Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno – matematički fakultet

Matematički odsjek

VJEROJATNOST I
KOMBINATORIKA

Studenti za buduće studente – Pripreme za maturu iz matematike

21.3.2023.
 OBRAZOVNI ISHOD ŠTO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
• Prikazuje podatke tablično, stupčastim dijagramom, histogramom,
dijagramom stablo – list, linijskim dijagramom itd.
Barata podatcima prikazanima na • Određuje srednje vrijednosti: mod, medijan, donji i gornji kvartil te
različite načina. standardnu devijaciju.
• Crta brkatu kutiju.
• Povezuje i prikazuje presjek, uniju i suprotni događaj s pomoću skupova i
operacija te s pomoću Vennovih dijagrama.
• Crta vjerojatnosno stablo.
Argumentirano računa vjerojatnost • Opisuje i računa vjerojatnost složenih događaja i događaja koji se ponavljaju
(simultani i uzastopni).
• Razlikuje zavisne i nezavisne događaje, računa uvjetnu vjerojatnost.
• Korelacija s Logikom i Kemijom.
Predavač
Luka Karlić

Priprememat.pmfzg@gmail.com
 FORMULE
• NEMA na službenim formulama!

Uzastopno prebrojavanje Permutacije Permutacije s ponavljanjem Varijacije k-tog reda

𝑛1 ∙ 𝑛2 ∙ ∙∙∙ ∙ 𝑛𝑘 𝑛! 𝑛
𝑃𝑛 = 𝑛! ∙ 𝑘!
𝑛1 ! 𝑛2 ! ⋯ 𝑛𝑘 ! 𝑘

kombinacije 𝑃 𝐴 + 𝑃 𝐴𝑐 = 1 𝑃 𝐴∪𝐵 =𝑃 𝐴 +𝑃 𝐵 −𝑃 𝐴∩𝐵 𝑚(𝐴)

𝑃 𝐴 =
𝑛 𝑚(Ω)
𝑘
KOMBINATORIKA
UZASTOPNO PREBROJAVANJE
• 𝑁𝑒𝑘𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑛 𝑛𝑖𝑧 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑘 .
• 𝑃𝑟𝑣𝑖 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑡 𝑚𝑜ž𝑒𝑚𝑜 𝑖𝑧𝑎𝑏𝑟𝑎𝑡𝑖 𝑛𝑎 𝑛1 𝑛𝑎č𝑖𝑛𝑎,
𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖 𝑛𝑎 𝑛2 , … , 𝑘 − 𝑡𝑖 𝑛𝑎 𝑛𝑘 načina
• 𝑈𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑛𝑎č𝑖𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑡𝑖 𝑘 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘 𝑗𝑒
𝑛1 ∙ 𝑛2 ∙ 𝑛3 ∙ ⋯ ∙ 𝑛𝑘
Primjer 1.
Koliko postoji načina da izaberemo četveroznamenkasti PIN?
Uzastopno prebrojavanje
𝑛1 ∙ 𝑛2 ∙ ∙∙∙ ∙ 𝑛𝑘
10 10 10 10

prva znamenka druga znamenka treća znamenka četvrta znamenka

Rj. 10 ∙ 10 ∙ 10 ∙ 10 = 10000
Zadatak 2.
Kada dođete na fakultet, otkrit ćete da u menzi svaki dan imaju 3 glavna
jela, 4 deserta i 2 pića. Koliko postoji različitih načina da odaberete
zadane namirnice?
Uzastopno prebrojavanje
3 4 2 𝑛1 ∙ 𝑛2 ∙ ∙∙∙ ∙ 𝑛𝑘

glavno jelo desert piće

Rj. 3 ∙ 4 ∙ 2 = 24
Zadatak 3.
Koliko se različitih petoznamenkastih brojeva može
Uzastopno prebrojavanje
zapisati od znamenaka {0, 1, 2 ,3}? 𝑛1 ∙ 𝑛2 ∙ ∙∙∙ ∙ 𝑛𝑘

Uočimo: koji brojevi su nam na raspolaganju? Moramo li pripaziti na nešto?

