 Popisom stanova prikupljaju se podatci o vrsti i načinu

POPISI STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ uporabe stambene jedinice, vlasništvu, površini stana,

načinu grijanja, klimatizaciji…

 Prvi poznati popis stan. proveden je oko 3800. godine
pr.Kr.; Babilon
 Popisivala su se stoka, ljudi, količina mlijeka, maslaca,
meda, povrća, vune…
 Prvi moderni popisi stanovništva proveden je u
Skandinaviji u 18.st.
ZNAČENJE POPISA STANOVNIŠTVA ZA
HRVATSKU JE VIŠESTRUKO
 Sudjelovanje je obavezno za sve građane i to je
najopsežniji izvor podataka o stanovništvu,
kućanstvima, obiteljima i stanovima.

POPISI STANOVNIŠTVA PROVODE SE U  Važnost je višestruka jer se na temelju tih podataka

VEĆEM DIJELU SVIJETA može provoditi gospodarske i socijalno razvojne
politike te znanstvena istraživanja.
 Popis stanovništva je postupak dobivanja podataka o  Novi način – uvode se registri stanovništva čime će se
svakom članu neke populacije postići ažurnost podataka koji će se moći dograđivati
 Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda svaki dan, mjesec, godinu.
(ECOSOC) preporučuje popis kako bi se pomoću tih
rezultata mogla provoditi planiranja na višoj razini  Broj stanovnika u Hrv. Počeo je znatno opadati što bi
 Na osnovi tih popisnih rezultata izrađuju se studije o trebalo državu potaknuti na niz mjera kojima će se
stanovništvu, okolišu i socioekonomskim razvojnim pokušati poboljšati negativne demografske trendove.
pitanjima i programima.
PROMJENA BROJA STANOVNIKA U
 Zbog nestabilnog političkog stanja, ratova, prirodnih
katastrofa ili nedostatka financijskih sredstava nije
HRVATSKOJ
moguće provoditi popise svakih 5 ili 10 godina. POPISI STAN. U HRV. OD 1857. DO
 Popisi stanovništva iznimno su važni za planiranje DANAS
svakog društva i oni su glavni pokazatelji smjera te
ljudske zajednice.  Današnje područje RH stalno je naseljeno od
prapovijesti do danas
SADRŽAJ POPISA STANOVNIŠTVA IZRAZITO  Prvi popisi stanovništva provedeni su u 18. i 19.st.
JE SVEOBUHVATAN  Prvi sveobuhvatniji popis stanovništva, koji se smatra i
prvim službenim popisom hrvatskog stanovništva,
 Popis stan. Hrvatske propisan je Zakonom o popisu
proveden je 1857.god. u Habsburškoj Monarhiji.
stanovništva, kućanstava i stanova u RH. – donio ga je
Hrvatski sabor na temelju Ustava RH
 Tim se zakonom uređuju sadržaj, priprema,
organizacija i provedba Popisa stanovništva, obveze
državnih i drugih tijela uključenih u popis, prava i
obveze građana kao davatelj popisnih podataka te
objavljivanje popisnih rezultata i njegovo financiranje.
 Sudjeluju sve osobe koje imaju prijavljeno boravište u
RH ili su odsutne izvan zemlje kraće od godinu dana.

 Sadržaj popisa obuhvaća popis osoba, popis

kućanstava te popis stanova i ostalih stambenih
jedinica
 Organizira ga i provodi Državni zavod za statistiku

SADRŽAJ POPISA

 U popisu osoba prikupljaju se podatci vezani za ime i

prezime, spol, bračno stanje, identifikacijski broj
(OIB), broj djece, prebivalište, mjesto rođenja,
državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera,
obrazovanje, pohađanje škole…
 Popisom kućanstva prikupljaju se podatci vezani za
obiteljski i srodnički sastav, posjedovanje osobnog
računala i korištenje internetom, površina obradive
zemlje, broj stoke…
POPISI STANOVNIŠTVA NAJBOLJI SU
POKAZATELJI HRVATSKE PROŠLOSTI,
SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
 Opće kretanje broja stan. u Hrv. U posljednih 160 god.
može se prikazati u dva glavna dijela:
1) 1857. – 1991. = stan. se ugl. povećavalo
2) 1991. – 2020. = smanjivanje uk. broja stan:

GUSTOĆA I POLARIZACIJA
NASELJENOSTI
 Gustoća naseljenosti u RH prema popisu iz 2011.
iznosi oko 76 stan./km2
 Gustoća je rasla do 1991.god. kada je iznosila 85
stan./km2
 Nakon osamostaljenja naseljenost je sve manja i to je
posljedica negativnog prirodnog kretanja (prirodnog
pada) te sve većeg iseljavanja, većinom mladog stan. iz
zemlje
 Pad gustoće naseljenosti bio je i:
a) 1910. – 1921. = 1.svjetski rat
b) 1931. – 1948. = 2.svjetski rat

Broj
Površina, Gustoća, Broj stanovnika, Gustoća,
 Čimbenici razlika gustoće: km2
stanovnika,
2011.
2011. 2021. 20221.

