

Za nastanak ove knjige iskrenu zahvalnost dugujem ponajprije

svojoj majci zbog toga što mi je, kada sam imao tri godine, kupila prvi
strip te mi “odškrinula” vrata jednog začudnog svijeta u kojem je moja
radoznalost i mašta nesputano rasla. Također, zahvaljujem se supruzi
koja je bila aktivni (su)učesnik u mojim istraživačkim naporima i što (još
uvijek) trpi to što sam naš životni prostor zatrpao gomilama stripova. Na
koncu, zahvaljujem se svim autorima i izdavačima koji su mi dopustili da
koristim njihove stripovne materijale u ovoj knjizi.

Sarajevo, juni 2013. godine

Autor

13