{1,2,3} {0,1,2,3} {0,1,2,3} {0,1,2,3} {0,1,2,3}

Prva znamenka Druga znamenka Treća znamenka Četvrta znamenka Prva znamenka

Rj. 3 ∙ 4 ∙ 4 ∙ 4 ∙ 4 = 768
Permutacije vs. Kombinacije
• 𝑁𝑎č𝑖𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑒𝑏𝑟𝑜𝑗𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑎 𝑚𝑜𝑔𝑢ć𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖
• 𝐵𝑖𝑡𝑎𝑛 𝑖𝑙𝑖 𝑛𝑒𝑏𝑖𝑡𝑎𝑛 𝑝𝑜𝑟𝑒𝑑𝑎𝑘
• 𝑛𝑝𝑟. ′𝑟𝑢𝑘𝑎′ 𝑢 𝑝𝑜𝑘𝑒𝑟𝑢
• A♦, 5♥, 7♣, 10♠, K♠
• K♠, 10♠, 7♣, 5♥, A♦
• 𝑠𝑚𝑎𝑡𝑟𝑎𝑚𝑜 𝑙𝑖 𝑖ℎ 𝑖𝑠𝑡𝑖𝑚 ′ 𝑟𝑢𝑘𝑎𝑚𝑎′ ?
• 𝑝𝑜𝑟𝑒𝑑𝑎𝑘 𝑏𝑖𝑡𝑎𝑛 → 𝑝𝑒𝑟𝑚𝑢𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒
• 𝑝𝑜𝑟𝑒𝑑𝑎𝑘 𝑛𝑒𝑏𝑖𝑡𝑎𝑛 → 𝑘𝑜𝑚𝑏𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒
PERMUTACIJE

• 𝑁𝑒𝑘𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑛 𝑠𝑘𝑢𝑝 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖ℎ 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑆 = {𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛 }

• 𝑃𝑒𝑟𝑚𝑢𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 =
𝑏𝑖𝑙𝑜𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑘𝑢𝑝 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑒 𝑠𝑎𝑠𝑡𝑜𝑗𝑖 𝑜𝑑 𝑠𝑣𝑖ℎ 𝑡𝑖ℎ 𝒏 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡ℎ 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎
• 𝑍𝑎 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖ℎ 𝑝𝑒𝑟𝑚𝑢𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎 𝑆 𝑝𝑜𝑟𝑒𝑑𝑎𝑘 𝑗𝑒 𝑏𝑖𝑡𝑎𝑛
𝑃𝑛 = 𝑛 ∙ 𝑛 − 1 ∙ 𝑛 − 2 ∙ ∙∙∙ ∙ 2 ∙ 1 = 𝑛!
PERMUTACIJE S PONAVLJANJEM
• Š𝑡𝑜 𝑎𝑘𝑜 𝑠𝑒 𝑢 𝑡𝑜𝑚 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑢 𝑜𝑑 𝑛 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑛𝑒𝑘𝑖 𝑝𝑜𝑛𝑎𝑣𝑙𝑗𝑎𝑗𝑢,
𝑡𝑗. 𝑛𝑖𝑠𝑢 𝑠𝑣𝑖 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖?
• 𝑛 = 𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎
• 𝑛1 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑝𝑟𝑣𝑒 𝑣𝑟𝑠𝑡𝑒, … , 𝑛𝑘 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑘 −
𝑡𝑒 𝑣𝑟𝑠𝑡𝑒
• 𝐵𝑟𝑜𝑗 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡𝑖ℎ 𝑝𝑒𝑟𝑚𝑢𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎 𝑠 𝒑𝒐𝒏𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂𝒏𝒋𝒆𝒎 𝑗𝑒:

𝑛!
𝑛1 ! 𝑛2 ! ⋯ 𝑛𝑘 !
Zadatak 4.
Koliko različitih riječi možemo napisati od slova iz
najdulje hrvatske riječi: “antisamoupravnosocijalističkoga”?
Šalim se, dovoljno je iz “banana”. Permutacije s ponavljanjem
𝑛!
𝑛1 ! 𝑛2 ! ⋯ 𝑛𝑘 !
{B} {A, A, A} {N, N}