1) Prirodni – reljef i Republika Hrvatska 56.594 4.284.889 75,71 3.888.529 68,71

Zagrebačka 3.060 317.606 103,79 301.206 98,43
nadmorska visina Krapinsko-zagorska 1.229 132.892 108,13 120.942 98,41
 Najveći dio stan., oko Sisačko-moslavačka
Karlovačka
4.468
3.626
172.439
128.899
38,59
35,55
140.549
112.596
31,46
31,05
85% živi u nizinama do Varaždinska 1.262 175.951 139,42 160.264 126,99
Koprivničko-križevačka 1.748 115.584 66,12 101.661 58,16
200m nadmorske visine Bjelovarsko-bilogorska 2.640 119.764 45,37 102.295 38,75
 Između 200 i 500m živi Primorsko-goranska 3.588 296.195 82,55 266.503 74,28
Ličko-senjska 5.353 50.927 9,51 42.893 8,01
oko 13% Virovitičko-podravska 2.024 84.836 41,92 70.660 34,91
Požeško-slavonska 1.823 78.034 42,81 64.420 35,34
 Iznad 500m samo 2% Brodsko-posavska 2.030 158.575 78,12 130.782 64,42
Zadarska 3.646 170.017 46,63 160.340 43,98
Osječko-baranjska 4.155 305.032 73,41 259.481 62,45
 Najviše gradsko naselje Šibensko-kninska 2.984 109.375 36,65 96.624 32,38
su Delnice na 698m Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
2.454
4.540
179.521
454.798
73,15
100,18
144.438
425.412
58,86
93,70
 Najviše stalno naseljeno Istarska 2.813 208.055 73,96 195.794 69,60
Dubrovačko-neretvanska 1.781 122.568 68,82 115.862 65,05
mjesto je Begovo Međimurska 729 113.804 156,11 105.863 145,22
Razdolje na 1078 m Grad Zagreb 641 790.017 1.232,48 769.944 1201,16

2) Društveni –
migracije,
gospodarska razvijenost, diferencijalne stope
rodnosti i smrtnosti različitih područja…