𝑛1 𝑛2 𝑛3

n! 720
Rj. 𝑛 = 𝑛1 + 𝑛2 + 𝑛3 = 6; = = 60
𝑛1 ! 𝑛2 ! 𝑛3 ! 1∙6∙2
KOMBINACIJE
• 𝑁𝑒𝑘𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑛 𝑠𝑘𝑢𝑝 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑆 = {𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛 }
• 𝐵𝑖𝑟𝑎𝑚𝑜 𝑘 𝑘 ≤ 𝑛 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 → 𝑘𝑜𝑚𝑏𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑘 − 𝑡𝑜𝑔 𝑟𝑒𝑑𝑎
• 𝑘 − č𝑙𝑎𝑛𝑖ℎ 𝑘𝑜𝑚𝑏𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎 𝑜𝑑 𝑛 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑖𝑚𝑎:
𝑛
𝑘
VARIJACIJA K-TOG REDA
• 𝑁𝑒𝑘𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑗𝑒 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑛 𝑠𝑘𝑢𝑝 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑆 = {𝑎1 , 𝑎2 , … , 𝑎𝑛 }
• 𝐵𝑖𝑟𝑎𝑚𝑜 𝑘 𝑘 ≤ 𝑛 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑖 𝑩𝑰𝑻𝑨𝑵 𝑗𝑒 𝑷𝑶𝑹𝑬𝑫𝑨𝑲
• 𝑙𝑎𝑖č𝑘𝑖 𝑟𝑒č𝑒𝑛𝑜: "𝑖𝑠𝑝𝑒𝑟𝑚𝑢𝑡𝑖𝑟𝑎𝑛𝑒 𝑘𝑜𝑚𝑏𝑖𝑛𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒“
• 𝐵𝑟𝑜𝑗 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡ℎ 𝑣𝑎𝑟𝑖𝑗𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑘 − 𝑡𝑜𝑔 𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎 𝑜𝑑 𝑛 𝑒𝑙𝑒𝑚𝑒𝑛𝑎𝑡𝑎
𝑛
∙ 𝑘!
𝑘
Primjer 5.
Na OI u Parizu 2024. u finalu na 100m bit će 10 trkača.
Na koliko je načina moguće raspodijeliti medalje?
Varijacije k-tog reda
𝑛
∙ 𝑘!
𝑘

10
Prvo izaberemo koja trojica će osvojiti medalje -> načina
3
Navedena trojica mogu se rasporediti na postolju na 3! načina

10 10! 10!
Rj. ∙ 3! = ∙ 3! = = 10 ∙ 9 ∙ 8 = 720 𝑛𝑎č𝑖𝑛𝑎
3 10−3 !∙3! 7!
Laksi način!
Zadatak 6.
U Premier Ligi ima 20 timova. Prva 4 kvalificiraju se za Ligu prvaka,
a zadnja 3 ispadaju iz lige. Na koliko načina je moguće odrediti tko će ići u Ligu
prvaka, odnosno tko će ispasti? (napomena: bitan je poredak)
Varijacije k-tog reda
𝑛
∙ 𝑘!
𝑘

Odaberimo za početak 4 tima koji će se kvalificirati

20
u Ligu prvaka ➔ načina
4
Između njih postoji 4! raspodjela

Od preostalih 16 timova 3 će morati ispasti u nižu ligu;

16
to možemo izabrati na ∙ 3! načina
3

20 16
Rj. ∙ 4! ∙ ∙ 3!
4 3
20! 16! 20!
= ∙ 4! ∙ ∙ 3! =
16! ∙ 4! 13! ∙ 3! 13!
= … 𝑗𝑎𝑘𝑜 𝑝𝑢𝑛𝑜 … = 390700800)
Zadatak 7.
Na školskom turniru u košarci odigrano je 66 utakmica
tako što je svaki razred igrao sa svakim točno jednom. Koliko ukupno ima razreda
u školi?

Pogledajmo stanje za, primjerice, 6 razreda.

Svaki od 6 razreda igra s preostalih 5 razreda → 6 ∙ 5 utakmica.

No, ako razred A odigra utakmicu s razredom B, to je jednako

kao da je razred B odigrao utakmicu s razredom A → imamo
6∙5
“duplo” više utakmica! → 2 = 15 utakmica.

𝑛∙(𝑛−1)
Što kada imamo 𝑛 razreda? → međusobnih utakmica
2

Konačno: tražimo rješenje jednadžbe:

𝑛∙(𝑛−1)
= 66.
2
Dakle, 𝑛2 − 𝑛 − 132 = 0.
𝑛 = 12 razreda.
VJEROJATNOST
OSNOVNI POJMOVI
• Promatramo ISHOD (rezultat) nekog pokusa
• Npr. bacanje igraće kockice
• Slučajni pokus
• Ne znamo unaprijed koji će se ishod dogoditi
• Elementarni događaji
• Ishod slučajnog pokusa
• Prostor elementarnih događaja
• Skup svih elementarnih događaja Ω
• Događaj 𝜔
• Bilokoji podskup prostora elementarnih događaja
KLASIČNI VJEROJATNOSNI PROSTOR
• Konačno mnogo ishoda
• Svi ishodi jednako vjerojatni Ω 𝑐
• Formula 𝐴
𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑝𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑𝑎
•𝑃 𝐴 =
𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑𝑎
𝐴
• Suprotan događaj događaju A
• Oznaka: 𝐴𝑐
• Ostvari se ako se NE ostvari događaj A
• 𝑃 𝐴𝑐 = 1 − 𝑃 𝐴
• 𝑡𝑗. 𝑃 𝐴 + 𝑃 𝐴𝑐 = 1
• Nezavisnost
• 𝐷𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝐴 𝑖 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝐵 𝑛𝑒 𝑢𝑡𝑗𝑒č𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑎𝑛 𝑛𝑎 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖, 𝑡𝑗. 𝑛𝑒 𝑢𝑡𝑗𝑒č𝑢 𝑚𝑒đ𝑢𝑜𝑠𝑏𝑛𝑜 𝑛𝑎 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑
• 𝑃 𝐴∩𝐵 =𝑃 𝐴 ∙𝑃 𝐵
• 𝑉𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑑𝑎 𝑠𝑢 𝑠𝑒 𝑖𝑠𝑡𝑜𝑣𝑟𝑒𝑚𝑒𝑛𝑜 𝑑𝑜𝑔𝑜𝑑𝑖𝑙𝑎 𝑜𝑏𝑎 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎
• 𝑃 𝐴∪𝐵 =𝑃 𝐴 +𝑃 𝐵 −𝑃 𝐴∩𝐵
• 𝑉𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑑𝑜𝑔𝑜𝑑𝑖𝑜 𝑩𝑨𝑹𝑬𝑴 𝑗𝑒𝑑𝑎𝑛 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 (𝐴 𝑖𝑙𝑖 𝐵)
• 𝐺𝑒𝑜𝑚𝑒𝑡𝑟𝑖𝑗𝑠𝑘𝑎 𝑣𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡
•𝑃 𝐴 =
𝑚(𝐴)
, 𝑝𝑟𝑖 č𝑒𝑚𝑢 𝑗𝑒 𝑚 𝐴 𝑚𝑗𝑒𝑟𝑎 𝑝𝑜𝑑𝑠𝑘𝑢𝑝𝑎 𝐴 ⊆
A B
𝑚(Ω)
Ω (𝑛𝑝𝑟. 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎, 𝑣𝑜𝑙𝑢𝑚𝑒𝑛, … ) A∩B
Primjer 8.
Bacanje dvije kockice

• 𝑁𝑝𝑟. 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝐴 = {𝑧𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑐𝑘𝑖𝑐𝑎𝑚𝑎 𝑗𝑒 𝑝𝑎𝑟𝑎𝑛}

• 𝑁𝑝𝑟. 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝐵 = {𝑧𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑐𝑘𝑖𝑐𝑎𝑚𝑎 𝑗𝑒 3}