POLARIZACIJA STANOVNIŠTVA

 Područje Hrvatske je neravnomjerno naseljeno, sve je

izraženije polarizacija, odn. demografsko pražnjenje i
neravnomjeran razmještaj stanovništva.
 Najnaseljeniji dijelovi – područja oko velikih gradova,
Međimurje, Hrvatsko zagorje, središnja Dalmacija
 Najmanja gustoća – Gorski kotar, Lika, Banovnina i
Kordun
 Gustoća najmanja u ruralnim i prometno
izoliranim dijelovima (otoci…)
 Polovi koncentracije stan. – Grad Zagreb i Zagrebačka
županija, s druge strane Ličko-senjska županija
 Neravnomjeran razmještaj stanovništva jedan je od
glavnih čimbenika koji su poremetili gospodarski i DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U
regionalni razvoj te postaje pokretač demografskih,
socijalnih, gospodarskih i kulturoloških problema u
HRVATSKOJ
područjima iz kojih se stanovništvo iseljava te u onima
u koja se useljava.
 odrednice prirodnog kretanja:
1) RODNOST / NATALITET – N
 stopa nataliteta (n) - označava broj živorođene
djece na 1000 stanovnika u jednoj godini
2) SMRTNOST / MORTALITET – M
 stopa mortaliteta (m) - označava broj umrlih
na 1000 stanovnika u jednoj godini
 3) PRORODNA PROMJENA – pp, r
 razlika između broja rođenih i broja umrlih u
jednoj godini
a) pozitivna kada je N > M → naziva se
prirodni prirast
b) negativna kada je N < M → naziva se
prirodni pad
4) FERTILITET – broj djece po jednoj ženi u
fertilnoj dobi (15-49) / općeniti = 2,1
ŠTO JE DEMOGRAFSKA TRANZCIJA
 Teorija demografske tranzicije / demografskog
prijelaza – teorija koja razvoj stan. promatra kao
proces koji se događa u nekoliko etapa.
 Uvjetovan procesom društveno-gospodarskog i
kulturnog razvoja
 Demografska tranzicija – prijelaz s visokih stopa
rodnosti i smrtnosti s malim i nepostojanim prirodnim
prirastom, ma niske stope rodnosti i smrtnosti s malim,
ali postojanim prirodnim prirastom.
 Fiziološki natalitet – maximalno mogući natalitet u
određenom razdoblju
1. predtranzicijska etapa - visoke stope nataliteta i
mortaliteta s povremenim prirodnim prirastom i
povremenim prirodnim padom stan.
 karakteristike društva → opća gospodarska
nerazvijenost, glad, nedostatna zdravstvena skrb,
loši higijenski uvjeti, neobrazovanost, visok udio
poljoprivrednog i seoskog stanovništva
2. tranzicijska etapa→ dijeli se u tri podetape
a) naglo smanjenje stopa mortaliteta (rana tranzicija)
b) smanjenje stopa nataliteta (središnja tranzicija)
c) “smirivanje” stopa nataliteta i mortaliteta (kasna
tranzicija)
 ekspanzivan rast stanovništva - zbog visokog
prirodnog prirasta /demografska eksplozija
3. Posttranzicijska etapa→ niski prirodni prirast koji je
rezultat planiranog niskog nataliteta, dugog životnog
vijeka i malog mortaliteta
HRV – POSTRANZICIJSKA ETAPA
1) Predtranzicija – visoke stope n i m, pp10 %0
 Hrv. zemlje pod vlašću habsburgovaca, narod i na
prostoru Bosne i Hercegovine
2) Tranzicija – krajem 19. st.
a) Rana – M opada, N ostaje visok, pp raste
 Razvoj medicine, kvalitetnija prehrana
b) Srednja – prva pol.20.st. – N i M se smanjuju
 Veći porast broja stan. nije zabilježen zbog
ratova i iseljavanja
c) Kasna – izjednačavanje N i M na niske
vrijednosti
3) Posttranzicija – krajem 80-tih g.20.st. : M>N
 Stopa smrtnosti počinje 1990-tih premašivati
stopu rodnosti te naša zemlja ulazi u fazu trajnog
prirodnog pada - E4 podtip općeg kretanja stan. =
izumiranje
 Dvije važne odrednice procjena budućnosti hrvatskog
stanovništva – broj stanovnika i dobni sastav
MIGRACIJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE
 Selidbe / migracije – oblik prostornog kretanja
stanovništva koje uz prirodno kretanje utječu na opće
ili ukupno kretanje stanovništva nekog područja.
 Podrazumijeva se promjena mjesta boravka /
prebivališta bez obzira na udaljenost
 Uključuje dva područja: područje podrijetla ili
polazište i područje doseljenja ili odredište
 Osnovne sastavnice: imigracija / useljavanje i
emigracija / iseljavanje
 Migracijski saldo / migracijska bilanca – razlika
između useljavanje u određeno područje i iseljavanja iz
njega u nekom razdoblju
UNUTRAŠNJE MIGRACIJE
 Do kraja 2.svj.rata – ratne
migracije
 Od 1945.g. – migracije selo -> grad (industrijalizacija i
tercijarizacija)
 1945. – 1991. – iz sela u grad migriralo gotovo 1
mil.stan.

VANJSKE MIGRACIJE
1. Etapa – od kraja 15.st. do kraja 18.st.  izvan Hrv. živi oko 45% Hrvata: prekomorske zemlje
 Uzroci: a) osmanlijska osvajanja – iselilo oko 300 – 1,5 mil., zemlje bivše YU – 800 000, ostale zemlje
000 Hrvata (Gradišćanski, Moliški, Karaševski Europe – 1 mil.
Hrvati)
b) oslobađanje hrv. zemlja od Turaka –
Mađari, Austrijanci, Njemci, Česi, Slovaci
(doseljavaju u Hrv. BIOLOŠKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
HRVATSKE
2. Etapa – početak 19.st. do 1.svj.rata
SPOLNI SASTAV
 Uroci: ekonomski (agragrna kriza, prezaduženost
seljaka, vinogradarska kriza, propast jedrenjaka,  Popis stanovništva 2011.g. – Ž 51,8 % // M 48,2%
kriza ribarstva…)
 Emigracija iz ¼ teritorija: Primorje (otoci !),
Gorska, Panonska Hrv.
 Selidba u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australija
 Rana faza depopulacije: gubitak oko 400 000
stan.