BROJ NA 2. KOCKICI

1 2 3 4 5 6

BROJ NA 1. 1 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

KOCKICI
2 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

3 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

4 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

5 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

6 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36 1/36

Zadatak 9.
Bacamo igraću kockicu. Kolika je vjerojatnost sljedećih događaja

• 𝑎) 𝐴 = 𝑝𝑎𝑜 𝑗𝑒 𝑝𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑏𝑟𝑜𝑗

3
• 𝑃𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑𝑖: 2, 4, 6 → 𝑃 𝐴 = = 0.5
6
• 𝑏) 𝐵 = 𝑝𝑎𝑜 𝑗𝑒 𝑏𝑟𝑜𝑗 7
0
• 𝑃𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑𝑖: ∅ → 𝑃 𝐵 = = 0
6
• 𝑐) 𝐶 = 𝑝𝑎𝑜 𝑗𝑒 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑣𝑒ć𝑖 𝑜𝑑 3, 𝑎 𝑚𝑎𝑛𝑗𝑖 𝑜𝑑 8
3
• 𝑃𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖 𝑖𝑠ℎ𝑜𝑑𝑖: 4, 5, 6 → 𝑃 𝐶 = = 0.5
6
 Zadatak 10.
Ako se za držanje ove prezentacije javilo 11 ljudi te
smo izvlačili papirić tko će ju održati, kolika je bila vjerojatnost
(“nesreća”) da ju ja održim?
𝑍𝑎𝑚𝑖𝑠𝑙𝑖𝑚𝑜 𝑑𝑎 𝑗𝑒 𝑠𝑣𝑎𝑡𝑘𝑜 𝑛𝑎𝑝𝑖𝑠𝑎𝑜 𝑠𝑣𝑜𝑗𝑒 𝑖𝑚𝑒 𝑖 𝑝𝑟𝑒𝑧𝑖𝑚𝑒 𝑛𝑎 𝑝𝑎𝑝𝑖𝑟𝑖ć 𝑖 𝑢𝑏𝑎𝑐𝑖𝑜
𝑔𝑎 𝑢 š𝑒š𝑖𝑟.

𝑍𝑎𝑡𝑖𝑚 𝑑𝑜𝑙𝑎𝑧𝑖 𝑛𝑒𝑘𝑎 𝑛𝑒𝑢𝑡𝑟𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑜𝑠𝑜𝑏𝑎 𝑖 𝑖𝑧𝑣𝑙𝑎č𝑖 𝑡𝑜č𝑛𝑜 𝑗𝑒𝑑𝑎𝑛 𝑝𝑎𝑝𝑖𝑟𝑖ć 𝑖𝑧 š𝑒š𝑖𝑟𝑎.

𝐼𝑚𝑎 𝑙𝑖 𝑠𝑣𝑎𝑘𝑖 𝑝𝑎𝑝𝑖𝑟𝑖ć 𝑢 𝑡𝑜𝑚 𝑠𝑙𝑢č𝑎𝑗𝑢 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑎𝑘𝑢 𝑣𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡?

𝑈𝑘𝑢𝑝𝑛𝑎 𝑣𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡 𝑗𝑒 1, 𝑎 𝑖𝑚𝑎𝑚𝑜 11 𝑟𝑎𝑧𝑙𝑖č𝑖𝑡ℎ 𝑝𝑎𝑝𝑖𝑟𝑖ć𝑎

𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑛𝑒 𝑝𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 1

Rj. =
𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 11
Zadatak 11.
Bacamo kockicu 10 puta (ili 10 kockica odjednom).
Kolika je vjerojatnost da padne manje od 10 šestica?

• 1. 𝑛𝑎č𝑖𝑛: 𝐴 = 𝑝𝑎𝑙𝑜 𝑗𝑒 𝑚𝑎𝑛𝑗𝑒 𝑜𝑑 10 š𝑒𝑠𝑡𝑖𝑐𝑎

𝐴 = 𝑝𝑎𝑙𝑜 𝑗𝑒 0 š𝑒𝑠𝑡𝑖𝑐𝑎 ∪ 𝒕𝒐č𝒏𝒐 1 š𝑒𝑠𝑡𝑖𝑐𝑎 ∪ ⋯ ∪ {𝒕𝒐č𝒏𝒐 9 š𝑒𝑠𝑡𝑖𝑐𝑎}
𝐻𝑚𝑚 … ? 𝑇𝑜 𝑛𝑎𝑚 𝑚𝑜ž𝑑𝑎 𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑛𝑎𝑗𝑚𝑢𝑑𝑟𝑖𝑗𝑒 𝑟𝑗𝑒š𝑒𝑛𝑗𝑒
𝐷𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑡𝑖 𝑧𝑎 𝐷𝑍 𝑖 𝑝𝑜𝑘𝑎𝑧𝑎𝑡𝑖 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑗𝑒 𝑖𝑠𝑡𝑜 𝑟𝑗𝑒š𝑒𝑛𝑗𝑒!

• 2. 𝐵 = 𝑝𝑎𝑙𝑜 𝑗𝑒 𝒕𝒐č𝒏𝒐 10 š𝑒𝑠𝑡𝑖𝑐𝑎 → 𝐴 = 𝐵𝑐 (𝑖𝑠𝑡𝑜 𝑘𝑎𝑜 𝐴𝑐 = 𝐵)

10
1
𝑃 𝐴 = 1 − 𝑃 𝐴𝑐 = 1 −
6
 Zadatak 12.
Ana u ormaru ima 7 košulja, 4 veste i 5 hoodica.
Svaki dan na slučajan način izabere nešto od toga. Kolika je vjerojatnost
da 2 dana zaredom nosi vestu ako znamo da prije spavanja stavi prati
ono što je taj dan nosila?
{7 koš., 4 ves, 5 hood.} {7 koš., 3 ves, 5 hood.}

1. 𝑑𝑎𝑛 2. 𝑑𝑎𝑛
𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑝𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 4 (𝑣𝑒𝑠𝑡𝑒) 4 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑝𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 3 (𝑣𝑒𝑠𝑡𝑒) 3
= = 16 = 0.25 = = 15 = 0.20
𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 7+4+5 𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎 7+3+5

Rj. 𝐾𝑜𝑛𝑎č𝑛𝑜: 𝑔𝑙𝑒𝑑𝑎𝑚𝑜 𝑢𝑚𝑛𝑜ž𝑎𝑘 𝑣𝑗𝑒𝑟𝑜𝑗𝑎𝑡𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖 𝑜𝑏𝑎 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗𝑎.

1 1 1
𝐷𝑎𝑘𝑙𝑒, 𝑃( 𝑣𝑒𝑠𝑡𝑎 𝑝𝑟𝑣𝑖 𝑑𝑎𝑛 ∙ 𝑣𝑒𝑠𝑡𝑎 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑖 𝑑𝑎𝑛 ) = 0.25 ∙ 0.20 = ∙ = = 0.05
4 5 20
Primjer 13.
Kolika je vjerojatnost da u prvom bacanju dobijemo 1 te u drugom 6?

Rj. 𝐴 = 𝑢 𝑝𝑟𝑣𝑜𝑚 𝑏𝑎𝑐𝑎𝑛𝑗𝑢 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑗𝑒𝑚𝑜 1 ;

𝐵 = {𝑢 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑜𝑚 𝑏𝑎𝑐𝑎𝑛𝑗𝑢 𝑑𝑜𝑏𝑖𝑗𝑒𝑚𝑜 6}

1 1 1
𝑃 𝐴 ∩ 𝐵 = 𝑡𝑎𝑏𝑙𝑖𝑐𝑎 𝑠 𝑝𝑜č𝑒𝑡𝑘𝑎 = = ∙
36 6 6
= 𝑃 𝐴 ∙ 𝑃 𝐵 → 𝑛𝑒𝑧𝑎𝑣𝑖𝑠𝑛𝑜𝑠𝑡!
Primjer 14.
Zadan je kvadrat duljine 4 i njemu upisana kružnica.
Kolika je vjerojatnost da se nasumično izabrana točka iz kvadrata nalazi unutar
kruga? 𝑚(𝐴)
𝑃 𝐴 =
𝑚(Ω)

Ω
𝑍𝑎𝑚𝑖𝑠𝑙𝑖𝑚𝑜 𝑑𝑎 𝑜𝑙𝑜𝑣𝑘𝑜𝑚 𝑠𝑙𝑢č𝑎𝑗𝑛𝑜 "ubodemo"
kvadrat i želimo vidjeti nalazi li se unutar
r=2 kružnice.
𝐷𝑎𝑘𝑙𝑒, 𝑠𝑣𝑒 š𝑡𝑜 𝑛𝑎𝑚 "odgovara" je unutar
kružnice, a ostatak ne želimo.
𝐴 𝑮𝒆𝒐𝒎𝒆𝒕𝒓𝒊𝒋𝒔𝒌𝒂 𝒗𝒋𝒆𝒓𝒐𝒋𝒂𝒕𝒏𝒐𝒔𝒕!