 Struktura pokazuje tendenciju povećanja nerazmjera

3. Etapa – između 1. i 2. svj.rata (1918. – 1940.g.)
 Srednja faza depopulacije
 Uzroci: gospodarsko politički (zaostalost, slaba
ulaganja u razvoj, podređenost)
 Najviše iz Primorske Hrv. + početak iseljavanja iz
Slavonije i Žumberka
 Daleko prekomorske zemlje: 350 000 stan.
4. Etapa – od 1945. – 1960.
 Uzroci: politički -> politička migracija
 Oko 200 000 iseljenika – Južna Amerika,
Australija, Kanada
žena i muškaraca – rezultat prosječnog dužeg životnog
vijeka žena, ratnih stradanja većinom muškog stan. te
većeg broja iseljavanja muškaraca iz RH
 Diferencijalni natalitet i diferencijalni mortalitet
 Koeficijent maskuliniteta i feminiteta – pokazuje
odnose između muškaraca i žena u određenoj
populaciji
 Feminizacija – veći udio žena u populaciji
DOBNI SASTAV
 konstriktivni (regresivni) tip dobnog sastava

5. Etapa – od 1960. – 1990.

 Kasna faza depopulacije
 Gospodarska depopulacija – „gastarbeiteri“
 Iselilo oko 650 000 stan. – Njemačka, Australija,
SAD…

6. Etapa – nakon 1991.g.

 Uzroci: a) rat i političke ne/prilike
c) loša gospodarska situacija – „odljev mozgova“
d) iselilo oko 800 000 Hrvata – Njemačka, Irska,
Austrija, Kanada, SAD…

 mlado stanovništvo – na smanjivanje najviše je utjecalo

stalno smanjenje broja rođenih koje nije zaustavljeno
unatoč pronatalitetnim mjerama ekspanzivne
populacijske mjere.
 Zrelo stanovništvo – manji dio je na početku te dobne
skupine, a sve je više onih koji se godinama
približavaju staroj dobnoj skupini
 Staro stanovništvo – zbog visokog udjela starog
stanovništva HRV. se svrstava u državu koja ima tip
izrazito starog (konstriktivnog) stanovništva
 Prema indeksu starosti to je tip izrazito duboke
demografske starosti

SENILIZACIJA

 Senilizacija – proces starenja stanovništva;

 ovisi o prirodnoj promjeni, migracijama,
gospodarskim krizama…

Pokazatelji senilizacije:

1) % udio starog stan. (> 12%)

2) Indeks starosti = 115 starih na 100 mladih (tip izrazito

duboke demografske starosti)
3) Koeficijent starosti = broj starih na 100 ukupnih stan.
(24.1)

OSTALE STRUKTURE STANOVNIŠTVA

HRVATSKE
4) Prosječna starost stan. GOSPODARSKI SASTAV

 Podijela stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i

zanimanju.
 Aktivno stan. – zaposleni koji su u radnom odnosu,
osobe koje obavljaju neko zanimanje a nisu u radnom
odnosu te nezaposleni
 Neaktivno stan. – uzdržavano i umirovljenici

 Starenje stan. izaziva mnoge probleme za održivost

sustava: održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava
te socijalne skrbi
 Problem se nastoji riješiti povećanjem dobne granice
za umirovljene i izjednačavanjem dobne granice
odlaska u mirovinu za muškarce i žene

 očekivano trajanje života u Hrvatskoj 2011. godine je

bilo 76,6 godina, ( za žene 79,6 god., za muškarce
73,5 god.)
Zaposlenost po sektorima djelatnosti

 Srbi – ličko-senjska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka,

Vukovarsko-srijemska
 Bošnjaci – Zagreb i Rijeka
 Talijani – Istra, Rijeka, Zadar
 Mađari – istok Hrvatske, Baranja
 Česi – Daruvar i okolica

NACIONALNI SASTAV

 Etnički homogena država – 90,4 % Hrvata VJERSKI SASTAV

 Nacionalne manjine:
 doseljavanje tijekom osmanlijskih osvajanja
 planska kolonizacija Slavonije u 18. i 19. st.
 promjenama granica
 ekonomskim migracijama u vrijeme Jugoslavije
  Populacijska politika – sustav mjera i djelovanja koje
provodi neka država, a koje su usmjerene ka
usklađivanju njezine demografske slike.

 Ekspanzivna / poticajna populacijska politika – teži

povećanju broja stan.
 Pronatalitetne – usmjerene povećanju nataliteta
ili rodnosti
 Imigracijske – povećavanje stanovnika
useljavanjem

 Restriktivna populacijska politika – temelji se na

usporavanju porasta broja stan.
 Antinatalitetne mjere – nastoji se smanjiti stopa
rodnosti
 Emigracijske mjere – potiče se iseljavanje stan.

 Redistributivna politika – nastoji se ujednačiti

naseljenost države i ona se provodi gospodarskom
politikom, prostornim planiranjem i politikom
regionalnog razvoja

 Eugenička / kvalitetna politika – zauzima se za

poboljšanje strukture stan.

POPULACIJSKA POLITIKA U HRV.

 Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske –

hrv. se opredijelila za ekspanzivnu politiku
pronatalitetnog tipa te redistributivnu politiku

OBRAZOVNI SASTAV

 Stupanj obrazovanosti – pokazuje se stupnjem

pismenosti i stupnjem obrazovanja

POPULACIJSKE POLITIKE U
HRVATSKOJ