𝐴 = 𝑘𝑟𝑢ž𝑛𝑖𝑐𝑎 𝑟𝑎𝑑𝑖𝑗𝑢𝑠𝑎 2
Ω = 𝑘𝑣𝑎𝑑𝑟𝑎𝑡 𝑑𝑢𝑙𝑗𝑖𝑛𝑒 𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑖𝑐𝑒 4
𝑚(𝐴) 22 ∙ 𝜋 𝜋
𝑃 𝐴 = = 2 =
𝑚(Ω) 4 4
Zadatak 15.
Bacamo dvije kockice. Kolika je vjerojatnost da
u prvom bacanju padne broj manji od 5 ili da u drugom bacanju padne
broj 3?
𝐴 = 𝑢 𝑝𝑟𝑣𝑜𝑚 𝑗𝑒 𝑝𝑎𝑜 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑚𝑎𝑛𝑗𝑖 𝑜𝑑 5 → 1,2,3,4
𝐵 = {𝑢 𝑑𝑟𝑢𝑔𝑜𝑚 𝑗𝑒 𝑝𝑎𝑜 3}
𝑍𝑎𝑝𝑟𝑎𝑣𝑜 𝑛𝑎𝑠 𝑧𝑎𝑛𝑖𝑚𝑎 𝑃(𝐴 ∪ 𝐵).
4 1 4 1 32 8
𝑃 𝐴∪𝐵 =𝑃 𝐴 +𝑃 𝐵 −𝑃 𝐴∩𝐵 = + − ∙ = =
6 6 6 6 36 9

A B
A∩B
Zadatak 16. (probna matura)
Učenicima jedne škole ponuđeno je da idu u kazalište i na izložbu. Mogli su
odabrati jednu, obje ili nijednu mogućnost.
Prikazan je izbor 4.A razreda.
Od 22 učenika 4.B razreda njih 15 odabralo je
odlazak u kazalište, 11 odlazak na izložbu, a jedan
učenik nije odabrao nijedno.
Slučajno odabiremo jednoga učenika 4.A razreda i
jednoga učenika 4.B razreda.
Kolika je vjerojatnost da su oba učenika odabrala
odlazak i u kazalište i na izložbu?
𝑋 = 𝑢č𝑒𝑛𝑖𝑘 𝐴 𝑟𝑎𝑧𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑜 𝑗𝑒 𝑜𝑏𝑜𝑗𝑒
𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑝𝑜𝑣𝑜𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑑𝑜𝑔𝑎𝑑𝑎𝑗𝑎 11
𝑃 𝑋 = =
𝑢𝑘𝑢𝑝𝑎𝑛 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑑𝑜𝑔𝑎𝑑𝑎𝑗𝑎 24

𝑂𝑧𝑛𝑎č𝑖𝑚𝑜:
𝑎 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑢č𝑒𝑛𝑖𝑘𝑎 𝐵 𝑟𝑎𝑧𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑢 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑙𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑘𝑎𝑧𝑎𝑙𝑖š𝑡𝑒
𝑏 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑢č𝑒𝑛𝑖𝑘𝑎 𝐵 𝑟𝑎𝑧𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑢 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑙𝑖 𝑜𝑏𝑜𝑗𝑒
𝑐 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑢č𝑒𝑛𝑖𝑘𝑎 𝐵 𝑟𝑎𝑧𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑢 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑙𝑖 𝑠𝑎𝑚𝑜 𝑖𝑧𝑙𝑜ž𝑏𝑢
a c

𝑎 + 𝑏 = 15 b
𝑏 + 𝑐 = 11
𝑎 + 𝑏 + 𝑐 + 1 = 22 ⇒ 15 + 𝑐 + 1 = 22 ⇒ 𝑐 = 6
𝑐 = 6 & 𝑏 + 𝑐 = 11 ⇒ 𝑏 = 5.

𝑌 = 𝑢č𝑒𝑛𝑖𝑘 𝐵 𝑟𝑎𝑧𝑟𝑒𝑑𝑎 𝑜𝑑𝑎𝑏𝑟𝑎𝑜 𝑗𝑒 𝑜𝑏𝑜𝑗𝑒

5
𝑃 𝑌 =
22
𝑍𝑎𝑛𝑖𝑚𝑎 𝑛𝑎𝑠 𝑃 𝑋 ∩ 𝑌 .
11 5 5
𝑃 𝑋∩𝑌 = ∙ = .
24 22 48
 Zadatak 17.
Pravokutnik duljina str 4 i 6 cm podijeljen je dijagonalama na 4 trokuta.
Kolika je vjerojatnost da se na slučajan način odabere točka unutar
jednog od trokuta čija jedna stranica ima duljinu 4 cm?
4 𝐴 = 𝑝𝑜𝑑𝑟𝑢č𝑗𝑒 𝑠 𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑚 𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑖𝑐𝑜𝑚 𝑑𝑢𝑙𝑗𝑖𝑛𝑒 4𝑐𝑚
= 𝐴1 ∪ 𝐴2
𝐴1 Ω = 𝑐𝑖𝑗𝑒𝑙𝑖 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑜𝑘𝑢𝑡𝑛𝑖𝑘

6 6
𝑚(𝐴) 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎 𝑜𝑑 (𝐴1 ∪ 𝐴2 ) 6+6 1
𝐴2 𝑃 𝐴 = = = = .
𝑚(Ω) 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑜𝑘𝑢𝑡𝑛𝑖𝑘𝑎 6∙4 2
6
𝑎 ∙ 𝑣𝑎 4∙
4
𝑚 𝐴1 = = 2 = 6.
2 2
Zadatak 18.* (malo teži)
Vjerojatnost da je neki proizvod s greškom je
0.3. Koliko proizvoda treba uzeti u kontrolu tako da vjerojatnost da je
među njima barem jedan proizvod s greškom bude najmanje 0.95?

𝑀𝑜ž𝑒𝑚𝑜 𝑙𝑖 𝑚𝑎𝑙𝑜 𝑝𝑟𝑒𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑖𝑟𝑎𝑡𝑖 𝑧𝑎𝑑𝑎𝑡𝑎𝑘?

𝐴 = 𝒃𝒂𝒓𝒆𝒎 𝒋𝒆𝒅𝒂𝒏 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑 𝑗𝑒 𝑠 𝑔𝑟𝑒š𝑘𝑜𝑚
𝐵 = 𝒔𝒗𝒊 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑖 𝑠𝑢 𝒃𝒆𝒛 𝑔𝑟𝑒š𝑘𝑒 𝐴 = 𝐵𝑐 (𝑜𝑑𝑛𝑜𝑠𝑛𝑜 𝐴𝑐 = 𝐵)
𝑧𝑎 𝑛 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑎: 𝑃 𝐵 = 0.7𝑛

𝑃 𝐴 = 1 − 𝑃 𝐴𝑐 = 1 − 0.7𝑛
𝐾𝑎𝑘𝑜 𝑚𝑎𝑡𝑒𝑚𝑎𝑡𝑖č𝑘𝑖 𝑧𝑎𝑝𝑖𝑠𝑎𝑡𝑖 da je vjerojatnost barem 0.95? 𝑃 𝐴 ≥ 0.95.
Sumirajmo:
1 − 0.7𝑛 ≥ 0.95 ⟺ 0.7𝑛 ≤ 0.05 ⟺ [𝑛𝑎𝑝𝑜𝑚𝑒𝑛𝑎] ⇔ 𝑛 ≥ log 0.7 0.05 ⟺ 𝑛
≥ 8.399
𝐷𝑎𝑘𝑙𝑒, 𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎 𝑛𝑎𝑚 𝑏𝑎𝑟𝑒𝑚 9 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑎.