Narodne Knjižnice Smjernice

IFLA-ine smjernice za narodne knji`nice
POVREMENA IZDANJA HRVATSKOGA

KNJI@NIÂRSKOG DRU[TVA
Novi niz
Knjiga 27
ISSN 1334-7667
Uredni~ki odbor
Ana Barbari}
Ivana Hebrang Grgi}
Irena Kranjec
Lobel Machala
Breza [alamon-Cindori
Daniela @ivkovi}
Glavna urednica
Ana Barbari}
INTERNATIONAL FEDERATION OF LIBRARY
ASSOCIATIONS AND INSTITUTIONS
ME\UNARODNI SAVEZ KNJI@NIÂRSKIH DRU[TAVA I
USTANOVA
IFLA-ine smjernice za narodne knji`nice

Drugo hrvatsko izdanje
(prema drugomu izmijenjenom izdanju izvornika)
Uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin
Zagreb
Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo
2011.
Naslov izvornika
IFLA public library service guidelines
2nd, completely revised edition, 2010
Autorizirani prijevod
International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA)
The Hague, Netherlands
S engleskog prevela
Irena Kranjec
Stru~na redakcija prijevoda

Aleksandra Horvat
Lektorica
Sanja Kova~evi}
ISBN
978-953-6001-75-0
CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu

Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu
pod brojem 787173
Sadràj
Predgovor hrvatskom izdanju ............................................................................................ 9
Predgovor ............................................................................................................................ 11
Uvod ..................................................................................................................................... 13
1 Poslanje i djelatnost narodne knji`nice .................................................................. 15
1.1 Uvod ....................................................................................................................... 15
1.2 Odre|enje pojma narodne knji`nice.................................................................... 15
1.3 Djelatnost narodne knji`nice ............................................................................... 15
1.4 Nositeljica promjena ............................................................................................. 21
1.5 Sloboda informiranja ............................................................................................ 22
1.6 Pristup svima ......................................................................................................... 22
1.7 Lokalne potrebe ..................................................................................................... 23
1.8 Lokalna kultura ..................................................................................................... 23
1.9 Kulturni korijeni narodne knji`nice ................................................................... 24
1.10 Knji`nice bez zidova ........................................................................................... 24
1.11 Knji`ni~ne zgrade ............................................................................................... 25
1.12 Gra|a, financijska sredstva i osoblje .................................................................. 26
1.13 Vrijednost narodnih knji`nica ........................................................................... 27
2 Pravni i financijski okvir ........................................................................................... 31
2.1 Uvod ....................................................................................................................... 31
2.2 Odnos narodne knji`nice i vlasti ......................................................................... 31
2.3 Zakonski propisi o narodnoj knji`nici ................................................................ 33
2.4 Financiranje ........................................................................................................... 35
2.5 Upravljanje narodnom knji`nicom...................................................................... 38
2.6 Administracija narodne knji`nice ....................................................................... 39
2.7 Publicitet i promid`ba ......................................................................................... 39
3 Zadovoljavanje potreba korisnika ........................................................................... 41
3.1 Uvod ....................................................................................................................... 41
3.2 Identificiranje potencijalnih korisnika ............................................................... 42
3.3 Analiziranje potreba unutar zajednice................................................................. 42
3.4 Slu`be i usluge za korisnike ................................................................................. 42
3.5 Briga za korisnike .................................................................................................. 52
3.6 Obrazovanje korisnika .......................................................................................... 54
6 IFLA-ine smjernice za narodne knji`nice
3.7 Suradnja i zajedni~ko kori{tenje resursa ............................................................. 54

3.8 Elektroni~ke mreè ............................................................................................... 56
3.9 Pristup slu`bama i uslugama ................................................................................ 57
3.10 Knji`ni~ne zgrade ............................................................................................... 58
4 Izgradnja zbirke .......................................................................................................... 66
4.1 Uvod ....................................................................................................................... 66
4.2 Politika upravljanja zbirkom ................................................................................ 66
4.3 Opseg gra|e ........................................................................................................... 68
4.4 Izgradnja zbirke ..................................................................................................... 70
4.5 Na~ela odràvanja zbirke ...................................................................................... 71
4.6 Standardi za zbirke ................................................................................................ 72
4.7 Standardi za ra~unalnu opremu .......................................................................... 73
4.8 Program izgradnje zbirke u novim knji`nicama ................................................ 73
4.9 Stopa nabave i otpisa ............................................................................................. 74
4.10 Upravljanje digitalnom zbirkom........................................................................ 75
5 Osoblje ......................................................................................................................... 79
5.1 Uvod ....................................................................................................................... 79
5.2 Vje{tine knji`ni~nog osoblja ................................................................................ 79
5.3 Kategorizacija osoblja ........................................................................................... 80
5.4 Eti~ki standardi ..................................................................................................... 82
5.5 Du`nosti knji`ni~nog osoblja ............................................................................... 82
5.6 Broj osoblja............................................................................................................. 83
5.7 Obrazovanje knji`ni~ara ....................................................................................... 83
5.8 Usavr{avanje .......................................................................................................... 83
5.9 Napredovanje u karijeri ....................................................................................... 84
5.10 Radni uvjeti .......................................................................................................... 84
5.11 Volonteri ............................................................................................................... 85
6 Upravljanje narodnim knji`nicama ....................................................................... 87
6.1 Uvod ....................................................................................................................... 87
6.2 Upravlja~ke sposobnosti ....................................................................................... 87
6.3 Izgradnja i odràvanje knji`ni~nih mreà ........................................................... 90
6.4 Upravljanje financijama ........................................................................................ 91
6.5 Upravljanje knji`ni~nom gra|om ........................................................................ 91
6.6 Upravljanje osobljem............................................................................................. 91
Sadràj 7
6.7 Planiranje i razvoj knji`ni~nih sustava ............................................................... 92

6.8 Upravljanje promjenama ...................................................................................... 92
6.9 Ovlasti .................................................................................................................... 92
6.10 Pomagala za upravljanje ...................................................................................... 93
7 Marketing narodnih knji`nica ................................................................................. 98
7.1 Uvod ....................................................................................................................... 98
7.2. Marketin{ka pomagala ......................................................................................... 98
7.3 Marketin{ka i komunikacijska politika............................................................. 101
7.4 Odnosi s javno{}u ................................................................................................ 102
Dodaci
1 IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice ..................................... 105
2 Finski Zakon o knji`nicama (1998.) ..................................................................... 108
3 Povelja o korisnicima – Knji`nica okruga Buckinghamshire ............................ 113
4 Standardi za knji`ni~ne zgrade – Ontario u Kanadi
i Barcelona u [panjolskoj....................................................................................... 115
5 Dopuna IFLA-inog Manifesta .............................................................................. 118
6 Standardi i smjernice za narodne knji`nice Queenslanda .................................. 120
Kazalo ................................................................................................................................ 127
Predgovor hrvatskom izdanju
Vi{egodi{nja praksa Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva da objavljivanjem prije-
voda IFLA-nih dokumenata (deklaracija, standarda, smjernica i sl.) prati suvremeno us-
trojavanje knji`nica doprinos je razvoju hrvatskog knji`ni~arstva, kako u pojedinim stru~-
nim dijelovima kojima su ti dokumenti namijenjeni, tako i u cjelini.
IFLA-ina Sekcija za narodne knji`nice objavila je novi dokument – Smjernice za
narodne knji`nice, drugo prera|eno izdanje, koji bi se jednakom snagom trebao mo}i
primijeniti u knji`nicama razli~itih zemalja.
Vi{egodi{nja rasprava, u kojoj su uz stru~na IFLA-ina tijela sudjelovale i brojne
narodne knji`nice diljem svijeta, rezultirala je dokumentom koji predstavlja skup smjer-
nica (tj. preporuka i dobrih primjera) primjenjivih u bilo kojoj narodnoj knji`nici na
bilo kojem pojedinom stupnju njezina razvoja, kao pomo} knji`ni~arima u pobolj{anju
njihovih slu`bi i usluga za zadovoljavanje potreba korisnika. Namjera IFLA-ine Sekcije
za narodne knji`nice putem Smjernica za narodne knji`nice bila je predstaviti primjere
dobre prakse knji`nica diljem svijeta, pa tako i Hrvatske, {to predstavlja dodanu vrijed-
nost ovoj publikaciji. Primjeri su tu u funkciji ilustriranja pojedinih dijelova teksta i
ujedno su za sve izazov. Primjeri dobre prakse skre}u pozornost na va`nost narodnih
knji`nica i potreba korisnika u lokalnoj sredini u kojoj djeluju.
Novost je i uklju~ivanje adresa mre`nih stranica pojedinih knji`nica uz opis nji-
hove prakse za izravan i brzi pristup detaljnijim informacijama.
Ove Smjernice su u usporedbi s onima iz 2001. godine obnovljene gotovo u svim
poglavljima, a na kraju svakog poglavlja dana je literatura. Dva nova dodatka uklju~uju
Standarde i smjernice za narodne knji`nice Queenslanda i Dopunu IFLA-inog Manifesta za
narodne knji`nice iz 2009. godine. Dodani su i Standardi za knji`ni~ne zgrade (Ontario, Ka-
nada i Barcelona, [panjolska) te opseàn popis IFLA-nih izdanja.
Posljednjih godina svjedo~imo naglom razvoju informacijske tehnologije i to u
svim podru~jima – informacijama, zbirkama i fondovima, te u pristupu i dostupu. S dru-
ge strane, poja~ava se sinergija informacijske i komunikacijske tehnologije, {to je nu`no
bilo dodati i oja~ati u ovom novom izdanju Smjernica. Smjernice su zasnovane na za-
jedni~kim nu`nim potrebama suvremenih narodnih knji`nica kako bi se premostio jaz,
ne samo me|u tehnolo{ki razvijenim i manje razvijenim sredinama, bogatijim i onima
manje bogatim, ve} i jaz me|u korisnicima unutar iste sredine koji je nastao kao poslje-
dica razli~itih stupnjeva naglog razvoja informacijsko-komunikacijskih vje{tina.
Narodne knji`nice suo~ene su s mogu}no{}u da pomognu u krugu svog kulturnog
i dru{tvenog djelovanja svakom pojedincu u globalnoj konverziji i premo{}ivanju situa-
cije ~esto nazivane “digitalni jaz”. Tu je svakako vaàn segment pou~avanja korisnika
uporabi informacijske tehnologije te, povrh toga, razvijanje informacijske pismenosti

korisnika.
Kako bi ispunile princip – jednaki pristup za sve, narodne knji`nice trebaju pro-
voditi informacije razli~itim na~inima, primjerice – kroz tiskanu i usmenu tradiciju isto-
vremeno uz elektroni~ku informaciju. Preporuke date ovim smjernicama u okvirima su
razvojnih potreba svake sredine.
Pitanja i odgovori formulirani su kao prijedlozi, a ne kao formalne smjernice, mi-
sle}i na knji`nice kao partnere, koji to èle postati i u praksi. Smjernice daju i konkretne
savjete kako zapo~eti planiranje i razvijanje suradnje unutar zajednice, kako prona}i po-
tencijalne partnere za pojedine programe, te kako postaviti svoje programe. Zatim, kakvu
gra|u odabirati, kako usavr{avati knji`ni~are za dodatno potrebna znanja i vje{tine, te
na kraju kako promicati i popularizirati svoju djelatnost te provoditi stru~nu evaluaciju
provedbe programa.
Svojim sadràjem i odabirom preporuka Smjernice za narodne knji`nice velika su
pomo} za razumijevanje strate{kog zna~aja podizanja praga informacijske pismenosti i
promicanja i pou~avanja ~itanja, kako knji`ni~arima tako i sveukupnoj javnosti. Zanim-
ljive i informativne Smjernice primjenjive su u svim svojim poglavljima.
Ljiljana Sabljak
Predgovor
Ova je publikacija dopunjeno izdanje publikacije Narodna knji`nica: IFLA-ine i
UNESCO-ove smjernice za razvoj slu`bi i usluga objavljene 2001. godine.1 Sastavila ju je
radna skupina Odbora IFLA-ine Sekcije za narodne knji`nice.
Narodna je knji`nica dinami~no i za zajednicu najva`nije mjesto pristupa infor-
macijama, organizirano da proaktivno odgovori na raznolike i promjenjive informacij-
ske potrebe. Ove su Smjernice osmi{ljene da knji`ni~arima i informacijskim stru~nja-
cima pomognu u ve}ini situacija, za razvijanje u~inkovitih slu`bi i usluga, relevantnih
zbirki i pristupa~nih oblika gra|e u kontekstu i u skladu sa zahtjevima lokalne zajedni-
ce. U ovome uzbudljivom i sloènom informacijskom svijetu za knji`nicu i informacij-
ske stru~njake va`no je da uspiju u potrazi za znanjem, informacijama i kreativnim isku-
stvom. Nadamo se da }e ove Smjernice usmjeriti tu potragu, a u kona~nici unaprijediti
znanje i kvalitetu ìvota ljudi u zajednici u kojoj knji`nica djeluje.
Zahvaljujemo svima koji su, kako u pro{losti tako i u sada{njosti, svojim komen-
tarima i prilozima pridonijeli stvaranju ovoga djela od njegova po~etka 1973. godine.2
Posebne zahvale idu ~lanovima IFLA-ine Sekcije za narodne knji`nice koji su sakupili
primjere iz prakse koji ilustriraju tekst, te ~lanu Johnu Lakeu za njegove uredni~ke vje-
{tine. Zahvaljujemo Nicole Stroud, knji`ni~arki i informacijskom stru~njaku te biv{oj
diplomantici Dràvnog sveu~ili{ta Florida, za pomo} u ure|ivanju knjige te doprinosu
u novim poglavljima (Izgradnja digitalne zbirke). Tako|er èlimo spomenuti i ostale ko-
ji su sudjelovali u radu na novim poglavljima: Janet Lynch Forde (Informacijska pisme-
nost); Monika Antonelli (Zelene knji`nice); Lauren Mandel (Usluge e-vlade); Laura
Brenkus (gra|a za Osoblje); te urednica Christie Koontz (Marketing).
1
The public library service : IFLA/UNESCO guidelines for development / prepared by a working
group chaired by Philip Gill on behalf of the Section of Public Libraries. München : K. G. Saur, 2001.
Dostupno i na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-publications-series-97. Vidi i hrvatski prijevod:
Narodna knji`nica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj slu`bi i usluga / priredila radna sku-
pina Sekcije za narodne knji`nice na ~elu s Philipom Gillom ; ¢s engleskoga prevela Irena Kranjec£.
Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2003. Nap. ur.
2
Godine 1973. IFLA je objavila Standarde za narodne knji`nice (Standards for public libraries), a 1977. i
njihovo novo, neznatno izmijenjeno izdanje. Taj je dokument zamijenjen 1986. godine Smjernicama za
narodne knji`nice (Guidelines for public libraries). Godine 2001. taj je dokument zamijenjen publikacijom
navedenom u bilje{ki pod crtom 1. Izdanje iz 2001. koje je na hrvatski prevedeno 2003., 2010. je u iz-
vorniku, a 2011. u hrvatskom prijevodu zamijenila ova publikacija. Nap. ur.
Neprestano zanimanje koje ova publikacija pobu|uje svih ovih godina dokaz je
potrebe narodnih knji`nica za smjernicama koje }e odraàvati sve promjene u informa-
cijskom svijetu u kojem danas djeluju. Vjerujemo da }e ove smjernice biti relevantne za
sve narodne knji`nice bez obzira na njihove me|usobne razlike i bez obzira na kojem se
stupnju razvoja nalaze u ovim prvim godinama 21. stolje}a, te da }e i nadalje biti od po-
mo}i knji`ni~arima i informacijskim stru~njacima pri svladavanju izazova s kojima se
svakodnevno susre}u. U tom uvjerenju, nudimo ovo izmijenjeno izdanje svima onima
koji sudjeluju u razvoju narodnih knji`nica diljem svijeta.
Urednice Christie Koontz i Barbara A. B. Gubbin

Uvod
I ovo izdanje, kao i ono iz 2001. godine, donosi primjere djelovanja slu`bi i pru-
ànja usluga iz razli~itih dijelova svijeta. Time ih nismo èljeli istaknuti kao obavezne ili
najbolje. Svrha im je ilustrirati tekst i pokazati {to se doga|a u narodnim knji`nicama u
raznim zemljama te upoznati s nekim vrlo ma{tovitim rje{enjima odre|enih izazova.
Shva}amo da su oni vrlo selektivni i da smo mogli koristiti mnoge druge primjere koji
bi bili jednako va`ni. No oni zaista pokazuju {to se postiglo kako bi narodne knji`nice
diljem svijeta zadovoljile potrebe svojih korisnika u specifi~nim uvjetima u kojima dje-
luju. Uklju~ili smo i adrese mre`nih stranica nekih inicijativa kako bismo osigurali iscrp-
nije obavijesti o njima. U ovome su izdanju i nakon svakog poglavlja navedeni relevant-
ni izvori. IFLA-ine publikacije razasute su u popisima iza raznih poglavlja, ali su na
kraju knjige sve navedene na jednom mjestu. Dva nova Dodatka su Standardi i smjernice
za narodne knji`nice Queenslanda i Dopuna IFLA-inog Manifesta za narodne knji`nice.
U posljednjih nekoliko godina vrlo brz i intenzivan razvoj informacijskih tehnolo-
gija (IT) potpuno je promijenio na~in sakupljanja, prikazivanja i pristupanja informaci-
jama. Rezultat proìmanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) omogu-
}uje pristupe informacijama na na~ine koji su se te{ko mogli i zamisliti u vrijeme objav-
ljivanja Smjernica 1986. i 2001. godine. Brzina promjena sve je ve}a. Vrlo je malo podru-
~ja ljudske djelatnosti koja ne zahva}aju, a narodna knji`nica, ~ija je primarna uloga
upravo pruànje informacija, suo~ava se s izazovima drasti~nih promjena u svim aspek-
tima svoje organizacije i pruànja usluga.
Mnoge narodne knji`nice odgovorile su izazovima elektroni~ke revolucije i pri-
hvatile mogu}nost razvijanja svojih slu`bi u novim i uzbudljivim pravcima. Da bi se
iskoristile sve mogu}nosti {to ih pruàju informacijske i komunikacijske tehnologije,
moraju biti zadovoljeni osnovni preduvjeti – pismenost, ra~unalne vje{tine i pouzdana
telekomunikacijska mreà. Stoga je i rizik pove}avanja jaza izme|u informacijski boga-
tih i informacijski siroma{nih jo{ uvijek prisutan. Te razlike se ne odnose samo na zem-
lje na razli~itim stupnjevima razvijenosti ve} i na pojedince i grupe unutar iste zemlje.
Narodne knji`nice suo~ene s tim izazovom imaju priliku pomo}i svima da u|u u
ovaj globalni razgovor i premoste ono {to se ~esto naziva “digitalni jaz”. One to mogu
posti}i osiguravanjem javne dostupnosti informacijskih tehnologija, podu~avaju}i osno-
vnim ra~unalnim vje{tinama i sudjeluju}i u programima borbe protiv nepismenosti. No,
da bi provele na~elo pristupa svima, moraju i nadalje odràvati slu`be i usluge koje osi-
guravaju razli~ite pristupe informacijama, na primjer, u tiskanom ili usmenom obliku, a
koji }e i u doglednoj budu}nosti vjerojatno biti vrlo va`ni. I dok bi osnovni cilj narodnih
knji`nica trebao biti da postanu ulaz u svijet elektroni~kih informacija, ne smiju se za-
tvoriti ni druga vrata za pristup znanju i informacijama. Ti ~imbenici stavljaju narodne
knji`nice pred najve}i izazov, a njihov odgovor odredit }e daljnju vitalnost narodne
knji`nice. Upravo s tim pitanjima na umu ra|ene su ove preporuke.
1 Poslanje i djelatnost narodne knji`nice
“Narodna knji`nica kao lokalni prilaz znanju osigurava
osnovne uvjete za cjeloìvotno u~enje, neovisno odlu~ivanje
i kulturni razvitak pojedinca i dru{tvenih skupina.”
(IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice, 1994.)
1.1 Uvod
Ovo poglavlje govori op}enito o poslanju (prema definiciji i odre|enju IFLA-e i
UNESCO-a iz 1994., Dodatak 1) i djelatnosti narodne knji`nice. Klju~na su pitanja de-
taljnije razra|ena u drugim poglavljima.
1.2 Odre|enje pojma narodne knji`nice

Narodne knji`nice prisutne su svagdje u svijetu. Knji`nice se javljaju u raznim ti-
povima dru{tava, u raznolikim kulturama i na razli~itim razvojnim stupnjevima. Iako
razli~ite okolnosti u kojima knji`nice djeluju neminovno donose razlike u njihovim
slu`bama, ali i na~inima na koje pruàju usluge, obi~no imaju neka zajedni~ka obilje`ja
koja se mogu definirati na sljede}i na~in.
Narodna knji`nica je organizacija koju osniva, podràva i financira odre|ena za-
jednica putem lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti ili putem nekog drugog oblika
organizacije. Ona osigurava pristup znanju, informacijama, cjeloìvotnom u~enju i dje-
lima ma{te pomo}u niza izvora i slu`bi, a na raspolaganju je svim ~lanovima zajednice
bez obzira na njihovu rasu, nacionalnost, dob, spol, religiju, jezik, invaliditet, ekonomski
i radni status te obrazovanje.
1.3 Djelatnost narodne knji`nice

Glavne su djelatnosti narodne knji`nice pruànje usluga i osiguravanje gra|e na
razli~itim medijima kako bi zadovoljila obrazovne i informacijske potrebe te potrebe za
osobnim razvojem, uklju~uju}i i razonodu i potrebe vezane uz slobodno vrijeme, kako
pojedinaca tako i grupa. Tako|er imaju va`nu ulogu u razvoju i izgra|ivanju demokrat-
skog dru{tva, omogu}avaju}i pojedincu pristup {irokom i raznolikom spektru znanja,
ideja i mi{ljenja.
Vije}e za narodne knji`nice iniciralo je novu izjavu o viziji finskih narodnih knji`nica,
“Knji`nica je mjesto gdje se ljudi i ideje sastaju. Knji`nica: inspirira, iznena|uje, os-
posobljava.”
Smjernice i standardi za narodne knji`nice Queenslanda osmi{ljene su da pobolj{aju pos-
toje}e procedure i osiguraju ostvarive ciljeve za narodne knji`nice u Queenslandu u
Australiji. Standardi sluè kao vodi~ za ostvarivanje ’najbolje prakse’ svima odgovor-
nima za upravljanje narodnim knji`nicama (vidi Dodatak 6) (htpp:////www.slq.qld.
gov.au/info/publib/build/standards).
1.3.1 Obrazovanje
“Podupiranje osobnog obrazovanja za koje se odlu~uje pojedinac,
kao i formalnog obrazovanja na svim razinama.”
(Manifest)
Potreba za op}edostupnim posrednikom koji }e omogu}iti pristup znanju, u tis-

kanom ili drugim oblicima kao {to su multimediji i izvori na internetu, te podr{ka for-
malnom i neformalnom obrazovanju, razlog je osnivanja ve}ine narodnih knji`nica i
glavna svrha njihove djelatnosti. Tijekom ìvota ljudi imaju potrebu za obrazovanjem
bez obzira na to je li ono vezano uz formalne institucije kao {to su {kole, fakulteti i sve-
u~ili{ta ili za manje formalne oblike vezane uz posao ili svakodnevni ìvot. U~enje ne
prestaje zavr{etkom formalnog obrazovanja; za ve}inu ljudi ono je aktivnost koja traje
cijelog ìvota. U sve sloènijem dru{tvu ljudi }e morati usvajati nove vje{tine u razli~itim
fazama svoga ìvota. Narodna knji`nica ima vrlo va`nu ulogu u tom procesu.
Narodna knji`nica treba osigurati gra|u na odgovaraju}im medijima kao podr{ku
formalnim i neformalnim procesima u~enja. Tako|er, treba pomo}i korisniku da se dje-
lotvorno sluì ponu|enim izvorima te ljudima omogu}iti odgovaraju}e uvjete za u~enje.
Mogu}nost pristupa informacijama, ali i njihovo djelotvorno kori{tenje, neophodni su
za uspje{no obrazovanje. Stoga narodne knji`nice trebaju, gdje god je to mogu}e, sura-
|ivati s drugim obrazovnim ustanovama u edukacijskim programima osposobljavanja za
kori{tenje razli~itih informacijskih izvora. Tamo gdje ve} postoje odgovaraju}e knji`ni-
ce koje podupiru formalno obrazovanje, narodna knji`nica bi trebala dopunjavati ve}
postoje}u knji`ni~nu uslugu.
Budu}i da je pismenost klju~ obrazovanja i znanja, ali i kori{tenja knji`nica i infor-
macijskih slu`bi, narodna knji`nica treba aktivno podràvati kampanje opismenjavanja
i informacijskog opismenjavanja. Ljudima koji su se tek nedavno opismenili, odgova-
raju}a gra|a i usluge trebaju biti lako dostupni kako bi svoje vje{tine odràvali i dalje
razvijali.
U zemljama u kojima se potreba za razvojem obrazovanja smatra prioritetom, ulo-
ga narodnih knji`nica usredoto~ena je na podupiranje formalnog obrazovanja. No, naro-
dne knji`nice mogu na mnoge na~ine podupirati i formalno i neformalno obrazovanje.
Kako }e se to provesti u djelo, ovisi o lokalnim okolnostima i raspoloìvim resursima.
Poslanje i djelatnost narodne knji`nice 17
U Singapuru je poslanje narodne knji`nice “osigurati pouzdanu, dostupnu i globalno

povezanu knji`ni~nu i informacijsku slu`bu te promicati obrazovano i angaìrano
dru{tvo”.
U Ju`noj Africi, gdje ve}ina ljudi ìvi u neprimjerenim uvjetima i bez elektri~ne ener-
gije koja bi im omogu}ila u~enje, narodnim je knji`nicama prioritet osiguravanje os-
novnih prostornih uvjeta, rasvjete, stolova i stolaca.
U nekim zemljama knji`nice imaju multifunkcionalnu ulogu tj. ulogu i narodne i
{kolske knji`nice. U Engleskoj zajedno djeluju manji ogranak narodne knji`nice i
{kolska knji`nica, smje{teni u zgradi centra za zabavu i razonodu. U SAD-u se po-
nekad kombiniraju narodne i knji`nice koledà, kao {to je Sredi{nja knji`nica u San
Joseu u Kaliforniji i Knji`nica okruga Harris u Tomballu u Teksasu (http://www.hcpl.
net/location/tomball-college-community-library).
U dràvi Amazoniji u Venezueli, gdje postoji svega nekoliko {kolskih knji`nica, knji`-
nice u ruralnim sredinama pomaù u~enicima i nastavnicima u radu.
U pokrajini Barceloni u [panjolskoj, neke knji`ni~ne slu`be pomaù studentima uk-
lju~enim u programe u~enja na daljinu Otvorenog sveu~ili{ta u Kataloniji.
U dràvi Queensland u Australiji, bibliobus Gradskoga vije}a Gold Coasta obilazi geo-
grafski izolirane osnovne {kole.
Norve{ke su knji`nice kreirale internetske stranice za kontrolu kvalitete na kojima se
nalaze popisi poveznica na obrazovne izvore prilago|ene razli~itim dobnim skupina-
ma (http://detektor.deichman.no/).
Velike gradske knji`nice kao {to su Narodna knji`nica okruga Queens u New Yorku i
Narodna knji`nica u Kopenhagenu u svojim zgradama korisnicima nude posebno
ure|ene centre za u~enje. Centri uklju~uju i osoblje koje pomaè u odabiru obrazovne
gra|e i radu na ra~unalima.
Ruska Regionalna dje~ja knji`nica u Astrahanu s mladim ~itateljima komunicira on-
line. Dolazni se upiti raspore|uju na odgovaraju}e odjele, a cilj je odgovoriti u roku
od 24 sata. Tako i oni koji stanuju daleko od knji`nice mogu primati knjige i ~asopise
(http://www.goroganin.info/index.php?id_a=733).
Enterlibros (Izme|u knjiga) mreà je korisnika i knjiga koje promi~e Autonomna vla-
da pokrajine Extremadura u [panjolskoj (http://plataformadelectores.org).
U dràvi Queensland u Australiji, narodne knji`nice osiguravaju izvore i pomo} pri
izradi doma}ih zada}a za u~enike vi{ih razreda osnovne i srednje {kole kroz organizi-
rane klubove za doma}e zada}e u knji`nicama. Dostupna je tako|er pomo} pri izradi
doma}ih zada}a elektroni~kim putem (http://netlinks.slq.qld.gov.au).
1.3.2 Informacije
“Narodna je knji`nica lokalno obavijesno sredi{te koje svojim korisnicima
omogu}uje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija.”
(Manifest)
Jedno od osnovnih ljudskih prava jest pravo na pristup i razumijevanje informa-

cija. Danas smo svjedoci postojanja vi{e informacija nego ikada do sada u povijesti. Kao
javna slu`ba otvorena svima, narodna knji`nica ima klju~nu ulogu kako u sakupljanju,
organiziranju i kori{tenju informacija, tako i u omogu}avanju pristupa {irokom rasponu
informacijskih izvora. Posebna je odgovornost narodne knji`nice u sakupljanju i omo-
gu}avanju neposrednog pristupa lokalnim informacijama. Sakupljaju}i, ~uvaju}i i omo-
gu}avaju}i pristup dokumentima vezanim za pro{lost zajednice i pojedinaca, ona djeluje
i kao sje}anje na pro{lost. Pruàju}i cijeli niz informacija, narodna knji`nica pomaè za-
jednici u raspravama i dono{enju odluka o nekim klju~nim pitanjima. Gdje god je mo-
gu}e, knji`nica treba u prikupljanju i pruànju informacija sura|ivati s drugim posred-
nicima kako bi se raspoloìva sredstva {to bolje iskoristila.
Sve ve}i opseg dostupnih informacija kao i neprestane tehnolo{ke promjene koje
su temeljito utjecale na pristup informacijama znatno su utjecali na rad narodnih knji`-
nica i njihovih slu`bi. Informacije su vrlo va`ne za razvoj pojedinca i dru{tva, a informa-
cijske tehnologije pruàju znatnu mo} onima koji im mogu pristupiti i sluìti se njima.
Usprkos njihovu ubrzanom rastu nisu dostupne velikom dijelu svjetskog stanovni{tva,
a u nekim se podru~jima jaz izme|u informacijski bogatih i informacijski siroma{nih
nastavlja pove}avati.
U razvijenim se zemljama izvori rasprostranjenih javnih informacija (kao {to su
televizija, telefon i druge mobilne mre`ne usluge) obrazovne ustanove i narodne knji`ni-
ce uzimaju zdravo za gotovo. Me|utim, u zemljama u razvoju ta je infrastruktura nedo-
statna, {to pojedince prije~i da do|u do informacija i rje{avaju probleme. Internet pred-
stavlja mogu}nost pobolj{anja interne komunikacije u i izme|u zemalja u razvoju. Na-
rodne knji`nice imaju va`nu ulogu u tome i moraju premostiti taj jaz osiguravanjem
slobodnog pristupa internetu (kad je to tehnolo{ki mogu}e), ali i pristupa informacijama
u tradicionalnom obliku. Narodne knji`nice trebaju prepoznati i iskoristiti mogu}nosti
koje pruà postoje}i razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na taj na~in
narodne knji`nice nastavljaju biti zna~ajna pristupna to~ka online informacijskim uslu-
gama.
Neke narodne knji`nice u Ju`noj Africi osiguravaju prostor za informativne kioske i

telecentre.
U pet afri~kih zemalja (Benin, Mali, Mozambik, Tanzanija i Uganda) osnovani su seo-
ski vi{enamjenski lokalni telecentri kako bi se osigurao pristup suvremenim informa-
cijskim i komunikacijskim pomagalima.
Narodna knji`nica u Memphisu u dràvi Tennessee u SAD-u pruà netradicionalne
usluge kao {to su genealo{ka zbirka, mali poslovni centar, pomo} pri traènju zapo-
slenja. Druge gradske knji`nice u SAD-u, u Dallasu u dràvi Texas i San Franciscu u
Kaliforniji, nude informacije tijela javne vlasti na lokalnoj, dràvnoj i nacionalnoj ra-
zini.
U narodnim knji`nicama Estonije osiguran je slobodan pristup internetu.
U Australiji Gradsko vije}e Gold Coasta redovito organizira dvodnevnu izlo`bu “Te-
chno Expo” na kojoj korisnici imaju priliku istraìvati i upoznati se s ure|ajima, ala-
tima i konceptima najnovijih tehnologija.
1.3.3 Osobni razvoj

“Stvaranje mogu}nosti za osobni kreativni razvitak.”
(Manifest)
Za ljudski je razvoj va`no postojanje mogu}nosti za razvijanje osobne kreativnosti

i razvijanje novih interesa. Kako bi se to i ostvarilo, ljudima treba pristup znanju i djeli-
ma ma{te. Narodna knji`nica moè osigurati pristup bogatim i raznolikim riznicama
znanja i kreativnih postignu}a pohranjenim na razli~itim medijima, a do kojih pojedin-
ci sami ne mogu do}i. Osiguravanje pristupa velikim zbirkama svjetske knjièvnosti i
znanja, uklju~uju}i i knjièvnost vlastite zajednice, jedinstveni je doprinos narodnih
knji`nica i njena jo{ uvijek osnovna zada}a. Pristup djelima ma{te i znanju vaàn je do-
prinos osobnom obrazovanju i svrhovitoj rekreacijskoj aktivnosti. Knji`nice moraju pro-
{iriti tradicionalne bibliografske upute o pretraìvanju kataloga i kori{tenju tiskanom
referentnom gra|om na edukaciju korisnika kako da koriste ra~unalo u traènju infor-
macija te kako da vrednuju kvalitetu tih informacija.
Narodna knji`nica moè dati vaàn doprinos svakodnevnom preìvljavanju i dru{-
tvenom i ekonomskom razvoju svojim neposrednim uklju~ivanjem u obavje{tavanje lju-
di u zajednicama u razvoju; na primjer, o osnovnim ìvotnim vje{tinama, programima
obrazovanja za odrasle i programima obrazovanja o AIDS-u. U zajednicama u kojima je
postotak nepismenosti visok, narodne knji`nice trebaju osigurati slu`be i usluge za ne-
pismene, a kada je to potrebno, objasniti i prevesti odre|enu obavijest. Tako|er treba
osigurati osnovnu edukaciju za korisnike kako da se sluè knji`nicom i uslugama koje
im knji`nica nudi.
Seoske zvu~ne knji`nice Malija raspa~avaju zvu~ne kasete s obavijestima o higijeni,

zdravlju, uzgoju ìvotinja i drugim temama va`nim za svakodnevni ìvot ljudi. Obuh-
va}eno je 146 sela u kojima je organizirano zajedni~ko slu{anje tih obavijesti.
U bolivijskim se lokalnim knji`nicama organiziraju mnoge aktivnosti, na primjer
zdravstvene kampanje, predavanja o higijeni i prehrani, klubovi majki i djece te klu-
bovi za mlade`.
U nekim knji`nicama SAD-a smje{teni su Centri za informacije o zapo{ljavanju. Ne-
zaposleni ondje mogu na}i obavijesti o dostupnim radnim mjestima te se sluìti raz-
nom gra|om pri pripremi prijava i razgovora za posao. Projekt je postavio osnovu za
veze izme|u knji`ni~nog osoblja i regionalnog Sustava za zapo{ljavanje.
Osnovni je cilj u razvijanju knji`ni~nih slu`bi u seoskim podru~jima Venezuele pobolj-
{anje kakvo}e ìvljenja stanovnika pruànjem obavijesti o poljoprivredi i uzgoju ìvo-
tinja te zadovoljavanjem potreba malih poljoprivrednika s ograni~enim sredstvima.
Narodna knji`nica Crandall u Glen Fallsu u dràvi New York (SAD) osigurala je Cen-
tar za zdravstvene informacije s telefonskom linijom za odgovaranje na pitanja o jav-
nom zdravstvu (http://www.crandalllibrary.org/programs/programs-consumerhealth.
php).
Londonske knji`nice nude izbor knjiga i drugih izvora koji ljudima pomaù u usavr-
{avanju pismenosti, numeri~kih sposobnosti i informacijsko-tehnolo{kih vje{tina
(http://londonlibraries.org/servlets/llr/skillsforlife/all).
1.3.4 Djeca i mlade`

“Stvaranje i ja~anje ~itateljskih navika djece od rane dobi.”
(Manifest)
Narodna knji`nica treba nastojati zadovoljiti potrebe svih grupa korisnika u zajed-
nici bez obzira na dob i fizi~ke, ekonomske ili socijalne okolnosti. Me|utim, ona ima
posebnu odgovornost u zadovoljavanju potreba djece i mladih ljudi. Ako se djeca ve} u
ranoj dobi zainteresiraju za znanje i djela ma{te, vrlo je vjerojatno da }e kasnije u ìvotu
imati koristi od tih va`nih elemenata osobnog razvoja, istovremeno oboga}uju}i sebe i
pove}avaju}i svoj doprinos dru{tvu. Djeca pri tome mogu potaknuti roditelje i druge
odrasle osobe na kori{tenje knji`nice. Tako|er je va`no da mladi ljudi s pote{ko}ama u
~itanju imaju pristup knji`nici koja }e im osigurati odgovaraju}u gra|u (vidi odlomke
3.4.2 i 3.4.3).
Sredi{nja narodna knj`nica u Novouralsku u Rusiji osnovala je mobilnu informacij-

sku slu`bu namijenjenu mladima pod nazivom “Traìm odgovor”, a ~iji je cilj trenu-
ta~no online odgovaranje na korisni~ke upit (http://www.publiclibrary.ru/readers/ser-
vices/virtual-spravka-child.htm).
Centralizirani sustav op}inskih knji`nica u Omsku u Rusiji mladima je namijenio “Chi-
tatel.ru ili (îtatelj.ru)”. Online izbornik nudi “zanimljive knjige i citate uglednih au-
tora”.
Centralizirani je knji`ni~ni sustav Pskova u Rusiji istraìvanjem korisnika otkrio da
su tinejdèri sve vi{e nekonformisti. Knji`ni~no mre`no mjesto “ABC neformalnog”
(http://www.bibliopskov.ru/neformal/index.htm) obja{njava tinejdèrske supkulture,
filozofije, psihologije i ìvotne stilove.
1.3.5 Narodne knji`nice i kulturni razvitak

Narodna knji`nica ima va`nu ulogu osiguravanja àri{ta kulturnog i umjetni~kog
razvoja zajednice te pomaganja pri oblikovanju i odràvanju kulturnog identiteta zajed-
nice. To se moè posti}i u suradnji s odgovaraju}im lokalnim i regionalnim organizacija-
ma, pruànjem prostora za kulturne aktivnosti, organiziranjem kulturnih programa i
brigom da kulturni interesi budu zastupljeni u fondu knji`nice. Pri tome treba voditi
ra~una o raznolikosti kultura u doti~noj zajednici. Treba osigurati gra|u na jezicima koji
se govore u lokalnoj zajednici i podupirati kulturne tradicije. Knji`nice trebaju nastoja-
ti zaposliti osoblje koje govori jezike zajednice kojoj sluè.
Budu}i da mnogi ljudi koji ìve u seoskim zajednicama govore samo svoj materinji
jezik, knji`ni~ari koji rade u Amazoniji u Venezueli izvje`bani su da djeluju kao po-
srednici izme|u razli~itih kultura.
Narodna knji`nica Newark, u New Jerseyju (SAD) osnovala je Informacijski centar
New Jerseyja Charles Cummings koji se bavi lokalnom povije{}u i povije{}u dràve u
suradnji s Odborom za povijest New Jerseyja.
Sredi{nje knji`nice u Hrvatskoj pruàju knji`ni~ne usluge svim etni~kim manjinama

uklju~uju}i knjige na njihovom materinjem jeziku, tematske izlo`be, literarna i druga
kulturna doga|anja te me|uknji`ni~nu posudbu kako bi zadovoljile potrebe lokalnih
etni~kih skupina.
Knji`nice australskog grada Gold Coasta slave “Kulture na obali” mjese~nim progra-
mima multikulturnog sadràja koje organiziraju i izvode razli~ite skupine i tako po-
diù kulturnu svijest u zajednici.
1.3.6 Dru{tvena uloga narodne knji`nice

Narodna knji`nica ima va`nu ulogu i kao javni prostor i mjesto okupljanja. To je
posebno va`no u zajednicama gdje postoji vrlo malo drugih mjesta na kojima se ljudi
susre}u. Stoga se ponekad i naziva “dnevnom sobom zajednice”.
Koriste}i knji`nicu za istraìvanje, obrazovanje ili razonodu, korisnici istovreme-
no stupaju u neformalne veze s drugim ~lanovima zajednice i stje~u pozitivna socijalna
iskustva. Knji`nice trebaju biti gra|ene i opremljene tako da poti~u dru{tvene i kultur-
ne aktivnosti koje podupiru interese zajednice.
Danske su knji`nice shvatile da, iako je jo{ uvijek uobi~ajeno tradicionalno kori{tenje
interneta za traènje informacija, istovremeno eksponencijalno raste i kori{tenje in-
terneta kao komunikacijske platforme. Projekt “23 stvari” Narodne knji`nice Char-
lotte & Mecklenberg u SAD-u (http://www.plcmc.org/) pokazuje potrebu da knji`ni~no
osoblje razvije kompetencije vezane za dru{tvene mreè Web 2.0 okruènja.
Knji`nica Entresse u Finskoj smje{tena je u trgova~kom centru. To je multikulturalna
knji`nica koja upo{ljava heterogeno osoblje kao {to su i njezini korisnici. Ciljane skupi-
ne su tinejdèri i imigranti. Knji`ni~ari hodaju centrom s mobilnim telefonima i prije-
nosnim ra~unalima kako bi pruìli usluge toj, obi~no te{ko pristupa~noj, populaciji
(http://english.espoo.fi//default.asp?path=32373;37337;45340;37077;70550;83170).
Knji`nica 10 podru~na je knji`nica gradske knji`nice Helsinki u Finskoj. Smje{tena
je u centru grada i pruà inovativne usluge korisnicima kao {to su soba za tonsku mon-
taù i soba za probe, u kojima korisnici mogu vje`bati ili snimati glazbu. Pozornica je
mjesto za kulturna doga|anja, diskusije i druga doga|anja (http://www.lib.hel.fi/en-
GB/kirjasto10/).
1.4 Nositeljica promjena

Ispunjavanjem svojih uloga u tim klju~nim podru~jima, narodna knji`nica dje-
luje na dru{tveni i osobni razvoj te moè pozitivno djelovati na promjene u zajednici.
Osiguravaju}i raznolikost obrazovne gra|e i slobodan pristup informacijama, narodna
knji`nica moè biti ekonomski i dru{tveno korisna pojedincima i zajednici. Ona prido-
nosi stvaranju i odràvanju dobro obavije{tenog i demokratskog dru{tva te omogu}ava
ljudima oboga}ivanje i razvijanje osobnog ìvota, ali i ìvota njihove zajednice.
Narodna knji`nica treba biti svjesna problema o kojima se u zajednici raspravlja i

osigurati informacije koje }e pridonijeti tim raspravama.
1.5 Sloboda informiranja

“Zbirke i slu`be ne smiju biti izloène bilo kakvom obliku
ideolo{ke, politi~ke ili vjerske cenzure niti trgova~kim pritiscima.”
(Manifest)
Narodna bi knji`nica trebala mo}i predstavljati cijeli spektar ljudskog iskustva i

mi{ljenja, oslobo|enih od bilo kojeg oblika cenzure. U nekim }e zemljama zakon o pra-
vu na pristup informacijama (kao {to je slu~aj u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama) po-
mo}i da ta prava budu zajam~ena i po{tovana. Knji`ni~ari i vladaju}a tijela trebaju po-
dupirati ta osnovna ljudska prava i oduprijeti se pritiscima pojedinaca i grupa da se ogra-
ni~i dostupnost gra|e u narodnoj knji`nici.
“Knji`nica kao rasadnik demokracije” projekt je kojim knji`nice u Danskoj poti~u

gra|ane da se uklju~e u politi~ku debatu i budu aktivni sudionici demokracije. U gra-
du Herningu, knji`nica sura|uje s lokalnim novinarima i politi~arima s ciljem stva-
ranja kulture debate, aktivne kako na internetu tako i u raspravama na stvarnim loka-
cijama (http://splq.info/issues/vol42 1/04.htm).
Australsko knji`ni~arsko i informacijsko dru{tvo vjeruje da knji`nice i informacijske
slu`be imaju posebnu odgovornost u odràvanju i podupiranju slobodnog protoka
informacija i ideja (http://www.alia.org.au/policies/free.access.html).
1.6 Pristup svima

Osnovno je na~elo narodne knji`nice da njezine slu`be i usluge moraju biti do-
stupne svima, a ne usmjerene samo na jednu grupu unutar zajednice isklju~uju}i ostale.
Rad treba biti tako organiziran da su slu`be i usluge jednako dostupne manjinskim gru-
pama koje, iz bilo kojeg razloga, ne mogu koristiti uobi~ajene slu`be, na primjer, jezi~nim
manjinama, ljudima s posebnim tjelesnim ili osjetilnim potrebama ili pak onima koji
ìve u udaljenim zajednicama i nemaju pristup knji`ni~nim zgradama. Stoga financi-
ranje, razvoj slu`bi i usluga, ure|ivanje knji`nica i odre|ivanje radnog vremena treba
planirati imaju}i na umu osiguravanje pristupa svima kao osnovno na~elo (vidi pogla-
vlje 3 “Zadovoljavanje potreba korisnika” i rasprave o nekim nacionalnim zakonima
koji propisuju da knji`nice moraju prilagoditi svoje usluge osobama s invaliditetom).
I razvoj zbirki treba temeljiti na na~elu pristupa svima; to zna~i da se mora osigu-
rati i pristup oblicima gra|e za posebne grupe korisnika, na primjer, knjigama na brajici
i zvu~nim knjigama za slijepe. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) treba
koristiti tako da omogu}avaju pristup knji`ni~nim zbirkama i drugim informacijskim
izvorima javno dostupnima na internetu, kako u knji`nici tako i izvan nje.
1.7 Lokalne potrebe

Narodne su knji`nice lokalno zasnovane slu`be na dobrobit lokalne zajednice, sto-
ga trebaju osiguravati lokalne informacijske slu`be i usluge. Njihove slu`be, usluge i
zbirke treba temeljiti na potrebama zajednice i redovito ih procjenjivati. U suprotnom
se moè dogoditi da narodna knji`nica izgubi dodir s onima kojima sluì, a njezini po-
tencijali ostanu neiskori{teni. Stoga knji`ni~ari moraju biti svjesni promjena u dru{tvu
nastalih dru{tvenim ili ekonomskim razvojem, demografskim promjenama, promjenama
u dobnoj strukturi, stupnju naobrazbe, na~inima zapo{ljavanja te pojavom nekih drugih
obrazovnih ili kulturnih ustanova (vidi odlomak 6.10.1 “Spoznavanje okruènja”).
1.8 Lokalna kultura

Narodna knji`nica treba biti klju~an ~imbenik u lokalnoj zajednici u sakupljanju,
~uvanju i promid`bi lokalne kulture u svoj njezinoj raznolikosti. To se moè posti}i na
razne na~ine, na primjer, odràvanjem zavi~ajne zbirke, izlo`bama, pri~anjem pri~a, ob-
javljivanjem djela zanimljivih lokalnoj zajednici i razvijanjem interaktivnih programa o
lokalnim temama. Tamo gdje je usmena tradicija vaàn oblik komunikacije, narodna
knji`nica treba poticati njezino odràvanje i razvoj.
Seoske ~itaonice u Bocvani djeluju kao centri za o~uvanje knjièvnosti Secvana i pro-
mid`bu jezika i kulture Secvana organiziranjem diskusijskih grupa, tradicionalnih
pjesama, plesova i sastanaka.
U Singapuru, Azijski odjel za knji`ni~nu slu`bu nudi slu`be i usluge na lokalnim je-
zicima: kineskom, malajskom i tamilskom.
Knji`nice su na Kubi mjesta na kojima se okupljaju pjesnici, poti~e istraìvanje i o~u-
vanje seoske usmene predaje.
“Seoske knji`nice” u Indiji omogu}uju dokumentiranje tradicionalnog znanja. Izdaju
se i knjige koje pi{u seljaci.
“Memoria Viva” je kompilacija informacija o gra|anskom ratu u [panjolskoj, a smje-
{tana je u Knji`nicama Barcelone.
Gradska knji`nica Hämeenlinna u Finskoj kreirala je wiki o lokalnoj povijesti “Häme-
Wiki” i pou~ava lokalno stanovni{tvo kako ure|ivati taj wiki. Tim se projektom pri-
kupljaju razmi{ljanja o zavi~aju, a istovremeno se u~i o dru{tvenim medijima (http://
www.hamewiki.fi/wiki/Etusivu).
Dràvna knji`nica Queenslanda u Australiji osmislila je standarde za zavi~ajne zbirke
kojima se odre|uje odràvanje i pristup zbirkama koje dokumentiraju povijesni razvoj
lokalne zajednice (http://www.slq.qld.gov.au/info/publib/policy/guidelines/eight).
Regionalna znanstvena knji`nica u Arhangelsku u Rusiji kreirala je portal kao infor-
macijski izvor regionalne mreè posve}en popularizaciji znanja o povijesti i kulturi
regije Arhangelsk. Sve su informacije organizirane po tematskim cjelinama: “folklor”,
“knjièvnost”, “narodna umjetnost i rukotvorine”, “kazali{te”, “vizualne umjetnosti”,
“glazba”, “arhitektura”, “tradicije i obi~aji”. Svaka cjelina sadrì popis osoba i bio-
grafske podatke, kao i obnovljene poveznice na internetske izvore i referentni popis
literature (http://www.cultnord.ru/).
Nacionalna knji`nica Republike Karelije sudjeluje u projektu uspostavljanja distribu-

iranog sustava koji identificira knjige koje imaju svojstvo kulturnog dobra u Rusiji.
Projekt je pokrenula Ruska dràvna knji`nica u sklopu programa na federalnoj razini
“Kultura Rusije” (http://library.karelia.ru/cgi-bin/monuments/index.cgi).
U [panjolskoj projekti digitalizacije lokalne povijesti koje financira Ministarstvo kul-
ture uklju~uju otvorene repozitorije OAI/PMH i Virtualnu knji`nicu povijesnog tiska
(http://prensahistorica.mcu.es/es/estaticos/contenido.cmd?pagina=estaticos/oai).
RODA, Repositorio de Objetos digitales y de aprendizaje. RODA je projekt koji nudi
zbirke tiskane povijesne gra|e smje{tene u Narodnoj knji`nici Caceres, sadrì 118 303
slika u boji, ve}inom iz ostav{tine Antonia Rodrigueza i Mary Monino Brey (http://
roda.culturaextremadura.com).
1.9 Kulturni korijeni narodne knji`nice

Za dugoro~ni je uspjeh knji`nice va`no da svoje djelovanje zasniva na kulturi, od-
nosno kulturama, zemlje ili podru~ja u kojem djeluje. Manje je vjerojatno da }e uspjeti
ako preuzme model organizacije i strukture narodne knji`nice koja djeluje u zemlji ili
na podru~ju razli~ite kulture. Uprava knji`nice moè ispitivanjem stvarnih ili potencijal-
nih korisnika u zajednici, javnim sastancima, fokus-grupama i drugim metodama priku-
pljanja mi{ljenja zajednice idenificirati potrebne slu`be i usluge.
Centralizirani knji`ni~ni sustav Kemerovo kreirao je “BiblioVitu” kako bi omogu}io

osobni razvoj i samoedukaciju korisnika, istovremeno produbljuju}i i pro{iruju}i ra-
spon knji`ni~nih usluga (http://www.kemcbs.com/index.php?page=bv).
Sustav narodnih knj`nica Jaksonville na Floridi (http://jpl.coj.net/res/sites/historyfl.
html) nudi zbirke u kojima se pokazuje povijest i ba{tina dràve i specifi~nih popula-
cija kao {to su afroameri~ki stanovnici na tom podru~ju.
1.10 Knji`nice bez zidova

Da bi narodna knji`nica ispunila svoje zada}e i svrhu, u razvojnim politikama na-
glasak uvijek treba stavljati na slu`be i usluge. Pri zadovoljavanju potreba svoje zajedni-
ce, narodna }e knji`nica osigurati niz slu`bi i usluga, od kojih }e neke (na primjer, velike
zbirke tiskane gra|e) biti najdjelotvornije pruène u zgradi knji`nice. No bez obzira na
to, postoji niz okolnosti u kojima je djelotvornije sa slu`bama i uslugama iza}i izvan zi-
dova knji`nice. Primjeri }e se razlikovati od dru{tva do dru{tva, no za svaku su razvojnu
politiku narodne knji`nice va`na ona na~ela koja polaze od slu`bi i usluga, a ne od zgra-
de knji`nice. Kori{tenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) tako|er
predstavlja uzbudljivu mogu}nost prijenosa knji`ni~nih i informacijskih slu`bi i usluga
izravno u domove i na radna mjesta.
Za pruànje usluga u rijetko naseljenim podru~jima koriste se razli~ita prijevozna

sredstva. Na primjer, pruànje knji`ni~nih i informacijskih usluga ljudima s tjelesnim
ili osjetilnim invaliditetom ili pak onima koji zbog nedostatka prijevoznih sredstava ni-
su u mogu}nosti dolaziti u knji`nicu, osigurava svima pristup slu`bama u njihovim do-
movima ili na radnim mjestima bez obzira na okolnosti. Te su usluge “pokretne knji`-
nice” ponekad smje{tene u kombi ili autobus i, kao {to je ve} re~eno, ne odnose se is-
klju~ivo na knjige, ve} i na multimedije, a sve ~e{}e i na pristup internetu. Kada je o po-
tonjem rije~, vozila se ponekad nazivaju i “infobusevima” (infomobiles).3
Narodna je knji`nica u îleu razvila niz pokretnih slu`bi, bibliobuse, bibliobrodove,

knjigomate, naprtnja~e i bicikle. Te slu`be nude knjige i kulturne aktivnosti za sve
dobne skupine i putuju po svim terenima. One tako|er posje}uju domove umirovlje-
nika, bolnice i zatvore.
U Kataloniji u [panjolskoj, mreà pokretnih knji`nica nudi knjige, multimedije i pri-
stup internetu.
Pokretna knji`nica Leppävirta u Finskoj je knji`nica i multiuslu`ni centar zajednice.
Opremljena je ra~unalom za pristup internetu, nudi informacije o zdravstvenoj za{titi,
prodaje po{tanske marke, a prema potrebi korisnicima dostavlja u njihove domove
lijekove, kupljenu robu, odje}u ili teè po{tanske pakete. Prije uspostavljanja pokret-
ne slu`be, istraìvanjem korisnika utvrdilo se koje usluge starija populacija èli.
Gradsko vije}e Gold Coasta u Australiji uvelo je prvu pokretnu knji`nicu takve vrste
s tri vozila koja se mogu pro{iriti i u tom dodatnom prostoru smje{teni su tehnolo{ki
centri za odrasle i djecu (http://www.goldcoast.qld.gov.au/library/t_library.aspx?pid
=7731).
Bibliobus je naziv za suvremeni pokretni knji`ni~ni centar, obi~no opremljen s najno-
vijom zbirkom knjiga, pristupom internetu, specijaliziranim bazama podataka i au-
diovizualnom opremom namijenjenom obrazovanju i kulturnim priredbama u zajed-
nici. Pokretna knji`nica omogu}ava stanovnicima udaljenih ruralnih podru~ja pri-
stup informacijskim i obrazovnim uslugama, pomaù}i tako u prevladavanju digital-
nog jaza. Bibliobusi se uspje{no koriste u Finskoj, Njema~koj, Rusiji, SAD-u i Ujedi-
njenom Kraljevstvu (http://www.library.ru/3/focus/bibliobus.php).
U Etiopiji se za prijenos knjiga u udaljena sela koriste pokretne knji`nice na magare}i
“pogon” (http://www.ethiopiareads.org/programs/mobile).
1.11 Knji`ni~ne zgrade

Knji`ni~ne zgrade imaju va`nu ulogu u radu narodne knji`nice. Trebaju biti pro-
jektirane tako da odraàvaju funkcije knji`ni~nih slu`bi, trebaju biti dostupne svima u
zajednici i dovoljno fleksibilne za uklju~ivanje novih i izmijenjenih slu`bi. Trebaju biti
3
U drugom izdanju IFLA-ine publikacije Smjernice za pokretne knji`nice objavljenom u engleskom iz-
vorniku 2010., a u hrvatskom prijevodu 2011., koristi se izraz cybermobile koji je na hrvatski preveden
kao IT-vozilo. Nap. ur.
smje{tene u blizini drugih aktivnosti u zajednici, na primjer, trgovina, kulturnih i pro-

metnih centara. Gdje god je mogu}e, knji`nica treba biti otvorena za aktivnosti zajedni-
ce, na primjer, za skupove i izlo`be, a u ve}im zgradama i za kazali{ne, glazbene, audio-
vizualne izvedbe. Dobro iskori{tena narodna knji`nica znatno }e pridonijeti ìvotnosti
gradske sredine i bit }e vaàn obrazovni i dru{tveni centar te mjesto sastajanja, naro~ito
u rijetko naseljenim seoskim sredinama. Knji`ni~ari stoga trebaju osigurati da se sve
mogu}nosti koje knji`ni~na zgrada pruà koriste na {to djelotvorniji na~in i za dobrobit
cijele zajednice.
Glavna knji`nica Turkua u Finskoj predstavlja arhitekturu 21. stolje}a koja nagla{ava
nove koncepte pruànja knji`ni~nih usluga (http://www.turku.fi/Public/default.aspx?
nodeid=1250&culture=en-US&contentlan=2).
Sredi{nja knji`nica u Hjørringu danski je primjer narodne knji`nice 21. stolje}a i ðnaj-
spektakularnija i najpopularnija knji`nica koju treba posjetiti’ (http://splq.info/
issues/vol41_4/07.htm).
Nova zgrada narodne knji`nice u Koldingu u Danskoj smje{tena je u blizini centra
grada s jedinstvenim pogledom na jezero i nekada{nji dvorac Koldinghus. Svojom
transparentno{}u, otvorenim prostorima i svijetlom drvenom unutra{njo{}u nastav-
lja skandinavsku tradiciju ure|enja knji`nica (http://www.librarybuildings.info/
denmark/kolding-library).
Danska dje~ja knji`nica bez knjiga ure|ena je (vi{e ili manje) u skladu s potrebama
djece ali i u skladu s dana{njim dru{tvom znanja (http://splq.info/issues/vol41_3/07.
htm).
Rusko knji`ni~arsko dru{tvo odràva portal “Zgrade knji`nice: arhitektura, ure|enje,
organizacija prostora” s mno{tvom slika knji`nica i ure|enja zgrada (http://rba.okr-
lib.ru/biblioteki/fotogalereya/).
1.12 Gra|a, financijska sredstva i osoblje

Kako bi svoju ulogu zadovoljavaju}e obavila, narodna knji`nica mora raspolagati
odgovaraju}im financijskim sredstvima i to ne samo za osnivanje knji`nice, ve} na traj-
noj osnovi, usvajaju}i nove tehnologije ~im se pojave, za odràvanje i razvijanje svojih
slu`bi radi zadovoljavanja potreba lokalne zajednice. To zna~i da treba osigurati gra|u i
usluge u svim oblicima, redovito je obnavljati u skladu s promjenjivim potrebama grupa
i pojedinaca, uklju~uju}i i novoobjavljenu i zamjensku gra|u te dostupne nove informa-
cijske tehnologije koje moè odràvati. Tako|er, treba osigurati odgovaraju}i broj stru-
~no obrazovanog osoblja te dovoljna sredstva za sve potrebne usluge kako bi ispunila
svoju va`nu ulogu u zajednici. U sljede}im se poglavljima odre|uju i obja{njavaju izvori
neophodni za optimalan rad narodne knji`nice.
1.13 Vrijednost narodnih knji`nica

Poznato je da narodne knji`nice predstavljaju veliku vrijednost za svoje zajednice.
Vrijednost se ~esto odre|uje po tome koju gra|u i usluge knji`nice nude zajednicama. U
pro{losti su narodne knji`nice uglavnom osiguravale pristup tiskanim informacijama i
sluìle kao javni dru{tveni i fizi~ki prostor okupljanja u zajednici. U digitalnom je dobu
uloga i vrijednost narodnih knji`nica osnaèna prednostima koje pruàju nove informa-
cijske tehnologije. To uklju~uje radne stanice, pove}anje propusnosti mreè i organizi-
ranje te~ajeva za rad na ra~unalu. U nekim su zajednicama danas narodne knji`nice je-
dina mjesta koja nude besplatan pristup internetu.
Rasprave o vrijednosti narodnih knji`nica uglavnom su usmjerene na pruànje
tih usluga. Postoje i brojne studije o ekonomskom modeliranju (za kvantitativne poka-
zatelje uspje{nosti vidi poglavlje 6 “Upravljanje narodnim knji`nicama”).
Knji`nice u SAD-u pokrenule su komunikacijski integriranu kampanju podizanja

javne svijesti o vrijednosti svojih usluga na kabelskim televizijskim programima, og-
la{avanjem na javnim servisima, mre`nim mjestima i interaktivnim TV-programima
gdje gledatelji mogu “razgovarati” s knji`ni~arima.
“Knji`nice izgra|uju zajednice” naziv je prve op{irne australske studije o vrijednosti
narodnih knji`nica za njihove zajednice. U izvje{taj su uklju~eni stavovi i mi{ljenja vi{e
od 10 000 ljudi prikupljeni online i tiskanim anketama te putem fokus-grupa (http://
www.slv.vic.gov.au/about/information/publications/policies_reports/plu_lbc.html).
Literatura
Aabø, S. The role and value of public libraries in the age of digital technologies. // Jour-
nal of librarianship and information science 37, 4(2005), 205-211. ¢citirano: 2010-
01-01£. Dostupno na: htpp://lis.sagepub.com/cgi/content/abstract/37/4/205
Berk & Associations. The Seattle Public Library Central Library : economic benefits
assessment. 2005. ¢citirano: 2009-12-30£. Dostupno na: http://www.spl.org/pdfs/
SPLCentral_Library_Economic_Impacts.pdf
Bertelsen, E.; Cranfield, V. Act regarding library services. Copenhagen : Danish Natio-
nal Library, 2001. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.bs.dk/publika-
tioner/english/act/pdf/Act_reg_library_ser.pdf
êsko. Law No.257/2001 Coll. of 29 June 2001 on libraries and terms of operating public
library and information services (Library Act). Prague : National Library of the
Czech Republic, 2003. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://knihovnam.nkp.
cz/english/sekce.php3?page=04_Leg/02_LibAct.htm&PHPSESSID=3658c047e02
4d207dc073e8bc945a775
Cologne city. World literature : library literature in Cologne. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.stadt-koeln.de/5/stadtbibliothek/bibliotheken-archive/
literaturwelt/
Cologne Library Association. Cologne Library Association minibib (kiosk in park). ¢s.
a.£ ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.foerderverein-stadtbibliothek-
koeln.de
Freedominfo.org. Freedominfo.org : the online network of freedom of information advo-
cates. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://freedominfo.org
Goethe-Institute. Sau Paulo-Wissen-Bibliothek-Goethe-Institute : favela projects in Bra-
sil. ¢s.a£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://goethe.de/ins/br/sap/wis/bib/
deindex.htm
Governo do Estado do Paraná. Projects of the Regional Government of Paraná. ¢s.a.£.
¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.cidadao.pr.gov.br
Hage, C. The public library start up guide. Chicago, Ill. : American Library Association,
2004.
The IFLA Internet manifesto. 2002. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.
ifla.org/publications/the-ifla-internet-manifesto Vidi i hrvatski prijevod: IFLA-in Ma-
nifest o Internetu. // Slobodan pristup informacijama u slu`bi kulturnog razvitka :
zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2002. Str. 163-165. Hrva-
tski prijevod dostupan je i na: http://www.ifla.org/en/publications/the-ifla-internet-ma-
nifesto
IFLA/UNESCO public library manifesto. The Hague : IFLA, 1995. ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/VII/s8/unesco/manif.htm Vidi i hrvatski prijevod:
IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice. // HBD Novosti 5(1994/1995),
11. Hrvatski prijevod dostupan je i na: http://archive.ifla.org/VII/s8/unesco/manif.htm
IFLA/UNESCO school library manifesto. 1999. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na:
http://www.ifla.org/en/publications/iflaunesco-school-library-manifesto-1999 Vidi i
hrvatski prijevod: IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za {kolske knji`nice. // Vjesnik
bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), 158-161. Hrvatski prijevod dostupan je i na: http://
www.ifla.org/en/publications/iflaunesco-school-library-manifesto-1999
Kekki, K.; Wigell-Ryynänen, H. Finnish public library policy 2015. National strategic
areas of focus. Publications of the Ministry of Education, 2009. ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.minedu.fi/OPM/Julkaisut/2009/kirjasto_ohjelma.
html?lang=en
Larsen, J.; Wigell-Ryynänen, B. Nordic public libraries in the knowledge society. Kø-
benhavn : Danish National Library Authority, 2006. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.bs.dk/publikationer/english/nnpl/pdf/nnpl.pdf
Latimer, K.; Niegaard, H. IFLA library building guideline : developments & reflec-
tions. München : K. G. Saur, 2007.
Levin, Driscoll & Fleeter. Value for money : Southwestern Ohio’s return form invest-
ment in public libraries. 2006. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: 9libraries.info/
docs/EconomicBenefitsStudy.pdf
Library Council of New South Wales; J. L. Management Services; State Library of New
South Wales. Enriching communities : the value of public libraries in New South
Wales. Sydney : Library Council of N.S.W., 2008.
Maine State Library. Library use value calculator. ¢s.a.£. ¢citirano 2010-01-01£. Dostupno
na: http://www.maine.gov/msl/services/calculator.htm
Mattern, S. Public places, info spaces : creating the modern urban library. Washington,
D. C. : Smithsonian Books, 2005.
MD Brasil Ti & Telecom. MD Brasil Ti & Telecom : Sao Paulo, Brazil favela “Monte
Azul”. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: www.monteazul.com.br ¢povez-
nica prekinuta 2010-25-5£.
Mobile library guidelines / revision by a working group of the IFLA Public Libraries
Section, co-ordinated by Ian Stringer. The Hague : IFLA Headquarters, 2010. (IF-
LA professional report ; no. 123). Vidi i hrvatski prijevod: Smjernice za pokretne
knji`nice / prera|eno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne
knji`nice na ~elu s Ianom Stringerom ; ¢s engleskog prevela Sanja Kova~evi}£. Za-
greb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2011. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`-
ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 26)4
Romero, S. Library architecture : recommendations for a comprehensive research pro-
ject. Barcelona : Colegio de Arquitectos de Catalunya, 2008.
SirsiDynix. SirsiDynix Institute. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.sirsi-
dynixinstitute.com
State Library of Queensland. Standards and guidelines. ¢s.a£. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.slq.qld.gov.au/info/publib/build/standards
Thorhauge, J. Danish library policy : a selection of recent articles and papers. Biblio-
teksstyrelsen. Copenhagen : Danish National Library Authority, 2002. ¢citirano:
2010-01-01£. Dostupno na: http://www.bs.dk/publikationer/english/library_policy/
pdf/dlp.pdf
Urban Libraries Council; The Urban Institute. Making cities stronger : public library
contributions to loccal development. 2007. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na:
http://www.urban.org/uploadedpdf/1001075_stronger_cities.pdf
Zgrade
Bisbrouck, M. ¢et al£. Libraries as places : buildings for the 21st century. München : K.
G. Saur, 2004. (IFLA publications series ; no. 109)
Bryan, C. Managing facilities for results : optimizing space for services. Chicago, Ill. :
American Library Association, 2007.
Dewe, M. Planning public library buildings : concepts and issues for the librarian. Al-
dershot, England : Ashgate, 2006.
Hauke, P. Bibliotheken bauen und ausstatten. Bad Honnef : Bock + Herchen, 2009.
Dostupno na: http://edoc.hu-berlin.de/oa/books/ree8FL3pymekE/PDF/25Gh3Uyw
L6dIY.pdf
IFLA Section on Library Buildings and Equipment. Intelligent library buildings : pro-
ceedings of the tenth seminar of the IFLA Section on Library Buildings and Equi-
pment, The Hague, Netherlands, 24-29 August, 1997 / Marie-Françoise Bisbrouck
and Marc Chauveins, editors. München : K.G. Saur, 1999. (IFLA publications se-
ries ; no. 88)
4
U izvorniku je u popisu literature navedeno prvo izdanje iz 1991. Nap. ur.
Koontz, C. M. Library facility siting and location handbook. Westport, Conn. : Green-
wood Press, 1997.
Latimer, K.; Niegaard, H. IFLA library building guidelines : developments & reflec-
tions. München : K. G. Saur, 2007.
Niegaard, H.; Schulz, K.; Lauridsen, J. Library space : inspiration for building and de-
sign. Copenhagen : Danish National Library Authority, 2009.
2 Pravni i financijski okvir
“Odgovornost za narodnu knji`nicu imaju lokalne i nacionalne vlasti.
Ona mora biti poduprta posebnim pravnim propisima i financirana od nacionalne
i lokalne vlasti. Knji`nica mora biti bitnom sastavnicom svake dugoro~ne strategije
na podru~ju kulture, osiguranja informacija, opismenjivanja i obrazovanja.”
2.1 Uvod
Narodne knji`nice u svojim zajednicama na lokalnoj razini osiguravaju pristup
znanju i informacijama na dobrobit pojedinca i dru{tva u cjelini. Kako bi osigurale razi-
nu usluga potrebnu da ispune svoje zada}e, narodne knji`nice trebaju biti poduprte za-
konom i zadovoljavaju}e financirane.
2.2 Odnos narodne knji`nice i vlasti

Postoje mnogobrojni modeli odnosa narodnih knji`nica i vlasti. Zakoni kojima se
reguliraju njihove aktivnosti i financiranje tako|er su razli~iti i sloèni. U razli~itim su
zemljama pokrajine, regije, dràve ili gradovi, potpuno ili djelomi~no, odgovorni za
knji`ni~nu slu`bu. Kako je narodna knji`nica lokalna slu`ba, za njezin je rad naj~e{}e
odgovorna lokalna vlast. Me|utim, u nekim se zemljama narodne knji`nice osnivaju na
regionalnoj ili dràvnoj razini pa ponekad nacionalna knji`nica ima odgovornost za pru-
ànje usluga narodne knji`nice. Postoje i slu~ajevi kada dvije ili vi{e razina vlasti sura-
|uju u osiguravanju rada narodnih knji`nica.
Estonski zakon o narodnim knji`nicama (1998.) podrobno razra|uje odgovornost sva-

ke razine vlasti. U njemu se kaè da narodnu knji`nicu osniva lokalno tijelo vlasti te
da je regionalna ili gradska knji`nica odgovorna za koordinaciju knji`ni~nih slu`bi,
me|uknji`ni~ne posudbe i pokretnih knji`nica. Lokalna vlast odgovorna je za osigu-
ravanje sredstava za pla}e zaposlenika, a sredstva za nabavu gra|e osiguravaju lokalna
vlast i dràva.
Dràvna knji`nica Queenslanda u Australiji izdaje smjernice i standarde za narodne
knji`nice u Queeslandu s ciljem unapre|enja poslovanja i postavljanja realnih ciljeva
za narodne knji`nice u Queenslandu (vidi Dodatak 6) (http://www.slqqld.gov.au/info/
publib/build/standards).
Udruènje regionalnih knji`ni~nih konzorcija (ARBICON) u Rusiji osnovano je kako

bi koordiniralo knji`ni~ne aktivnosti i pobolj{alo kvalitetu usluga moderniziranjem
upravljanja resursima spajanjem knji`ni~nih konzorcija (http://www.arbicon.ru).
2.2.1 Alternativne strukture

U nekim je zemljama lokalna vlast formalno odgovorna za narodne knji`nice, ali
s obzirom na to da ne raspolaè sredstvima za njihovo financiranje, tu ulogu preuzimaju
razne nevladine organizacije ili privatne fondacije. No, da bi se osigurao njezin odgo-
varaju}i razvoj i uloga u informacijskoj mreì, narodna knji`nica treba biti usko poveza-
na i financirana od strane odgovaraju}e razine vlasti. Krajnji cilj treba biti da se narodne
knji`nice obuhvate formalnom dràvnom strukturom pod okriljem nacionalnog zako-
nodavstva i da budu odgovaraju}e financirane.
Argentina je osnovala narodne knji`nice koje podràvaju nevladine udruge ili organi-
zirane zajednice, a regulirane su nacionalnim zakonodavstvom.
2.2.2 Nacionalna informacijska politika

Kako bi se raspoloìvi knji`ni~ni i informacijski izvori {to u~inkovitije iskoristili,
te kako bi se potpuno iskoristile sve prednosti koje pruà razvoj digitalnih informacij-
skih izvora, mnoge zemlje utvr|uju nacionalnu informacijsku politiku. Narodne knji`-
nice trebaju biti klju~na sastavnica te politike i osigurati svoje sudjelovanje u njezinoj
izradi.
Poslanje Dostavnog centra i usluga specijalne podr{ke CePSE (Central de Préstec i

Serveis Especials) usmjereno je na pruànje usluga i stru~nu zbirku kako bi se una-
prijedilo poslovanje narodnih i {kolskih knji`nica u Kataloniji u [panjolskoj (http://
cultura.gencat.cat/cepse).
2.2.3 Usluge e-vlade

E-vlada (ðe’ kao elektroni~ka) nastoji angaìrati stanovni{tvo za sudjelovanje u
vlasti na korisni~ko usmjereni na~in te uz pomo} nove tehnologije razvijati u~inkovite i
kvalitetne vladine usluge i sustave dostave. Korisni~ki usmjerena e-vlada zna~i da }e
vlade osigurati usluge i izvore oblikovane u skladu sa stvarnim potrebama korisnika,
uklju~uju}i gra|ane, stanovnike, vladine zaposlenike i druge. Za knji`nice je va`no to
{to korisni~ki usmjerene usluge e-vlade mogu biti dodijeljene lokalnim knji`nicama.
Narodne su knji`nice ~esto prepoznate kao najbolji partneri za pruànje usluga e-vlade
s obzirom da predstavljaju najlogi~niju javnu to~ku pristupa. To zna~i i dodatna vladina
sredstva za pruànje tih usluga. Za to su neophodni odgovaraju}a oprema, veze i obrazo-
vano osoblje s odre|enim znanjima.
Pravni i financijski okvir 33
Uloga narodnih knji`nica jest pruànje usluga javnosti. No bez obzira na to, u slu-
~aju e-vlade narodne knji`nice ponekad nisu spremne ili upozorene da vlada prelaskom
na pruànje usluga putem weba prestaje s direktnim pruànjem usluga gra|anima. U
tom slu~aju se moraju poduzeti pripreme i osmisliti procedure kako bi knji`nica pruàla
te vladine usluge u okviru svog poslanja i raspoloìvih sredstava. Preporu~uje se ispiti-
vanje osposobljenosti osoblja i trenutnog partnerstva s vladom kako bi se osigurale za-
dovoljavaju}e pripreme za taj, kako se ~ini, neizbjeàn trend u zajednicama.
Udruga narodnih knji`nica Pascoa na Floridi u SAD-u zapo{ljava predanog knji`ni~a-

ra zaduènog za e-vladu, te ima poseban dio knji`ni~nih mre`nih stranica posve}enih
e-vladi. Na primjer, stranica “Vladine usluge online” pruà najtraènije usluge lokal-
ne, gradske, pokrajinske, dràvne te federalne vlade (http://pascolibraries.org).
Dràvna knji`nica New Jerseyja u SAD-u napravila je mre`ne stranice s informacija-
ma koje mogu pomo}i gra|anima u te{kim ekonomskim vremenima. Sadrì savjete
vezane uz zapo{ljavanje, financije, doma}instvo, zdravlje, roditeljstvo i stariju dob.
Svaka od tema ima i poveznice na daljnje informacije koje nudi e-vlada (http://gethelp.
njlibraries.org).
2.3 Zakonski propisi o narodnoj knji`nici

Narodne knji`nice trebaju se temeljiti na zakonskim propisima, {to osigurava nji-
hov razvoj i mjesto u dràvnoj strukturi. Postoji vi{e vrsta propisa o narodnim knji`-
nicama. U nekim zemljama ili pokrajinama postoje posebni zakonski propisi o narod-
nim knji`nicama dok je u drugima djelatnost narodnih knji`nica ure|ena zakonskim
propisima koji se odnose na razli~ite vrste knji`nica. Propisi o narodnoj knji`nici me-
|usobno se razlikuju i svojim odredbama. Mogu biti jednostavni i odre|ivati osnivanje
narodnih knji`nica, prepu{taju}i standarde slu`bi razinama vlasti izravno odgovornima
za knji`nicu, ili sloèniji pa detaljnije odre|ivati koje se usluge moraju pruìti i po kojem
standardu.
S obzirom na to da se dràvne strukture uvelike razlikuju od zemlje do zemlje,
oblik i detalji zakonskih propisa o narodnoj knji`nici tako|er se znatno razlikuju. Bez
obzira na razlike, oni trebaju odre|ivati koja je razina vlasti odgovorna za njihov rad i
financiranje. Zakonom tako|er treba odrediti poloàj narodne knji`nice u sklopu svih
knji`nica u odre|enoj zemlji ili pokrajini.
Meksiko i Venezuela imaju posebne zakone za narodne knji`nice, dok su u Kolumbiji

i Brazilu oni sastavni dio zakona o informacijskim slu`bama.
Finski Zakon o knji`nicama (1998.) odre|uje da slu`bu narodne knji`nice moraju
osigurati jedinice lokalne samouprave, nezavisno ili u suradnji s drugim narodnim
knji`nicama te da narodne knji`nice moraju sura|ivati s drugim vrstama knji`nica;
pri tome lokalna uprava vrednuje knji`nice i informacijske slu`be koje osigurava (vidi
Dodatak 2).
Ustav Ju`noafri~ke Republike iz 1996. godine donosi ustavni okvir za odre|ivanje

knji`ni~nih i informacijskih slu`bi u zemlji. U njemu se kaè da su “sve knji`nice
osim nacionalnih” isklju~ivo u nadle`nosti pokrajinskog zakonodavstva. Stoga je od-
govornost pokrajina da razvijaju zakonski okvir kojim }e osigurati rad knji`ni~nih i
informacijskih slu`bi.
U Armeniji su lokalne vlasti odgovorne za financiranje i odràvanje narodnih knji`-
nica. Zakon o lokalnoj samoupravi odre|uje njihove odgovornosti za odràvanje i
razvijanje narodnih knji`nica.
U Ruskoj Federaciji postoje dva zakona o knji`nicama na federalnoj razini, Zakon o
knji`nicama i Zakon o obveznom primjerku. Iako je ve}i dio Zakona o knji`nicama
posve}en upravo narodnim knji`nicama, Zakon se ne odnosi samo na njih.
Talijanski Ustav daje regijama kontrolu nad narodnim knji`nicama koje su osnovali
gradovi, op}ine i pokrajine. Neke su regije donijele Zakon o knji`nicama kako bi se
uredila suradnja izme|u knji`nica i drugih informacijskih, dokumentacijskih, kultur-
nih i obrazovnih ustanova te kako bi se postavili kvalitativni standardi.
Vije}e Europe i EBLIDA (European Bureau of Library, Information and Documen-
tation Associations) objavili su smjernice o knji`ni~nom zakonodavstvu i politici.
2.3.1 Srodni zakonski propisi

Osim zakona o narodnim knji`nicama, djelatnost narodnih knji`nica odre|ena je
i nizom drugih zakonskih propisa. Tu su uklju~eni propisi o financijskom poslovanju,
za{titi podataka, radnim i sigurnosnim uvjetima za osoblje i sl. Ravnatelji knji`nica tre-
baju poznavati zakonske propise koji se odnose na rad narodne knji`nice.
Trebaju biti upoznati i s globalnim trgova~kim pregovorima i politikom i ugovo-
rima koji iz njih proizlaze, jer oni mogu znatno utjecati na narodne knji`nice. U takvim
slu~ajevima knji`ni~ari trebaju iskoristiti svaku priliku da posljedice i utjecaj takvih po-
litika na narodne knji`nice predstave javnosti i politi~arima.
2.3.2 Autorsko pravo

Zakon o autorskom pravu, posebno onaj koji se odnosi na elektroni~ke publika-
cije, vrlo je vaàn za rad narodne knji`nice. On je neprestano podloàn promjenama i
izmjenama, pa stoga knji`ni~ari trebaju biti u tijeku s najnovijim doga|anjima u zako-
nodavstvu koji se ti~u svih vrsta gra|e. Knji`ni~ari trebaju podràvati i promicati zako-
ne o autorskom pravu kako bi postigli ravnoteù izme|u prava autora i potreba svojih
korisnika.
U Republici ê{koj knji`ni~arsko dru{tvo SKIP na vlastitu je inicijativu sudjelovalo

u pripremi Zakona o autorskom pravu. Nakon rasprave s Ministarstvom kulture i Od-
borom za kulturu ê{kog parlamenta, uklju~ene su promjene povoljne za knji`nice.
2.3.3 Pravo na javnu posudbu

U nekim su zemljama uvedeni zakonski propisi o pravu na javnu posudbu koji
osiguravaju nov~anu naknadu autorima i ostalim osobama uklju~enim u izradu knjige,
u skladu s njezinom dostupno{}u i posudbom u narodnim knji`nicama. Pri tome je va`-
no da se sredstva za pla}anje prava na javnu posudbu ne uzimaju iz sredstava knji`nica
za nabavu gra|e. No ako se pravo na javnu posudbu zasebno financira, ono osigurava
podr{ku autorima i ne utje~e na prora~un narodnih knji`nica. U nekim se slu~ajevima
na taj na~in ujedno osiguravaju korisni statisti~ki podaci o posudbi knjiga odre|enih
autora. Knji`ni~ari trebaju sudjelovati u razvoju onih modela prava na javnu posudbu
koji se ne financiraju sredstvima knji`nice.
Danska vlada osigurava sredstva za naknade za javnu posudbu koja se ispla}uju dan-
skim autorima, prevoditeljima, umjetnicima, fotografima i skladateljima koji sudjeluju
u izradi tiskane publikacije. To se definira kao kulturna podr{ka (http://www.bs.dk).
U Australiji pravo na javnu posudbu administrira Ministarstvo za okoli{, vode, ba{ti-
nu i umjetnost koje se brine da odre|eni australski stvaratelji i nakladnici dobiju
naknadu na osnovi smanjene zarade zbog dostupnosti njihovih djela za posudbu u
narodnim knji`nicama. Pravo na naknadu za javnu posudbu podupire oboga}ivanje
australske kulture poticanjem rasta i razvoja australskog knjièvnog stvarala{tva i
nakladni{tva (http://www.arts.gov.au/books/lending_rights/public_lending_right_-_
guidelines_for_claimants).
2.4 Financiranje
Zadovoljavaju}e financiranje presudno je za uspje{no djelovanje narodne knji`ni-
ce. Bez odgovaraju}eg dugoro~nog financiranja nemogu}e je razviti politiku pruànja
usluga i u~inkovito kori{tenje raspoloìvih resursa. To se moè pokazati nizom primjera:
nova zgrada knji`nice bez odgovaraju}ih sredstava za odràvanje, zbirke novih knjiga
bez novca za njihovu zamjenu i ra~unalni sustavi bez sredstava za odràvanje i nadograd-
nju. Financiranje je potrebno ne samo za osnivanje narodne knji`nice, ono treba biti
osigurano na sigurnoj i trajnoj osnovi i korisnici trebaju biti upoznati s financijskim po-
trebama.
Knji`nice u SAD-u na mre`nim stranicama nude kalkulator pomo}u kojeg se moè

odgovoriti na pitanja “Koliko vam je vrijedna va{a knji`nica? Koliko biste platili iz
svojega dèpa za svoju knji`nicu?” (http://www.maine.gov/msl/services/calculator.
htm).
Vlada dràve Queensland preko Dràvne knji`nice Queenslanda nagla{ava obvezu
osiguravanja besplatne narodne knji`nice (http://www.slq.qld.gov.au/_data/assets/
pdf_file/0017/122048/SLQ_-_Service_Level_Agreement_-_September_2008.pdf).
Regionalna op}a znanstvena knji`nica Vladimirskaja sastavila je priru~nik “Usluge
koje se napla}uju u op}inskim i gradskim knji`nicama” (http://www.library.vladimir.
ru/load/metod_03.doc). Primjeri godi{njih izvje{taja dostupni su na knji`ni~nim

mre`nim stranicama (http://slib.admsurgut.ru/inf13.htm).
Sredi{nja gradska dje~ja knji`nica Kemerova odràva godi{nje javne sastanke s ~ita-
teljima (http://www.okrlib.ru/chitatelyam/biblioteka_kak_ona_est) na kojima izvje-
{tava o radu i postignu}ima knji`nice, najavljuje budu}a doga|anja i razmjenjuje po-
datke s korisnicima. Ti izvje{taji pomaù u pokrivanju knji`ni~nih tro{kova.
2.4.1 Prioriteti
Narodna knji`nica i usluge koje pruà predstavljaju dugoro~nu investiciju na do-
brobit zajednice i stoga ih treba odgovaraju}e financirati. O~ito je da ni u najbogatijim
dru{tvima nije mogu}e osigurati dovoljno sredstava za potrebe svih slu`bi. Stoga je neo-
phodno slu`be razvijati planski, s jasno postavljenim prioritetima, bez obzira na sred-
stva kojima raspolaù knji`nice. Kako bi se odredilo strate{ko planiranje i po{tivanje
dogovorenih prioriteta, treba utvrditi pisane smjernice za rad slu`bi. Njih treba razma-
trati u redovitim razmacima i po potrebi revidirati.
2.4.2 Partnerstva i suradnje

Bez obzira na veli~inu ili sredstva kojima raspolaè niti jedna narodna knji`nica
ne moè sama zadovoljiti sve zahtjeve svojih korisnika. Sudjelovanjem u partnerstvima
i mreàma i sura|uju}i s ostalim knji`nicama i srodnim ustanovama, narodna knji`nica
svojim korisnicima pobolj{ava pristup ve}em rasponu gra|e.
Narodna knji`nica okruga Queens u New Yorku u SAD-u sura|uje s Brooklynskim

dje~jim muzejom i muzejom Exploratorium u San Franciscu u Kaliforniji kako bi
muzejske izlo{ke doveli u dje~je sobe. Projektom Znanost na policama èli se olak{ati
upoznavanje znanosti, matematike i tehnologije te relevantnu gra|u u~initi dostup-
nom mladim korisnicima i njihovim roditeljima u zajednici u kojoj se govori ~ak 97
jezika (http://www.queenslibrary.org).
2.4.3 Izvori financiranja

Narodne knji`nice financiraju se iz mnogih izvora, no udio financiranja iz svakog
pojedinog izvora razlikuje se ovisno o lokalnim ~imbenicima u odre|enoj zemlji.
Glavni izvori su:
iz poreza na lokalnoj, regionalnoj ili sredi{njoj razini
namjenska sredstva iz sredi{njeg, regionalnog ili lokalnog prora~una.
Sekundarni izvori prihoda mogu uklju~ivati:
donacije raznih financijera, tijela ili pojedinaca
prihod od komercijalnih aktivnosti kao {to su izdava~ka djelatnost, prodaja knji-
ga, prodaja umjetni~kih djela ili rukotvorina
prihod od korisnika (npr. zakasnina)
prihod od napla}ivanja pojedina~nih usluga (npr., fotokopiranje i ispis)

sponzorstva vanjskih organizacija
sredstva od lutrije za odre|ene programe.
2.4.4 Napla}ivanje usluga

U IFLA-inom i UNESCO-vom Manifestu za narodne knji`nice kaè se: “Usluge na-
rodne knji`nice u na~elu su besplatne.” Napla}ivanje usluga i ~lanarine ne smije biti iz-
vor prihoda za narodne knji`nice, jer se na taj na~in prema kriteriju mogu}nosti pla}anja
odre|uje tko se moè sluìti narodnom knji`nicom. Time se ograni~ava pristup i kr{i
osnovno na~elo da je narodna knji`nica dostupna svima. Unato~ tome, u nekim se zem-
ljama napla}uje ~lanarina i odre|ene usluge. Napla}ivanje neizbje`no onemogu}ava pri-
stup onima koji nisu u mogu}nosti platiti. Stoga ga treba shvatiti kao privremenu mjeru,
a ne kao oblik trajnog financiranja narodne knji`nice.
U pojedinim je zemljama uobi~ajeno napla}ivanje zakasnina za ka{njenje s povra-
tkom gra|e. Ta je mjera ponekad neophodna kako bi se osigurala neometana cirkulacija
gra|e i sprije~ilo njeno duè zadràvanje kod jednog korisnika. Visina zakasnine ne smi-
je biti prevelika kako ne bi odbila korisnike od knji`nice. Ponekad se napla}uju i poje-
dine usluge, na primjer fotokopiranje ili upotreba pisa~a. No i tu treba paziti da iznos ne
bude previsok i da ne odbija korisnike.
2.4.5 Financiranje tehnologije

Kad god je mogu}e, narodne knji`nice moraju koristiti nove tehnologije za una-
pre|ivanje postoje}ih slu`bi i usluga te za osnivanje novih. To podrazumijeva znatne
investicije u razne vrste elektroni~ke opreme i oslanjanje na tu opremu u pruànju uslu-
ga. Kako bi se i dalje u~inkovito djelovalo, oprema se treba redovito nadogra|ivati i
mijenjati. Budu}i da to zna~ajno utje~e na financiranje narodne knji`nice, treba razradi-
ti plan zamjene i nadogra|ivanja tehnolo{ke opreme.
Dràvna knji`nica u Queenslandu u Australiji sastavlja okvirni plan u~inkovitog i dje-

lotvornog kori{tenja tehnologije kao sastavnog dijela usluga narodne knji`nice (http://
www.slq.qld.gov.au/_data/assets/pdf_file/0006/162726/SLQ_-_Queensland_Public_
Library_Standards_and_Guidelines_-_Technology_Standard_-April_2010.pdf).
2.4.6 Financiranje iz vanjskih izvora

Knji`ni~ari trebaju biti proaktivni u traènju vanjskih izvora financiranja narod-
ne knji`nice, ali ne smiju prihvatiti takvo financiranje koje bi zna~ilo ugroàvanje osno-
vnog statusa narodne knji`nice kao svima dostupne slu`be. Komercijalne organizacije,
na primjer, mogu ponuditi svoja sredstva pod uvjetima koji bi mogli {tetiti univerzalnoj
prirodi slu`bi i usluga narodne knji`nice. Prije nego se po~nu provoditi, svi prijedlozi
moraju biti zabiljeèni i sve se zainteresirane strane moraju s njima suglasiti.
Narodna knji`nica u Tarragonu u [panjolskoj dobiva sredstva od gradskih poslovnih

tvrtki za pruànje komercijalnih i ekonomskih informacijskih usluga.
Fondacija Narodne knji`nice Chicaga u SAD-u neprofitna je organizacija koja podu-
pire zbirke i programe Narodne knji`nice Chicago. Ova fondacija je osigurala po~etna
sredstva za nove programe, kao {to je nabava nove tehnologije, te za produènje rad-
nog vremena nedjeljom i u ve~ernjim satima (http://www.chicagopuliclibraryfounda-
tion.org/about/).
2.5 Upravljanje narodnom knji`nicom

Narodnom knji`nicom treba upravljati pravilno osnovano tijelo sastavljeno ve}i-
nom od predstavnika lokalne zajednice, uklju~uju}i i one izabrane u lokalno ili knji`ni-
~no vije}e. Knji`ni~ni odbori i vije}a trebaju imati pravilnik o radu i njihov rad treba
biti otvoren za javnost. Trebaju se sastajati redovito i objaviti dnevni red i zapisnike sa-
stanaka, te godi{nja i financijska izvje{}a. Uobi~ajeno je da je upravlja~ko tijelo odgovor-
no za politiku poslovanja, a ne za svakodnevnu djelatnost knji`nice. Ravnatelj knji`nice
treba mo}i redovito prisustvovati sastancima upravlja~kog tijela knji`nice i s njim usko
sura|ivati. Dokumenti vezani za politiku trebaju biti dostupni javnosti, a gdje god je
mogu}e treba osigurati sudjelovanje gra|ana u razvoju narodne knji`nice.
Knji`ni~ari u narodnim knji`nicama moraju snositi punu odgovornost za svoje
djelovanje, kako svojim upravlja~kim tijelima tako i lokalnoj javnosti, redovito sastav-
ljaju}i izvje{}a, odràvaju}i javne sastanke i konzultacije. Tako|er, moraju odràvati naj-
vi{u razinu stru~nih standarda u ispunjavanju svojih du`nosti i savjetovanju upravlja~-
kog tijela. Iako kona~nu odluku o politici donose upravlja~ko tijelo i ravnatelj, treba na-
stojati da se u to uklju~e i gra|ani koji su stvarni ili potencijalni korisnici knji`nice. U
nekim je zemljama razvijen koncept “knji`ni~ne povelje” koji odre|uje i promi~e razinu
usluge koju narodna knji`nica osigurava (za primjer povelje vidi Dodatak 3). Njome se
uspostavlja “ugovor” izme|u knji`nice i korisnika. Knji`ni~ne povelje imaju ve}u vje-
rodostojnost ako su sastavljene u dogovoru s korisnicima.
Finska sveu~ili{na knji`nica sastavila je dokumentaciju o planiranju tehnologije za bo-

lje upravljanje e-uslugama – e-medijima i e-zbirkama. Sadrì smjernice za kori{tenje
opreme; za obrazovanje; za telekomunikacije i propusnost mreè; za filtriranje pristupa
mreì; standarde za tehnologiju, odnosno broj ra~unala i planove za zamjenu postoje}e
opreme (http://www.docstoc.com/docs/29302907/Joensuu-University-Library).
Dràvna knji`nica Queenslanda u Australiji sastavila je standarde i smjernice za mi-
nimalni set usluga koje zajednici osiguravaju u~inkovit pristup knji`nici te uslugama
i zbirkama koje nudi (vidi Dodatak 6).
2.6 Administracija narodne knji`nice

Narodna knji`nica treba biti dobro vo|ena i treba imati dobru administraciju. Vo-
|enje narodne knji`nice usmjereno je pobolj{anju usluga koje pruà korisnicima i nije
samo sebi cilj. Ono treba biti djelotvorno i odgovorno. Da bi postiglo {to bolje rezultate,
administrativno i upravlja~ko osoblje velike narodne knji`nice treba biti multidiscipli-
narno, uklju~ivati osoblje sa specijaliziranim znanjima i vje{tinama, na primjer, knji`-
ni~are, ra~unovo|e, osobe zaduène za odnose s javno{}u i sistemske knji`ni~are. Po-
nekad je potrebna i pomo} osoblja krovne organizacije ili srodnih organizacija u pojedi-
nim podru~jima, na primjer, pravnika ili osoblja zaduènog za pla}e i mirovine.
2.7 Publicitet i promid`ba

Narodne knji`nice djeluju u sve sloènijem dru{tvu koje od ljudi zahtijeva sve vi-
{e vremena i pozornosti. Stoga je va`no da knji`nice obavje{tavaju o svojoj prisutnosti i
uslugama koje nude. Pri tome se mogu sluìti nizom promid`benih metoda, od jedno-
stavnih kao {to su obavijesti o knji`nici na zgradi knji`nice, leci s obavijestima o radnom
vremenu i uslugama, do sloènijih kao {to su reklamni programi i uporaba mre`nih stra-
nica za promociju knji`ni~nih slu`bi i aktivnosti (vidi poglavlje 7 “Marketing narodnih
knji`nica”).
Literatura
Betor, J.; Jaeger, P.; McClure C. Citizen-centred e-government services : benefits, costs
and research needs. // Proceedings of the 2008 internaational conference on Digital
government research. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://portal.acm.org/
citation.cfm?id=1367832.1367858
Freedom of information act : (FOIA). ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://
www.justice.gov/oip/
IFLA. Public libraries section. Acts on library services ¢s.a£. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.ifla.org/V/cdoc/acts.htm
IFLA Section of Public Libraries. The public library as the gateway to the information
society : the revision of the IFLA guidelines for public libraries. // Proceedings of
the IFLA/UNESCO pre-conference seminar on public libraries, 1997. The Hague :
IFLA, 1998.
Karppinen, D.; Genz, M. National information policies : improving public library ser-
vices? : thesis (M.S.). Florida State University, 2004. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostup-
no na: http://etd.lib.fsu.edu/theses/available/etd-08232004-225005/
Kretzmann, J.; Rans, S. The engaged library : Chicago stories of community building.
Chicago, Ill. : Urban Libraries Council, 2005. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na:
http://www.urbanlibraries.org/associations/9852/files/ULC_PFSC_Engaged_0206.
pdf
Maine State Library. Library use value calculator. ¢s.a.£ ¢citirano: 2010-01-01£. Dostup-
no na: http://www.oclc.org/reports/funding/fullreport.pdf
Sarkodie-Mensah, K. Helping the difficult library patron : new approaches to exami-

ning and resolving a long-standing and ongoing problem. New York : Haworth In-
formation Press, 2002.
Susman, T. Safeguarding our patron’s privacy : what every librarian needs to know about
the USA PATRIOT Act & related anti-terrorism measures : a satellite teleconference
cosponsored by American Association of Law Libraries, American Library Associa-
tion, Association of Research Libraries, Medical Library Association, Special Li-
braries Association. Washington, D. C. : Association of Research Libraries, 2002.
Urban Libraries Council; The Urban Institute. Making cities stronger: public library
contributions to local development. 2007. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://
www.urban.org/uploadedpdf/1001075_stronger_cities.pdf
Walker, J.; Manjarrez, C. Partnerships for free choice learning : public libraries, museu-
ms and public broadcasters working together. Washington, D. C. : Urban Institute,
2003.
World Intellectual Property Organization. Collection of laws for electronic access (CLEA).
¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.wipo.int/clea/en/
Woodward, J. What every librarian should know about electronic privacy. Westport,
Conn. : Libraries Unlimited, 2007.
Yarrow, A.; Clubb, B.; Draper, J. IFLA Public Libraries Section. Public libraries, archi-
ves and museums : trends in collaboration and cooperation. The Hague : IFLA,
2008. (IFLA profesional reports ; no. 108). Dostupno na: http://www.ifla.org/en/pu-
blications/ifla-professional-reports-108
3 Zadovoljavanje potreba korisnika
“Slu`be se narodne knji`nice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira
na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili dru{tveni poloàj.
Da bi se osigurala nacionalna knji`ni~na koordinacija i suradnja, u pravnim se
propisima i strate{kim planovima mora definirati i promicati nacionalna knji`ni~na
mreà zasnovana na dogovorenim standardima.
Mreà narodnih knji`nica mora se vezati uz nacionalne, regionalne, znanstvene i
stru~ne knji`nice, kao i uz knji`nice {kola, fakulteta i sveu~ili{ta.
Slu`be moraju biti fizi~ki pristupa~ne svim ~lanovima zajednice. To zahtijeva pri-
kladno smje{tene knji`ni~ne zgrade, primjerene prostore za ~itanje i studij, odgovaraju-
}u tehnologiju i dovoljno dugo i prikladno radno vrijeme. To tako|er podrazumijeva
vanjske slu`be za korisnike koji ne mogu do}i u knji`nicu.
Knji`ni~ne se slu`be moraju prilagoditi razli~itim potrebama zajednica u seoskim
i gradskim podru~jima.”
3.1 Uvod
Kako bi uspje{no ostvarila svoje ciljeve, narodna knji`nica mora biti potpuno pris-
tupa~na svim svojim korisnicima. Korisnik je termin koji se koristi u Smjernicama, a
podrazumijeva i one koji trenutno nisu korisnici knji`nice, ali potencijalno mogu biti.
Taj termin implicira i potrebe i èlje pojedinaca koje treba prepoznati i zadovoljiti.5
Korisnici mogu izabrati ho}e li ili ne koristiti usluge koje nudi narodna knji`nica.
Stoga, svako ograni~enje pristupa, bilo ono namjerno ili slu~ajno, smanjuje mogu}nost
ispunjavanja osnovnog poslanja i uloge narodne knji`nice, a to je zadovoljavanje knji`-
ni~nih i informacijskih potreba svoje zajednice. Sljede}e su sastavnice va`ne za djelot-
vornost narodne knji`nice:
identificiranje potencijalnih korisnika
analiza korisni~kih potreba
razvijanje usluga za pojedine grupe ili pojedince
uvo|enje politike skrbi o korisnicima
promicanje obrazovanja korisnika za kori{tenje knji`nice
5
U prvom izdanju Smjernica engleski izrazi user, patron i client prevedeni su na hrvatski jezik kao “ko-
risnik”. U ovom izdanju navedene izraze je u izvorniku zamijenio izraz customer koji je, ponovno, pre-
veden na hrvatski jezik kao “korisnik”. Nap. prev.
suradnja i razmjena gra|e

razvijanje elektroni~kih mreà
osiguravanje pristupa slu`bama i uslugama
osiguravanje prostora za knji`nicu.
3.2 Identificiranje potencijalnih korisnika

Narodna knji`nica mora teìti tome da sluì svim gra|anima i grupama. Pojedi-
nac nikada nije premlad ili prestar da bi se sluìo knji`nicom, bilo da je posjeti ili se ko-
risti uslugama online.
Potencijalne ciljane skupine korisnika su:
– Ljudi svih dobnih skupina i u svim ìvotnim razdobljima:
djeca
mlade`
odrasli
starije osobe.
– Pojedinci i grupe s posebnim potrebama:
pripadnici drugih kultura ili etni~kih grupa uklju~uju}i starosjedila~ku po-
pulaciju
osobe s posebnim potrebama, na primjer, slijepi ili slabovidni te osobe s o{te-
}enjima sluha
ljudi vezani uz ku}u
ljudi koji borave u raznim ustanovama, na primjer, u bolnicama, zatvorima
ljudi koji ne znaju ni{ta o uslugama knji`nice.
– Ustanove unutar {ire dru{tvene mreè:
obrazovne, kulturne i volonterske organizacije i grupe u odre|enoj zajednici
poslovna zajednica
upravlja~ka tijela krovne organizacije, na primjer, lokalna vlast.
Kako su ~ak i u najbogatijim dru{tvima sredstva ograni~ena, nemogu}e je osigu-
rati istu razinu usluge za sve korisnike. Stoga knji`nica mora utvrditi prioritete zasnova-
ne na analizama potreba stvarnih i potencijalnih korisnika te pristupa~nosti alternativ-
nih usluga.
3.3 Analiziranje potreba unutar zajednice

Va`no je utvrditi tko koristi a tko ne koristi usluge narodne knji`nice. Tako|er je
neophodno prikupiti i analizirati podatke na temelju kojih se mogu ustanoviti potrebe
pojedinaca i grupa u zajednici koje narodna knji`nica moè zadovoljiti (vidi odlomak
6.10 “Pomagala za upravljanje”).
3.4 Slu`be i usluge za korisnike

Narodna knji`nica mora osigurati slu`be koje se temelje na analizi knji`ni~nih i
informacijskih potreba lokalne zajednice. Pri planiranju slu`bi i usluga, moraju se po-
Zadovoljavanje potreba korisnika 43
staviti jasni prioriteti i razviti strategija za njihovo srednjoro~no i dugoro~no djelovanje.

Usluge treba razvijati za identificirane ciljane skupine i trebaju se osigurati samo ako
takve grupe doista postoje u lokalnoj zajednici.
Knji`ni~ne slu`be ne smiju biti izloène bilo kakvom obliku ideolo{kog, politi~-
kog, vjerskog ili komercijalnog pritiska. Slu`be moraju biti prilagodljive i razvijati se
tako da prate promjene u dru{tvu, na primjer, promjene u strukturi obitelji, na~inima
zapo{ljavanja, demografske promjene, promjene u kulturnoj raznolikosti i na~inima ko-
municiranja. Trebaju voditi ra~una kako o tradicionalnoj kulturi, tako i o novim tehno-
logijama, na primjer, podràvati usmenu komunikaciju, ali i upotrebu informacijske i
komunikacijske tehnologije. U nekim je zemljama zakonom o knji`nicama propisano
koje usluge narodna knji`nica mora osigurati.
3.4.1 Pruànje usluga

Narodne knji`nice pruàju niz usluga kojima zadovoljavaju potrebe svojih kori-
snika, kako unutar knji`nice tako i u zajednici. Knji`nica treba osigurati pristup svojim
slu`bama i uslugama svima, uklju~uju}i one koji imaju pote{ko}a u kori{tenju tih slu`bi
i usluga zbog fizi~kog ili mentalnog invaliditeta. Treba osigurati sljede}e usluge koje ko-
risniku moraju biti {to dostupnije u razli~itim oblicima i na razli~itim nositeljima te
putem interneta:
posudbu knjiga i druge gra|e
kori{tenje knjiga i druge gra|e u prostoru knji`nice
pruànje obavijesti u tiskanom i elektroni~kom obliku
informacijsku slu`bu i usluge rezervacije
informacijske usluge o zajednici
obrazovanje korisnika za kori{tenje knji`nice uklju~uju}i i podr{ku programi-
ma opismenjivanja
organiziranje raznih programa i doga|anja
suvremene komunikacijske alate kao {to su blogovi, sms poruke i dru{tvene mre-
è za referentne usluge i odnose s javno{}u.
To nije iscrpan popis ve} samo naznaka nekih klju~nih usluga narodne knji`nice.
Opseg i dubina ovisit }e o veli~ini knji`nice i zajednice unutar koje djeluje. Svaka knji`-
nica treba teìti da bude aktivan sudionik u barem jednoj ili u vi{e mreà i time svojim
korisnicima omogu}iti pristup {irem opsegu gra|e, bez obzira na veli~inu knji`nice. Pru-
ànje usluga ne smije se ograni~iti na zgradu knji`nice ve} se one moraju, kad je pristup
knji`nici onemogu}en, pribliìti izravno korisniku. Pri pruànju usluga, kako unutar
zgrade tako i izvan nje, uz tiskane materijale treba koristiti i informacijske i komunika-
cijske tehnologije. Popis nekih izvora koje knji`nica treba osigurati podrobnije je razra-
|en u odlomku 4.3.1.
3.4.2 Usluge za djecu

Osiguravanjem {irokog raspona gra|e i aktivnosti, narodne knji`nice pruàju dje-
ci mogu}nost da osjete radost ~itanja i uzbu|enje otkrivanja znanja i djela ma{te. Djecu
i roditelje treba podu~avati kako da {to bolje iskoriste mogu}nosti koje im pruà knji`ni-
ca te da razviju vje{tine kori{tenja tiskane i elektroni~ke gra|e.
Narodne knji`nice imaju posebnu odgovornost u pomaganju pri u~enju ~itanja i

promicanju knjiga i druge gra|e za djecu. Istraìvanje je pokazalo da se navike ~itanja i
odlaènja u knji`nicu vjerojatno ne}e pojaviti u odrasloj dobi ukoliko ih djeca ne razviju
u ranoj dobi. Stoga knji`nica mora organizirati posebne doga|aje za djecu, kao {to je pri-
~anje pri~a i aktivnosti vezane za knji`ni~ne slu`be i izvore. Djecu od malih nogu treba
ohrabrivati da ~itaju, razviju vje{tine informacijske pismenosti i koriste se knji`nicom.
U vi{ejezi~nim zemljama treba osigurati knjige i multimedije za djecu na materinjem
jeziku.
U Francuskoj neke narodne knji`nice sura|uju sa Zdravstvenom slu`bom za djecu u

organiziranju programa za roditelje i djecu koja ~ekaju na zdravstvenu uslugu. Pro-
gram je namijenjen djeci do tre}e godine ìvota s ciljem poticanja roditelja da ~itaju
svojoj djeci naglas te da posjete narodnu knji`nicu.
U Bukure{tu u Rumunjskoj gradska knji`nica nudi ljetne programe koje vode volon-
teri, a namijenjeni su djeci u dobi 11 do 14 godina ~iji su roditelji zaposleni.
U Nizozemskoj narodne knji`nice obu~avaju ljude starije od 50 godina da ~itaju djeci
u vrti}ima, {kolama i centrima za ~uvanje djece.
U dràvi Queensland u Australiji narodna knji`nica organizira niz aktivnosti za dje-
cu, uklju~uju}i aktivnosti za djecu mla|u od pet godina, njihove roditelje i osobe koje
ih ~uvaju, pri~anje pri~a, organizirane posjete razreda, upoznavanje s knji`nicom, ~ita-
teljske grupe, upoznavanje s internetom i pomo} pri izradi doma}ih zada}a.
Knji`ni~na slu`ba u okrugu Johnson u Kansasu (SAD) nudi “Knjige za odrastanje”,
paket za djecu od pred{kolske dobi do prvog razreda osnovne {kole. Svaki je paket te-
matski odre|en i sadrì pet knjiga, jednu zvu~nu kasetu, jednu videokasetu i jedan
fascikl s aktivnostima.
U Singapuru je 1992. godine osnovana 41 dje~ja knji`nica za djecu mla|u od deset
godina u suradnji s jednom lokalnom organizacijom. Te knji`nice imaju zbirku od
10 000 jedinica gra|e, pruàju uslugu kori{tenja interneta i imaju prostoriju za pri~a-
nje pri~a. U financiranju sudjeluju knji`ni~ni odbor i lokalna organizacija.
Mnoge knji`nice u nordijskim zemljama poti~u posjete knji`nici daruju}i roditeljima
i djeci knjigu prilikom prvog pregleda u domu zdravlja.
“Deset zapovijedi za budu}u dje~ju knji`nicu” novi je izvje{taj koji nudi preporuke i
prijedloge za dje~je knji`nice u Danskoj (http:splq.info/issues/vol41_3/04.htm).
Izvje{taj “Knji`nica iz snova za mlade” govori kako mladi u Danskoj èle knji`nicu
koja }e ih prihvatiti takve kakvi jesu. Ta je knji`nica iz snova dobro organizirana i la-
ko dostupna. Mladi o~ekuju da }e knji`ni~ari prihvatiti njihovo mladena~ko pona-
{anje i biti im na raspolaganju kada im je potrebna pomo} (http://splq.info/issues/
vol40_1/04.htm).
Centralizirani sustav op}inskih knji`nica Omska u Rusiji pokrenuo je kulturno-obra-
zovni projekt “Svijet dje~jih knjiga” s ciljem razvijanja pozitivnog stava prema ~itanju
kod pred{kolaca, njihovih roditelja, osoba koje ih ~uvaju i pred{kolskih ustanova
(http://www.lib.omsk.ru/csmb.php?page=pp33).
Sredi{nja gradska dje~ja knji`nica A. P. Gajdar u Moskvi nudi informacije djeci s in-
validitetom i njihovim roditeljima (http://www.gaidarovka.ru/index.php?option=
com_content&task=category&sectionid=6&id=87&Itemid=292).
3.4.3 Usluge za mlade`

Mladi ljudi koji se nalaze izme|u djetinjstva i odrasle dobi razvijaju se kao ~lano-
vi dru{tva sa svojom vlastitom kulturom. Narodna knji`nica mora razumjeti njihove
potrebe i svoje usluge prilagoditi tim potrebama. Pri tome treba osigurati gra|u, uk-
lju~uju}i i pristup elektroni~kim izvorima informacija, koja }e odraàvati njihove inte-
rese i kulturu. U nekim slu~ajevima to }e zna~iti nabavu gra|e koja predstavlja mla-
dena~ku kulturu na raznim medijima koji nisu dio tradicionalne knji`ni~ne gra|e, na
primjer, popularni romani, knjige i televizijske serije, glazba, DVD-ovi, ~asopisi za tinej-
dère, plakati, ra~unalne igre, stripovi. Va`no je da pri odabiru gra|e sudjeluju mladi
kako bi gra|a zaista odraàvala njihove interese. U ve}im knji`nicama ta gra|a moè,
zajedno s odgovaraju}im namje{tajem, biti zaseban odjel knji`nice. To }e mladima po-
mo}i da osjete kako je knji`nica prostor ure|en za njih i tako prevladaju odbojnost pre-
ma knji`nici, koja nije neuobi~ajena za njihovu dobnu skupinu. Treba osigurati i od-
govaraju}e programe i razgovore s mladima (vidi IFLA-ine Smjernice za knji`ni~ne usluge
za mlade`).6
U Hamburgu u Njema~koj u sklopu projekta EXIT mladi pomaù pri odabiru i kup-
nji gra|e za knji`nicu za mlade. Oni odabiru gra|u u skladu sa svojom kulturom, a
organizirali su i dobili sponzorstvo za svoj vlastiti internet-café (http://www.bueche-
rhallen.de/).
U Queenslandu u Australiji organizirano je stru~no usavr{avanje knji`ni~ara za rad s
mladima. Usavr{avanjem su obuhva}ene korisni~ke usluge, ideje za programe, vo|e-
nje savjetodavnih grupa za tinejdère i pomo} u pisanju doma}ih zada}a. U suradnji
s tinejdèrima mnoge su knji`nice razvile prostore za mlade.
U Singapuru je osnovana knji`nica za ljude u dobi od 18 do 35 godina u sredi{tu tr-
gova~kog centra. Pri kreiranju zbirki i izgleda knji`nice pomogle su fokus-grupe.
Standardi za usluge za mlade narodnih knji`nica u Massachusettsu (SAD) (http://
www.masslib.org/yss/REVISIONFeb051.pdf) preporu~uju referentne usluge kao po-
mo} pri izradi doma}ih zada}a, pruànje osobnih informacija i onih vezanih za profe-
sionalno usmjeravanje i odabir fakulteta, telefonski ili online. Kako bi bolje komuni-
cirali s mladima, referentni knji`ni~ari u Narodnoj knji`nici Haverhill u Massachu-
settsu koriste slanje sms poruka i elektroni~ke po{te te zvanje telefonom (http://www.
haverhillpl.org/Services/askalibrarian.html).
3.4.4 Usluge za odrasle

Odrasli }e imati razli~ite zahtjeve prema informacijskim i knji`ni~nim slu`bama
ovisno o situacijama u kojima }e se na}i tijekom obrazovnog procesa, radnog ili osobnog
ìvota. Te zahtjeve treba analizirati, a slu`be razvijati na osnovi rezultata tih analiza. Svo-
jom djelatno{}u te slu`be trebaju podràvati:
6
Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` : prera|eno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni
odbor Sekcije knji`nica za djecu i mlade` / prire|iva~i Pat Muller i Ivan Chew ; ¢s engleskog prevela
Ana Jurinovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2009.
cjeloìvotno u~enje
interese ljudi u slobodnom vremenu
informacijske potrebe
aktivnosti zajednice
kulturne aktivnosti
~itanje iz razonode.
Slu`be koje zadovoljavaju nabrojane potrebe trebaju tako|er biti dostupne djeci i
mladima.
3.4.5 Cjeloìvotno u~enje

Narodna knji`nica podupire cjeloìvotno u~enje, sura|uju}i sa {kolama i drugim
obrazovnim ustanovama kako bi pomogla u~enicima svih dobnih skupina u formalnom
obrazovanju. Izazov pruànja podr{ke u obrazovanju omogu}uje narodnim knji`nicama
da se povezuju i sura|uju s nastavnicima i svima onima koji su uklju~eni u obrazovne
procese. Narodna knji`nica treba osigurati i raznovrsnu gra|u koja }e omogu}iti ljudi-
ma da zadovolje svoje interese i koja }e podupirati njihovo formalno i neformalno obra-
zovanje. Tako|er treba osigurati gra|u koja }e podupirati pismenost i razvoj osnovnih
ìvotnih vje{tina. Osim toga, knji`nica mora osigurati prostor za u~enje za one u~enike
koji nemaju uvjete za u~enje kod ku}e.
Razvoj u~enja na daljinu ima znatan utjecaj na narodnu knji`nicu. Oni koji u~e na
daljinu, u~e}i kod ku}e, vjerojatno }e se sluìti svojom lokalnom narodnom knji`nicom
kao osnovnim izvorom potrebne gra|e. Mnogi od njih }e trebati pristup internetu koji
im narodna knji`nica treba omogu}iti. Narodna knji`nica ima sve va`niju ulogu u obra-
zovnoj mreì te treba osigurati prostor i pristup gra|i kako bi zadovoljila te potrebe.
Regionalna knji`nica Ju`nog Dublina u Irskoj pruà potrebne uvjete za samostalno

u~enje odraslih, uklju~uju}i u~enje uz pomo} ra~unala te audio i video gra|u za u~enje
jezika. Cilj je pruìti neutralno i poticajno okru`je u kojem }e pojedinci u~iti ritmom
koji im najvi{e odgovara.
Dvije knji`nice u Oklahomi (SAD) sponzoriraju diskusijske grupe za odrasle koji su
nau~ili ~itati zahvaljuju}i financiranju agencije National Endowment for the Humani-
ties. Pri tome grupa ~ita jednu po jednu knjigu, obi~no knjièvne klasike, a potom o
njoj raspravlja uz pomo} moderatora.
3.4.6 Slobodno vrijeme

Ljudima trebaju odre|ene informacije vezane uz slobodno vrijeme i hobije, a za-
dovoljavanje te potrebe pruànjem niza izvora u razli~itim oblicima druga je klju~na
uloga narodne knji`nice. Narodne knji`nice moraju biti svjesne kulturnih, dru{tvenih i
ekonomskih promjena u zajednici te u skladu s njima razvijati slu`be i usluge koje su
dovoljno fleksibilne da se mogu prilagoditi tim promjenama. Narodna knji`nica tako|er
treba svojim djelovanjem pomo}i o~uvanju kulture, povijesti i tradicija lokalne zajedni-
ce i u~initi ih neposredno dostupnima.
Organiziranjem aktivnosti i iskori{tavanjem svojih izvora narodna knji`nica tre-

ba ohrabrivati umjetni~ki i kulturni razvoj ljudi svih dobnih skupina. Knji`nica je uje-
dno vaàn dru{tveni centar formalnog i neformalnog okupljanja pojedinaca i skupina.
To je posebno va`no u sredinama gdje ne postoje sli~na mjesta za sastajanje.
3.4.7 Informacijske slu`be i usluge

Ubrzani razvoj informacijskih tehnologija pruà brojne informacije svima onima
koji imaju pristup elektroni~kim medijima. Pruànje informacija oduvijek je bila jedna
od klju~nih uloga narodne knji`nice, a na~in prikupljanja, pristupanja i predo~avanja
informacija drasti~no su se promijenili zadnjih godina. U pruànju informacija narodna
knji`nica ima vi{e zada}a:
omogu}avati pristup informacijama na svim razinama
prikupljati informacije o lokalnoj zajednici i osiguravati njihovu trenuta~nu do-
stupnost, ~esto u suradnji s drugim organizacijama
obrazovati ljude svih dobnih skupina za sluènje informacijskim i srodnim teh-
nologijama
usmjeravati korisnike na odgovaraju}e izvore informacija
omogu}avati osobama s posebnim potrebama samostalan pristup informacija-
ma
djelovati kao prilaz informacijskom svijetu ~ine}i ga pristupa~nim svima i tako
premostiti jaz izme|u “informacijski bogatih” i “informacijski siroma{nih”.
Dramati~ni razvoj interneta uglavnom je nestrukturiran i nekontroliran. Velika
koli~ina informacija dostupnih putem interneta razli~ite je kvalitete i to~nosti i stoga je
klju~na uloga knji`ni~ara usmjeravati korisnike na to~ne informacijske izvore koji }e
zadovoljiti njihove zahtjeve.
U Horsensu u Danskoj narodna je knji`nica uvela uslugu pruànja dràvnih, regio-

nalnih i lokalnih informacija pojedincima te pruànja pomo}i u ispunjavanju raznih
obrazaca i usmjeravanju ljudi na odgovaraju}u javnu slu`bu. Tako|er se odgovara na
upite potro{a~a. U ispunjavanju ovih zahtjeva koriste se i tiskani materijali i internet
(http://www.bibliotek.horsens.dk).
U Medellinu u Kolumbiji Narodna knji`nica Comfenalco izradila je mre`ne stranice
na kojima se mogu na}i najnovije informacije o gradu, uklju~uju}i razne ustanove,
osobe, kulturne doga|aje i procedure vezane uz javne slu`be. Izdaje i seriju vodi~a s
odgovorima na naj~e{}e korisni~ke upite (http://www.comfenalcoantioquia.com/sil).
Knji`nice i Borger.dk (Gra|anin.dk) nacionalna je kampanja danskih narodnih knji`-
nica kojom se javnost poti~e na kori{tenje internetskog portala. To je mre`no mjesto
osmi{ljeno kako bi ljudima olak{alo komunikaciju s tijelima javne vlasti (http://splq.
info/issues/vol42_3/07.htm).
3.4.8 Usluge namijenjene skupinama unutar zajednice

Narodna se knji`nica treba nalaziti u centru zajednice ukoliko èli potpuno sudje-
lovati u njezinim aktivnostima. Stoga treba sura|ivati s drugim skupinama i organiza-
cijama u zajednici. Ta }e suradnja uklju~ivati razne vladine urede i urede lokalne vlasti,
poslovnu zajednicu i volonterske organizacije. Potrebno je analizirati informacijske po-
trebe tih tijela i na temelju toga organizirati slu`be i usluge kako bi se zadovoljile te po-
trebe. Osim {to }e to pomo}i uklju~enim organizacijama, na taj }e se na~in i u praksi
pokazati vrijednost narodne knji`nice ljudima unutar zajednice koji, vrlo vjerojatno,
imaju odre|enog utjecaja na budu}nost narodne knji`nice. Na primjer, mnoge narodne
knji`nice pruàju informacijske usluge politi~arima i zaposlenicima u lokalnoj vlasti i
na taj na~in i prakti~no pokazuju vrijednost narodne knji`nice.
Knji`nica okruga Essexa u Ujedinjenom Kraljevstvu izra|uje mre`ne stranice volon-

terskim organizacijama uz malu naknadu, niù od uobi~ajene komercijalne cijene.
U Arizoni (SAD) darovana sredstva su iskori{tena za opremanje ra~unalnog laborato-
rija u knji`nici namijenjenoj djeci i odraslima iz plemena Hualapai.
U regiji West Midlands u Ujedinjenom Kraljevstvu razvijen je projekt (INTER-ALL)
uz financijsku pomo} Europskoga fonda za regionalni razvoj ~iji je cilj pruànje infor-
macija malim tvrtkama. U 13 knji`nica u regiji osnivaju se obrazovni i informacijski
centri za ~iji je rad predvi|eno 15 stalnih radnih mjesta.
3.4.9 Usluge za specijalne grupe korisnika

Potencijalni korisnici koji iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti redovite knji`-
ni~ne slu`be i usluge imaju pravo na jednak pristup knji`ni~nim uslugama. U Ujedinje-
nom Kraljevstvu sve knji`nice moraju poslovati u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti
osoba s invaliditetom, a u SAD-u sa Zakonom o Amerikancima s invaliditetom. U svakom slu-
~aju knji`nica treba nastojati da knji`ni~na gra|a i usluge budu dostupne i tim korisni-
cima. Ravnatelji knji`nica trebaju poznavati lokalne propise koje moraju po{tovati.
Usluge uklju~uju:
specijalni prijevoz, npr. pokretne knji`nice, bibliobrodove i druge oblike tran-
sporta za pruànje usluga onima koji ìve u zaba~enim krajevima
usluge koje se osobama vezanim uz ku}u pruàju u njihovim domovima
usluge za zaposlenike u tvornicama i industrijskim podru~jima
usluge za ljude smje{tene u institucijama, npr. u zatvorima i bolnicama
posebnu opremu i gra|u za ~itanje za ljude s tjelesnim ili osjetilnim invalidi-
tetom, npr. za one s o{te}enjima vida i sluha
posebnu gra|u za ljude s pote{ko}ama u u~enju, npr. gra|u laganu za ~itanje i
multimedije
usluge za imigrante i doseljenike kako bi im se pomoglo pri snalaènju u novoj
sredini te osiguravanje pristupa medijima sa sadràjima vezanim za njihovu kul-
turu
elektroni~ku komunikaciju, npr. internet, elektroni~ke baze podataka i druge
online izvore.
Usluge za osobe s posebnim potrebama mogu biti pobolj{ane uporabom novih
tehnologija, na primjer, programima za sintezu govora za ljude s o{te}enjima vida, onli-
ne katalozima za one u zaba~enim krajevima ili ljude koji ne mogu izlaziti iz ku}e, veza-
ma s udaljenim mjestima radi u~enja na daljinu. Osnovne usluge, npr. pristup javnim
ra~unalnim katalozima (OPAC), mogu se prilagoditi tako da zadovoljavaju i potrebe lju-
di s tjelesnim ili osjetilnim invaliditetom. Oni kojima razvoj tehnologija moè najvi{e
koristiti ~esto ih ne mogu sebi priu{titi. Stoga narodne knji`nice trebaju razviti inova-
cijske sheme za kori{tenje novih tehnologija na dobrobit {to ve}eg broja ljudi.
Slu`be i usluge namijenjene etni~kim grupama i starosjedila~koj populaciji u za-
jednici treba razvijati u suradnji s tim skupinama. To }e vjerojatno uklju~ivati sljede}e:
zapo{ljavanje pripadnika doti~ne skupine u knji`nici
zbirke s gra|om doma}e kulture odre|ene skupine koje }e odraàvati i njezinu
usmenu tradiciju i nezapisano znanje ljudi
poseban postupak s kulturno osjetljivom gra|om, dogovoren s lokalnim stanov-
ni{tvom.
Informacijski centar u Sveu~ili{noj bolnici Odense jedna je od najstarijih bolni~kih

knji`nica u Danskoj. Centar nudi jedinstvene multidisciplinarne usluge pacijentima
i njihovoj rodbini kao i informacije o zdravlju i specifi~nim bolestima (http://www.
ifla.org/files/lsn/newsletters/66.pdf).
Dansko Istraìvanje integracije etni~kih manjina usmjereno je na knji`ni~ne usluge za tu
populaciju, uklju~uju}i teorije o “njihovom osnaìvanju i razvoju” kako bi se uvele
nove knji`ni~ne usluge i unaprijedile postoje}e (http://www.odense.dk/web/eksperi-
mentarium/english.aspx).
Dio mre`nog mjesta Sredi{nje narodne knji`nice Novouralska u Rusiji pod nazivom
“Milost” predstavlja zbirku informacija i primjera najbolje prakse knji`nica i drugih
organizacija koje pruàju usluge osobama s invaliditetom (http://www.publiclibrary.
ru/readers/mercy/about.htm).
Narodna knji`nica u Oslu u Norve{koj pruà mre`ne usluge namijenjene jezi~nim
manjinama na 14 jezika, s informacijama o knji`nicama, kulturi, norve{kom dru{tvu,
uputama kako nau~iti norve{ki jezik i prona}i organizacije koje se bave etni~kim ma-
njinama (http://bazar.deichman.no).
Narodne knji`nice u Hrvatskoj provode programe opismenjivanja i ~itanja kao {to su
biblioterapija i logobiblioterapija (prire|uju gra|u laganu za ~itanje) za osobe s po-
sebnim potrebama.
3.4.10 Knji`nica unutar zajednice

Knji`ni~ne usluge nisu ograni~ene zidovima knji`nice. Usluge se mogu pruàti i
moè ih se koristiti na va`nim mjestima u zajednici. Pruànje usluga na mjestima oku-
pljanja ljudi u zajednici omogu}uje knji`nici da se poveè s onima koji nemaju mogu}nost
posje}ivati knji`nicu.
U Santiagu u îleu knji`ni~ne se usluge pruàju na postajama podzemne èljeznice.

U Kataloniji u [panjolskoj te u Portugalu tijekom ljetnih mjeseci organiziraju se
knji`nice na plaì.
Za pruànje knji`ni~nih usluga koriste se razli~iti oblici prijevoza. U mnogim su zem-

ljama pokretne knji`nice uobi~ajene. U Norve{koj i u Indoneziji, uz bibliobrodove, za
prijevoz knjiga koriste bicikle i tricikle, u Peruu magarce, i to kako za prijenos knjiga
tako i prijenosnih ra~unala, u Keniji deve, a u Zimbabveu teretna kola na dva kota~a
koja vuku magarci U nizozemskom se gradu Apeldoornu za dostavu knjiga u ku}e ili
urede sluè motociklima.
U pojedinim se dijelovima Ju`ne Afrike knji`ni~ne usluge nude u neformalnim uvje-
tima i divljim naseljima bez ikakve infrastrukture. To se obavlja na razne na~ine, na
primjer, knjige se drè u prtlja`nicima automobila, ~eli~nim ormari}ima u bolnicama,
teretnim kontejnerima, ispod drve}a ili u dogovoru s pojedincima ili trgovinama koji
opskrbljuju ostale ~lanove zajednice. Skupne se posudbe nude {kolama i domovima
umirovljenika, a pri~anje pri~a i informacije o {kolskim projektima dostupne su u
centrima za brigu o djeci nakon {kole djeci koja ne mogu do}i u knji`nicu.
U Kolumbiji, ~eli~ni ormari koji sadrè oko 300 knjiga, klupa i mjesto za oglasnu plo-
~u osigurani su na mjestima na kojima se ljudi obi~no okupljaju. Uobi~ajeno je da ra-
de dva sata na dan.
U gradu Manassasu u dràvi Virginiji u SAD-u otvorena je prva elektroni~ka knji`nica
u dràvi u izlogu trgovine u trgova~kom centru. Ta knji`nica nema knjiga ve} osigu-
rava te~ajeve za upotrebu ra~unala i novih tehnologija te usluge virtualne knji`nice.
Za lokalno stanovni{tvo te su usluge besplatne.
3.4.11 Promicanje ~itanja i pismenosti

îtanje, pisanje i numeri~ke sposobnosti osnovni su preduvjeti za integraciju i
aktiviranje u dru{tvu. îtanje i pisanje ujedno su osnovne vje{tine neophodne za sluènje
novim komunikacijskim sustavima. Narodna knji`nica mora podupirati aktivnosti koje
}e ljude osposobiti za upotrebu modernih tehnologija. Tako|er treba podupirati druge
ustanove koje se bore za suzbijanje nepismenosti i promicanje medijske kulture. To mo-
è posti}i tako da:
promi~e ~itanje
osigurava odgovaraju}u gra|u za osobe na niskoj razini pismenosti
sura|uje s ostalim institucijama u zajednici uklju~enima u borbu protiv nepis-
menosti
sudjeluje u akcijama suzbijanja nepismenosti i razvijanja numeri~kih sposobno-
sti
organizira razna doga|anja radi promicanja zanimanja za ~itanje, knjièvnost i
medijsku kulturu
promi~e i osigurava edukaciju za kori{tenje ra~unalne tehnologije
promi~e svijest o novostima na medijskom trì{tu
pomaè ljudima u traènju potrebnih informacija u odgovaraju}em obliku
sura|uje s nastavnicima, roditeljima i drugim osobama koji pomaù doseljeni-
cima u stjecanju neophodnih vje{tina koje }e im pomo}i da organiziraju ìvot u
novim okolnostima.
Narodna knji`nica nudi {irok izbor kreativne literature i moè koristiti promid`-
bene tehnike kako bi o njoj obavijestila svoje korisnike. Tako|er moè organizirati inte-
raktivne programe koji korisnicima omogu}uju razmjenu mi{ljenja o pro~itanim knjiga-
ma.
Interaktivni program razvijen u Wandsworthu u Engleskoj koristi multimedijski sof-

tver kako bi se ~itatelje ohrabrilo da eksperimentiraju u ~itanju i sudjeluju u razgovo-
ru o knjigama koje su pro~itali.
Projekt “Knji`ni zalogaji” osmislile su Knji`nice Kopenhagena u suradnji s nekim
nakladnicima. Dijelovi romana {alju se elektroni~kom po{tom na adrese oko 1000
pretplatnika tako da u tjedan dana svaki od njih primi cijelo prvo poglavlje (http://
www.bibliotek.kk.dk/bibliotekerne/biblioteksudvikling/projekter/projekt-bogbid-
der-til-alle).
Knji`nice u pokrajinama Offalyu i Limericku u Irskoj, u suradnji s polaznicima te~aja
opismenjivanja, njihovim mentorima, lokalnim organizatorima te~aja opismenjivanja
i Nacionalnom ustanovom za opismenjivanje odraslih, aktivni su ~imbenici {irenja
pismenosti. One osiguravaju veliki izbor knjiga i druge gra|e za odrasle polaznike
te~aja opismenjivanja i njihove mentore te op}enito promi~u ~itala~ku kulturu.
Knji`nica u Singapuru sura|uje s grupama za samopomo}, na primjer sa ènama koje
u~e engleski. Nastava se odràva u knji`nicama koje podupiru program osiguravaju}i
neophodnu gra|u.
Knji`nica Comfenalco u Medellinu u Kolumbiji ima svoju tjednu stranicu u glavnim
gradskim novinama gdje objavljuje prikaze i komentare knjiga za djecu.
Projekt “Ljubav prema ~itanju” u Danskoj poku{ava potaknuti sklonost ~itanju kod
bilingvalne djece, nude}i im da biraju najdraè knjige razli~itih ànrova, istovremeno
nude}i instrukcije o tome kako se koristiti knji`nicom. Projektom se tako|er èli po-
zicionirati knji`nicu kao aktivnog ~imbenika u lokalnom dru{tvu i susjedstvu (http://
www.bibliotek.kk.dk/bibliotekerne/biblioteksudvikling/projekter/projekt-leselyst).
3.4.12 Informacijska pismenost

Narodna knji`nica mora svojim korisnicima pomo}i razviti informacijsku pisme-
nost u smislu vje{tina koje pojedincu omogu}uju da prepozna potrebu za nekom infor-
macijom i da je sposoban prona}i, vrednovati i u~inkovito koristiti potrebnu informa-
ciju. Dok u~enici u {kolama, studenti na fakultetima i stru~njaci u znanstvenim ustano-
vama imaju na raspolaganju stru~nog knji`ni~ara koji zna kako im pomo}i da samostal-
no pronalaze informacije, ve}ina stanovni{tva kojem bi narodna knji`nica mogla kori-
stiti nema tu mogu}nost. Oni imaju informacijske potrebe i tehnologiju koja se nepre-
stano mijenja. Sretni su ako u ulozi vodi~a imaju narodnu knji`nicu koja je dobro oprem-
ljena osobljem i gra|om.
Informacijski prostor moè zastra{iti svakoga tko traì informacije, stoga su knji`-
ni~ari u narodnim knji`nicama shvatili da u 21. stolje}u moraju u~initi vi{e.
U [panjolskoj je Ministarstvo kulture osnovalo stru~nu skupinu koja planira kako da

narodne knji`nice pobolj{aju vje{tine informacijske pismenosti stanovni{tva (http://
www.alfinred.org).
“Obrazovni centri Glasgow REAL”, koji su dio Knji`nica Glasgowa, imaju novi tim
pod nazivom Asistenti u u~enju (uklju~uju pomo} u izradi obrazovnog portfolia, kori{-
tenju informacijske i komunikacijske tehnologije i mogu}nosti zaposlenja). Projekt je
rezultat partnerstva Knji`nica Glasgowa i Trgova~ke komore.
Knji`ni~no osoblje Mpumalangaa i ostalih dijelova ruralne ju`ne Afrike pro{lo je edu-
kaciju za informacijsko opismenjivanje kako bi “pobolj{ali usluge i naglasili zna~aj
narodne knji`nice obrazuju}i knji`ni~ne korisnike”.
Korisnici narodnih knji`nica diljem svijeta mogu koristiti ra~unala i izvore na mreì
zahvaljuju}i velikodu{nim donacijama Fondacije Billa i Melinde Gates. Centar za u~e-
nje Sredi{nje knji`nice Birmighama dio je narodne knji`nice koji nudi pristup mate-
rijalnim i elektroni~kim knji`ni~nim sadràjima u svrhu individualnog i zajedni~kog
cjeloìvotnog u~enja.
Gradske knji`nice Christchurch (Novi Zeland) imaju tri centra za u~enje koji se sa-
stoje od prostora za u~enje, usluga i tehnologije koji omogu}uju provedbu programa
grupnog u~enja i aktivnosti vezane uz ra~unala.
Na podru~ju Wuhana, kineska narodna knji`nica pokrenula je obrazovanje ~itatelja
za stjecanje informacijskih znanja i kori{tenje tehnologije.
Knji`nice diljem svijeta organiziraju predavanja o sigurnosti na internetu za djecu.
Sustav narodnih knji`nica okruga Tampa-Hillsborough (SAD) koristi program Net-
Smartz Kids za pou~avanje o sigurnosti na internetu (http://www.hcplc.org/hcplc/ju-
stkids/adults/internet.html).
Mreà 25 knji`nica (http://smartinvesting.ala.org) putem subvencioniranog progra-
ma Smart investing your library (Pametno ulaganje u va{oj knji`nici) nudi svoje izvore
za preko osam milijuna korisnika u knji`nicama. Mnoge od tih knji`nica pronalaze
nove na~ine kako doprijeti do svojih korisnika, koriste}i YouTube, virtualni svijet Se-
cond Lifea i druge alate za dru{tveno umreàvanje.
3.5 Briga za korisnike

Knji`ni~ne se politike i postupci trebaju temeljiti na potrebama korisnika i biti
prilago|eni korisnicima, a ne organizaciji i njezinim slu`benicima. Kvalitetne usluge
mogu se pruàti samo ako je knji`nica osjetljiva na potrebe svojih korisnika i ako svoje
usluge prilago|ava tim potrebama. Zadovoljni korisnici najbolji su zagovornici knji`-
ni~ne slu`be.
Narodna knji`nica treba imati pozitivnu politiku brige za korisnike. To zna~i da
pri planiranju politike, organiziranju knji`nice i sustava, pripremi operativnih postu-
paka i sastavljanju informativnih materijala i materijala namijenjenih javnosti, osnovni
cilj treba biti pozitivan u~inak za korisnike. Sljede}e akcije trebaju biti sastavnice poli-
tike brige za korisnike.
Osoblje:
slika o sebi koju knji`nice stvaraju u javnosti mora biti neutralna i objektivna
osoblje mora biti uvijek pristojno, srda~no, odnositi se s po{tovanjem i uslu`no
trebali bi postojati redoviti programi poduke osoblja za brigu o korisnicima
cjelokupno bi osoblje trebalo pro}i osnovnu poduku za rad s osobama s poseb-
nim potrebama ili osobama koje pripadaju etni~kim manjinama
u telefonskoj komunikaciji osoblje se treba pona{ati prijateljski i uslu`no
u usmenom ili pisanom komuniciranju treba izbjegavati uporabu àrgona
sve informacije o slu`bama i uslugama u tiskanom obliku trebaju biti dostupne
i u odgovaraju}im alternativnim oblicima, npr. u uve}anom tisku i na kasetama,
CD-ima i digitalnom formatu, ali i na alternativnim jezicima
moraju se osigurati razli~iti na~ini komuniciranja s korisnicima, npr. putem og-
lasnih plo~a, biltena, mre`nih stranica
korisnici trebaju u najkra}em mogu}em roku dobiti odgovor; na pisma i druge
oblike komunikacije treba odgovoriti brzo i uljudno.
Usluge i prostor:
knji`ni~ne usluge trebaju biti ispravno planirane, odgovaraju}e pripremljene i
pouzdane
izgled knji`nice treba biti ugodan i privla~iv
radno vrijeme treba prilagoditi ve}ini korisnika
knji`ni~ni katalozi i mre`na mjesta trebaju biti dostupni online kako bi korisni-
ci imali pristup iz svojih domova i izvan radnog vremena knji`nice
treba postojati djelotvorna usluga produènja posudbe i rezervacije knjiga uklju-
~uju}i i pristup na daljinu kao {to su cjelodnevna telefonska dostupnost i online
pristup
usluge treba pruàti i izvan zgrade knji`nice kada to potrebe korisnika zahtije-
vaju
da bi kori{tenje knji`nice bilo prilago|eno korisnicima treba osigurati i odgo-
varaju}u opremu, npr. knjigomate koji omogu}avaju vra}anje gra|e i izvan rad-
nog vremena knji`nice, opremu koja korisnicima omogu}ava samostalno zadu-
ìvanje i razduìvanje gra|e u knji`nici, telefonske tajnice i elektroni~ku i gla-
sovnu po{tu za komunikaciju izvan radnog vremena
knji`nica treba osigurati kvalitetnu elektroni~ku opremu, uklju~uju}i specijal-
nu opremu za slabovidne i osobe s o{te}enjima sluha.
3.5.1 Sudjelovanje korisnika

Korisnike treba uklju~iti u razvoj usluga:
anketiranjem o tome koje usluge koriste i zahtijevaju
analiziranjem i odgovaranjem na njihove pritu`be
pra}enjem reakcija korisnika na postoje}e usluge i nove inicijative
uzimanjem u obzir korisni~kih prijedloga i reakcija pri utvr|ivanju politike i
postupaka
pruànjem povratne informacije korisnicima o u~incima njihovih prijedloga za
razvoj usluga
postavljanjem kutija u koje korisnici mogu stavljati svoje prijedloge te utvr|i-
vanjem postupaka pritu`bi i pohvala
formiranjem fokus-grupa Prijatelja knji`nice i korisnika

prikupljanjem informacija od skupina potencijalnih korisnika koje ne koriste
knji`nicu.
3.6 Obrazovanje korisnika

Narodna knji`nica treba pomo}i svojim korisnicima da razviju vje{tine koje }e im
omogu}iti da najdjelotvornije koriste knji`ni~nu gra|u, slu`be i usluge. Knji`ni~no oso-
blje mora djelovati kao informacijski navigator kako bi pomoglo korisnicima svih dob-
nih skupina da se na naju~inkovitiji na~in koriste informacijskom i komunikacijskom
tehnologijom, a treba razviti i programe za obrazovanje korisnika. S obzirom na to da su
nove tehnologije sve pristupa~nije, vrlo je va`na uloga narodne knji`nice u osiguravanju
pristupa tim tehnologijama i podu~avanju ljudi kako da ih najbolje iskoriste.
Treba redovito organizirati skupne posjete i obilaske knji`nice i na taj na~in ljude
upoznati sa zgradom knji`nice i knji`ni~nim slu`bama i uslugama te kako se sluìti po-
magalima, na primjer, katalozima i tehni~kom opremom. Ti se organizirani posjeti mo-
raju pa`ljivo planirati u skladu s potrebama posjetitelja. Grupne obilaske treba organizi-
rati u suradnji s institucijom iz koje grupa dolazi.
Narodne knji`nice u Singapuru pruàju orijentacijske programe za nove i ve} postoje}e

korisnike. Obilasci knji`nice organiziraju se za {kolske i pred{kolske grupe. Osigura-
ni su i programi informacijskog opismenjivanja na raznim stupnjevima kako bi se
korisnicima pomoglo u potrazi za informacijama.
U New Jerseyu (SAD) deset je knji`nica dobilo nov~ana sredstva za osnivanje obrazo-
vnih centara za rad na ra~unalima. Sredstva su namijenjena za kupnju osobnih ra-
~unala i predstavljanje razli~itih tematskih te~ajeva za rad na ra~unalu.
Danske su narodne knji`nice aktivni sudionici u nacionalnim programima kojima je
cilj unaprijediti vje{tine kori{tenja informacijske tehnologije (IT) gra|ana. To je pro-
pisano i danskim Zakonom o knji`nicama te poduprto dvama ugovorima s Nacional-
nom agencijom za IT i telekomunikacije (http://splq.info/issues/vol42_3/05.htm).
3.7 Suradnja i zajedni~ko kori{tenje resursa

Razina ukupne usluge koja se pruà zajednici pobolj{ava se kada knji`nice razviju
me|usobne veze za razmjenu informacija, ideja, usluga i stru~nosti. Takva suradnja re-
zultira manjim preklapanjem usluga, udruìvanjem resursa za postizanje maksimalnog
u~inka, te sveukupnim pobolj{anjem usluga u zajednici. Pojedini ~lanovi zajednice mo-
gu u nekim slu~ajevima uvelike pomo}i knji`nici pri obavljanju odre|enih zadataka i
projekata.
Knji`nica treba osigurati pristup online katalozima drugih knji`nica preko vlasti-
tog online kataloga/OPAC-a poveznicama na pouzdana mre`na mjesta, odnosno na re-
gionalni knji`ni~ni sustav i mre`no mjesto nacionalne knji`nice.
Litteratursiden.dk (Knjièvno mre`no mjesto) mre`no je mjesto danskih knji`nica

koje javnosti pruà informacije o novim i klasi~nim djelima iz svijeta knjièvnosti, te
preporu~uje dobre knjige za ~itanje. Projekt provodi i financira “Foreningen Littera-
tursiden” (http://www.litteratursiden.dk).
3.7.1 Formalne veze

Knji`nica treba uspostaviti formalne veze s drugim organizacijama u lokalnoj za-
jednici, na primjer, {kolama, kulturnim ustanovama kao {to su muzeji, galerije i arhivi,
programima opismenjivanja, trgova~kim ili gospodarskim komorama. Tim vezama tre-
ba koordinirati resurse i napore svih partnera te na taj na~in zajedni~ki pobolj{ati usluge
koje se pruàju zajednici.
3.7.2 Odnosi sa {kolama

Jedna od najva`nijih veza narodne knji`nice na institucionalnoj razini jest ona s
lokalnim {kolama i obrazovnim sustavom na podru~ju koje usluùje. Tipovi povezanosti
i/ili oblici suradnje uklju~uju:
zajedni~ko kori{tenje resursa
zajedni~ko podu~avanje osoblja
kooperativnu izgradnju zbirki
zajedni~ko organiziranje posjeta knjièvnika
suradnju pri planiranju programa
koordinaciju elektroni~kih usluga i mreà
suradnju u razvoju obrazovnih pomagala
organizirane posjete razreda narodnoj knji`nici
zajedni~ko promicanje ~itanja i pismenosti
programe za upoznavanje djece s webom
zajedni~ko kori{tenje telekomunikacijske i mre`ne infrastrukture.
(Vidi IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za {kolske knji`nice.)
3.7.3 Zajedni~ko kori{tenje gra|e

Svaka je knji`ni~na zbirka na neki na~in jedinstvena. Niti jedna zbirka ne moè
sadràvati svu gra|u koja je potrebna ~lanovima neke zajednice. Stoga knji`nice mogu
uvelike pobolj{ati svoju uslugu ako svojim korisnicima osiguraju pristup zbirkama dru-
gih knji`nica. Knji`nice mogu sudjelovati u zajedni~kom kori{tenju gra|e na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj ili me|unarodnoj razini.
Knji`nica tako|er mora svoju zbirku ponuditi za posudbu drugim knji`nicama u
mreì, npr. u skupnom katalogu ili lokalnoj mreì institucija koje pruàju informacije
kao {to su {kole, fakulteti i sveu~ili{ta.
3.7.4 Bibliografski zapisi

Knji`nica treba klasificirati i katalogizirati svoju gra|u u skladu s prihva}enim
me|unarodnim ili nacionalnim bibliografskim standardima. Na taj se na~in omogu}uje
njihovo uklju~ivanje u {ire mreè.
3.7.5 Me|uknji`ni~na posudba

Da bi zadovoljila informacijske potrebe svojih korisnika knji`nica treba posu|iva-
ti gra|u od drugih knji`nica kako unutar iste organizacije tako i izvan nje. Knji`nica
stoga treba utvrditi pravila me|uknji`ni~ne posudbe kojima }e odrediti:
posudbu gra|e drugim narodnim knji`nicama
koju }e gra|u posu|ivati, a koju ne}e
rok posudbe
u kojim }e slu~ajevima posu|ivati gra|u od drugih knji`nica
na~ine dostave
kako }e se napla}ivati tro{kovi usluge
{to }e poduzeti ako se gra|a izgubi ili o{teti.
3.8 Elektroni~ke mreè

Narodne knji`nice pomaù stvaranju jednakih mogu}nosti i stoga moraju imati
sigurnosnu mreù protiv otu|enja i socijalne isklju~enosti od tehnolo{kog napretka tako
da postanu elektroni~ki prilaz informacijama u digitalnom dobu. Trebaju svim gra|ani-
ma osigurati pristup informacijama koje su im potrebne na lokalnoj razini, osnovnim
informacijama o demokratskom procesu i omogu}iti im da na pozitivan na~in sudjeluju
u globalnom dru{tvu.
Knji`nica treba osigurati pristup svojoj gra|i, ali i gra|i drugih knji`nica i infor-
macijskih slu`bi, stvaranjem i odràvanjem u~inkovitih elektroni~kih mreà na svim
razinama – od lokalne do me|unarodne. To moè uklju~ivati sudjelovanje u mreàma
unutar zajednice, programima za razvoj tehnolo{ki naprednih zajednica i elektroni~kim
mreàma koje povezuju dvije ili vi{e ustanova. Knji`nice tako|er trebaju biti uklju~ene
u nacionalnu informacijsku politiku.
U Danskoj je predstavljena virtualna narodna knji`nica. Mogu}e je pristupiti katalo-

zima svih narodnih knji`nica kao i katalozima najve}ih istraìva~kih i specijalnih
knji`nica. Knjigu se moè naru~iti iz bilo koje knji`nice u zemlji i podi}i je u lokalnoj
knji`nici (http://www.bibliotek.dk).
U Velikoj Britaniji veliki broj knji`nica sudjeluje u pruànju usluge “Pitaj” (Enquire),
elektroni~koj referentnoj slu`bi dostupnoj online 24 sata na dan, 365 dana u godini,
uz pomo} knji`ni~ara diljem svijeta. Upiti se {alju online i automatski se usmjeravaju
na jednu od knji`nica koje se me|usobno izmjenjuju u pruànju te usluge. Knji`nica
tada izravno {alje odgovor po{iljatelju upita.
Umreène knji`nice u Danskoj pruàju pregled usluga pruènih knji`ni~nim korisni-
cima koji tragaju za znanjem i informacijama na internetu (http://bibliotek.dk/net-
bib.php).
Glavni je cilj projekta “Osnivanje i razvoj ruske virtualne referentne slu`be narodnih
knji`nica” optimizirati sustave referentnih i informacijskih slu`bi narodnih knji`nica
u nastaju}em informacijskom dru{tvu s ciljem usmjeravanja sociopoliti~kih i ekonom-
skih promjena (http://www.library.ru/help/).
3.8.1 Pristup za korisnike

Knji`nica treba osigurati besplatan javni pristup internetu kako bi svim gra|an-
ima, bez obzira na njihov ekonomski status, omogu}ila pristup informacijama u elek-
troni~kom obliku. To zna~i da knji`nica treba osigurati najmanje jedno mjesto za kori-
snike s pristupom internetu i pisa~em kojim se ne sluì osoblje knji`nice.
3.8.2 Pristup na daljinu

Knji`nica treba iskoristiti informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi jav-
nosti omogu}ila pristup {to ve}em broju elektroni~kih izvora i usluga iz njihovih domo-
va, {kola ili radnih mjesta. Pristup bi bilo dobro osigurati 24 sata na dan, sedam dana u
tjednu. Stavljanjem knji`ni~nog kataloga na internet pove}ava se njegova dostupnost
javnosti i ostalim knji`nicama te se pobolj{ava kvaliteta usluge.
DelAWARE, koji je razvila Dràvna knji`nica u Delawareu (SAD), pruà svim gra-
|anima Delawarea pristup knji`ni~nim i informacijskim slu`bama i internetu, neovi-
sno o zemljopisnom poloàju ili ekonomskim uvjetima. Osigurava razli~ite online
proizvode i usluge diljem zemlje, informacije o dràvnoj upravi, predmetni vodi~ za
odabrane internetske stranice i poveznice na sve vrste knji`nica u Delawareu (http://
www.lib.de.us).
Danske knji`nice preko Netmusik.de nude pristup dva milijuna pjesama i glazbenih
djela, a taj broj neprestano raste. Glazba se preuzima izravno na korisni~ka osobna ra-
~unala kao besplatna posudba. Mnoge su danske knji`nice povezane s Netmusik.dk
(http://netmusik.shop2download.com/cgi-bin/WebObjects/TShop.woa/wa/default)
Netlydbog.dk (prijevod bi bio Mre`naZvu~naknjiga.dk) promovira zvu~ne knjige on-
line preko interneta u Danskoj kao odgovor na sve ve}u potra`nju za digitalnim sadr-
àjem na internetu (http://www.netlydbog.dk).
3.8.3 Pristup za osoblje

Knji`ni~no osoblje treba imati pristup internetu kako bi moglo pruìti bolju refe-
rentnu uslugu i savjetovati korisnike {to da ~itaju. Osoblju treba osigurati redovitu po-
duku o upotrebi interneta.
3.8.4 Informacijski navigator

Uloga narodne knji`nice postaje posredni~ka, knji`nica postaje elektroni~ki pri-
laz digitalnim informacijama i pomaè gra|anima da premoste “digitalni jaz” koji ih
dijeli od bolje budu}nosti. Uloga knji`ni~ara sve vi{e postaje uloga “informacijskog na-
vigatora” koji osigurava da korisnik dobije pravu i pouzdanu informaciju.
3.9 Pristup slu`bama i uslugama

Fizi~ka pristupa~nost jedan je od glavnih uvjeta za uspje{no pruànje usluga na-
rodne knji`nice. Visokokvalitetne usluge nemaju nikakvu vrijednost za one koji im ne
mogu pristupiti. Pristup slu`bama i uslugama treba biti tako strukturiran da u najve}oj
mogu}oj mjeri odgovara sada{njim i potencijalnim korisnicima.
3.9.1 Smje{taj knji`nice

Smje{taj knji`nice treba maksimalno odgovarati stanovnicima zajednice. Po mo-
gu}nosti to }e biti blizu prometnog ~vora i u blizini mjesta na kojima se odvijaju aktiv-
nosti u zajednici, kao {to su trgovine, trgova~ki centri, kulturni centri. Gdje je to prikla-
dno, narodne knji`nice mogu dijeliti zgradu s drugim slu`bama kao {to su umjetni~ki
centri, muzeji, umjetni~ke galerije, mjesne zajednice i sportski objekti. Na taj se na~in
mogu privu}i korisnici i posti}i nov~ane i operativne u{tede.
Knji`nica treba biti vidljiva i lako dostupna pje{ice, ukoliko je to mogu}e javnim
prijevozom ili osobnim vozilima, a u tom slu~aju treba osigurati prikladno parkirali{te.
U razvijenim gradskim i prigradskim podru~jima narodna knji`nica treba biti udaljena
najvi{e 15 minuta vo`nje osobnim vozilom.
Problem jednakosti pristupa kad god je to mogu}e treba rje{avati tako da se knji`-
nica nalazi na strate{kim mjestima pristupa~nima potencijalnim korisnicima kojima je
narodna knji`nica vjerojatno jedini izvor informacija i znanja. Dio rje{enja moè biti i
pruànje usluga izvan zgrade knji`nice (vidi odlomke 1.10 i 3.4.10).
U Singapuru su knji`nice smje{tene u centrima sa stanovima u gradskom vlasni{tvu.

Dje~je su knji`nice smje{tene u prizemlju stambenih zgrada i za ve}inu su djece iz
susjedstva udaljene pet minuta hoda.
3.9.2 Radno vrijeme

Kako bi se osigurala {to ve}a pristupa~nost slu`bi, knji`nica mora biti otvorena u
vrijeme koje najvi{e odgovara onima koji ìve, rade ili se {koluju u doti~noj zajednici.
Dostupnost odre|enim uslugama moè se produìti i na 24 sata dnevno pristupom preko
mreè ili telefonski.
3.10 Knji`ni~ne zgrade

Op}enito, pri planiranju knji`ni~ne slu`be knji`ni~ari i upravlja~ko tijelo moraju
voditi ra~una o sljede}im elementima:
funkcionalnosti knji`nice
veli~ini knji`nice
namjeni pojedinih prostora
ure|enju prostora
pristupu za osobe s fizi~kim invaliditetom
oznakama za korisnike
ambijentu knji`nice
elektroni~koj i audiovizualnoj opremi
sigurnosti
mjestima za parkiranje.
Tako|er, trebaju osigurati fleksibilnost u svim vidovima ure|enja uklju~uju}i op-

remanje namje{tajem za smje{taj tehnologije koja se sve brè mijenja te u skladu sa za-
htjevima za knji`ni~nim slu`bama i uslugama.
3.10.1 Funkcionalnost knji`nice

Knji`nica treba imati odgovaraju}i prostor za pruànje niza knji`ni~nih usluga u
skladu sa strate{kim planom knji`nice koji mora zadovoljavati lokalne, regionalne ili
nacionalne standarde/smjernice. U Engleskoj se od knji`nica zahtjeva da zadovoljavaju
kriterije koji jam~e ispunjavanje obaveza prema zajednici (http://www.culture.gov.uk/
Reference_library/Publications/archive_2007/library_standards.htm).
Neki od tih kriterija su:
blizina knji`nica njihovim korisnicima
radno vrijeme
pristup internetu i redovita godi{nja nabava nove gra|e
broj godi{njih prinova knjiga i drugih jedinica gra|e.
3.10.2 Veli~ina knji`nice

Povr{ina narodne knji`nice ovisi o ~imbenicima kao {to su jedinstvene potrebe
odre|ene zajednice, zada}e knji`nice, raspoloìvi resursi, veli~ina fonda, raspoloìvi pro-
stor i blizina drugih knji`nica. S obzirom na to da se ti elementi znatno razlikuju od
zemlje do zemlje i izme|u razli~itih projektnih rje{enja, nije mogu}e predloìti univer-
zalne standarde za prostor kojim bi narodna knji`nica trebala raspolagati. Postoje lokal-
ni standardi, a primjeri iz Ontarija, Barcelone i Queenslanda nalaze se u dodatku te mo-
gu posluìti pri planiranju.
3.10.3 Namjena pojedinih prostora

Knji`nica treba imati prostor za odrasle, djecu (uklju~uju}i i bebe i djecu rane do-
bi) i mlade` te prostor namijenjen obiteljskim sadràjima. Treba nastojati nabaviti gra|u
koja }e zadovoljiti potrebe svih skupina i pojedinaca u zajednici (vidi poglavlje 4 “Izgrad-
nja zbirke”).
Raznolikost slu`bi i prostor namijenjen svakoj od njih ovisit }e o veli~ini knji`ni-
ce. Pri planiranju nove knji`nice treba razmotriti uklju~ivanje:
knji`ni~ne zbirke koja }e sadràvati knjige, periodiku, specijalne zbirke, zvu~ne
zapise, film te drugu netiskanu gra|u i digitalne izvore
mjesta za ~itanje za odrasle, djecu i mlade` koja }e koristiti za neobvezatno ~ita-
nje, istraìva~ki rad, grupni rad i pojedina~no podu~avanje; treba predvidjeti
prostorije u kojima je mogu}e raditi u miru i ti{ini
pokretnih slu`bi: treba predvidjeti prostor za smje{tanje njihovih zbirki i pri-
premu, odnosno sjedi{te pokretne knji`nice
prostora za osoblje, uklju~uju}i radni prostor (stolovi i mjesta predvi|ena za rad
na ra~unalima), prostor za odmor i objed u vrijeme stanke te prostorije za sa-
stanke gdje se osoblje moè sastajati s kolegama i pretpostavljenima
prostorija za sastanke za velike i male skupine u zajednici, sa zasebnim pristu-
pom toaletima i zasebnim vanjskim ulazom kako bi se omogu}ilo njihovo kori{-
tenje i izvan radnog vremena knji`nice
tehnologije, uklju~uju}i radne stanice za korisnike, CD i DVD ure|aje, pisa~e,

kopirne aparate, skenere, web kamere, ~ita~e mikrofilmova/mikrofi{eva, pisa}e
strojeve za korisnike i opremu za slu{anje zvu~nih zapisa
specijalne opreme, uklju~uju}i ormare za atlase, stalke za novine, opremu koja
korisnicima omogu}uje samostalno zaduìvanje i razduìvanje knjiga, rje~nike,
zidne police za izlaganje knjiga, stalke za izlaganje, ormari}e za kartoteke, pre-
tince za zemljopisne karte i dr.
dovoljno prostora za lako kretanje osoblja i korisnika; to zna~i 15-20% prostora
za korisnike i 20-25% prostora za osoblje, te voditi ra~una o osiguravanju barem
minimalnog pristupa za korisnike u invalidskim kolicima
u ve}im knji`nicama poèljna je kafeterija za korisnike
mora se odrediti prostor za tehni~ke slu`be u knji`nici, npr. dizala, grijanje, ven-
tilaciju, odràvanje, spremi{te za sredstva za ~i{}enje i dr.
3.10.4 Ure|enje prostora

Knji`nica treba svim svojim korisnicima, a prije svega osobama s posebnim potre-
bama, osigurati lagan pristup. Sljede}a obilje`ja moraju biti uklju~ena u planiranje nove
knji`nice:
okolica knji`nice treba biti dobro osvijetljena, a oznake jasno vidljive s ulice
ulaz u knji`nicu treba biti uo~ljiv i smje{ten na onoj strani zgrade s koje joj ve-
}ina korisnika pristupa
knji`nica treba u~initi sve {to moè na uklanjanju zapreka prilazu
knji`nica treba biti projektirana tako da ne ograni~ava mogu}nost pojedinaca ili
grupa da koriste svaki dio knji`nice
treba izbjegavati postavljanje stuba, i u knji`nici i s njene vanjske strane, a tamo
gdje ih se ne moè izbje}i treba osigurati alternativni pristup
osvjetljenje treba uskladiti s me|unarodnim i doma}im standardima
knji`nice koje su smje{tene na vi{e katova trebaju uz ulaz u knji`nicu osigurati
dizala koja su dovoljno prostrana za invalidska i dje~ja kolica
knji`nica treba omogu}iti vra}anje posu|ene gra|e i izvan radnog vremena
knji`nice; knjigomati moraju biti vodootporni i osigurani od kra|e
knji`nica treba redovito provjeravati “pristupa~nost” kako bi potvrdila da ne
postoje zapreke za njeno neometano kori{tenje
gdje god je mogu}e potrebno je slijediti lokalne, nacionalne ili me|unarodne
standarde za prilago|avanje zgrada osobama s posebnim potrebama.
3.10.5 Pristup policama

Gra|a treba biti izloèna u otvorenom pristupu i sloèna do visine koju korisnici
mogu dosegnuti. Pokretne sjedalice trebaju biti osigurane za korisnike koji se ne mogu
sagnuti do najdonjih ili ispruìti do najvi{ih polica. Sve police trebaju biti prilagodljive
i po mogu}nosti na kota~ima koji se mogu zako~iti kako bi se mogle pomicati. Namje{taj
u prostoriji za djecu treba biti prikladne veli~ine. Svojom visinom i rasporedom police
trebaju biti pristupa~ne i osobama u invalidskim kolicima.
3.10.6 Oznake za korisnike

Vanjske oznake na knji`nici ne odre|uju samo posebnu ulogu zgrade ve} su i nje-
zin osnovni oblik promid`be. Stoga oznake treba pomno osmisliti kako bi prikladno
predstavljale knji`nicu. Unutra{njost knji`nice i dijelovi zbirke trebaju biti ozna~eni
prema stru~nim standardima kako bi ih korisnici bez pote{ko}a prona{li, na primjer,
knji`ni~ni katalog, ~asopisi, referentna slu`ba, dje~ji odjel, toaleti, mjesta odre|ena za
kori{tenje interneta, fotokopirni aparati itd. Prema potrebi, znakovi trebaju biti i na bra-
jici. Gdje je prikladno, treba postaviti i oznake na jezicima etni~kih skupina zastupljenih
u zajednici. Oznaka s navedenim radnim vremenom knji`nice treba biti jasno vidljiva
izvan knji`nice. Govorni kiosci, mre`ni i zvu~ni vodi~i tako|er se mogu koristiti kao
pomo} korisnicima u snalaènju u knji`nici. Oznake smjera treba postaviti u obli`njim
ulicama i gradskom sredi{tu kako bi usmjeravale ljude prema knji`nici, a treba osigura-
ti i upu}ivanje na knji`nicu sa svih relevantnih lokalnih mre`nih mjesta.
3.10.7 Ambijent u knji`nici

Knji`nica treba osigurati fizi~ke preduvjete za knji`ni~ne usluge koji su javnosti
zanimljivi, a koji istovremeno osiguravaju:
odgovaraju}i prostor za izlaganje i pohranu zbirke
odgovaraju}i, ugodan i privla~an prostor za korisnike koji }e im omogu}iti pra-
vilno i njihovim potrebama prilago|eno kori{tenje knji`ni~nih usluga
odgovaraju}i tihi prostor za u~enje i ~itanje
prostor za sastajanje grupa razli~itih veli~ina
dovoljno prostora za u~inkovit rad knji`ni~nog osoblja u ugodnom okru`ju
dovoljno igra~aka i prostora za igru u prostorima namijenjenim djeci
odjel za mlade` moè imati prostore za igranje na ra~unalu, zone za opu{tanje s
udobnim namje{tajem i TV ili plazma ekranima
odgovaraju}i prostor i prilagodljivost budu}im potrebama.
Klimu u knji`nici treba odràvati na ugodnoj temperaturi uz pomo} ure|aja za
grijanje i rashla|ivanje. Kontrola vlage pomaè o~uvanju gra|e, ali i pove}ava udobnost
knji`nice.
Ve}e knji`nice mogu imati i kafeteriju (a manje knji`nice samoposlu`ne automa-
te) otvorenu u radno vrijeme knji`nice ili u posebnim prigodama. Te se usluge mogu
ugovoriti s vanjskim dobavlja~em.
U londonskoj Knji`nici Tower Hamlets uveli su “Du}an ideja” koji ima i kafi} kao
dio nove interpretacije knji`ni~ne usluge (http://www.ideastore.co.uk).
U Singapuru je uveden koncept knji`nice kao “ìvotnog stila”. U sklopu knji`nica
nalaze se kafeterije, mjesta za slu{anje glazbe i virtualna zajednica za studente. Sve su
knji`nice otvorene sedam dana u tjednu.
3.10.8 Elektroni~ka i audiovizualna oprema

Jedan je od va`nijih zadataka narodne knji`nice premostiti jaz izme|u informa-
cijski bogatih i informacijski siroma{nih pa ona mora omogu}iti pristup neophodnoj
elektroni~koj, ra~unalnoj i audiovizualnoj opremi. To uklju~uje osobna ra~unala s pri-
stupom internetu, javno dostupne kataloge, ~ita~e mikrofilmova, audio i MP3 ~ita~e,
kasetofone, projektore i opremu za invalide. Preporu~uje se beì~ni (wi-fi) pristup u ci-
jeloj knji`nici kao i pristup elektri~nim uti~nicama za kori{tenje osobnih ra~unala. Elek-
tri~ne instalacije moraju biti nove, pristupa~ne za budu}e prilagodbe i treba ih redovito
provjeravati.
3.10.9 Sigurnost
Treba u~initi sve kako bi knji`nica bila sigurna za korisnike i zaposlenike. Treba
osigurati poàrne alarme i detektore dima te mjere osiguranja za zaposlenike i gra|u.
Mjesta na kojima se nalaze aparati za ga{enje poàra i izlazi u slu~aju nu`de trebaju biti
jasno ozna~ena. Osoblje treba zavr{iti te~aj pruànja prve pomo}i, a kutija prve pomo}i
treba biti na dohvat ruke. Redovito treba uvje`bavati postupke u slu~aju evakuacije. Rav-
natelj knji`nice u suradnji s hitnim slu`bama mora pripremiti plan za postupanje u slu-
~aju ozbiljnih nesre}a, na primjer poàra.
3.10.10 Mjesta za parkiranje

Tamo gdje korisnici dolaze osobnim vozilima u knji`nicu treba predvidjeti do-
voljno velik, siguran i dobro osvijetljen parkirali{ni prostor uz samu knji`nicu ili u nje-
noj blizini s posebno ozna~enim mjestima za invalide. Ako su pak bicikli uobi~ajeno
prijevozno sredstvo, treba osigurati stalke za bicikle.
Literatura
Bill & Melinda Gates Foundation. Toward equality of access : the role of public libraries
in addressing the digital divide. Seattle : The Foundation, 2004. Dostupno na:
http://www.imls.gov/pdf/Equalitiy.pdf
Cykle, F.; Byrne, W.; Fiddler, H.; Zharkov, S. S.; IFLA Section of Libraries for the
Blind, Standards Development Commitee. Approved recommendations on working
out national standards of library services for the blind. 1983.7
De Jager, K.; Nassimbeni, M. Information literacy in practice : engaging public library
workers in rural South Africa. // IFLA journal. 33, 4(2000), 313-322.
EBSCO Industries. Publishing customer success center. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£.
Dostupno na: http://www.ebscohost.com/customerSuccess/default.php
Fasick, A. Managing children’s services in the public library. Westport, Conn. : Libra-
ries Unlimited, 2008.
7
Sekcija danas djeluje pod nazivom Section of Libraries Serving Persons with Print Disabilities. Vidi i Li-
braries for the blind in the information age : guidelines for development u popisu literature.
Guidelines for children’s libraries services. The Hague: IFLA, 2003. ¢citirano: 2010-01-
01£ Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/guidelines-for-children-libra-
ry-services Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za djecu / ¢s engleskog
prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004.
Guidelines for libraries serving hospital patiens and the elderly and disabled in long
term care facilities / compiled by a working group chaired by Nancy Mary Panella
under the auspices of the Section of Libraries Serving Disadvantaged Persons. The
Hague : IFLA, 2000. (IFLA professional report ; no. 61) ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.ifla.org/en/publications/lsnifla-professional-reports Vidi i
hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za bolni~ke pacijente, starije osobe i
osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smje{taj / sastavila radna
skupina pod predsjedavanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije
za knji`ni~ne usluge za osobe s posebnim potrebama ; ¢s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2009. (Povremena izdanja Hr-
vatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 21)
The guidelines for library services to babies and toddlers. The Hague : IFLA, 2007. (IF-
LA professional report ; no. 100) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://archi-
ve.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne
usluge za bebe i djecu rane dobi / ¢s engleskoga prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hr-
vatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2008. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog
dru{tva. Novi niz ; knj. 18)
Guidelines for library services for young adults : the Guidelines are a revision from the
Guidelines that were published in 1996 by the Standing Committee from Section
Libraries for children and young adults / coordinators Pat Muller and Ivan Chew.
The Hague: IFLA, 2008. (IFLA professional report ; no. 107) ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/revised-guidelines-for-libra-
ry-services-for-young-adults Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za
mlade` : prera|eno izd. Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knji`-
nica za djecu i mlade` / prire|iva~i Pat Muller i Ivan Chew ; ¢s engleskog prevela
Ana Jurinovi}£. Web 2.0 i knji`ni~ne usluge za mlade` ; uvod za knji`ni~are / prire-
dio Ivan Chew ; ¢s engleskog preveo Kre{imir Zauder£. Zagreb : Hrvatsko knji`-
ni~arsko dru{tvo, 2009. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva.
Novi niz ; knj. 20)
Guidelines for library services to deaf people / edited by John Michael Day. 2nd ed. The
Hague : IFLA, 2000. (IFLA professional report ; no. 62). Vidi i hrv. prijevod: Smjer-
nice za knji`ni~ne slu`be i usluge za gluhe / uredio John Michael Day ; ¢s engleskog
preveo Kristijan Ciganovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004. (Po-
vremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 5)
The IFLA/UNESCO multicultural library manifesto. 2006. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.ifla.org/en/publications/the-iflaunesco-multicultural-libra-
ry-manifesto. Vidi i hrv. prijevod: IFLA-in Manifest za multikulturalnu knji`nicu. //
Smjernice za knji`ni~ne usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Mani-
festom za multikulturalnu knji`nicu / ¢s engleskog prevela Ana Jurinovi}£. 1. hrv.
izd. prema 3. izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2010. (Povre-
mena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 22). Str. 47-49.
The IFLA/UNESCO school library guidelines 2002. 2002. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.ifla.org/en/publications/the-iflaunesco-school-library-guide-
lines-2002. Vidi i hrv. prijevod: IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za {kolske knji`-
nice / ¢priredili£ Tove Pemmer Sætre i Glenys Willars ; pod pokroviteljstvom IFLA-
ine Sekcije za {kolske knji`nice ; ¢s engleskog prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hr-
vatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog
International and comparative disability law web resources / Syracuse University Colle-
ge of Law. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.law.syr.edu/lawlibrary/
electronic/humanrights.aspx
Lau, J. Information literacy : international perspectives. Münich : K. G. Saur, 2008. ¢ci-
tirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://archive.ifla.org/V/pr/saur131.htm
Lehman, V.; Locke, J. Guidelines for library services to prisoners / by Vibeke Lehmann
and Joanne Locke. 3rd ed. The Hague : IFLA, 2005. (IFLA professional report ; no.
107) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://archive.ifla.org/VII/nd1/iflapr-92.
pdf Vidi i hrv. prijevod: Lehman, V.; Locke, J. Smjernice za knji`ni~ne usluge za za-
tvorenike / Vibeke Lehmann i Joanne Lock ; ¢s engleskoga preveo Kristijan Ciga-
novi}£. 1. hrvatsko izd. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo : Nacionalna i sve-
u~ili{na knji`nica, 2007. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva.
Novi niz ; knj. 17)
Lesk, M. Understanding digital libraries. Amsterdam : Elsevier, 2005.
Li, J. The public library and citizens’ information literacy education in China : a case
study of Wuhan area, China. // IFLA conference proceedings, 1-8. 2002. Retrieved
from Library, Information Science & Technology Abstract database.
Libraries for the blind in the information age : guidelines for development / edited by
Rosemary Kavanagh and Beatrice Christensen Sköld. The Hague : IFLA, 2005. ¢ci-
tirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-profes-
sional-reports-86. Vidi i hrv. prijevod: Knji`nice za slijepe u informacijsko doba :
smjernice za razvoj slu`bi i usluga / uredile Rosemary Kavanagh i Beatrice Chri-
stensen Skoeld ; ¢s engleskog preveo Kristijan Ciganovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`-
Novi niz ; knj. 16)
Long overdue a fresh look at public attitudes about libraries in the 21st century / Public
Agenda Foundation. New York : Public Agenda, 2006. ¢citirano: 2010-01-01£. Do-
stupno na: http://www.publicagenda.org/files/pdf/Long_Overdue.pdf
Mayo, D. Technology for results : developing service-based plans. PLA results series.
Chicago, Ill. : American Library Association, 2005.
McMenemy, D.; Poulter, A. Delivering digital services : a handbook for public libraries
and learning centres. London : Facet, 2005.
Meeting user needs : a checklist for best practice produced by section 8 – Public Libra-
ries Section of IFLA / IFLA Public Libraries Section.. 2008. ¢citirano: 2010-01-01£.
Dostupno na: http://www.ifla.org/VII/s8/proj/Mtg_UN-Checklist.pdf
Melling, M.; Little, J. Building a successful customer-service culture : a guide for library
and information managers. London : Facet, 2002.
Multicultural communities : guidelines for library services. 3rd ed. The Hague : IFLA,
2009. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/publications/multi-
cultural-communities-guidelines-for-library-services-3rd-edition Vidi i hrv. prije-
vod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim
Manifestom za multikulturalnu knji`nicu / ¢s engleskog prevela Ana Jurinovi}£. 1.
hrvatsko izd. prema tre}em izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo,
2010. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 22)
Nielsen, G. S.; Irvall, B. Guidelines for library services to persons with dyslexia / Gyda
Skat Nielsen and Birgitta Irvall ; under the auspices of the Section of Libraries
Serving Disadvantaged Persons. The Hague : IFLA, 2001. (IFLA professional re-
port ; no. 70) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/VIIs9/nd1/
iflapr-70e.pdf Vidi i hrv. prijevod: Nielsen, G. S.; Irvall, B. Smjernice za knji`ni~ne
slu`be i usluge za osobe s disleksijom / Gyda Skat Nielsen i Birgitta Irvall ; ¢s engle-
skoga prevela Koraljka Golub£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004. (Po-
Reading Agency. The reading agency. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://
www.readingagency.org.uk
The role of libraries in lifelong learning : final report of the IFLA project under the Sec-
tion of Public Libraries / IFLA Section for Public Libraries. 2003. ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/the-role-of-libraries-in-life-
long-learning
Ross, C.; McKechnie, L.; Rothbauer, P. Reading matters : what the research reveals about
reading, libraries and community. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, 2006.
UNESCO lauches a community informatin literacy project at the Tunapuna Public Li-
brary (2007). 2006. Dostupno na: htto://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=
36505&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
Webster, K.; Biggs, B. Library services to indigenous populations : viewpoints & resour-
ces. Chicago : Office for Literacy and Outreach Services, American Library Asso-
ciation, 2005.
Weibel, M. Adult learners welcome here : a handbook for librarians and literacy tea-
chers. New York : Neal-Schuman Publishers, 2007.
4 Izgradnja zbirke
“Posebne se slu`be i gra|a moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojeg
razloga ne mogu sluìti redovitim uslugama i gra|om, na primjer za pripadnike jezi~nih
manjina, osobe s invaliditetom, bolesnike u bolnicama ili zatvorenike.
Sve dobne skupine moraju mo}i prona}i gra|u za svoje potrebe.
Zbirke i slu`be moraju, uz tradicionalnu gra|u, sadràvati i sve odgovaraju}e me-
dije i suvremene tehnologije. Visoka kvaliteta i primjerenost lokalnim potrebama i uvje-
tima od temeljne su va`nosti. Gra|a mora odraàvati suvremena kretanja i dru{tveni
razvitak te biti pam}enjem ljudskih te`nji i ma{te.
Zbirke i slu`be ne smiju biti izloène bilo kakvom obliku ideolo{ke, politi~ke ili
vjerske cenzure niti komercijalnim pritiscima.”
4.1 Uvod
Narodna knji`nica treba osigurati jednakost u pristupu nizu izvora koji zadovolja-
vaju potrebe korisnika za obrazovanjem, informacijama, razonodom i osobnim razvojem.
Knji`nica tako|er treba osigurati pristup ba{tini svoga dru{tva te razvijati raznolike kul-
turne sadràje i iskustva. Za ispunjavanje tih zada}a, neophodno je neprestano dogova-
ranje i savjetovanje s lokalnom zajednicom.
4.2 Politika upravljanja zbirkom

Svaki sustav narodnih knji`nica zahtijeva pisane smjernice za izgradnju zbirke
koje je usvojilo upravlja~ko tijelo knji`nice. Svrha smjernica treba biti osiguranje doslje-
dnog pristupa odràvanju i razvijanju knji`ni~nih zbirki i pristupa gra|i.
Kontinuirani je razvoj zbirki imperativ kako bi se ljudima pruìo stalan izbor no-
ve gra|e, kako bi se zadovoljile potrebe novih slu`bi i osigurala uskla|enost s promjena-
ma vezanim uz njihovo kori{tenje. U svjetlu dana{njeg tehnolo{kog napretka, smjernice
moraju odraàvati ne samo zbirke koje pojedina knji`nica posjeduje, ve} i na~ine pristu-
panja raspoloìvim informacijama diljem svijeta.
Smjernice se trebaju temeljiti na knji`ni~nim standardima koje je razvilo stru~no
osoblje, a koji su povezani s potrebama i interesima lokalnog stanovni{tva i odraàvaju
raznolikost dru{tva. Smjernice trebaju definirati svrhu, opseg i sadràj zbirke, kao i pri-
stup vanjskim izvorima.
Izgradnja zbirke 67
U nekim knji`nicama Ruske Federacije vije}e ~itatelja sudjeluje u odre|ivanju nabav-

ne politike.
4.2.1 Sadràj smjernica

Smjernice zapo~inju univerzalno primjenjivim preporukama za sve vrste knji`nica,
nastavljaju s preporukama va`nim za pojedinu zemlju ili regiju i s preporukama koje se
odnose na specifi~ne knji`ni~ne slu`be, a mogu sadràvati sljede}e elemente:
Univerzalne
^lanak 19 Deklaracije o ljudskim pravima
IFLA-ina Izjava o slobodnom pristupu informacijama (http://www.ifla.org/en/pu-
blications/ifla-statement-on-libraries-and-intellectual-freedom)
izjave o intelektualnim slobodama, slobodnom pristupu knji`ni~nim zbirkama
(http://www.ifla.org/en/publications/intellectual-freedom-statements-by-ot-
hers)
sloboda informiranja
(http://www.ala.org/ala/issuesadvocacy/intfreedom/librarybill/index.cfm)
Me|unarodna konvencija o autorskom pravu
(http://archive.ifla.org/documents/infopol/copyright/ucc.txt)
IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice
(http://archive.ifla.org/VII/s8/unesco/eng.htm)
Op}enite
svrha smjernica za izgradnju zbirki i njihov odnos spram cjelokupnog plana
knji`ni~ne slu`be
kratkoro~ni i dugoro~ni ciljevi
strategije pristupa
povijest zbirki i/ili knji`ni~ne slu`be
utvr|ivanje relevantnih zakonskih propisa
Specifi~ne
analiza potreba zajednice
prioriteti knji`ni~ne slu`be
obilje`ja zbirke, uklju~uju}i specijalne zbirke i zbirke za posebne potrebe, kao
{to su multikulturalna gra|a, gra|a za opismenjivanje i gra|a za osobe s poseb-
nim potrebama
na~ela i metode odabira i otpisa
raspodjela sredstava
odgovornost unutar organizacije za izgradnju zbirke, odabir i otpis gra|e
pristup elektroni~kim izvorima uklju~uju}i online pristup periodi~kim publi-
kacijama, bazama podataka i drugim izvorima informacija
uloga knji`nice kao elektroni~kog prilaza informacijama
smjernice za pronalaènje i dodavanje besplatnih internetskih izvora
suradnja s drugim knji`nicama i organizacijama
politika ~uvanja i za{tite gra|e
zahtjevi revizije: nabava, obrada, kontrola, otpis, prodaja ili odlaganje

financijska odgovornost
politika darivanja
àlbeni postupak i pritu`be na gra|u
plan upravljanja resursima u skladu s procjenom sada{njih i budu}ih potreba
zbirki
preispitivanje i procjena politike.
Ovo nije iscrpan popis ve} samo naznaka onoga {to se moè uklju~iti u sadràj
smjernica.
4.3 Opseg gra|e

Narodna knji`nica treba osigurati {iroki raspon gra|e u razli~itim oblicima i broju
dostatnom za zadovoljavanje potreba i interesa zajednice. Zbirka mora odraàvati kultu-
ru lokalne zajednice i dru{tva. Narodne knji`nice moraju dràti korak s novim oblicima
gra|e i novim na~inima pristupa informacijama. Treba osigurati trenuta~nu dostupnost
informacija bez obzira na njihov oblik. Pri tome je razvoj lokalnih izvora informacija i
resursa od presudne va`nosti.
Korisnici Knji`nice Badalona Can Casacuberta mogu pratiti aktivnosti i nau~iti vi{e
o knji`nici na razli~itim dru{tvenim mreàma (http://cancasacuberta.blogspot.com
/2007/09/serveis.on-line.html).
Internetska narodna knji`nica (Internet Public Library – ipl) (http://www.ipl.org/ ipl2)
javna je slu`ba i obrazovno okruènje. Do danas, tisu}e je studenata i volontera s pod-
ru~ja knji`ni~arstva i informacijskih znanosti bilo uklju~eno u odgovaranje na refe-
rentne upite na Pitaj ipl2 knji`ni~ara te na oblikovanju, izgradnji i odràvanju ipl2
zbirki. Zahvaljuju}i tim studentima i volonterima ipl2 se odràla do dana{njih dana.
Mnoge knji`nice u SAD-u, kao {to je Knji`nica okruga Tarrant u Teksasu, dodaju iz-
vore kojima korisnici mogu pristupiti putem interneta. ^lanske iskaznice Knji`nice
okruga Tarrant omogu}uju online pristup vje`bama za polaganje prijemnih ispita za
koledè i ispita za dobivanje licence, zvu~nim i animiranim slikovnicama na mre`nim
stranicama knji`nice, te zvu~nim knjigama koje je mogu}e preuzeti na vlastito ra~u-
nalo.
4.3.1 Zbirke
Iako ovaj popis nije sveobuhvatan, sljede}e kategorije knji`ni~ne gra|e, od kojih
su mnoge sve ~e{}e u elektroni~kom obliku, mogu biti zastupljene u tipi~noj narodnoj
knji`nici:
beletristika i publicistika za odrasle, mlade` i djecu
referentna gra|a
pristup bazama podataka
periodi~ke publikacije
lokalne, regionalne i nacionalne novine
Izgradnja zbirke 69
informacije vezane uz lokalnu zajednicu

slu`bene informacije, uklju~uju}i informacije koje izdaje lokalna uprava i koje
se na nju odnose
poslovne informacije
zavi~ajna gra|a
genealo{ka gra|a
gra|a na slu`benom jeziku zajednice
gra|a na alternativnim jezicima u zajednici
gra|a na drugim jezicima
notni zapisi
ra~unalne igre
igra~ke
dru{tvene igre i slagalice
pribor za u~enje.
4.3.2 Oblici gra|e

Iako ovaj popis nije potpun i neprestano se pojavljuju novi oblici gra|e, u zbirku
narodne knji`nice mogu se uklju~iti sljede}i oblici:
knjige u tvrdom i mekom uvezu te e-knjige
bro{ure i sitni tisak
online i tiskane novine i ~asopisi, uklju~uju}i novinske izreske
digitalne informacije na internetu
online baze podataka
softverski programi
mikrooblici
kasete i kompaktni diskovi (CD-ovi), uklju~uju}i i oblike koji se mogu preuzeti
na korisni~ka ra~unala
digitalni video diskovi (DVD-ovi), uklju~uju}i i oblike koji se mogu preuzeti na
korisni~ka ra~unala
videokasete
gra|a tiskana velikim slovima
gra|a na brajici
zvu~ne knjige i zapisi, uklju~uju}i i oblike koji se mogu preuzeti na korisni~ka
ra~unala
MP3
umjetni~ka djela i plakati.
4.3.3 Pomagala za odabir

S obzirom na raznolikost dostupnih izvora, narodne knji`nice koriste pomagala
za odabir kako bi prona{le popularnu i pouzdanu gra|u u svim oblicima. Uobi~ajena, ali
ne i jedina pomagala za odabir su:
bibliografije
popisi dobitnika nagrada, preporu~enih djela ili prijedloga za osnovnu zbirku
popisi periodi~kih publikacija po predmetnim podru~jima
recenzije
katalozi, reklame i najave izdava~a

sajmovi knjiga.
4.4 Izgradnja zbirke

Zbirke su komplementarne sa slu`bama i uslugama i stoga ne bi smjele biti cilj
same po sebi, osim kad je njihova specifi~na osnovna uloga za{tita i ~uvanje gra|e za bu-
du}e nara{taje.
Velike zbirke ne zna~e nu`no i dobre zbirke, osobito u digitalnom svijetu. Rele-
vantnost zbirke za potrebe lokalne zajednice va`nija je od njene veli~ine.
Veli~inu zbirke odre|uju mnogi ~imbenici kao {to su prostor, financijska sred-
stva, veli~ina populacije na podru~ju koje knji`ni~na slu`ba obuhva}a, blizina drugih
knji`nica, regionalna uloga zbirki, pristup elektroni~kim izvorima, procjena lokalnih
potreba, omjer nabavljene i otpisane gra|e te politika razmjene gra|e s drugim knji`-
nicama.
4.4.1 Kriteriji za zbirke

Glavni bi kriteriji za zbirke trebali biti:
opseg gra|e dostatan da udovolji potrebama svih ~lanova zajednice
gra|a u razli~itim oblicima koji }e omogu}iti svim ~lanovima zajednice kori{-
tenje knji`ni~ne slu`be
priljev novih naslova
priljev novih knjiga i druge gra|e
posudba gra|e
{irok izbor beletristi~kih vrsta i nebeletristi~kih predmetnih podru~ja
osiguravanje netiskanih oblika gra|e
pristup vanjskim izvorima kao {to su knji`nice drugih institucija, elektroni~ki
izvori, lokalna dru{tva, vladini odjeli ili lokalno znanje koje se temelji na usme-
noj kulturi
otpis starih, dotrajalih i zastarjelih knjiga, netiskane gra|e i informacijskih iz-
vora.
Mnoge knji`nice objavljuju svoje smjernice za izgradnju zbirke na mre`nim stra-
nicama. U potrazi za modelom koji }e se primijeniti, treba odabrati knji`nicu koja po
veli~ini i karakteristikama ima sli~nu korisni~ku populaciju.
Knji`nica Sveu~ili{ta u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu objavila je smjer-

nice za izgradnju zbirke kombinirane knji`nice koja ima funkciju narodne i sve-
u~ili{ne knji`nice (http://www.lib.cam.ac.uk).
Passadena, u dràvi Kaliforniji (http://ww2.cityofpasadena.net/LIBRARY/collec-
tion.asp) i Newark u dràvi New York (http://www.npl.org/Pages/AboutLibrary/col-
ldevpol06.html) u SAD-u izradili su modele za izgradnju srednje do velike gradske
zbirke.
Izgradnja zbirke 71
4.5 Na~ela odràvanja zbirke

Narodne knji`nice, bez obzira na veli~inu, sadràvat }e gra|u u razli~itim oblici-
ma. Odràvanje zbirke odnosi se na svu gra|u bez obzira na oblik. Gra|a u otvorenom
pristupu treba biti u dobrom fizi~kom stanju i treba sadràvati najnovije informacije.
Manja, vrlo kvalitetna zbirka koristit }e se vi{e od one velike s velikim udjelom starih,
dotrajalih i zastarjelih knjiga, a u kojoj noviji naslovi mogu ostati nezamije}eni u osred-
njoj gra|i. Uporaba zastarjele referentne gra|e moè rezultirati pruànjem neto~nih in-
formacija korisnicima.
Gra|a u elektroni~kim oblicima dopunjava knji`ni~ne zbirke, a u nekim }e ih pod-
ru~jima i sasvim zamijeniti. Referentna djela i periodika u elektroni~kim bazama poda-
taka i na mreì izgledne su alternative tiskanim oblicima.
4.5.1 Nabava i otpis

Knji`ni~na je zbirka dinami~an resurs. Da bi se osigurao njezin zna~aj za zajedni-
cu, potreban je neprestani priljev nove i otpisivanje stare gra|e. Veli~ina i kvaliteta zbir-
ke mora odraàvati potrebe zajednice.
Tempo nabave va`niji je od veli~ine zbirke. êsto ga odre|uje prvenstveno pro-
ra~un ili u~inkovitost pregovora o ugovorima s dobavlja~ima, ali na njega mogu utjecati
i drugi ~imbenici, na primjer:
dostupnost gra|e koja se izdaje na lokalnim jezicima
korisni~ka populacija
stupanj kori{tenja
multikulturalnost i jezi~na raznolikost
dobna struktura populacije
posebne potrebe kao {to su potrebe osoba s invaliditetom ili starijih osoba
pristup online informacijama.
Otpis je jednako vaàn dio odràvanja zbirke. Kriteriji za otpis su sljede}i:
gra|a koja se malo ili uop}e ne koristi
gra|a koja ve} postoji drugdje u zbirci
pohabana i o{te}ena gra|a
zastarjela i neva`na gra|a.
Otpisana gra|a moè se ustupiti ili prodati. Otpisom se osloba|a prostor za novu
gra|u i pomaè odràvanje sveukupne kvalitete zbirke.
4.5.2 Gra|a u spremi{tu

U odre|enim je okolnostima neophodno odràvanje zbirke starije i manje kori{te-
ne gra|e na policama koje nisu izravno dostupne korisnicima. Ta bi zbirka trebala sadr-
àvati samo onu gra|u koja se trenuta~no koristi ili }e se u budu}nosti koristiti, a ne
moè se zamijeniti novim izdanjima ili na}i u drugim oblicima. To moè biti gra|a o
posebnim temama koja se redovito koristi, iako u ograni~enom opsegu, te rasprodana
beletristika. Zastarjelu gra|u ili gra|u u lo{em stanju koja se moè zamijeniti treba otpi-
sati, a ne dràti u spremi{tu. U~inkovito je organizirati zajedni~ku zbirku manje kori{te-
ne gra|e s drugim knji`nicama. Odràvanje gra|e u spremi{tu treba biti redovita i kon-
tinuirana aktivnost. Dostupnost velikog broja informacija na internetu i elektroni~kih

izvora smanjuje potrebu narodne knji`nice za ~uvanjem velikog broja gra|e u spre-
mi{tu.
4.5.3 Me|uknji`ni~na posudba

Niti jedna knji`nica ili knji`ni~na slu`ba ne moè sama posjedovati dovoljno gra-
|e i zato u~inkovit i uspje{an sustav me|uknji`ni~ne posudbe treba biti vaàn dio svake
knji`ni~ne slu`be. Unutar knji`ni~ne slu`be s nekoliko podru`nica, redoviti program
razmjene gra|e izme|u knji`nica rezultirat }e maksimalnim kori{tenjem fonda i pruìti
korisnicima ve}i izbor raznolikih naslova.
Mnoge knji`nice na vi{e lokacija (ogranaka) sada imaju “fluktuiraju}e” zbirke.
Gra|a cirkulira i vi{e ne pripada jednom ogranku ve} ostaje u onoj knji`nici u koju je
korisnici vrate tako osvjeàvaju}i zbirku, {tede}i vrijeme za povratak u “mati~nu” knji`-
nicu i smanjuju}i rukovanje gra|om.
4.6 Standardi za zbirke

Sljede}i se predloèni standardi odnose na zbirke. Lokalni i financijski uvjeti utje-
cat }e na varijacije predloènih standarda. Gdje su resursi vi{estruko ograni~eni, ti stan-
dardi mogu predstavljati ciljeve za ~ije bi ostvarenje trebalo razviti srednjoro~ne i dugo-
ro~ne strategije.
Op}enito bi zbirka trebala imati 2 do 3 primjerka gra|e po stanovniku. Kod velike

populacije (100 000 i vi{e) ti brojevi mogu biti i ve}i.
Standardi za narodne knji`nice u Queenslandu u Australiji preporu~uju 3 primjerka
gra|e po stanovniku za populaciju manju od 50 000 i 2 do 3 primjerka za populaciju
ve}u od 50 000.
U SAD-u, Standardi za narodne knji`nice na Floridi preporu~uju minimalno 3 pri-
mjerka po stanovniku za populaciju do 25 000 i 2 primjerka po stanovniku za popula-
ciju ve}u od 25 000.
Fond najmanjeg ogranka ne bi smio biti manji od 2500 knjiga.
Standardi u Queenslandu u Australiji preporu~uju minimalnu veli~inu zbirke od
2500, bez obzira na veli~inu populacije.
Standardi za narodne knji`nice na Floridi preporu~uju minimalno 10 000 primjeraka
gra|e.
U najmanjim se zbirkama gra|a za djecu, beletristika i publicistika za odrasle mo-

è osigurati u jednakim omjerima. U ve}im zbirkama postotak nebeletristi~kih naslova
ima tendenciju pove}avanja. Taj omjer moè varirati ovisno o potrebama lokalne zajed-
nice i ulozi narodne knji`nice. Treba razviti i odgovaraju}e zbirke za mlade (vidi IFLA-
ine Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade`). Tamo gdje knji`nica ima va`nu obrazovnu
ulogu to }e se odraziti i na sastav fonda.
Ako ne postoje pouzdani statisti~ki podaci o stanovni{tvu potrebne su alternativ-
ne metode za utvr|ivanje standarda. Procijenjena veli~ina zajednice kojoj se pruà uslu-
Izgradnja zbirke 73
ga, veli~ina knji`nice te trenuta~ni i predvi|eni broj korisnika mogu se upotrijebiti kao
osnova za izradu standarda za veli~inu zbirke. Usporedbe s ve} postoje}im knji`nicama
koje djeluju u zajednicama sli~ne veli~ine i sastava stanovni{tva tako|er se mogu upo-
trijebiti za odre|ivanje èljene veli~ine zbirke i sredstava potrebnih za njezino odrà-
vanje.
4.7 Standardi za ra~unalnu opremu

Sljede}i se standardi odnose na tehnologiju, prvenstveno na ra~unala i pristup in-
ternetu.
U Kanadi se primjenjuje standard od jednog ra~unala na 5000 stanovnika.

U Queenslandu u Australiji preporu~uje se osigurati:
– Za populaciju do 200 000 – jedno (1) javno dostupno osobno ra~unalo na 5000 sta-
novnika.
– Za populaciju ve}u od 200 000 – jedno (1) javno dostupno osobno ra~unalo na 2500
stanovnika.
– Ti standardi preporu~uju da barem 75% ukupnog broja ra~unala namijenjenih ko-
risnicima ima pristup internetu, a sva bi ra~unala trebala imati pisa~.
U SAD-u, Standardi za narodne knji`nice na Floridi preporu~uju minimalno jedno
(1) javno dostupno osobno ra~unalo s internetskim pristupom na 3000 stanovnika.
4.8 Program izgradnje zbirke u novim knji`nicama

Da bi se odredio po~etni sadràj zbirke valja obaviti procjenu demografskog sasta-
va zajednice na podru~ju koje }e knji`ni~na slu`ba obuhva}ati. Pri utvr|ivanju lokalnih
i regionalnih standarda treba uzeti u obzir raznolikosti unutar populacije koja }e se slu-
ìti novom knji`nicom. Sljede}i standardi koji se preporu~uju odnose se na faze izgrad-
nje zbirke za novu knji`nicu.
4.8.1 Faza osnivanja

U novoj knji`nici treba osnovati po~etnu zbirku koja }e koristiti cjelokupnoj po-
pulaciji odre|enog podru~ja. Cilj te faze nije osigurati sveobuhvatnu zbirku, ve} onu
koja }e svojim opsegom i iscrpno{}u zadovoljiti op}enite potrebe. Tijekom te faze treba
se najvi{e sluìti me|uknji`ni~nom posudbom kao dodatkom zbirkama u razvoju. U ne-
kim se zemljama koristi i gra|a iz nacionalnog ili regionalnog sredi{ta kao dopuna lokal-
nom fondu. U toj fazi razvoja treba osigurati pristup i tiskanim i digitalnim izvorima
informacija.
4.8.2 Faza konsolidacije

U toj je fazi cilj pove}anje broja jedinica gra|e te pro{irenje opsega i obuhvatnosti
gra|e. Kako bi se zadovoljile specifi~ne potrebe populacije, vodi se ra~una o zna~ajkama
populacije i u skladu s njima razvijaju se zbirke. Stopa rasta zbirke smanjuje se kao po-
sljedica uvo|enja otpisa koji se uravnoteùje s nabavom.
4.8.3 Faza ustaljenog djelovanja

Zbirke svojom iscrpno{}u, opsegom i veli~inom zadovoljavaju potrebe zajednice.
Kvaliteta zbirki odràva se ravnoteòm stope nabave i otpisa gra|e. Novi se oblici gra|e
ustaljuju u zbirkama, a pristup naj{irem mogu}em rasponu gra|e osigurava se upora-
bom novih tehnologija.
4.8.4 Kreiranje sadràja

Slu`ba treba postati stvaratelj sadràja i ~uvar resursa lokalne zajednice. Stvaranje
sadràja uklju~uje izdavanje informativnih letaka i razvoj mre`nih sadràja pruànjem
pristupa informacijama o knji`nici ili informacijama u tiskanom obliku koje se nalaze u
knji`nici. Knji`nica se treba pozicionirati i kao vodi~ kroz sadràj dostupan na interne-
tu, preporu~uju}i korisna mre`na mjesta i drugu gra|u dostupnu online.
Osam narodnih knji`nica u Vejleu u Danskoj sura|uje u izradi mre`ne stranice koja
izvje{}uje o svim kulturnim doga|ajima u regiji. Na njoj se nalaze i informacije o
2000 lokalnih organizacija kojima pruà mre`nu prezentaciju radi promoviranja nji-
hovih aktivnosti (http://www.netopnu.dk).
4.9 Stopa nabave i otpisa

Za op}i fond u knji`nici moè se primijeniti sljede}a stopa nabave i otpisa gra|e.
Naveden je primjer za formulu nabave.
Populacija Godi{nje Godi{nje prinove
Manje od 25 000 0,25 250
25 000-50 000 0,225 225
50 000+ 0,20 200
U sljede}im se primjerima predlaè veli~ina zbirke za zajednice razli~itih veli~ina.
Primjer 1
Knji`ni~na slu`ba u zajednici od 100 000 stanovnika
Srednja veli~ina fonda 200 000 svezaka
Broj prinova godi{nje 20 000 svezaka
Primjer 2
Broj prinova godi{nje 11 250 svezaka
Primjer 3
Broj prinova godi{nje 5000 svezaka.
Izgradnja zbirke 75
Standardi za narodne knji`nice u Queenslandu u Australiji nabavu temelje na broju

stanovnika.
Za populaciju do 25 000, 3 primjerka gra|e po stanovniku godi{nje.
Za populaciju izme|u 25 000 i 100 000, 25 primjeraka po stanovniku godi{nje.
Za populaciju ve}u od 100 000, 2 primjerka po stanovniku godi{nje.
Standardi za narodne knji`nice na Floridi (SAD) preporu~uju godi{nji otpis od ba-
rem 5% primjeraka postoje}e gra|e i godi{nju nabavu od 1% kako bi se postigla èlje-
na veli~ina zbirke.
4.9.1 Male knji`nice i pokretne knji`nice

Op}enita stopa nabave ne moè se primijeniti u malim i pokretnim knji`nicama
gdje je veli~ina fonda ograni~ena. Kako bi osigurala dovoljno velik izbor knjiga za kori-
snike, svaka knji`nica treba posjedovati odre|eni minimalni fond. Stopa nabave od 250
knjiga na 1000 stanovnika ne}e se mo}i primijeniti u najmanjim slu`bama, gdje fizi~ka
ograni~enja mogu smanjiti veli~inu fonda ispod preporu~enih minimalnih 2500 sveza-
ka. U tim se slu~ajevima stopa nabave, kao i stope obnavljanja i zamjene, trebaju temelji-
ti na veli~ini zbirke, a ne na veli~ini populacije i trebaju biti pribli`no 100% ili vi{e na
godinu. U tim slu~ajevima od najve}e je va`nosti u~inkovit sustav me|uknji`ni~ne po-
sudbe.
4.9.2 Specijalne zbirke

Op}enite stope nabave i otpisa ne}e se mo}i primjenjivati na neke dijelove zbirke
i zasebne specijalne zbirke ili u nekim posebnim okolnostima. U tim slu~ajevima poli-
tika izgradnje zbirke mora odraàvati te posebne potrebe. Primjeri tih iznimaka su:
zbirke gra|e o kulturi autohtonog naroda – narodna knji`nica ima ulogu odrà-
vanja i promid`be te zbirke i osiguravanja pristupa gra|i u zbirci
zavi~ajna zbirka – gra|u koja se odnosi na povijest mjesta treba aktivno priku-
pljati, ~uvati i osiguravati njenu dostupnost
knji`nice u zajednicama s velikom zastupljeno{}u posebnih skupina, npr. djece,
umirovljenika, mladih, starosjedilaca, etni~kih manjina ili nezaposlenih, treba-
ju u svojim zbirkama i slu`bama odraàvati potrebe tih skupina
referentne zbirke – stariju referentnu gra|u mo`da }e trebati sa~uvati kao izvor
povijesnih podataka za istraìvanja
digitalne zbirke – za razliku od zbirki tiskane gra|e, digitalne zbirke nisu ogra-
ni~ene raspoloìvim prostorom na policama. No bez obzira na to, primjerci di-
gitalne gra|e tako|er se trebaju odstraniti iz zbirke ukoliko vi{e nisu korisni,
to~ni ili prikladni.
4.10 Upravljanje digitalnom zbirkom

Na digitalne se zbirke primjenjuju mnogi zajedni~ki kriteriji kao i na tradicionalne
zbirke. Moraju se uklapati u svrhu cjelokupne zbirke, odgovarati potrebama i potra`nji i
moraju se redovito procjenjivati. No, kod digitalne gra|e treba posebno razmotriti:
Pristup – svi knji`ni~ni korisnici nemaju tehnologiju potrebnu za pristup digi-

talnim izvorima. Treba dobro procijeniti da li se nabavljanjem digitalne umjesto
tiskane gra|e pristup pro{iruje ili ograni~ava.
Financijska i tehni~ka pitanja – ako knji`nica sama odràva digitalne izvore,
dugoro~no su tro{kovi ve}i nego kod tiskane gra|e jer periodi~no prebacivanje
digitalnih datoteka u nove formate u skladu s promjenom tehnologije zahtijeva
i vrijeme i novac.
Pravna pitanja – narodna knji`nica mora, uz zakone o autorskom pravu koji se
odnose na tiskane izvore, pratiti i sve zakone o autorskom pravu koji se odnose
na digitalne izvore. Nadalje, narodnim se knji`nicama name}u i pitanja cenzure
i intelektualnih sloboda s obzirom na gra|u kojoj korisnici pristupaju s ra~unala
i pristupa internetu u knji`nici.
Licenciranje – dobavlja~i digitalnih sadràja, kao {to su elektroni~ki ~asopisi,
~esto imaju sloène uvjete licencija koji ograni~avaju broj korisnika koji istovre-
meno mogu pristupiti sadràju, preuzimanje sadràja, pristup izvan knji`nice,
za{titu podataka korisnika i trajni pristup. Va`no je razumjeti uvjete svakog ugo-
vora o licenciji.
Digitalna je zbirka vaàn dio zbirke narodne knji`nice. Knji`nice mogu razmotri-
ti sastavljanje zasebnih smjernica za zbirku digitalne gra|e koje }e se baviti specifi~nim
karakteristikama te vrste gra|e.
Literatura
Alabaster, C. Developing an outstanding core collection : a guide for libraries. Chicago,
Ill. : American Library Association, 2002.
Ellis, S.; Heaney, M.; P. Meunier, P.; Poll, R. Global library statistics. // IFLA journal. 35,
2(2009), 123.
Evans, G. E.; Zarnosky, M. R. Developing library and information center collections.
Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, 2005.
Gifts for the collections : guidelines for libraries / Kay Ann Cassell, Sharon Johnson,
Judith Mansfield, and Sha Li Zhang for the IFLA Acquisition & Collection Deve-
lopment Section. The Hague : IFLA, 2008. (IFLA professional report ; no. 112)
¢citirano: 2010-01-1£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-profes-
sional-reports-112 Vidi i hrv. prijevod: Darovi za zbirke : smjernice za knji`nice / ¢s
engleskog prevela Jelica Le{~i}£. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knji`ni~ne
zbirke primjenom modela Conspectus / ¢s engleskog prevele Jelica Le{~i} i Zagorka
Majstorovi}£. Me|unarodna posudba i dostava dokumenta : na~ela i smjernice za
postupanje / ¢s engleskog prevela Jelica Le{~i}£. Model nacionalnog pravilnika za
me|uknji`ni~nu posudbu / ¢s engleskoga prevela Vesna Golubovi}£. Zagreb : Hrva-
tsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2010. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog
Griffey, J. Mobile technologies and libraries. New York : Neal-Schuman, 2010.
Guidelines for collection development policy using the Conspectus model / Section on
Acquisition and Collection Development. The Hague : IFLA, 2001. ¢citirano: 2010-
Izgradnja zbirke 77
1-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/guidlines-for-a-collection-

development-policy-using-the-conspectus-model Vidi i hrv. prijevod: Darovi za zbi-
rke : smjernice za knji`nice / ¢s engleskog prevela Jelica Le{~i}£. Upute za izradbu
smjernica za izgradnju knji`ni~ne zbirke primjenom modela Conspectus / ¢s engle-
skog prevele Jelica Le{~i} i Zagorka Majstorovi}£. Me|unarodna posudba i dostava
dokumenta : na~ela i smjernice za postupanje / ¢s engleskog prevela Jelica Le{~i}£.
Model nacionalnog pravilnika za me|uknji`ni~nu posudbu / ¢s engleskoga prevela
Vesna Golubovi}£. – Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2010. (Povremena iz-
danja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 23)
Guidelines for library services for young adults : the Guidelines are a revision from the
Guidelines that were published in 1996 by the Standing Committee from Section
Libraries for children and young adults / coordinators Pat Muller and Ivan Chew.
The Hague: IFLA, 2008. (IFLA professional report ; no. 107) ¢citirano: 2010-01-
01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/revised-guidelines-for-libra-
ry-services-for-young-adults Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za
mlade` : prera|eno izd. Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knji`-
nica za djecu i mlade` / prire|iva~i Pat Muller i Ivan Chew ; ¢s engleskog prevela
Ana Jurinovi}£. Web 2.0 i knji`ni~ne usluge za mlade` ; uvod za knji`ni~are / prire-
dio Ivan Chew ; ¢s engleskog preveo Kre{imir Zauder£. Zagreb : Hrvatsko knji`-
Novi niz ; knj. 20)
Heaney, M. Library statistics for the twenty-first century world : proceedings of the con-
ference held in Montreal on 18-19 August 2008 reporting on the global library sta-
tistics project. Münich : K.G. Saur, 2009.
The IFLA Internet manifesto. 2002. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.
ifla.org/publications/the-ifla-internet-manifesto Vidi i hrvatski prijevod: IFLA-in Ma-
nifest o Internetu. // Slobodan pristup informacijama u slu`bi kulturnog razvitka :
zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2002. Str. 163-165. Hrva-
tski prijevod dostupan je i na: http://www.ifla.org/en/publications/the-ifla-internet-
manifesto
IFLA licensing principles. 2001. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.
org/en/publications/licensing-principles
Johnson, P. Fundamentals of collection development and management. Chicago : Ame-
rican Library Association, 2009.
Liblicense : licensing digital information : a resource for librarians / Yale University Li-
brary. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.library.yale.edu/šllicen-
se/index.shtml
Library & Information Association of New Zeland Aotearoa (LIANZA). Standards for
New Zeland public libraries. Wellington : LIANZA, 2004.
National Information Standards Organization (NISO). SERU : a shared electronic resour-
ce understanding. NISO RP-7-2008. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.
niso.org/workrooms/seru ; http://www.niso.org/publications/rp/RP-7-2008.pdf
Negotiating contracts with database vendors / American Library Association.. 2003. ¢ci-
tirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/pla/plapubli-
cations/platechnotes/negotiationg.pdf
People places : a guide for public library buildings in New South Wales / prepared by con-
sultans Heather Nesbitt Planning in association with Nield Bligh Voller for the Li-
brary Council of New South Wales. 2nd ed. Sydney : Library Council of New South
Wales, 2005. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.sl.nsw.gov.au/services/
public_libraries/library_mgt/lib_management_docs/peopleplaces_2ndedition.pdf
Poll, R. Bibliography “Impact and outcome of libraries”. International Federation of Li-
brary Associations and Institutions (IFLA). ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na:
http://www.ifla.org/files/statistics-and-evaluation/publications/bibliography-impact-
outcome.pdf
State Library of Queensland. Queensland Public Library standards and guidelines. ¢s.
a.£. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.slq.qld.gov.au/info/publib7po-
licy/guidelines
5 Osoblje
“Narodna se knji`nica mora organizirati djelotvorno i mora odràvati stru~nu ra-
zinu poslovanja.
Knji`ni~ar je djelatni posrednik izme|u korisnika i gra|e. Stru~no obrazovanje i
trajna izobrazba knji`ni~ara prijeko su potrebni za osiguranje primjerenih slu`bi.”
5.1 Uvod
Osoblje je potencijal od vitalne va`nosti za djelovanje knji`nice i velik dio knji`-
ni~nog prora~una odvaja se upravo za njega. Kako bi se osigurala najbolja mogu}a uslu-
ga zajednici neophodno je odràvati visok standard izobrazbe i motiviranosti osoblja u
svrhu djelotvornog kori{tenja resursa knji`nice i zadovoljavanja potreba zajednice. Sto-
ga broj zaposlenika treba biti dovoljan za ispunjavanje tih zada}a.
Upravljanje knji`ni~nim osobljem samo je po sebi vaàn zadatak. Neophodno je
da osoblje ima jasnu predod`bu o politici knji`ni~ne slu`be, jasno definirane du`nosti i
odgovornosti, pravilno regulirane uvjete zapo{ljavanja te pla}e konkurentne onima u
srodnim djelatnostima.
5.2 Vje{tine knji`ni~nog osoblja

Kako su o~ekivanja od knji`nice sve raznolikija, od osoblja se zahtijevaju specifi-
~ne vje{tine koje nadilaze op}eniti opis poslova. Kompetencije za usvajanje tih vje{tina
mogu se nau~iti kroz praksu, stalno usavr{avanje ili na temelju prija{njeg iskustva.
Vje{tine se osoblja tradicionalno odnose na praksu i postupke u organizaciji, no sada su
sve vi{e vezane uz tehnologiju, korisni~ke usluge i vje{tine u me|uljudskim odnosima.
Osnovne se kvalitete i vje{tine potrebne osoblju narodne knji`nice mogu odrediti kao:
sposobnost pozitivnog komuniciranja s ljudima
sposobnost razumijevanja potreba korisnika
sposobnost suradnje s pojedincima i skupinama u zajednici
znanje i razumijevanje kulturnih raznolikosti
poznavanje sadràja knji`ni~nih zbirki i na~ina pristupa
razumijevanje na~ela djelovanja javnih slu`bi i njihovo prihva}anje
sposobnost suradnje s drugim ljudima u pruànju u~inkovite knji`ni~ne usluge
organizacijske sposobnosti, uklju~uju}i fleksibilnost u prepoznavanju i primje-

ni novina
vje{tine timskog rada i vodstva
ma{tovitost, vizija i otvorenost za nove ideje i djelatnosti
spremnost za primjenu novih radnih metoda kako bi se prilagodilo novim situa-
cijama
poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje se mijenjaju.
Standardi i smjernice za narodne knji`nice Queenslanda (vidi Dodatak 6.2 Standardi

za osoblje) sadrè poveznicu (http://www.alia.org.au/policies/core.knowledge.html)
na kriterije za vje{tine i sposobnosti osoblja koje je objavilo Australsko knji`ni~arsko
i informacijsko dru{tvo (ALIA).
WebJunction sadrì popis kompetencija osoblja koje navodi Ameri~ko knji`ni~arsko
dru{tvo (ALA) i Organizacija dràvnih knji`nica SAD-a kao dio Kazala kompeten-
cija.
5.3 Kategorizacija osoblja

U narodnoj se knji`nici mogu na}i sljede}e kategorije osoblja:
{kolovani knji`ni~ari
pomo}no neknji`ni~arsko osoblje
pomo}no knji`ni~arsko osoblje
stru~no neknji`ni~arsko osoblje
pomo}no osoblje.
U pojedinim zemljama postoji i dodatna kategorija knji`ni~nih tehni~ara sa sred-
njo{kolskom naobrazbom.
Osoblje u svim kategorijama moè biti zaposleno puno radno vrijeme ili na odre-
|en broj sati. U nekim zemljama dvije ili vi{e osoba dijele jedno radno mjesto. Na taj se
na~in pruà mogu}nost zapo{ljavanja i zadràvanja iskusnih zaposlenika koji ne bi mo-
gli raditi puno radno vrijeme.
5.3.1 [kolovani knji`ni~ari

[kolovani knji`ni~ari stru~no su osoblje koje je zavr{ilo dodiplomski ili poslijedi-
plomski studij knji`ni~arstva i informacijskih znanosti. Knji`ni~ar osmi{ljava, planira,
organizira i provodi, upravlja i procjenjuje knji`ni~ne i informacijske slu`be i sustave na-
mijenjene zadovoljavanju potreba korisnika usluga. To ujedno uklju~uje izgradnju zbirke,
organiziranje i kori{tenje gra|e, pruànje savjeta i pomo}i korisnicima u traènju i
kori{tenju informacija te razvoj sustava koji }e olak{ati pristup knji`ni~noj gra|i. [kolova-
ni knji`ni~ari moraju poznavati i razumjeti te biti u stalnom dodiru s ~lanovima zajednice
kojoj sluè. Po potrebi i kod formiranja stru~nog tima, treba poticati specijalizaciju za
odre|ena podru~ja, npr. upravljanje, gra|u i usluge za djecu i referentnu gra|u.
Slijedi popis nekih zaduènja {kolovanog knji`ni~ara koji nije iscrpan niti se o~e-
kuje da {kolovani knji`ni~ar obavlja sve te aktivnosti istodobno:
Osoblje 81
Planiranje i administracija
analiziranje resursa i informacijskih potreba zajednice
osmi{ljavanje i primjena politike razvoja slu`bi
planiranje usluga za korisnike i sudjelovanje u njihovu pruànju
razvoj nabavne politike i sustava za knji`ni~nu gra|u
odràvanje i vo|enje knji`ni~nog i informacijskog sustava
Informiranje
pronalaènje i pruànje informacija
odgovaranje na informacijske i referentne upite kori{tenjem odgovaraju}e gra-
|e
pomaganje korisnicima pri kori{tenju knji`ni~nom gra|om i informacijama
savjetovanje ~itatelja
Marketing
razvoj slu`bi za zadovoljavanje potreba posebnih kategorija korisnika, npr. dje-
ce
promid`ba knji`ni~nih slu`bi i usluga
zagovaranje knji`nica, njezinih slu`bi i usluga te djelatnika
Organizacija informacija
stvaranje i odràvanje baza podataka za potrebe knji`nice i njenih korisnika
oblikovanje knji`ni~nih i informacijskih usluga i sustava za zadovoljavanje po-
treba korisnika
katalogizacija i klasifikacija knji`ni~ne gra|e
pra}enje trendova u razvoju informacijske struke i relevantnih tehnologija
Procjenjivanje i pra}enje
vrednovanje knji`ni~nih usluga i sustava te mjerenje njihove djelotvornosti
odabir, ocjenjivanje, upravljanje i izobrazba osoblja
Upravljanje objektom
sudjelovanje u planiranju izgleda i opremanja novih i obnovljenih knji`nica i
pokretnih knji`nica
Izgradnja zbirke
odabir i kupnja knji`ni~ne gra|e za fond
razvijanje ~itanja s korisnicima
Obrazovanje korisnika
pruànje mogu}nosti za obrazovanje i obuku ~lanova zajednice
razvoj slu`bi za zadovoljavanje potreba posebnih kategorija korisnika.
5.3.2 Pomo}no neknji`ni~arsko osoblje

Du`nosti pomo}nog neknji`ni~arskog osoblja obi~no uklju~uju: nadgledanje oso-
blja neknji`ni~arske struke i izradu njihovog rasporeda; rutinske poslove u radu s kori-
snicima i obradi gra|e; odràvanje zgrade i prostora. Obi~no je to iskusno osoblje s ko-
jim korisnici naj~e{}e dolaze u kontakt. Stoga je va`no da ono posjeduje visok stupanj
komunikacijskih vje{tina i vje{tina vezanih za me|uljudske odnose te da za to budu i
odgovaraju}e podu~eni. Ta radna mjesta mogu uklju~ivati i prilike za daljnje stru~no
obrazovanje i napredovanje u karijeri do mjesta stru~nih knji`ni~ara.
5.3.3 Pomo}no knji`ni~arsko osoblje

Pomo}no knji`ni~arsko osoblje obi~no je zaposleno u velikim narodnim knji`ni-
cama u kojima obavlja rutinske poslove kao {to je posudba gra|e, ulaganje knjiga na po-
lice, obrada gra|e, evidentiranje knji`ni~ne gra|e, unos podataka, pomo} u tajni~kim
poslovima te odgovaranje na jednostavne korisni~ke upite. Mogu pomagati i u organiza-
ciji dje~jih i umjetni~kih programa.
5.3.4 Stru~no neknji`ni~arsko osoblje

Ve}e narodne knji`nice mogu zaposliti stru~no osoblje za obavljanje specifi~nih
zadataka, npr. voditelje ra~unalnog sustava, administrativno osoblje, ekonomiste, tehni~-
ke upravitelje, stru~njake za poduku i marketing. Stru~no }e osoblje obi~no imati kvali-
fikacije iz podru~ja svoje specijalizacije, a ne knji`ni~arstva.
5.3.5 Pomo}no osoblje

Pomo}no osoblje uklju~uje domare, ~ista~e, voza~e i za{titarsko osoblje. Oni oba-
vljaju va`ne zada}e koje pridonose neometanom djelovanju knji`ni~ne slu`be. Stoga se
smatraju sastavnim dijelom knji`ni~nog osoblja.
5.3.6 Sastav osoblja

Sastav osoblja treba u {to ve}oj mjeri odraàvati sastav populacije koju usluùje.
Na primjer, u zajednicama u kojima ìvi veliki broj pripadnika odre|ene etni~ke skupi-
ne, pripadnici te skupine trebaju biti zastupljeni i me|u zaposlenicima knji`nice. Isto se
odnosi i na vi{ejezi~ne skupine. Odraàvanjem raznolikosti u populaciji knji`ni~na slu`-
ba pokazuje da je namijenjena svim ~lanovima zajednice i da èli privu}i korisnike iz
svih dijelova dru{tva. Knji`ni~na djelatnost mora biti uskla|ena i sa zakonskim propisi-
ma o radu.
5.4 Eti~ki standardi

Osoblje je narodne knji`nice odgovorno za odràvanje visokih eti~kih standarda
u opho|enju s korisnicima, ostalim zaposlenicima i vanjskim organizacijama. Sa svim
korisnicima treba postupati jednako te u~initi sve kako bi informacije koje se pruàju
bile {to potpunije i to~nije. Knji`ni~ari ne smiju dopustiti da njihovi osobni stavovi i
mi{ljenja odre|uju kojim }e se ~lanovima zajednice pruìti usluga ili koja }e se gra|a
odabrati i ponuditi. Javnost mora imati povjerenja u nepristranost knji`ni~nog osoblja
èli li knji`nica zadovoljiti potrebe svih ~lanova zajednice. Knji`ni~arska dru{tva poje-
dinih zemalja donijela su eti~ke kodekse koji mogu posluìti kao modeli za sastavljanje
eti~kih kodeksa u drugim zemljama. Na mre`noj stranici IFLA/FAIFE mogu se na}i
primjeri dvadesetak eti~kih kodeksa za knji`ni~are iz razli~itih zemalja.
5.5 Du`nosti knji`ni~nog osoblja

Djelovanje knji`nice mora se temeljiti na timskom radu u kojem usko sura|uju svi
~lanovi tima. Pritom je, me|utim, va`no da svaki zaposlenik obavlja prvenstveno one po-
Osoblje 83
slove koji su u skladu s njegovim vje{tinama i kvalifikacijama. Na primjer, kada {kolovani

knji`ni~ar redovito obavlja rutinske poslove posudbe gra|e, to je rasipanje ionako oskud-
nih resursa. Iz istih razloga nije neophodno da u svakoj knji`nici, bez obzira na njenu
veli~inu i stupanj kori{tenja, radi {kolovani knji`ni~ar. Male knji`nice s ograni~enim rad-
nim vremenom ne trebaju stalno prisutnog {kolovanog knji`ni~ara. Ipak, netko od {kolo-
vanog osoblja treba ih stalno nadgledati. [kolovani knji`ni~ar treba biti dostupan svim
korisnicima – osobno, telefonski ili online. U trenutku stupanja na du`nost svaki zaposle-
nik treba imati pisani ugovor u kojem su jasno odre|ene njegove du`nosti i odgovornosti.
Definirani uvjeti iz ugovora ne smiju se mijenjati bez znanja zaposlenika.
5.6 Broj osoblja

Broj osoblja u odre|enoj knji`ni~noj slu`bi ovisit }e o nizu ~imbenika, na primjer,
o broju knji`ni~nih zgrada, njihovoj veli~ini i opremi, broju odjela u svakoj zgradi, stup-
nju kori{tenja, uslugama koje se pruàju izvan knji`nice te potrebi za stru~nim neknji`-
ni~arskim osobljem. Kad odre|ene usluge osiguravaju ili dopunjavaju regionalni ili na-
cionalni centri, to }e utjecati i na broj osoblja na lokalnoj razini. Vaàn su ~imbenik i
sredstva kojima knji`nica raspolaè. Jedna je od metoda za odre|ivanje odgovaraju}eg
broja zaposlenika uspore|ivanje s knji`nicama sli~ne veli~ine i obilje`jâ.
5.7 Obrazovanje knji`ni~ara

[kolovani knji`ni~ari imaju zavr{en fakultetski dodiplomski ili poslijediplomski
studij knji`ni~arstva i informacijskih znanosti. Kako bi osigurali pra}enje najnovijih
kretanja u svojoj struci, knji`ni~ari moraju sudjelovati u stalnom stru~nom usavr{avanju
kako u formalnim tako i u neformalnim oblicima. Pritom je va`no da knji`ni~ari u na-
rodnim knji`nicama odràvaju blisku vezu s ustanovama za {kolovanje knji`ni~ara (i
obrnuto) u svojoj zemlji i da budu u potpunosti obavije{teni o sadràjima studijskih
programa. Kad god je mogu}e knji`ni~ari trebaju sudjelovati u radu tih institucija, na
primjer, vlastitim predavanjima, sudjelovanjem u razgovoru s budu}im studentima, or-
ganiziranjem prakse i drugim odgovaraju}im oblicima suradnje.
5.8 Usavr{avanje
Usavr{avanje je bitna sastavnica aktivnosti narodne knji`nice. Stoga mora posto-
jati planski i kontinuirani program usavr{avanja cjelokupnog osoblja, uklju~uju}i one
stalno, ali i privremeno zaposlene. Zbog brzog razvoja informacijskih tehnologija potre-
ba za redovitim usavr{avanjem jo{ je va`nija, a va`nost umreàvanja i pristupa drugim
izvorima informacija treba biti uklju~ena u programe. Stru~no i pomo}no osoblje pro}i
}e uvodnu poduku te se upoznati s ulogama i ciljevima djelatnosti narodne knji`nice i
okolnostima u kojima djeluje.
Pri planiranju prora~una za uvo|enje novih sustava treba predvidjeti i sredstva za
usavr{avanje. U velikim knji`ni~nim slu`bama treba osigurati radno mjesto za voditelja
usavr{avanja, koji }e planirati i provoditi programe poduke.
Za potrebe usavr{avanja preporu~uje se odvajati 0,5%-1% cjelokupnog knji`ni~nog

prora~una.
Regionalni centri za potporu na Floridi (SAD) nude obuku osobno ili putem mreè
(http://www.neflin.org i http://www.tblc.org/training/index.php).
Posebnu pa`nju treba posvetiti sredstvima za usavr{avanje u vrijeme smanjivanja

knji`ni~nog prora~una, jer je upravo u tim okolnostima izraèna potreba za dobro po-
du~enim osobljem.
5.8.1 Mentorstvo
Primjena mentorstva je djelotvorna i ekonomi~na metoda poduke – novo osoblje radi
s iskusnijim kolegama koji ih podu~avaju i savjetuju. Mentor treba savjetovati nove ~lanove
osoblja o pitanjima vezanim uz njihov rad i zaposlenje. Kako bi se osigurala djelotvornost
tog na~ina izobrazbe treba voditi kontrolni popis poduke koju je mentor proveo.
5.8.2 Kontakti
Kao dopuna internoj poduci, osoblju treba pruìti mogu}nost sudjelovanja na
kratkim te~ajevima (osobno ili putem interneta) i konferencijama koji svojim sadràjima
mogu utjecati na njihovu sposobnost za obavljanje posla. Treba ih ohrabrivati da posta-
nu aktivni ~lanovi odgovaraju}eg knji`ni~arskog dru{tva, jer se na taj na~in usposta-
vljaju veze s drugim knji`ni~arima i poti~e razmjena ideja i iskustava. Tako|er, postoji
mogu}nost za razmjenu osoblja s drugim knji`nicama, kako unutar iste zemlje tako i iz
drugih zemalja, {to moè biti vrlo vrijedno iskustvo za sve uklju~ene u takve projekte.
5.9 Napredovanje u karijeri

Kako bi se sposobno osoblje motiviralo i zadràlo, treba osigurati mogu}nosti za
profesionalni razvoj na svim razinama. Tako|er, treba uvesti sheme za procjenu njiho-
vog rada te smjernice za pobolj{avanje i razvijanje njihovih vje{tina. Te periodi~ne pro-
cjene predstavljaju i mogu}nost za mentorstvo i profesionalni razvoj. Obuka nakon za-
po{ljavanja (ili stalno stru~no usavr{avanje) koje nude stru~ne organizacije i narodne
knji`nice tako|er su vrlo vaàn ~imbenik za napredovanje u karijeri.
5.10 Radni uvjeti

Cjelokupno knji`ni~no osoblje treba imati zadovoljavaju}e radne uvjete, a uvjeti
zapo{ljavanja trebaju biti jasno odre|eni u ugovoru koji svaki novi zaposlenik dobiva
prilikom zapo{ljavanja. Pla}e trebaju odgovarati poslu koji se obavlja i biti u skladu s
pla}ama za obavljanje sli~nih poslova u zajednici.
5.10.1 Zdravlje i sigurnost

Zdravlje i sigurnost zaposlenika moraju biti prioriteti te se u skladu s tim moraju
utvrditi pravila i postupci za smanjivanje rizika. To podrazumijeva:
Osoblje 85
dobre radne uvjete za osoblje

ergonomski oblikovan namje{taj i opremu
dostupnost tehni~kih pomagala za zaposlenike s posebnim potrebama i invali-
ditetom
izradu evakuacijskog plana i njegovu redovitu provjeru
brzo uklanjanje uo~enih zdravstvenih i sigurnosnih rizika
sva oprema i kablovi moraju zadovoljavati sigurnosne standarde
osnivanje odbora za zdravlje i sigurnost zaposlenika
poduku zaposlenika u pruànju prve pomo}i i ga{enju poàra
sigurnosnu opremu za zaposlenike, osobito kad osoblje radi no}u ili izvan knji`-
nice
dodatnu poduku u vo`nji za voza~e knji`ni~nih vozila
prema potrebi, za{titnu odje}u
ograni~avanje teìne kutija i tereta na kolicima.
Narodne knji`nice ~esto imaju dugo radno vrijeme te rade nave~er i vikendom.
Pri planiranju radnog rasporeda za zaposlenike treba nastojati da im radno vrijeme ostav-
lja dovoljno slobodnog vremena za dru{tvene aktivnosti. Va`no je i stvaranje i odràvanje
dobre radne atmosfere me|u zaposlenicima.
5.10.2 Korisnici problemati~nog pona{anja

U svakoj zgradi otvorenoj za javnost zaposlenici }e se povremeno susretati s kori-
snicima ~ije je pona{anje neugodno ili asocijalno. Stoga osoblje treba podu~iti kako da
reagira u takvim situacijama i osigurati interne komunikacijske sustave za dozivanje dru-
gih zaposlenika. O takvim doga|ajima treba sastaviti i iscrpno izvje{}e. Tako|er bi kao
pomo} osoblju u tim situacijama trebalo razviti sustav za podr{ku koji }e uklju~ivati os-
talo osoblje poput za{titara ili socijalnih radnika. Va`na je dobra povezanost s odgo-
varaju}im organizacijama u zajednici – tako }e osoblje i knji`nica, ako se na|u u situa-
cijama koje ne mogu ili ne znaju kontrolirati, imati osiguranu podr{ku.
5.11 Volonteri
Tamo gdje knji`nica za pomo} knji`ni~nom osoblju koristi dobrovoljne usluge
pojedinaca u zajednici, mora se sastaviti pisani dokument kojim se odre|uju zadaci vo-
lontera i njihov odnos prema knji`ni~noj djelatnosti i osoblju. Volonteri se ne mogu
uzimati kao zamjena za pla}eno osoblje (vidi smjernice za volontere u Trustee resources :
sample public library policy and development tips u popisu literature uz ovo poglavlje).
Volonterski program Narodne knji`nice Greenfield u Massachusettsu (SAD) osmi{-

ljen je kako bi pro{irio i pobolj{ao pruànje usluga zajednici. Op}enito, volonteri
pomaù stalnom osoblju, rade na posebnim projektima ili dostavljaju gra|u korisni-
cima vezanim za ku}u. Od volontera se o~ekuje da se pona{aju u skladu s knji`ni~nim
smjernicama za osoblje i odraàvaju pozitivan stav u pruànju usluga korisnicima
(http://www.greenfieldpubliclibrary.org/Volunteer.html).
Literatura
Cohn, J.; Kelsey, A. Staffing the modern library. New York : Neal-Scuman Publishers,
2006.
Gorman, M. The enduring library : technology, tradition, and the quest for balance. Chi-
cago, Ill. : American Library Association, 2003. Vidi i hrv. prijevod: Gorman, M. Po-
stojana knji`nica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnoteòm / Michael Gorman
; prevela Irena Kranjec. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2006.
Goodrich, J. Human resources for results : the right person for the right job. Chicago,
Ill. : American Library Association, 2007.
Haley, C.K. Online workplace training in libraries. Information technology and libra-
ries. 2009. ¢citirano: 2009-11-20£. Dostupno na: http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/
lita/ital/272008/2701mar/haley_html.cfm
Jain, P. Strategic human resources development in Botswana. // Library management.
26, 6/7(2005), 336-350.
Jenkins, H. ¢et al£. Confronting the challenges of participatory culture : media education
for the 21st century. Newmedialiteracies. Org. Chicago, Ill. : The MacArthur Foun-
dation, 2006. ¢citirano: 2010-11-15£. Dostupno na: http://www.newmediailiteracies.
org/files/working.NMLWhitePaper.pdf
Oh, K.; K. Yunkeum. Developing a dynamic Korean public library system. ¢citirano:
2009-11-12£. Dostupno na: http://archive.ifla.org/IV/ifla72/papers/130-Oh-Chang-
en.pdf
Preer, J. Library ethics. Littleton, Colo. : Libraries Unlimited, 2008.
Professional codes of ethics for librarians /IFLA. Last update 2010-09-14. Dostupno na:
http://www.ifla.org/en/faife/professional-codes-of-ethics-for-librarians
Pugh, L. Managing 21st century libraries. Lanham, Md. : Scarecrow Press, 2005.
Rubin, R. Human resource management in libraries : theory and practice. New York :
Neal Schuman Publishers, 1991.
Staff planning in a time of demographic change / Whitmell, V. ¢ed.£. Lanham, Md. : Sca-
recrow Press, 2005.
Todaro, J.; Smith, M. L. Training library staff and voluteers to provide extraordinary
customer service. New York : Neal-Schuman Publishers, 2006.
Training skills for library staff / Moran, B. ¢ed.£. Lanham, Md. : Rowman & Little-field
Publishing Group, 2003.
Trustee resources : sample public library policy and development tips / Mid-Huston Li-
brary System. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-09-3£. Dostupno na: http://midhudson.org/de-
partment/member_information/library_policies.htm
Webjunction : where librarians and library staff connect, creat and learn / Online Com-
puter Library Center (OCLC). ¢citirano: 2010-01-1£. Dostupno na: http://www.
webjunction.org
6 Upravljanje narodnim knji`nicama
“Mora se oblikovati jasna politika, definirati ciljevi, prioriteti i slu`be vezani uz
potrebe lokalne sredine. Narodna se knji`nica mora organizirati djelotvorno i mora odr-
àvati stru~nu razinu poslovanja.”
6.1 Uvod
Uspje{na je narodna knji`nica dinami~na organizacija koja sura|uje s drugim in-
stitucijama i pojedincima kako bi svojim knji`ni~nim i informacijskim uslugama zado-
voljila razli~ite i promjenjive potrebe zajednice. Da bi bila djelotvorna, trebaju joj isku-
sni, prilagodljivi i {kolovani voditelji te osoblje koje u svom radu primjenjuje niz uprav-
lja~kih vje{tina. Stoga se ovo poglavlje bavi osnovnim sastavnicama upravljanja narod-
nim knji`nicama.
6.2 Upravlja~ke sposobnosti

Upravljanje narodnom knji`nicom zahtijeva niz razli~itih vje{tina:
vo|enje i motiviranje
odràvanje djelotvornih veza s upravlja~kim tijelima i financijerima
planiranje i politiku razvoja
stvaranje i odràvanje veza s drugim organizacijama
pregovaranje i vo|enje prora~una
upravljanje knji`ni~nom gra|om
upravljanje zaposlenicima
planiranje i razvoj knji`ni~nih sustava
upravljanje promjenama
marketing i promid`bu
povezivanje sa zajednicom i zagovaranje
prikupljanje nov~anih sredstava iz alternativnih izvora financiranja.
6.2.1 Vo|enje i motiviranje

Ravnatelj knji`nice ima klju~nu ulogu u zagovaranju vrijednosti narodne knji`nice
kao sastavnog dijela me|unarodne, nacionalne i lokalne infrastrukture. On/ona mora pro-
micati narodnu knji`nicu pred politi~arima i financijerima na svim razinama i na taj na~in,
razvijaju}i u njima svijest o va`nosti narodnih knji`nica, osigurati odgovaraju}a finan-

cijska sredstva za odràvanje i razvoj knji`nice. Nadalje, ravnatelj knji`nice mora informi-
rati upravlja~ka tijela o novim zbivanjima koja bi mogla utjecati na narodne knji`nice te
ih uvjeriti da je knji`ni~na slu`ba klju~ni ~imbenik u pruànju novih usluga.
Ravnatelj je odgovoran za motiviranje osoblja, vitalnost i snagu knji`nice i njenih
zaposlenika. On ima klju~nu ulogu u odlu~ivanju o opremi i osiguravanju da se raspo-
loìvi resursi koriste na najdjelotvorniji na~in, uklju~uju}i i informacijsku tehnologiju,
kako bi knji`ni~na slu`ba zadovoljila informacijske potrebe i o~ekivanja koja zajednica
ima od knji`nice.
6.2.2 Odnosi s upravlja~kim tijelima i financijerima

Kako bi ispunila svoje zada}e knji`nici su potrebna odgovaraju}a i dostatna sred-
stva. Stoga je vrlo va`no da ravnatelj uspostavi i odràva dobar odnos s tijelima koja up-
ravljaju i financiraju knji`ni~nu slu`bu (tzv. zagovaranje). Ravnatelj kao osoba koja se
nalazi na ~elu narodne knji`nice treba imati izravan pristup i biti uklju~en u rad tijela ili
odbora odgovornog za knji`nicu. Uz formalne sastanke neophodni su i redoviti nefor-
malni kontakti ravnatelja i ~lanova upravlja~kog tijela, koji trebaju biti dobro obavije{teni
o knji`nici i njenom sada{njem stanju i budu}em razvoju.
6.2.3 Planiranje i razvojna politika

Planiranjem se osigurava da:
knji`nica odgovara na potrebe zajednice
upravlja~ko tijelo, uprava i zaposlenici razumiju {to knji`nica èli posti}i
sredstva zajednice budu kori{tena djelotvorno i odgovorno
kontinuitet slu`be bude odràn bez obzira na promjene u sastavu zaposlenika
knji`nica pove}ava o~ekivanja zajednice razvojem novih slu`bi i usluga
knji`nica bude sposobna djelotvorno odgovoriti na promjene.
Da bi se osigurala pouzdana i djelotvorna knji`ni~na slu`ba pristupa~na cijeloj
zajednici, neophodno je odrediti zada}e narodne knji`nice, njene kratkoro~ne i dugoro~-
ne ciljeve, strategije i metode procjene njene u~inkovitosti. U tu se svrhu moraju izradi-
ti, dokumentirati i usvojiti strate{ki i izvedbeni planovi.
Planiranje se ne smije izvoditi izdvojeno ve} u suradnji s upravlja~kim tijelima i
financijerima, knji`ni~nim osobljem te stvarnim i potencijalnim korisnicima. Strate{ki
plan mora biti usmjeren na korisnike i treba sadràvati sljede}e elemente:
osvrt na postignu}a
ispitivanje potreba
izjavu o viziji i poslanju
odre|ivanje prioriteta i kratkoro~nih ciljeva
razvoj strategija za postizanje ciljeva
prepoznavanje ~imbenika neophodnih za uspjeh
raspodjelu sredstava iz prora~una
razmje{taj resursa kako bi se osiguralo optimalno poslovanje
mjerenje i procjenu uloènog i pruènog u poslovanju
ponovnu procjenu potreba i postupaka.
Upravljanje narodnim knji`nicama 89
6.2.4 Izvedbeno planiranje

Izvedbeni je plan neophodan kako bi se osigurala usmjerenost aktivnosti knji`-
ni~ne slu`be na postizanje prioriteta i ciljeva odre|enih strate{kim planom. Stoga plan
treba sadràvati sljede}e elemente:
usmjerenost na korisni~ke usluge
provo|enje prioriteta i ciljeva odre|enih strate{kim planom
odre|ivanje izvedbenih sastavnica usvojenih strategija
ostvarivanje jasno odre|enih ciljeva u realno ostvarivim vremenskim rokovima
odre|ivanje mogu}ih rezultata s obzirom na uloèno
sudjelovanje knji`ni~nog osoblja koje obavlja pojedine aktivnosti
odre|ivanje zaposlenika odgovornih za obavljanje odre|enih poslova
program pra}enja, procjenjivanja i dopunjavanja plana u redovitim vremenskim
razmacima.
Moè se pojaviti potreba za odre|enim podzakonskim aktima i propisima, speci-
fi~nim smjernicama i postupcima, koje treba pravilno izraditi i dokumentirati te s njima
upoznati sve uklju~ene. Poslovni i marketin{ki planovi, istraìvanje trì{ta, analize i is-
pitivanja potreba sada{njih i potencijalnih korisnika, ali i ostalih ~lanova zajednice, tre-
baju biti dio procesa upravljanja.
Planiranje za budu}nost treba zagovarati pozitivne promjene i prilagodljivost te
nastojati da na najmanju mogu}u mjeru svede utjecaj promjena na slu`be i usluge, oso-
blje i korisnike. Kako bi se postigla djelotvorna promjena, sve zainteresirane strane mo-
raju biti uklju~ene u promjene.
6.2.5. Zelene (ekolo{ki prihvatljive) knji`nice

Izgra|eni okoli{ ima ogroman utjecaj na prirodni okoli{, ljudsko zdravlje i ekono-
miju. Usvajanjem “zelenih” zgrada i poslovnih strategija, narodne knji`nice mogu posti-
}i maksimalnu kako ekonomsku tako i ekolo{ku u~inkovitost. Zelene metode izgradnje
mogu se primijeniti u bilo kojoj fazi, od planiranja do gradnje, renoviranja i ru{enja. Me-
|utim, najbolji se rezultati postiù ako timovi za planiranje i izgradnju prihvate integri-
rani pristup od najranijih faza projektiranja zgrade.
Svjetsko vije}e za zelene zgrade na svojim mre`nim stranicama navodi devet su-
stava za rangiranje zelenih zgrada (http://www.worldgbc.org/green-building-councils/
green-building-rating-tools). Zemlje koje trenutno imaju sustave za rangiranje zelenih
zgrada su Australija, Indija, Ju`na Afrika, Kanada, Novi Zeland, Njema~ka, Sjedinjene
Ameri~ke Dràve i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Vodstvo za energiju i oblikovanje okoli{a (LEED-INDIA) Sustava za rangiranje
zelenih zgrada Indijskog vije}a za zelene zgrade promi~e cjelovit pristup odrìvim zgra-
dama navode}i karakteristike odre|enih podru~ja kako je navedeno u popisu koji slije-
di. Gra|evinari odabiru elemente koji odgovaraju njihovom projektu:
odrìvi odabir i razvoj mjesta
za{tita voda
energetska u~inkovitost
lokalni resursi, za{tita materijala i redukcija otpada
kvaliteta unutarnjeg prostora.
Popularna svojstva uklopljena u zelene knji`ni~ne zgrade:

reciklirani gra|evni materijali
boje, tepisi i ljepiva koji sadrè postojane organske spojeve (VOC)
solarne plo~e
danje svjetlo
ìvi krovovi
prikupljanje ki{nice.
Mnoge knji`nice uklapaju ekolo{ke postupke u strategije svakodnevog poslovanja.
To moè uklju~ivati:
reciklaù papira i kartona
komposte od organskih tvari
kori{tenje {tedljivih àrulja
~i{}enje ne{kodljivim sredstvima.
Knji`nica Indiana (SAD) ugra|ena je u obronak brda i ima ravan ìvi zeleni krov od
1604 kvadratnih metara. Tlo iz brda pomaè da knji`nica ljeti zadrì svjeìnu, a zimi
toplinu, dok se voda s krova cijedi u ki{ni vrt.
Knji`nica u Calgaryju, u dràvi Alberta u Kanadi, uklju~uje prikupljanje prirodnog i
danjeg svjetla, vanjsku za{titu od sunca, zagrijavanje vode na zahtjev s niskoproto~nim
vodovodnim sustavom koji ograni~ava kori{tenje vode i {tedi energiju.
Energetska u~inkovitost za knji`nicu u dràvi Ohio (SAD) pove}ana je bijelim kro-
vom, bijelim betonom kori{tenim za parking, u~inkovitim sustavom povrata topline,
za{titom od sunca, sustavom upravljanja rasvjetom. Kori{ten je reciklirani gra|evni
materijal koji je ostao od ru{enja stare zgrade, uklju~uju}i usitnjeni beton koji je izra-
vno ugra|en u novu zgradu.
Knji`nica u Santa Monici u Kaliforniji (SAD) ima podzemnu garaù, solarne plo~e za
proizvodnju elektri~ne energije i sustav upravljanja oborinskim vodama za navodnja-
vanje su{nih podru~ja. Vi{e od 50% gra|evnog materijala sadrì zna~ajan udio recikli-
ranog sadràja. U zgradi se tako|er koriste niskoproto~ni toaleti i pisoari bez vode.
6.3 Izgradnja i odràvanje knji`ni~nih mreà

Ravnatelj knji`nice mora osigurati razvijanje i odràvanje mreè na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini kako bi osigurao najpovoljniji pristup IKT-u i zajedni~kim
slu`bama i uslugama. Na taj se na~in omogu}ava dostupnost velikog broja raznovrsnih
izvora na lokalnoj razini. Ravnatelj knji`nice tako|er treba osigurati dobre poslovne od-
nose s drugim ustanovama u zajednici, npr. sa {kolama, muzejima i arhivima, drugim
odjelima lokalne uprave i volonterskim organizacijama za dobrobit svojih korisnika,
knji`nice, ali i partnera. Na taj se na~in potvr|uje uloga narodne knji`nice kao centra
aktivnosti u zajednici. Gdje god je mogu}e, ravnatelj treba osigurati aktivnu i pozitivnu
ulogu knji`nice (kao {to je ~lanstvo u vije}u) u korporativnoj strukturi krovne organiza-
cije i u lokalnoj zajednici.
6.4 Upravljanje financijama

Upravljanje financijama i financijsko planiranje osiguravaju da knji`ni~no poslo-
vanje bude djelotvorno (na najvi{oj razini), ekonomi~no (s minimalnim tro{kovima), te
uspje{no (maksimalno korisno). Kako bi se ti ciljevi postigli ravnatelj knji`nice treba:
traìti na~ine kako pobolj{ati financiranje iz nacionalne, dràvne ili lokalne up-
rave ili drugih izvora
pripremiti trogodi{nji do petogodi{nji poslovni plan zasnovan na dugoro~nim
planovima knji`nice, uklju~uju}i mjere za osiguravanje potrebnih sredstava
raspodijeliti sredstva za aktivnosti odre|ene knji`ni~nom politikom i unaprijed
odre|enim prioritetima
ukoliko je primjereno, uspostaviti partnerstva za kooperativnu nabavu kako bi
se maksimalno iskoristila dostupna sredstva
utvrditi tro{kove vezane uz cijene poslovanja i programa te olak{ati budu}e pla-
niranje
odrediti politiku odrìvog obnavljanja zgrade i opreme
ukoliko je primjereno, procijeniti i primijeniti tehnike automatizacije kako bi
se pove}ala djelotvornost i u~inkovitost
uvesti sustave u kojima }e zaposlenici zaduèni za pojedine dijelove prora~una
biti odgovorni za tro{enje sredstava koja su im dodijeljena
pove}ati u~inkovitost i djelotvornost osoblja
osmisliti strategije pronalaènja alterativnih izvora financiranja.
6.5 Upravljanje knji`ni~nom gra|om

Ve}i se dio knji`ni~nog prora~una tro{i na knji`ni~nu gra|u i usluge. Stoga ravna-
telj knji`nice treba osigurati da se sredstva tro{e u skladu s dogovorenim prioritetima
knji`nice te da se gra|a i usluge u~ine dostupnima korisnicima knji`ni~nih slu`bi.
6.6 Upravljanje osobljem

Knji`ni~no je osoblje vaàn dio knji`ni~nih resursa i najve}i se dio prora~una iz-
dvaja za njihove pla}e. Ako se od osoblja o~ekuje u~inkovitost, visoka razina motivira-
nosti i zadovoljstva poslom, upravljanje osobljem treba biti tanko}utno, dosljedno i te-
meljeno na zdravim na~elima. Va`ne su sastavnice upravljanja:
Nepristran postupak zapo{ljavanja: opis radnoga mjesta i potrebne kvalifikacije
za to radno mjesto treba odrediti prije ogla{avanja radnoga mjesta; razgovore za
posao treba obaviti na pravi~an na~in za sve kandidate; zapo{ljavanje odre|ene
osobe treba temeljiti isklju~ivo na stru~noj procjeni i prikladnosti za odre|eno
radno mjesto te ne smije biti pod utjecajem drugih ~imbenika.
Dobra komunikacija me|u zaposlenicima na svim razinama: ravnatelji trebaju
redovito procjenjivati interni komunikacijski sustav kako bi se osigurala dobra
obavije{tenost osoblja o postupcima i pravilima u knji`nici.
Mogu}nost zaposlenika da sudjeluje u razvijanju politike i radnih postupaka:
kako bi se na najbolji mogu}i na~in iskoristile sposobnosti i iskustvo zaposle-
nika, mora se ohrabrivati njihova inicijativa; uklju~ivanjem zaposlenika u proce-

se odlu~ivanja u njima se razvija osje}aj da su propisana pravila i postupci njihovi
vlastiti; mogu se usvojiti i principi zakonske korektivne kvote za zapostavljene
dru{tvene skupine.
Zaposlenicima osigurati mogu}nost usavr{avanja i napredovanja u karijeri.
6.7 Planiranje i razvoj knji`ni~nih sustava

Kako bi se gra|a iskoristila na najdjelotvorniji na~in narodna knji`nica treba niz
sustava, na primjer, sustav kontrole cirkulacije, vo|enja financija, internog komunici-
ranja i online pristupa internetu. Ravnatelj treba osigurati uvo|enje odgovaraju}ih su-
stava, koriste}i pomo} stru~nog neknji`ni~arskog osoblja tamo gdje je potrebno. Osoblju
se mora osigurati odgovaraju}a poduka za kori{tenje takvih sustava, a njihova djelotvor-
nost mora se redovito provjeravati.
6.8 Upravljanje promjenama

Kao i druge institucije, i narodna knji`nica prolazi kroz dosad nezabiljeène i ne-
prestane promjene koje su posljedica naglog razvoja informacijskih tehnologija te dru{-
tvenih i demografskih promjena. Budu}i da je njena osnovna uloga pruànje informa-
cija, to ujedno otvara velike mogu}nosti za narodnu knji`nicu. No, to je i izazov ravna-
teljima i zaposlenicima da osiguraju uvo|enje tih promjena na najdjelotvorniji mogu}i
na~in, s najmanje pritisaka na zaposlenike i organizaciju. Stoga ravnatelji knji`nica mo-
raju biti svjesni problema i pitanja koji proizlaze iz neprestanih i temeljitih promjena te
moraju odrediti metode za njihovo rje{avanje.
6.8.1 Planiranje za budu}nost

Ravnatelji trebaju biti svjesni doga|anja, kako unutar knji`ni~arstva tako i onih
izvan njega, koja mogu utjecati na razvoj slu`be. Stoga trebaju na}i vremena za ~itanje i
prou~avanje kako bi bili u stanju predvidjeti utjecaj promjena, naro~ito tehnolo{kih, na
budu}nost slu`be. Tako|er trebaju osigurati da svi uklju~eni u odlu~ivanje o politici
knji`nice kao i cjelokupno osoblje budu informirani o budu}em razvoju.
6.9 Ovlasti
Ravnatelj narodne knji`nice, u suradnji s upravlja~kim tijelom, ima temeljnu od-
govornost za slu`bu. Me|utim, cjelokupno knji`ni~no osoblje odgovorno za odre|ene
resurse, bilo materijalne, osoblje ili prostor knji`nice, ima odre|enu upravlja~ku ulogu,
i toga trebaju biti svjesni i ravnatelj i svi zaposlenici na koje se to odnosi. Stoga trebaju
biti odgovaraju}e podu~eni za upravlja~ke uloge i kad god je mogu}e sudjelovati u krei-
ranju politike knji`nice. Odre|ene upravlja~ke odgovornosti i ovlasti treba prenijeti na
osoblje na odgovaraju}im niìm razinama. Pri tome treba jasno odrediti ovlasti i odgo-
vornosti te mehanizme izvje{tavanja pretpostavljenih. Osoblje mora biti podu~eno za
djelotvorno obavljanje zadataka za koje je ovla{teno. Planskim se sustavom ovla{}ivanja
na najbolji mogu}i na~in koriste vje{tine i iskustvo osoblja te omogu}ava profesionalni

razvoj. Na taj se na~in tako|er pove}ava broj ljudi koji su potpuno uklju~eni u razvoj
knji`ni~ne slu`be, a pove}ava se i zadovoljstvo poslom te priprema osoblje za napredo-
vanje kada se ukaè prilika.
6.10 Pomagala za upravljanje

[irok je spektar pomagala za upravljanje koja se mogu primjenjivati u narodnoj
knji`nici. Njihova }e primjenjivost ovisiti o nizu ~imbenika, na primjer, o kulturnom
kontekstu, veli~ini i tipu slu`be, na~inu upravljanja drugim odjelima unutar iste organi-
zacije te raspoloìvom iskustvu i sredstvima. Me|utim, za narodnu su knji`nicu u goto-
vo svakoj situaciji va`na sljede}a pomagala:
spoznavanje okruènja
analiza potreba zajednice
pra}enje i procjenjivanje
mjerenje uspje{nosti.
îtateljska karta stanovni{tva Katalonije u [panjolskoj alat je za planiranje sustava

narodnih knji`nica kojim se utvr|uju potrebe za prostorima knji`nice i pripadaju}im
èljenim uslugama, koji se zasniva na sastavu stanovni{tva i demografskim pokaza-
teljima (http://cultura.gencat.cat/biblio/mapa).
6.10.1 Spoznavanje okruènja

Marketin{ki stru~njaci ~esto definiraju unutarnje okruènje kao “mikrookruè-
nje”. To unutarnje okruènje mora sura|ivati s vanjskim okruènjem. [to je organizacija
svjesnija tog odnosa, to }e proaktivnije mo}i odgovoriti na promjene. Okolina u kojoj
knji`nica djeluje te gra|a i usluge koje knji`nica nude, u kona~nici utje~u na krajnje
korisnike, odnosno knji`ni~ne korisnike. [ire okruènje koje se zasniva na ~imbenicima
koje knji`nica ne moè kontrolirati naziva se vanjsko ili “makrookruènje”. Ti ~imbeni-
ci mogu proizlaziti iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih ili me|unarodnih razina, te
uklju~uju: ekonomsko stanje; geografske karakteristike i infrastrukturu; konkurenciju;
zakonska i politi~ka ograni~enja i probleme; tehnolo{ki napredak; medije; prirodne re-
surse i stalno promjenjive dru{tvene i kulturne uvjete.
Proces prikupljanja informacija iz gore navedenih kategorija naziva se procesom
“spoznavanja okruènja”. Na taj na~in, uprava neprestano utvr|uje snage i slabosti u
unutarnjem okruènju, kao i prilike i prijetnje iz vanjskog okruènja. Zajedni~ki naziv
je SWOT analiza: procjena snaga, slabosti, prilika i prijetnji same ustanove i njenog
okruènja.8 To spoznavanje, prikupljanje va`nih i relevantnih podataka, te SWOT ana-
liza, pridonijet }e razumijevanju koji ~imbenici omogu}uju pruànje najboljih proizvo-
da i usluga te zadovoljavanje specifi~nih potreba i èlja knji`ni~nih korisnika.
8
SWOT je akronim za strenghts, weaknesses, opportunities i treats. Nap. prev.
6.10.2 Analiza potreba zajednice

Kako bi osigurala slu`be i usluge koje }e udovoljiti potrebama cjelokupne zajed-
nice, narodna knji`nica mora utvrditi opseg tih potreba. Kako }e se potrebe i o~ekivanja
s vremenom mijenjati, to }e trebati ponavljati u redovitim razmacima, ako je mogu}e
svakih pet godina. Utvr|ivanje potreba zajednice je proces u kojem knji`nica prikuplja
podrobne informacije o lokalnoj zajednici te njenim informacijskim potrebama i potre-
bama koje treba zadovoljiti. Planiranje i utvr|ivanje politike djelovanja zasniva se na
rezultatima tih procjena i na taj se na~in postiè sukladnost usluga i potreba. U nekim
zemljama lokalne vlasti zakonski propisuju pripremanje procjene potreba zajednice. In-
formacije koje se moraju prikupiti uklju~uju:
sociodemografske informacije o lokalnoj zajednici, npr. dobna i spolna struktu-
ra, etni~ka raznolikost, obrazovna razina
podatke o institucijama u zajednici, npr. o obrazovnim institucijama, medicin-
skim centrima, bolnicama, kaznenim ustanovama i volonterskim organizacija-
ma
informacije o poslovanju i trgovini na odre|enom podru~ju
veli~inu podru~ja koju svojim djelovanjem knji`nica obuhva}a, odnosno gdje
korisnici ìve u odnosu na knji`nicu
na~ine prijevoza koji se koriste u zajednici
informacijske usluge koje pruàju druge ustanove u zajednici.
Ovo, naravno, nije iscrpan popis i potrebna su daljnja istraìvanja za utvr|ivanje
informacija koje su prijeko potrebne za procjenu potreba zajednice u svakoj pojedinoj
situaciji. Me|utim, bez obzira na okolnosti, va`no je na~elo utvr|ivanja profila zajedni-
ce koji }e knji`ni~arima i upravi omogu}iti planiranje razvoja slu`be i njene promid`be
u odnosu na potrebe zajednice. Ta bi procjena trebala biti dopunjena redovitim istraì-
vanjem korisnika o tome kakvu knji`nicu i informacijske slu`be i usluge èle, na kojoj
razini, te o tome kako ocjenjuju pruène usluge. Istraìvanje je stru~an posao pa gdje
sredstva dopu{taju, bolje je da ga provede neka vanjska organizacija kako bi rezultati bili
objektivniji.
6.10.3 Pra}enje i procjenjivanje

Uprava mora snositi odgovornost za financijski nadzor te pra}enje i procjenu ak-
tivnosti knji`nice u ispunjavanju njenih zada}a. Stoga uprava mora neprestano nadzira-
ti u~inkovitost knji`ni~ne slu`be i na taj na~in osigurati uskla|enost strate{kih rezultata
i rezultata djelovanja s unaprijed odre|enim ciljevima. Statisti~ki se podaci moraju pri-
kupljati za odre|eno razdoblje kako bi se uo~ili trendovi. Istraìvanja o potrebama zaje-
dnice i zadovoljstvu uslugom, kao i pokazatelji u~inkovitosti, dragocjena su sredstva za
pra}enje postignu}a knji`nice. Treba razviti tehnike mjerenja kvalitete pruènih usluga
i njihova utjecaja na ìvot zajednice. Sve programe i usluge treba redovito procjenjivati
kako bi se utvrdilo:
ispunjavaju li utvr|ene zada}e i ciljeve knji`nice
provode li se stvarno i redovito
zadovoljavaju li potrebe zajednice
mogu li se prilagoditi izmijenjenim potrebama
treba li ih pobolj{ati, preusmjeriti ili preoblikovati

raspolaù li s dovoljno sredstava
jesu li isplativi.
Radni postupci i procesi u knji`nici tako|er zahtijevaju neprestano procjenjivanje
i preispitivanje kako bi se pove}ala djelotvornost i u~inkovitost. Vanjsko procjenjivanje
i provjera tako|er su va`ni kako bi se jam~ila odgovornost prema zajednici i financijeri-
ma.
6.10.4 Pokazatelji uspje{nosti

Dostupnost pouzdanih podataka o uspje{nosti nu`no je sredstvo za ocjenu i po-
bolj{anje u~inkovitosti, djelotvornosti i kvalitete slu`be (mjerenje uspje{nosti). Vo|enje
statistike o gra|i, osoblju, uslugama, posudbi, aktivnostima i dr. pruìt }e podatke koji
su prijeko potrebni za planiranje, pokazati pouzdanost te pomo}i upravi pri dono{enju
odluka koje }e se temeljiti na stvarnim podacima.
Sljede}i klju~ni pokazatelji uspje{nosti mogu se upotrebljavati za ocjenjivanje i
nadziranje ispunjavanja knji`ni~nih ciljeva.
Pokazatelji kori{tenja:
posudba po stanovniku
ukupan broj posjeta po stanovniku
postotak stanovni{tva u~lanjenog u knji`nicu
posudba po jedinici gra|e, odnosno obrt gra|e
broj referentnih upita po stanovniku
posudba u odnosu na radne sate
broj pristupa elektroni~kim uslugama i drugoj netiskanoj gra|i
posjete mre`nom mjestu
podaci za usporedbu na primjer, za tiskanu i netiskanu gra|u
gra|a preuzeta na osobna ra~unala npr. podcast9
broj rezervacija prostorija za sastanke
upisani ~lanovi naspram aktivnih ~lanova
broj rezerviranih primjeraka i postotak tih zahtjeva zadovoljenih iz zbirke.
Pokazatelji koji se odnose na gra|u:
ukupan broj jedinica gra|e po stanovniku
broj ra~unala s online ra~unalnim katalogom (OPAC) po stanovniku.
Pokazatelji koji se odnose na osoblje:
omjer stalno zaposlenih i stanovni{tva
omjer stru~nog osoblja i stanovni{tva
omjer stalno zaposlenih i bilo kojeg pokazatelja kori{tenja knji`nice.
Kvalitativni pokazatelji:
istraìvanja o zadovoljstvu korisnika
broj zadovoljenih zahtjeva.
9
Podcast je digitalna datoteka koja sadràva audio ili audio-video zapis koji se distribuira putem inter-
neta koriste}i RSS tehnologiju, a namijenjen je gledanju (ili slu{anju) na ra~unalu, digitanom prijeno-
snom playeru poput iPoda ili televizije koriste}i ure|aje poput Apple TV-a. Naziv podcast je sloènica
rije~i iPod i engleske rije~i broadcast. Nap. prev.
Pokazatelji tro{kova:
jedini~na cijena slu`bi, usluga i aktivnosti
cijena po osobi koja obavlja odre|ene zada}e, npr. obrada knjiga, programi
ukupni tro{kovi po stanovniku, korisniku, posjetitelju, prema mjestu pruànja
usluge itd.
Pokazatelji za usporedbu:
uspore|ivanje (bench-mark) statisti~kih podataka s odgovaraju}im me|unarod-
nim, nacionalnim i lokalnim knji`ni~nim slu`bama.
Kao dodatak prikupljanju i analiziranju statisti~kih podataka o slu`bama i uslu-
gama, istraìvanjem trì{ta, uklju~uju}i kori{tenje fokus-grupa i istraìvanja u zajednici,
treba utvrditi i potrebe potencijalnih korisnika.
Utvr|ivanje pouzdanih pokazatelja uspje{nosti znatno je oteàno tamo gdje nema
pouzdanih statisti~kih podataka o stanovni{tvu. U tim slu~ajevima mogu pomo}i procje-
ne o ukupnom stanovni{tvu, usporedbe tro{kova sa statisti~kim podacima o korisnicima
i posjetiteljima te uspore|ivanje s podacima drugih knji`nica sli~nih obilje`ja.
6.10.5 Mjerenje uspje{nosti

Mjerenja uspje{nosti provode se u knji`nicama ve} nekoliko godina. Mjerenja ili
pokazatelji uspje{nosti uvedeni su kako bi se mjerila ulaganja u knji`nicu, tj. resursi na-
mijenjeni svim ili pojedinim slu`bama i postignu}a – ono {to se postiglo kao rezultat
poduzetih aktivnosti. Na primjer, osnivanje slu`be za odgovaranje na korisni~ke upite
zahtijeva ulaganje osoblja, gra|e, opreme i prostora. Postignu}e je broj primljenih upita,
broj zadovoljenih upita, stupanj iskori{tenosti resursa i kori{tenja drugih slu`bi i usluga,
na primjer, usluge rezervacije, a koji proizlaze iz osnovne aktivnosti. Redovitom godi{-
njom usporedbom tih mjerenja moè se pratiti pove}anje djelotvornosti.
U zadnjih nekoliko godina dodatno je mjerenje postalo standard za mnoge knji`-
nice – mjerenje postignu}a. Mjerenje postignu}a je mjerenje promjene (ili izostanka pro-
mjene) za dobrobit odre|ene korisni~ke populacije. Na primjer, knji`nica moè ponudi-
ti pomo} u izradi doma}ih zada}a i instrukcije za u~enike. Mjera uloènog bila bi broj
raspoloìvih knjiga ili instruktora, a mjera dobivenog sati instrukcija i broj posu|enih
knjiga. Mjera postignu}a bilo bi pobolj{anje {kolskog uspjeha u~enika ili u~enikova pro-
cjena koliko je nau~io.
Ra~unalne tehnologije uvelike pojednostavnjuju mjerenje uspje{nosti i omogu}a-
vaju uvo|enje sofisticiranih modela kori{tenja knji`nice koji se mogu rabiti u razvoju
slu`be. Mjerenje uspje{nosti treba biti planski proces koji se mora dosljedno provoditi u
odre|enom razdoblju. Daljnje se informacije o pokazateljima knji`ni~ne uspje{nosti mo-
gu na}i u ISO 11620:2008 Informacije i dokumentacija. Pokazatelji uspje{nosti knji`nice.
Drugi je na~in da se do|e do korisnih pokazatelja o uspje{nosti knji`ni~ne slu`be
uspore|ivanje mjerenja osnovnih ulaganja i postignu}a s drugim knji`nicama sli~ne ve-
li~ine i obilje`ja. Ta je metoda poznata kao uspore|ivanje (bench marking) i korisna je
dopuna internim mjerenjima uspje{nosti.
Literatura
Brophy, P. Measuring library performance : principles and techniques. London : Facet,
2006.
Bryan, C. Managing facilities for results : optimizing space for services. Chicago, Ill. :
American Libray Association, 2007.
Chicago Public Library; Chicago Public Library Foundation; Bord Steering Commitee;
Boston Consulting Group. Chicago Public Library 2010 : a vision for our future.
¢s.a£. ¢citirano: 2010-01-1£. Dostupno na: http://www.chipublib.org/dir_documents/
cpl2010.pdf
Dowlin, K. Getting the money : how to succeed in fundrising for public and nonprofit
libraries. Westport, Ct. : Libraries Unlimited, 2009.
Elliot, D. S.; Holt, G. E.; Hayden, S. W.; Holt, L. E. Measuring your library’s value :
how to do a cost-benefit analysis for your public library. Chicago, Ill. : American
Library Association, 2007.
Herring, M. Raising funds with friends groups. New York : Neal Scuman, 2004.
Hughes, K. M. The PLA reader for public library directors and managers. New York :
Neal-Schuman, 2009.
Landau, H.B. The small public library survival guide. Chicago, Ill. : American Library
Association, 2008.
Matthews, J.R. Scorecard for results : a guide for developing a library balanced score-
card. Westport, CT : Libraries Unlimited, 2008.
Nelson, S.S. Implementing for results : your strategic plan in action. Chicago, Ill. : Ame-
rican Library Association, 2009.
Professional codes of ethics for librarians / IFLA. Last update 2010-09-14. Dostupno na:
http://www.ifla.org/en/faife/professional-codes-of-ethics-for-librarians
Public library data files / Institute of Museum and Library Services. ¢s.a.£. ¢citirano:
2010-3-15£. Dostupno na: http://harvester.census.gov/imls/data/pls/index.asp
Rubin, R. J. Demonstrating for results : using outcome measurement in your library.
Why build green? / United States Environmental Protection Agency. ¢s.a.£. ¢citirano:
2010-1-01£. Dostupno na: http://www.epa.gov/greenbuilding/pubs/whybuild.htm
7 Marketing narodnih knji`nica
7.1 Uvod
Marketing je mnogo vi{e od ogla{avanja, prodaje, uvjeravanja ili promid`be. Mar-
keting je proku{an i pouzdan sustavan pristup koji se zasniva na oblikovanju usluge ili
proizvoda u skladu s korisni~kim potrebama i èljama, a ~iji je cilj zadovoljstvo koris-
nika.
7.2. Marketin{ka pomagala

Marketing je pokreta~ka snaga svake uspje{ne tvrtke i knji`nice, a obuhva}a ~etiri
glavna pomagala. To su: 1) istraìvanje trì{ta; 2) segmentacija trì{ta; 3) marketin{ki miks
(proizvod, cijena, mjesto i promid`ba10) i 4) marketin{ka evaluacija. Ravnatelji knji`nica
mogu koristiti ta marketin{ka pomagala kako bi saznali i razumjeli potrebe svojih kori-
snika i mogli planirati kako u~inkovito zadovoljiti te potrebe.
7.2.1 Istraìvanje trì{ta

Istraìvanje trì{ta je planirani proces saznavanja svega o knji`ni~nom trì{tu. Tr-
ì{te ili idealno potencijalno trì{te su svi ljudi koji su izrazili neki interes za odre|eni
proizvod ili uslugu ili bi mogli pokazati taj interes. Interni spisi knji`nice sadrè vrijed-
ne marketin{ke informacije o stvarnim korisnicima uklju~uju}i: podatke o posudbi iz
kojih se mogu saznati podaci o mjestu stanovanja i dobi, spolu korisnika te vrsti posu|e-
ne gra|e. Drugi vrijedni podaci mogu biti broj i vrsta referentnih upita, online pretra-
ìvanja i teme pretraìvanja.
Istraìvanje trì{ta koje obuhva}a cijelo dru{tvo odnosi se na demografske poda-
tke potencijalnih korisnika, zdravstvene trendove, seksualne obi~aje, zabavu i sport, {to
su sve va`ni podaci za procjenu informacijskih i obrazovnih potreba kao i onih vezanih
uz zabavu i razonodu knji`ni~ne populacije. Te su informacije korisne ako ne i neopho-
dne za izgradnju knji`ni~nih zbirki, nabavu gra|e i organizaciju doga|anja. Ravnatelji
knji`nica moraju voditi ra~una o zakonskim propisima koji se odnose na korisni~ke po-
datke.
10
4P’s (product, price, place, promotion). Nap. prev.
Marketing narodnih knji`nica 99
Vije}e knji`nice Ohio (SAD) (http://www.olc.org/marketing/index.html) predlaè {est

razli~itih modula nazvanih pregled, planiranje, proizvod, promid`ba, internet i Ohio.
Webjunction (http://www.webjunction.org/marketing) je online izvor posve}en mar-
ketin{kim temama za knji`ni~are i informacijske stur~njake.
Mre`ne stranice Knji`nice North Suburban (SAD) (http://www.nsls.info/resources/
marketing/) sadrì ~lanke o marketingu primjenjive na svaku knji`nicu. Sadrì podca-
ste, primjere marketin{kih planova i pomagala.
Geografska baza podataka narodnih knji`nica SAD-a je besplatna karta dostupna na
internetu s ozna~enim lokacijama narodnih knji`nica u SAD-u i podacima o korisni-
cima (http://geolib.org/PLGDB.cfm).
7.2.2 Segmentacija trì{ta

Segmentacija je drugi korak u marketingu koji se nu`no zasniva na istraìvanju
trì{ta. Segment je homogena skupina potencijalnih korisnika koji dijele sli~ne èlje i
potrebe. Segmentacija se zasniva na ~injenici da su trì{ta heterogena. Neophodno je da
ravnatelji knji`nica utvrde i razumiju razli~ita trì{ta kako bi mogli u~inkovito raspore-
diti izvore i pruìti usluge.
Knji`nice segmentiraju korisnike po razli~itim kriterijima. Po gra|i i uslugama,
npr. ~itatelji beletristike, posjetitelji programa ~itanja pri~a, entuzijasti koje zanima ge-
nealogija, online korisnici. Ili mo`da po dobnim skupinama, kao {to su mladi, maloljet-
nici, odrasli i starije osobe. Za razliku od sveu~ili{ta koji uobi~ajeno segmentiraju po
podru~ju studiranja ili godini studija – bruco{i, studenti 2. godine, diplomanti – ili pro-
fesori, osoblje ili ~lanovi zajednice.
Privatni je sektor davno shvatio da jednako postupanje sa svim klijentima moè
donijeti zaradu na odre|enoj razini. No istovremeno su nau~ili i da ignoriranje razlika
izme|u klijenata na trì{tu moè rezultirati time da od proizvoda ili usluge osmi{ljene
za masovno trì{te nitko ne dobiva ono {to èli i treba.
7.2.3 Marketin{ki miks

Ve}ina organizacija (uklju~uju}i i knji`nice) raspolaè ograni~enim sredstvima te
ih stoga mora pa`ljivo raspodijeliti. Na primjer, referentna slu`ba mora podràvati cilje-
ve i svrhu knji`nice. No istovremeno mora zadovoljiti (ili nastojati zadovoljiti) potrebe
svih pojedinaca koji do|u u knji`nicu, telefonski kontaktiraju ili joj pristupe preko mre`-
nih stranica. Stoga ta zadnja faza marketin{kog modela koja se bavi oblikovanjem proiz-
voda, cijenom, mjestom i promid`bom gra|e i usluga te programa zasnovanim na istra-
ìvanju trì{ta i razli~itim segmentima tog trì{ta pomaè knji`nici da maksimalno u~in-
kovito iskoristi ograni~ena sredstva. Iako je miks najvidljiviji dio marketinga, nije nu`no
i njegov najva`niji dio.
Povijesno gledano, knji`ni~ari su oduvijek vrlo aktivni u promid`benom dijelu
miksa. Promid`ba se ponekad izjedna~uje s odnosima s javno{}u {to je dvosmjerna ko-
munikacija koja ovisi o povratnoj informaciji. Promid`ba samo oblikuje to ~ime se knji`-
nica bavi i {to ona jest. Kada se razmatra kojim segmentima dati prednost u oblikovanju
usluga, obi~no se malo pa`nje posve}uje drugim aspektima marketin{kog miksa: cijeni
(ukupni tro{kovi za korisnika), mjestu (pruànja usluge tj. podru~ne knji`nice, mre`ne
stranice) i proizvodu (knjige, kori{tenje ra~unala, pomo} knji`ni~ara i druge usluge).
LibraryJournal.com sadrì Bubble Room (http://www.libraryjournal.com/blog/820000682.

html) s brojnim poveznicama na najnovije ~lanke o marketingu koji se posebno odnose na
knji`ni~ni marketing.
Besplatni niz lekcija pod nazivom Marketin{ki principi na Know.This.com bavi se os-
novnim konceptima i funkcijama zajedni~kim za marketing neovisno o veli~ini, dje-
latnosti ili geografskom poloàju tvrtke (http://www.knowthis.com/principles-of mar-
keting-tutorials/).
Mre`ne stranice Ameri~kog marketin{kog udruènja (AMA) (http://www.marketin-
gpower.com) sadrè AMA-ine knjige, ~lanke, webcaste, podcaste, imenike i ~asopise.
Pretraìvi su po temi, izrazu, datumu, autoru ili izvoru. S obzirom da je jedan od gla-
vnih zadataka AMA-e edukacija budu}ih marketin{kih stru~njaka, ve}ina je informa-
cija dostupna besplatno.
Nancy Dowd i Kathy Dempsey autorice su bloga Rije~ na “M” – Marketing knji`nica
(http://themwordblog.blogspot.com/index.html). Taj blog pomaè knji`ni~arima da
razumiju kako najbolje koristiti marketing u knji`nici, redovito se dodaju nove pri~e
i informacije sa savjetima i trikovima za marketing jedinstvenih aspekata knji`ni~nog
poslovanja.
“Marketin{ka mantra za knji`ni~are” je blog Dinesha Gupta iz Indije koji nudi savje-
te vezane za marketing knji`nica i druge korisni~ke usluge (http://marketing-mantra-
for-librarians.blogspot.com/).
7.2.4 Promid`beni plan

Kako bi knji`nica provela svoju marketin{ku strategiju, treba utvrditi suvisao pro-
mid`beni plan, koji moè uklju~ivati sljede}e elemente:
kori{tenje tiskanih, elektroni~kih i komunikacijskih medija u pozitivne svrhe
postavljanje poveznica na odgovaraju}e mre`ne stranice i portale
knji`ni~ne mre`ne stranice, podcast i RSS kanale
dru{tvene medije kao {to su Facebook, Twitter i YouTube
redovito izdavanje i pripremanje popisa gra|e i letaka
izlo{ke i izlo`be
uo~ljivo postavljanje oznaka u knji`nici i izvan nje
sajmove knjiga
grupe “prijatelja knji`nice”
progla{avanje jednog tjedna u godini tjednom knji`nice i druge skupne promid`-
bene aktivnosti
obiljeàvanje godi{njica i obljetnica
aktivnosti i kampanje za prikupljanje sredstava
aktivnosti vezane za komunikaciju s javno{}u i veze s razli~itim skupinama u
zajednici
organiziranje kampanja za poticanje ~itanja i razvoj pismenosti
organiziranje kampanja za zadovoljavanje potreba ljudi s posebnim potrebama

uklju~ivanje podataka o knji`nici u telefonski imenik i druge adresare
mre`ne poveznice na druge organizacije u zajednici/adresare
posebne publikacije knji`nice, npr. o povijesti knji`nice ili povijesti zajednice
knji`ni~ne mre`ne stranice
posebni izvje{taji za javnost i lokalna tijela vlasti.
Popis nije iscrpan i moè uklju~ivati i druge elemente ovisno o lokalnim okolno-
stima i korisni~kom segmentu koji koristi odre|eni medij.
7.2.5 Markentin{ka evaluacija

Marketin{ka evaluacija uklju~uje dvije glavne metode. Jedna je procjena koris-
ni~kog pona{anja (odnosno koliko ih je koristilo virtualnu referentnu slu`bu, u koje doba
dana je postavljeno najvi{e pitanja, koja su predmetna podru~ja najpopularnija). Druga
poku{ava izmjeriti zadovoljstvo korisnika (odnosno zadovoljava li usluga korisni~ke po-
trebe, koju korist korisnici dobivaju od usluge i koliko je vjerojatno da }e je opet koristi-
ti). Prva metoda zahtijeva i prikupljanje internih korisni~kih podataka, dok se druga,
mjerenje korisni~kog zadovoljstva, moè provesti jedino prikupljanjem podataka od sa-
mih korisnika u obliku osobnog intervjua, online ili tiskane ankete, fokus-grupa i pri-
mjenom drugih metodologija.
Studij knji`ni~arstva i informacijske znanosti na Sveu~ili{tu Illinois u Urbana-Cham-

paignu (SAD) sponzorira mre`no mjesto na kojem se nalaze citati ~lanaka, knjiga, mar-
kentin{kih strategija i primjera kako najbolje komunicirati s raznolikom populacijom.
îtatelj se usmjerava na mre`ne izvore s primjerima najboljeg marketinga knji`nica
(http://clips.lis.uiuc.edu/2003_09.html).
7.3 Marketin{ka i komunikacijska politika

Knji`nica treba imati pisanu komunikacijsku, marketin{ku i promid`benu poli-
tiku kako bi mogla ostvariti planirane programe i predstaviti ih javnosti. Politika se
mora zasnivati na relevantnim zakonskim propisima; mora odrediti tko je zaduèn za
medijsku interakciju; voditi ra~una o tehnolo{kim preprekama ili mogu}nostima; utvr-
diti odgovaraju}u pisanu ili usmenu komunikacijsku metodu i op}enite marketin{ke i
komunikacijske strategije organizacije koja ostvaruje te zadatke.
Knji`nice koriste dru{tvene medije da bi privukle korisnike i stoga moraju osmisliti

specijalne politike i procedure. Navedeni su primjeri tih politika (http://www.school-
libraryjounal.com/article/CA6699104.html).
7.4 Odnosi s javno{}u

Odnosi s javno{}u (PR) je praksa upravljanja protokom informacija izme|u knji`-
nice i zajednice. Odnosima s javno{}u knji`nica se predstavlja svojoj zajednici i korisni-
cima reklamiraju}i zanimljive teme i novu gra|u koje ne zahtijevaju direktno pla}anje.
U~inkoviti PR uklju~uje dobre odnose s ljudima koji rade u medijima i razli~itim gru-
pama i vode}im ljudima u zajednici.
CanalBib na YouTubu nudi izbor video radova o PR-u u knji`nicama i knji`ni~nim

korisnicima (http://www.youtube.com/user/canalbib).
U [panjolskoj incijativa “Nascuts per llegir” (Ro|eni za ~itanje) popularizira knji`-
ni~ne usluge za djecu u dobi od 0 do 3 godine ja~aju}i ljubav roditelja i djece prema
knjigama i knji`nicama. Inicijativu je pokrenulo Stru~no katalonsko udruènje kako
bi promicalo ~itanje u obiteljima (http://nascutsperllegir.org).
7.4.1 Suradnja s medijima

Knji`ni~no osoblje treba podu~iti za sluènje razli~itim sredstvima komunikacije
radi promid`be knji`ni~ne slu`be i odgovaranja na upite medija. Ono treba znati kako
napisati novinski ~lanak i pripremiti izvje{}a za novine. Knji`ni~ari trebaju biti upozna-
ti i s tehnikama govorenja i intervjuiranja na radiju i televiziji. Nadalje, knji`ni~ari tre-
baju znati kako promicati knji`nicu i njene slu`be i usluge koriste}i ra~unalne i teleko-
munikacijske mreè uklju~uju}i i kreiranje mre`nih stranica knji`nice, knji`ni~nih blo-
gova, podcasta, RSS kanala te koriste}i dru{tvene medije.
7.4.2 Podr{ka zajednice

Ravnatelji knji`nica moraju uvjeriti zajednicu u va`nost knji`ni~ne slu`be. Gra-
dska, regionalna i nacionalna tijela koja financiraju knji`nicu treba upoznati s va`nom
ulogom koju ona ima u zajednici kako bi mogli podupirati njezin razvoj.
7.4.3 Stjecanje podr{ke zajednice

Knji`nica treba imati utvr|enu politiku i odgovaraju}i program za pridobivanje
podr{ke zajednice. To moè uklju~ivati:
odràvanje organizacija “prijatelja knji`nice” za prikupljanje sredstava i op}e-
nitu podr{ku
suradnju sa zagovornicima u zajednici radi dobivanja podr{ke za velike inicija-
tive kao {to su nove zgrade i slu`be
uspostavljanje veza s raznim skupinama u zajednici kako bi se pove}ali odre|e-
ni dijelovi zbirke ili osnaìle pojedine slu`be
suradnju sa skupinama koje su voljne zagovarati interese knji`ni~ne slu`be i
njezin razvoj
sudjelovanje knji`ni~ara u aktivnostima upoznavanja javnosti s raznoliko{}u i
vrijedno{}u knji`ni~ne slu`be.
Podr{ka knji`nice ovisi i o tome pruà li knji`nica zaista one usluge koje je obe}a-
la pruàti.
7.4.4 Zagovaranje
Knji`nica treba utvrditi i usvojiti pisane smjernice kojima }e odrediti svoju ulogu
u pridobivanju javne potpore za knji`ni~nu slu`bu.
Dobro obavije{tena javnost moè pruìti znatnu podr{ku narodnoj knji`nici i ak-
tivno je promicati u zajednici. Navesti ljude da se pozitivno izja{njavaju o knji`nici i
njenim slu`bama i uslugama najdjelotvornije je marketin{ko sredstvo. Zagovaranje po-
drazumijeva kontaktiranje s onima koji donose odluke kako bi se ostvarili odre|eni ci-
ljevi vezani za knji`nicu u zakonodavstvu, odre|ivanju politike i financiranja.
7.4.5 Suradnja s upravlja~kim tijelima

Ravnatelj knji`nice treba se najmanje jednom na godinu sastati s glavnim uprav-
lja~kim tijelom i financijerom knji`nice kako bi se raspravila pitanja vezana za knji`ni-
~nu slu`bu, razvojni plan, postignu}a i te{ko}e. Knji`ni~ari trebaju iskoristiti svaku pri-
liku da u svoje ve}e aktivnosti uklju~e upravlja~ko tijelo. Doga|aji kao {to su otvaranje
nove knji`nice, pokretanje nove usluge, uvo|enje javnog pristupa internetu, otvaranje
nove zbirke i predstavljanje kampanja za prikupljanje sredstava mogu se iskoristiti za
ovu svrhu.
7.4.6 Sudjelovanje u ìvotu zajednice

Jedna je od naju~inkovitijih promotivnih strategija sudjelovanje dobro obavije{te-
nog knji`ni~nog osoblja, odbora ili ~lanova odbora u aktivnostima zajednice. Primjeri su:
predstavljanje knjiga i upoznavanje s aktivnostima na radiju i televiziji
suradnja s udrugama za dje~ju knjièvnost i knjièvnost za odrasle i drugim kul-
turnim udrugama
pisanje novinskih ~lanaka
podupiranje organizacija i kampanja za promicanje pismenosti
sudjelovanje u aktivnostima lokalnih organizacija
podupiranje {kolskih inicijativa
sudjelovanje u dru{tvima koja se bave povije{}u i genealogijom mjesta
~lanstvo u dobrotvornim organizacijama, npr. Rotary
posje}ivanje lokalnih organizacija radi promid`be knji`ni~ne slu`be.
Literatura
Dempsey, K. The accidental library marketer. Medford, NJ : Information today, 2009.
Dowd, N.; Evangeliste, M.; Silberman, J. Bite-sized marketing : realistic solutions for
the overworked librarian. Chicago, Ill. : ALA editions, 2009.
Fisher, P. H.; Pride, M. M.; Miller, E. G. Blueprint for your library marketing plan : a
guide to help you survive and thrive. Chicago, Ill. : American Library Association,
2006.
Flaten, T. Management, marketing and promotion of library services based on statistics,

analyses and evaluation. Münich : K.G. Saur, 2006.
Gupta, D. Marketing-mantra-for-librarians : library marketing : imperative to user-fo-
cused services in your library. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-1-01£. Dostupno na: http://mar-
keting-mantra-for-librarians.blogspot.com/
Kendrick, T. Developing strategic marketing plans that really work : a toolkit for public
libraries. London : Facet, 2006.
Koontzs, C. M. Customer-based marketing columns. Medford, NJ : Information today,
2002-2009. ¢Neki brojevi dostupni online£. ¢citirano: 2010-3-27£. Dostupno na:
http://www.infotoday.com/MLS/defaul.shtml
Koontz, C. M. Glossary of marketing definitions : IFLA Section on Management and
Marketing. 2001. ¢ciritaro 2010-9-3£. Dostupno na: http://archive.ifla.org/VII/s34/
pubs/glossary.htm
Kujawski, M. What would happen if the STOP sign was invented in 2008? : public sector
marketing 2.0. 2008. ¢citirano: 2010-1-01£. Dostupno na: http://www.mikekujawski.
ca/2008/12/17/what-would-happen-if-the-stop-sign-was-invented-in-2008/
Lake, L. Understanding the role of social media in marketing. 2009. ¢citirano: 2009-3-
15£. Dostupno na: http://marketing.about.com/od/strategytutorials/a/socialme-
diamktg.htm
Perceptions of libraries and information resources / Online Computer Library Center,
Inc. (OCLC). 2005. ¢citirano: 2009-3-15£. Dostupno na: http://www.oclc.org/reports/
2005perceptions.htm
Savard, R. Adapting marketing to libraries in a changing and world-wide environment.
Münich : K. G. Saur, 2000.
12manage. 12manage : the executive fast track. ¢s.a.£. ¢citirano: 2010-1-01£. Dostupno
na: http://www.12manage.com/management_view.asp
Wolfe, L. A. Library public relations, promotions, communications : a how to do it ma-
nual. New York : Neal Schuman Publishers, 2005.
Woodward, J. Creating the customer-driven library : building on the bookstore model.
Wymer, W. Nonprofit marketing : marketing management for charitable and non-gover-
nmental organizations. Thousand Oaks, Ca. : Sage Publications, 2006.
Dodatak 1
IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice
Prilaz znanju
Sloboda, napredak i razvitak dru{tva i pojedinaca temeljne su ljudske vrijednosti,
koje se mogu ostvariti samo ako se omogu}i dobro obavije{tenim gra|anima da primje-
njuju svoja demokratska prava i igraju aktivnu ulogu u dru{tvu. Stvarala~ko sudjelova-
nje gra|ana i razvitak demokracije ovise o zadovoljavaju}em obrazovanju te slobodnom
i neograni~enom pristupu znanju, misli, kulturi i informacijama.
Narodna knji`nica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloì-
votno u~enje, neovisno odlu~ivanje i kulturni razvitak pojedinca i dru{tvenih skupina.
U ovom se Manifestu izraàva UNESCO-ovo uvjerenje da je narodna knji`nica vi-
talna snaga u obrazovanju, kulturi i obavje{}ivanju i bitan ~imbenik u gajenju mira i
duhovnog blagostanja u svijesti mu{karaca i èna.
UNESCO stoga poti~e nacionalne i lokalne vlade da podupiru i djelatno rade na
razvitku narodnih knji`nica.
Narodna knji`nica
Narodna je knji`nica lokalno obavijesno sredi{te, koje svojim korisnicima omo-
gu}uje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija.
Slu`be se narodne knji`nice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na
dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili dru{tveni poloàj. Posebne se slu`be i gra|a
moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojeg razloga ne mogu sluìti redovitim
uslugama i gra|om, na primjer za pripadnike jezi~nih manjina, osobe s invaliditetom,
bolesnike u bolnicama ili zatvorenike.
Sve dobne skupine moraju mo}i prona}i gra|u za svoje potrebe. Zbirke i slu`be
moraju, uz tradicionalnu gra|u, obuhva}ati i sve odgovaraju}e medije i suvremene teh-
nologije. Visoka kvaliteta i primjerenost lokalnim potrebama i uvjetima od temeljne su
va`nosti. Gra|a mora odraàvati suvremena kretanja i dru{tveni razvitak te biti pam}e-
njem ljudskih te`nji i ma{te.
Zbirke i slu`be ne smiju biti izloène bilo kakvom obliku ideolo{ke, politi~ke ili
vjerske cenzure niti komercijalnim pritiscima.
Zada}e narodne knji`nice

Sljede}e klju~ne zada}e vezane uz obavje{}ivanje, opismenjivanje, obrazovanje i
kulturu moraju biti jezgrom slu`bi narodne knji`nice:
1. stvaranje i ja~anje ~itateljskih navika djece od rane dobi;
2. podupiranje osobnog obrazovanja za koje se odlu~uje pojedinac, kao i formal-
nog obrazovanja na svim razinama;
3. stvaranje mogu}nosti za osobni kreativni razvitak;
4. poticanje ma{te i kreativnosti djece i mladih ljudi;
5. promicanje svijesti o kulturnom naslije|u, uvaàvanje umjetnosti, znanstve-
nih postignu}a i inovacija;
6. osiguranje pristupa kulturnim izvedbama svih izvedbenih umjetnosti;
7. gajenje dijaloga me|u kulturama i zastupanje kulturnih razli~itosti;
8. podupiranje usmene predaje;
9. osiguranje pristupa gra|ana svim vrstama obavijesti o svojoj zajednici;
10. pruànje primjerenih informacijskih usluga lokalnim poduze}ima, udrugama
i interesnim skupinama;
11. olak{avanje razvitka informacijskih vje{tina i ra~unalne pismenosti;
12. podupiranje i sudjelovanje u programima razvijanja pismenosti namijenjeni-
ma svim dobnim skupinama i iniciranje takvih programa, kad je potrebno.
Financiranje, pravni propisi i mreè

Usluge su narodne knji`nice besplatne. Odgovornost za narodnu knji`nicu imaju
lokalne i nacionalne vlasti. Ona mora biti poduprta posebnim pravnim propisima i fi-
nancirana od nacionalne i lokalne vlasti. Knji`nica mora biti bitnom sastavnicom svake
dugoro~ne strategije na podru~ju kulture, osiguranja informacija, opismenjivanja i obra-
zovanja.
Da bi se osigurala nacionalna knji`ni~na koordinacija i suradnja, u pravnim se pro-
pisima i strate{kim planovima mora definirati i promicati nacionalna knji`ni~na mreà
zasnovana na dogovorenim standardima.
Mreà narodnih knji`nica mora se vezati uz nacionalne, regionalne, znanstvene i
stru~ne knji`nice, kao i uz knji`nice {kola, fakulteta i sveu~ili{ta.
Organizacija i upravljanje
Mora se oblikovati jasna politika, definirati ciljevi, prioriteti i slu`be vezani uz po-
trebe lokalne sredine. Narodna se knji`nica mora organizirati djelotvorno i mora odràvati
stru~nu razinu poslovanja.
Mora se osigurati suradnja s odgovaraju}im suradnicima – na primjer, s korisni~kim
skupinama i s drugim stru~njacima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i me|unarodnoj
razini.
Slu`be moraju biti fizi~ki pristupa~ne svim ~lanovima zajednice. To zahtijeva prik-
ladno smje{tene knji`ni~ne zgrade, primjerene prostore za ~itanje i u~enje, odgovaraju}u
tehnologiju i dovoljno dugo i prikladno radno vrijeme. To tako|er podrazumijeva vanjske
slu`be za korisnike koji ne mogu do}i u knji`nicu.
Dodaci 107
Knji`ni~ne se slu`be moraju prilagoditi razli~itim potrebama zajednica u seoskim

i gradskim podru~jima.
Knji`ni~ar je djelatni posrednik izme|u korisnika i gra|e. Stru~no obrazovanje i
trajna izobrazba knji`ni~ara prijeko su potrebni za osiguranje primjerenih slu`bi.
Moraju se osigurati programi za korisnike koji ne mogu do}i u knji`nicu i progra-
mi za izobrazbu korisnika, kako bi se korisnicima omogu}ilo iskori{tavanje slu`bi i gra-
|e u cijelosti.
Provedba Manifesta
Ovime se pozivaju donositelji odluka na nacionalnim i lokalnim razinama i cijela
knji`ni~arska zajednica, diljem svijeta, da provedu na~ela izloèna u ovom Manifestu.
(prevela Aleksandra Horvat)
Ovaj je Manifest pripremljen u suradnji s Me|unarodnim savezom knji`ni~arskih

dru{tava i ustanova (IFLA).
Manifest je dostupan na vi{e od dvadeset jezika na IFLA-inoj mre`noj stranici

http://www.ifla.org/VII/s8/unesco/manif.htm.
Dodatak 2
Finski Zakon o knji`nicama (904/1998)

Objavljen u Helsinkiju 4. prosinca 1998.
U skladu s odlukom Parlamenta odlu~uje se sljede}e:
Poglavlje 1 Ciljevi
1. Ovim se Zakonom odre|uje da knji`ni~nu i informacijsku slu`bu osigura-
vaju a njihovu promid`bu na nacionalnoj i regionalnoj razini izvr{avaju na-
rodne knji`nice jedinica lokalne samouprave.
2. Cilj je knji`ni~ne i informacijske slu`be narodne knji`nice promid`ba jed-
nakih mogu}nosti me|u gra|anima za osobni razvoj, knjièvna i kulturna
postignu}a, stalni razvoj znanja, osobnih vje{tina i gra|anskih du`nosti, za
internacionalizaciju te za cjeloìvotno u~enje.
Knji`ni~ne aktivnosti tako|er moraju teìti razvoju virtualnih i interaktiv-
nih mre`nih slu`bi i njihovom obrazovnom i kulturnom sadràju.
Poglavlje 2 Ure|enje knji`ni~nih i informacijskih slu`bi

3. Lokalne jedinice samouprave odgovorne su za ure|enje knji`ni~ne i infor-
macijske slu`be kako je navedeno u ovom Zakonu.
Jedinica lokalne samouprave moè osigurati knji`ni~nu i informacijsku
slu`bu neovisno, ili djelomi~no ili potpuno u suradnji s drugim jedinicama
lokalne samouprave, a moè to u~initi i na drugi na~in. Jedinice lokalne sa-
mouprave odgovorne su za djelovanje slu`bi u skladu s ovim Zakonom.
Korisnici knji`nice imat }e pristup knji`ni~arskim i informacijskim stru~nja-
cima, kao i kontinuirano obnavljanoj knji`ni~noj gra|i i opremi.
U dvojezi~nim }e se jedinicama lokalne samouprave jednako brinuti o potre-
bama obje jezi~ne skupine.
U jedinicama lokalne samouprave nastanjenim Suomima, jednako }e se bri-
nuti o potrebama suomske i finske jezi~ne skupine.
Dodaci 109
Poglavlje 3 Mreè knji`ni~nih i informacijskih slu`bi

4. Narodna }e knji`nica djelovati u suradnji s drugim narodnim knji`nicama,
znanstvenim knji`nicama i knji`nicama obrazovnih ustanova, kao dijelom
nacionalne i me|unarodne mreè knji`ni~nih i informacijskih slu`bi.
Knji`nice koje djeluju kao sredi{nje narodne knji`nice i kao regionalne knji-
`nice dopunjuju slu`be narodnih knji`nica.
Sredi{nja narodna knji`nica je narodna knji`nica u jedinici lokalne samou-
prave koju je imenovalo nadle`no ministarstvo, uz suglasnost lokalne uprave.
Djeluje u cijeloj zemlji.
Regionalna knji`nica je narodna knji`nica u jedinici lokalne samouprave ko-
ju je imenovalo nadle`no ministarstvo, uz suglasnost lokalne uprave. Podru-
~je njenog djelovanja odre|uje nadle`no ministarstvo.
Zada}e sredi{nje knji`nice i regionalne knji`nice odredit }e se ukazom. Nad-
le`no ministarstvo moè, nakon savjetovanja s lokalnom upravom, poni{titi
imenovanje sredi{nje ili regionalne knji`nice.
Poglavlje 4 Besplatne knji`ni~ne usluge

5. Kori{tenje knji`ni~ne gra|e unutar knji`nice i njeno posu|ivanje je besplatno.
Sredi{nje knji`nice i regionalne knji`nice ne}e napla}ivati me|uknji`ni~nu
posudbu narodnim knji`nicama.
Za ostale knji`ni~ne transakcije, lokalna uprava moè odrediti napla}ivanje u
iznosu koji nije ve}i od osnovnih tro{kova transakcije.
Samo u posebnim slu~ajevima, napla}ivat }e se iznos koji je ve}i od osnovnih
tro{kova.
Poglavlje 5 Procjenjivanje
6. Lokalna }e uprava procjenjivati knji`ni~nu i informacijsku slu`bu koju osi-
gurava.
Cilj je procjenjivanja pobolj{avanje pristupa knji`ni~nim i informacijskim
slu`bama i promid`ba njihovog razvoja. Procjenjivanjem }e se pratiti rad
knji`ni~nih i informacijskih slu`bi te kvaliteta i isplativost slu`bi.
Svaka je lokalna uprava obvezna provoditi procjenjivanje na na~in koji je
propisan ovim ~lankom.
Odluke o procjenjivanju na nacionalnoj razini i nacionalnom sudjelovanju u
procjenama na me|unarodnoj razini donijet }e nadle`no ministarstvo, koje
}e provesti procjenjivanje zajedno s regionalnim dràvnim uredima. Lokalna
}e uprava pridonijeti procjenjivanju kako je navedeno u ovom ~lanku.
Va`niji rezultati procjenjivanja bit }e javno objavljeni.
Poglavlje 6 Dràvna uprava knji`ni~nih i informacijskih slu`bi

7. Nadle`no }e ministarstvo upravljati knji`ni~nim i informacijskim slu`bama
na nacionalnoj razini. Regionalni }e dràvni uredi biti regionalno upravno
tijelo. Zada}e regionalnih dràvnih ureda odredit }e se posebnim ukazom.
Poglavlje 7 Razli~ite odredbe

8. Knji`ni~ni sustav mora imati dovoljno stru~nog osoblja za obavljanje knji-
`ni~ne i informacijske slu`be te ostalog osoblja.
Posebnim }e se propisom odrediti stru~na sprema knji`ni~nog osoblja.
Nadle`no ministarstvo moè, u posebnim okolnostima, dopustiti iznimku u
vezi s formalno potrebnim kvalifikacijama.
9. Lokalna }e uprava dobiti statutom propisanu dràvnu pomo} za rad knji`nice
kako je propisano Zakonom o financiranju prosvjete i kulture (635/1998).
Lokalna }e uprava dobiti vladina sredstva za tro{kove gradnje i obnavljanja
knji`nice kako je propisano Zakonom o financiranju prosvjete i kulture. Ku-
povina bibliobusa ili bibliobroda smatrat }e se izgradnjom.
10. Knji`nica moè objaviti knji`ni~na pravila koja se odnose na kori{tenje knji`-
nice i prava i obveze korisnika. Za kr{enje knji`ni~nih pravila moè se napla-
}ivati nov~ana kazna primjerena prijestupu.
11. Razra|enije odredbe o primjeni ovog Zakona objavit }e se u statutu.
Finski ukaz o knji`nicama (1078/998)
Objavljen u Helsinkiju 18. prosinca 1998.
1 Zada}e sredi{nje mati~ne knji`nice

Sredi{nja narodna knji`nica mora:
1. djelovati kao nacionalni centar za me|uknji`ni~nu posudbu;
2. promicati suradnju narodnih knji`nica i suradnju izme|u narodnih i znanstve-
nih knji`nica;
3. razviti zajedni~ke metode i pomagala neophodne za organiziranje knji`ni~nih i
informacijskih slu`bi;
4. obavljati ostale zada}e koje joj odredi nadle`no ministarstvo.
2 Zada}e regionalne knji`nice

Regionalna knji`nica mora:
1. podràvati slu`be za razmjenu informacija i me|uknji`ni~nu posudbu narod-
nih knji`nica u regiji;
2. razviti odgovaraju}e informacijske slu`be za svoje podru~je djelovanja;
3. za osoblje na svom podru~ju osigurati usavr{avanje za nove oblike i razvojne
projekte knji`ni~arske djelatnosti;
4. obavljati druge zada}e koje joj odredi nadle`no ministarstvo.
3 Zada}e regionalnog dràvnog ureda

Regionalni dràvni ured mora:
1. u suradnji s nadle`nim ministarstvom, pratiti i promicati knji`ni~ne i informa-
cijske slu`be potrebne stanovni{tvu te vrednovati dostupnost i kvalitetu slu`-
bi;
2. promicati regionalne, nacionalne i me|unarodne razvojne projekte na podru~ju
knji`ni~nih i informacijskih slu`bi;
3. obavljati druge zada}e koje mu odredi nadle`no ministarstvo.
4 Stru~na sprema
Minimalno dvije tre}ine osoblja, kako je navedeno u to~ki 8, ~lanku 1 Zakona o
knji`nicama (904/1998), mora imati visoku stru~nu spremu ili diplomu visokog u~ili{ta
ili stru~nu kvalifikaciju koja uklju~uje ili je nadopunjena s najmanje 20 bodova na knji`-
ni~arskom i informacijskom studiju na sveu~ili{tu ili ovla{tenoj ustanovi.
Osoba odgovorna za knji`ni~nu i informacijsku slu`bu u zajednici mora imati sve-

u~ili{ni studij koji uklju~uje ili je nadopunjen s najmanje 35 bodova na knji`ni~arskom
i informacijskom studiju.
5 Stupanje na snagu
Ukaz stupa na snagu 1. sije~nja 1999.
Provedba ~lanka 4, stavka 1 ne}e se primjenjivati na osoblje zaposleno u knji`nici
u vrijeme stupanja ovog ukaza na snagu.
Svaki proces popunjavanja ili otvaranja novog radnog mjesta u vrijeme stupanja
na snagu ovog ukaza provest }e se u skladu s propisom o potrebnoj stru~noj spremi koji
je vrijedio prije stupanja na snagu ovog ukaza.
Prije stupanja na snagu ovog ukaza, za njegovu se primjenu moraju provesti od-
govaraju}e pripreme.
6 Prijelazne odredbe koje se odnose na osoblje

Ovdje nije navedeno.
7 Prijelazne odredbe koje se odnose na dovr{enje studija

Ovdje nije navedeno.
Dodatak 3
Povelja o korisnicima
Mnoge narodne knji`nice sastavile su povelju o korisnicima. Navodimo primjer
Knji`nica okruga Buckinghamshire u Engleskoj
(http://www.buckscc.gov.uk/bcc/libraries/customer_charter.page).
Knji`nice okruga Buckinghamshire
Povelja o korisnicima
@elimo da u Buckinghamshireu svi dobiju uslugu visoke kvalitete. Na{a povelja
utvr|uje standarde koje èlimo posti}i. Ona tako|er kazuje {to trebate u~initi èlite li da
se na{a usluga promijeni ili unaprijedi.
Dostupnost i pristupa~nost
Pristup knji`nici i ~lanstvo besplatni su za sve.
Centar za studije Buckinghamshirea i Muzej okruga Buckinghamshire mogu se
besplatno posjetiti.
Mreà od 27 knji`nica i {est pokretnih knji`nica zna~i da se 99% ku}anstava na-
lazi u krugu od 1,60 km od knji`nice. Gra|a se moè posuditi, vratiti ili produ-
ìti u bilo kojoj knji`nici.
Radno se vrijeme uskla|uje s potrebama lokalne zajednice. Prije uvo|enja bilo
kakvih promjena, savjetovat }emo se s lokalnim stanovni{tvom.
Na{e }e usluge odraàvati kulturnu i jezi~nu raznolikost lokalnih zajednica.
Svi na{i objekti imaju rampe ili spu{tene rubove te su opremljeni sustavima in-
duktivnih petlji. Predani smo cilju da sve na{e usluge budu potpuno pristupa~ne
osobama s invaliditetom. Na{e je osoblje pro{lo obuku za osvje{}ivanje proble-
ma invaliditeta i s rado{}u pomaè kad god je to potrebno.
Osigurat }emo ku}nu dostavu za sve koji ne mogu osobno do}i u knji`nicu zbog
starosti, bolesti ili posebnih potreba.
Kvaliteta usluga
Usluìt }e vas ljubazno osoblje koje }e nositi identifikacijske bedève i koje je
podu~eno za rad s korisnicima.
98% na{ih korisnika bit }e usluèno u roku od tri minute.
Na{e }e knji`nice nabaviti 50% traènih knjiga i ostale gra|e u roku od sedam
dana, 72% u roku od 15 dana, a 85% u roku od 30 dana.
Savjetovanje i povratne informacije
Va{e ideje i mi{ljenja pomo}i }e nam da pobolj{amo svoje usluge. Moète se ob-
ratiti ravnatelju, ispuniti Obrazac za korisni~ke komentare ili nam poslati pi-
smo (Head of service, Culture and Learning, Buckinghamshire County Council,
County Hall, Aylesbury, Bucks HP20 1UU) ili elektroni~ku po{tu na libra-
ryºbuckscc.gov ; museumºbuckscc.gov.uk ; archivesºbuckscc.gov.uk.
Razmotrit }emo ili odgovoriti na formalne àlbe u roku od tri radna dana. Od-
govor }ete dobiti u roku od 10 radnih dana, a ako je potrebno dodatno istraìvanje,
obavijestit }emo vas o tome koliko nam vremena treba da rije{imo va{ upit.
Procedura za àlbe izloèna je u svakoj knji`nici, Okru`nom muzeju i Centru za
studije Buckinghamshirea.
Najmanje jednom u dvije godine provest }emo istraìvanje o zadovoljstvu odra-
slih i djece koji koriste sve na{e usluge, a rezultate }emo objaviti.
Na{e }e se poslovanje provjeravati u skladu sa standardima navedenima u ovoj
povelji, a rezultati }e se objaviti.
Za vi{e informacija kontaktirajte nas na 0845 2303232 ili na libraryºbuckscc.
govuk.
Dodatak 4
Standardi za knji`ni~ne zgrade –

Ontario u Kanadi i Barcelona u [panjolskoj
Ne postoje univerzalni standardi za veli~inu zgrada narodnih knji`nica, no u po-
jedinim su zemljama i regijama standardi utvr|eni. Kao primjeri, koji mogu biti korisni
za planiranje knji`ni~nih zgrada, standardi koji se koriste u Ontariju u Kanadi i Barce-
loni u [panjolskoj uklju~eni su u ovom dodatku. Jedinstvene potrebe svake zajednice
moraju biti osnovni ~imbenik pri odre|ivanju kona~nog prostora predvi|enog za knji`-
nicu. Primjeri u ovom dodatku moraju se koristiti zajedno sa svim to~kama odlomka
3.10 “Knji`ni~ne zgrade”.
Oni koji planiraju izgradnju knji`nice moraju imati na umu da je automatizacija
promijenila knji`ni~ne slu`be i stoga se izgledom i veli~inom knji`nica mora prilagoditi
sada{njim i budu}im tehnologijama.
Smjernice Narodne knji`nice Ontario iz 1997. godine

U Narodnoj knji`nici Ontario primjenjuju se sljede}e metode za utvr|ivanje povr-
{ine knji`nice.
Prosjek ~etvornih metara po stanovniku. Za zajednicu manju od 100 000 stano-
vnika odgovaraju}i je standard 56 m2 na 1000 stanovnika.
Veli~ina najva`nijih prostorija u zgradi.
(1) Prostor za zbirku: prostor za zbirku moè se odrediti koriste}i prosje~an stan-
dard od 110 svezaka po ~etvornom metru. Time je obuhva}eno postavljanje niìh
polica i {irih prolaza u specijalnim prostorima kao {to su dje~ja i referentna zbi-
rka te polica i prolaza uobi~ajene veli~ine u ve}im prostorima za smje{taj nebe-
letristi~ke gra|e.
Potreban prostor = 1 m2 za svakih 110 svezaka.
(2) Prostor za korisnike: prihvatljiv standard za prostor za korisnike je pet koris-
ni~kih mjesta na 1000 stanovnika. Time su obuhva}ena mjesta za individualni
rad u prostorima za odrasle i djecu, kao i ostala sjede}a mjesta, referentni sto-
lovi, mjesta za kori{tenje AV gra|e, mjesta za javni pristup internetu.
Odgovaraju}i standard je 2,8 m2 za jedno mjesto za ~itanje.
(3) Prostor za osoblje: preporu~ljivi standard za odre|ivanje broja osoblja jest je-
dan (1) zaposlenik na 2000 stanovnika (vidi tako|er odlomak 5.6). Prostor za
osoblje moè se odrediti kori{tenjem ukupnog prostora od 16,3 m2 po zaposle-

niku. Tu su uklju~ena radna mjesta, pultovi, prostori za kretanje, prostor za
odmor, garderobni ormari}i itd.
Odgovaraju}i prostor: 16,3 m2 po zaposleniku ; 1 zaposlenik na 2000 stanovnika.
(4) Vi{enamjenske prostorije: svaka knji`nica mora odrediti prostor za te prosto-
rije ovisno o ciljevima slu`be za zajednicu i programima.
(5) Ostali prostori: ti prostori uklju~uju sanitarne prostorije, portu, prostor za me-
haniku, dizala, stubi{ta itd. Potreba za tim prostorima smanjuje se kada knji`-
nica dijeli sanitarne i druge prostorije s drugim stanarima u istoj zgradi.
Odgovaraju}i prostor: 20% korisnog prostora (odnosno 20% od zbroja stavki na-
vedenih pod to~kama 1–4).
(6) Minimalna ukupna veli~ina
Minimalna veli~ina samostalne knji`nice ne bi smjela biti manja od 370 m2. U su-
stavu s vi{e ogranaka, ogranak ne bi smio biti manji od 230 m2 povr{ine i 14 m2 za svakih
sljede}ih 1000 svezaka iznad 3000 svezaka u fondu.
Smjernice Narodne knji`nice Ontario: pomagalo za razvoj malih, srednjih i velikih knji`-
nica. Sudbury : Ontario Library Service North, 1997.
Dodaci 117
Narodna knji`nica u Barceloni: Osnovni standardi narodne knji`nice.

Izmijenjeni u oùjku 1999.
Podru~na Narodna Sredi{nja Regionalna
knji`nica knji`nica knji`nica knji`nica
gradovi gradovi gradovi gradovi gradovi gradovi gradovi gradovi
preko s vi{e od
Populacija 3000-5000 5000-10000 10-20000 20-30000 30-50000 do 50000
50000 50000
2
Povr{ina (m )
Javni prostori
Predvorje 15-15 15-30 30-40 40-60 60-110 110-150 60-110 110-150
Vi{enamjenska
-50 50-60 60-80 80-100 100-150 150-200 100-150 150-200
dvorana
prostori: posudba
130-200 200-270 270-410 410-645 645-930 930-1450 580-930 930-1450
Referentna zbirka
âsopisi/AV gra|a 60-90 90-100 100-115 115-140 140-250 250-400 110-250 250-400
Prostor za djecu 60-90 90-120 120-160 160-225 225-300 300-360 180-300 300-360
Prostorije za osoblje
Uredi 15-15 15-20 20-20 20-30 30-40 40-100 50-65 65-180
Spremi{te 20-30 30-40 40-60 60-80 80-150 150-230 115-210 210-350
Prostor za odmor -10 10-10 10-15 15-20 20-30 30-35 20-35 35-40
Parkirali{te - 40 40-75 75-150 150-170
Prostor za programe 300-500 500-650 650-900 900-1300 1300-2000 2000-3000 1300-2200 2200-3300
Prostor za slu`be
Prostor za ~ista~ice )
Hodnici i sl. ) Ukupna izgra|ena povr{ina je povr{ina za programe plus 30%
Sanitarne prostorije )
Ukupna izgra|ena
390-650 650-845 845-1170 1170-1690 1690-2600 2600-3900 1690-2860 2860-4290
povr{ina
Namjenski prostori
Mjesta za ~itanje,
mjesta za kori{tenje
AV gra|e, ra~unala
(ukupan broj mjesta)
Op}enamjenski
20-30 30-40 40-60 60-85 85-115 115-145 50-115 115-145
prostor
Prostor za djecu 15-20 20-25 25-35 35-50 50-65 65-75 40-65 65-75
âsopisi: stolovi 2-4 4-4 4-6 6-10 10-15 15-20 6-15 15-20
Neformalno 6-8 8-10 10-10 10-15 15-20 20-25 10-20 20-25
AV gra|a 6-8 8-12 12-16 16-20 20-25 16-20 20-25
PC-ji op}enito 4 6-8 8-10 10-14 14-18 18-27 14-18 18-27
PC-ji CD ROM-ovi 1-2 2-2 2-4 4-5 5-9 5-6 6-9
Vi{enamjenska
-35 35-45 45-60 60-75 75-115 115-150 75-115 115-150
prostorija
Prostor za police:
300 395-760 760-1090 1090-1515 1515-2120 2120-2725 1820-2425 2425-3335
33 knjige x m
Stalci za CD-ove:
225 CD/60x90 cm za 5-7 7-10 10-13 13-17 17-25 15-20 20-30
jedinicu
Dodatak 5
Dopuna IFLA-inog Manifesta

“Deset na~ina kako pokrenuti narodnu knji`nicu / pobolj{ati svoje knji`ni-
ce”.
Na~ela narodne knji`nice osnova su UNESCO-ovog Manifesta za narodne knji`nice
iz 1994. godine. Taj je Manifest univerzalni okvir koji izraàva op}enite ciljeve koje naro-
dna knji`nica treba slijediti te navodi slu`be i usluge koje mora razvijati kako bi osigu-
rala univerzalni pristup globalnim informacijama.
IFLA i UNESCO razumiju da knji`nice i regionalne vlasti trebaju smjernice kako
bi standardizirali primjenu Manifesta. IFLA-ine su sekcije radile na nekoliko smjernica
uklju~uju}i preporuke, primjere najbolje prakse i standarde kako bi unaprijedile knji`-
ni~ne slu`be i usluge.
U zadnjih nekoliko godina objavljene su sljede}e smjernice:
The IFLA/UNESCO public library manifesto. 1994. Dostupno na: http://www.ifla.
org/VII/s8/unesco/eng.htm (IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knji`ni-
ce)
The public library service : IFLA/UNESCO guidlines for development. Mün-
chen : K. G. Saur, 2001. (IFLA publications ; 97). ISBN 3-598-21827-3. Dostup-
no na: http://www.ifla.org/VII/s8/proj/publ97.pdf (Narodna knji`nica : IFLA-
ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj slu`bi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knji`-
ni~arsko dru{tvo, 2003.).
IFLA-ina je Sekcija za narodne knji`nice 2009. godine objavila nove preporuke
kao dopunu Manifesta kako bi narodne knji`nice prilagodile svoje usluge 21. stolje}u uz
primjenu novih tehnologija koje su se pojavile nakon 1994. godine.
Nadamo se da }ete se sloìti s nama da na{e narodne knji`nice imaju zna~ajnu ulo-
gu u svijetu interneta i digitalnih usluga koji se i dalje razvija. Morat }emo neprestano
razvijati i pobolj{avati svoje vje{tine no vjerujemo da }e u nekoliko narednih godina
uspjeh narodne knji`nice i njena uloga u primjeni tih tehnologija biti od presudnog zna-
~aja za ulazak u novu globalnu komunikaciju.
Moramo biti “hrabri” i predloìti nove ideje za unapre|ivanje na{ih knji`ni~nih
slu`bi i usluga.
Dodaci 119
1. Zgrade narodnih knji`nica pro{iriti u prostor zajednice i kulturni prostor, a ne

samo fizi~ko mjesto skladi{tenja znanja.
2. Pro{iriti svoje usluge kori{tenjem World Wide Weba i Weba 2.0 te gledati pre-
ma Webu 3.0 i 4.0.
3. Povezati se sa svojim zajednicama i gdje je potrebno obrazovati i obu~avati lju-
de. Knji`ni~ari i informacijski stru~njaci mogu obrazovati i savjetovati, a ne
samo biti ~uvari klju~eva ili vratari interneta.
4. Razvijati svjetsku mudrost (“world wide wisdom”) – globalno znanje i razu-
mijevanje stvaranjem kulturnih puteva na webu.
5. Me|unarodno djelovati na ru{enju barijera i cenzure istovremeno po{tuju}i
sve kulture.
6. Podràvati osoblje kontinuiranim usavr{avanjem i ohrabrivanjem da budu
proaktivni.
7. Razvijati digitalne zbirke i znanja – hibridne knji`nice – znanje, obrazovanje
i informacije u razli~itim oblicima.
8. Pobolj{ati dostupnost kataloga i baza podataka, posebno za korisnike s proble-
mima vida.
9. Ustanoviti nacionalne i me|unarodne standarde za internetsko okruènje.
10. Narodne knji`nice kao kulturna skladi{ta – “ìva” okolina uz onu “zabiljeènu”
– kombinacija arhiva, muzeja, knji`nice i kulture : “kombinirana knji`nica”.
IFLA-ina Sekcija za narodne knji`nice, 2009.

Dodatak 6
Standardi i smjernice za narodne knji`nice Queenslanda

Standardi i smjernice za narodne knji`nice Queenslanda (http://www.slq.qld.gov.au/
info/publib/policy/guidelines)
1. Standardi za upravljanje knji`nicom – zajednici pruìti knji`ni~nu slu`bu koja

je nepristrana, isplativa i u~inkovita.
2. Standardi za osoblje – zadovoljiti minimalne zahtjeve za ukupan broj osoblja i
kvalificiranog osoblja kako bi se osigurala dosljednost u pruànju usluga pod
nadle`no{}u lokalne vlasti. Izmijenjeno u svibnju 2008.
3. Standardi za poslovanje – osigurati standarde i smjernice za minimalnu razinu
poslovanja koje }e zajednici pruìti stvaran pristup zgradi knji`nice i njenim
uslugama i zbirkama. Izmijenjeno u kolovozu 2009.
4. Standardi za zgrade knji`nica – osigurati standarde i smjernice za razvoj knji`-
ni~nih objekata koji }e zadovoljavati utvr|ene potrebe zajednice. Zgrade knji`-
nica trebaju biti privla~ne i u~inkovito, odrìvo, pristupa~no, funkcionalno i
fleksibilno gra|ene. Izmijenjeno u lipnju 2009.
5. Standardi za pokretne knji`nice – osigurati standarde i smjernice za usluge
narodne knji`nice koje se nude u posebno prilago|enim i opremljenim vozili-
ma. Pokretnim se knji`nicama korisnicima koji ne mogu do}i u knji`nicu pru-
àju knji`ni~ne usluge iste kvalitete. Izmijenjeno u lipnju 2009.
6. Standardi za knji`ni~ne zbirke – osigurati standarde i smjernice za razvoj i
upravljanje knji`ni~nim zbirkama koje zadovoljavaju informacijske, obrazov-
ne, rekreacijske i kulturne potrebe zajednice te podràvaju razvoj cjeloìvotnog
u~enja. Izmijenjeno u lipnju 2009.
7. Standardi za me|uknji`ni~nu posudbu – lokalnoj zajednici omogu}iti pristup
gra|i koja se nalazi u zbirkama drugih australskih knji`nica i informacijskih
slu`bi.
8. Standardi za zavi~ajnu zbirku – odràvati i osigurati pristup zbirci koja doku-
mentira povijesni razvoj lokalne zajednice.
9. Standardi za referentnu slu`bu – osigurati standarde i smjernice za pruànje
u~inkovitih referentnih i informacijskih usluga zajednici te zbirke i uprav-
ljanje prikladnim izvorima neophodnim za pruànje tih usluga. Izmijenjeno u
listopadu 2009.
Dodaci 121
10. Standardi za specijalizirane usluge – sljede}e podjele odnose se na raspon mo-

gu}ih specijalizacija unutar knji`ni~nog sektora. Bave se usmjeravanjem knji`-
nice na pitanje pismenosti, usluga za ljude koji ~itaju ili govore neki drugi je-
zik, a ne engleski, usluge za ljude s posebnim potrebama, mlade i autohtono
stanovni{tvo Australije.
Kako bi se zadovoljile razli~ite specifi~nosti razli~itih zajednica uklju~uju}i i
neidentificirane grupe, mora se razmi{ljati o specijalizaciji u kontekstu nabave
izvora i razli~itih vje{tina koje }e zadovoljiti na~elo jednakosti i pristupa koji
se uobi~ajeno podrazumijevaju.
10.1 Standardi za opismenjivanje – aktivna promid`ba i podr{ka programima
za ~lanove zajednice koji imaju potrebu za opismenjivanjem.
10.2 Standardi za multikulturalne usluge – osigurati standarde i smjernice za
razvijanje multikulturalnih knji`ni~nih usluga koje osiguravaju jednakost pri-
stupa, poti~u sudjelovanje i njeguju zajedni{tvo kulturno i jezi~no raznolike
zajednice Queeslanda. Izmijenjeno u srpnju 2008.
10.3 Standardi za osobe s posebnim potrebama – osigurati standarde i smjer-
nice za razvoj knji`ni~nih usluga i izvora koje nude pristup bez prepreka i po-
ti~u inkluziju i sudjelovanje ljudi s posebnim potrebama. Izmijenjeno u tra-
vnju 2009.
10.4 Standardi za usluge za mlade – osigurati standarde i smjernice za razvoj
usluga namijenjenih mladima. Izmijenjeno u travnju 2009.
10.5 Knji`ni~ne usluge za narod Aboridìna i oto~ja Torres Strait 11 – aktivno
se savjetovati i pregovarati s Aboridìnima i stanovnicima oto~ja Torres Strait
u promid`bi knji`nice i informacijske pismenosti i unapre|ivanju razvoja na-
rodnih knji`nica. Nacrt standarda trenutno se razmatra.
11. Tehnolo{ki standardi – osigurati okvir za u~inkovito kori{tenje tehnologije
kao integralnog dijela narodne knji`nice kako bi se pruìla optimalna razina
usluge. U svim dijelovima knji`nice, zaposlenicima i korisnicima osigurati
pristup tehnologiji prema potrebama. Izmijenjeno u prosincu 2008.
12. Standardi za obradu gra|e – osigurati okvir za pristup knji`ni~nim zbirkama
bibliografskom kontrolom knji`ni~ne gra|e i razmjenom bibliografskih zapi-
sa. Izmijenjeno u listopadu 2008.
13. Standardi za zajedni~ke prostore – osigurati minimum uvjeta za rad narodne
knji`nice u prostorima koje dijeli s drugom ustanovom. Izmijenjeno u prosin-
cu 2008.
• Smjernice i primjeri najbolje prakse za zajedni~ke prostore – prosinac
2008.
14. Standardi za knji`nice koje sudjeluju u Usluzi posu|ivanja na razini dràve
(Country Lending Service) – osnovni uvjeti poslovanja za knji`nice koje sudje-
luju u Usluzi posu|ivanja na razini dràve propisane su Sporazumom o posu-
|ivanja na razini dràve izme|u lokalnih vlasti koje sudjeluju u programu i
Knji`ni~nog odbora Queenslanda. Ugovorom su regulirane obveze obiju stra-
11
Izv. Torres Strait Islanders – autohtono stanovni{tvo oto~ja Torres Strait, dijela Queenslanda u Au-
straliji. Nap. prev.
na. Standardi se zasnivaju na op}im odredbama Ugovora. Izmijenjeno u srp-

nju 2004.
Dodatak 1 – Bibliografija
Dodatak 2 – Izvje{taji Australskoga knji`ni~arskoga i informacijskog dru{tva12 o
poslovanju
12
Australian Library and Information Association – ALIA. Nap. ur.
Literatura13
IFLA-ini manifesti
IFLA/UNESCO public library manifesto. The Hague : IFLA, 1995. ¢citirano: 2010-
01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/VII/s8/unesco/manif.htm Vidi i hrvatski prijevod:
IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knji`nice. // HBD Novosti 5(1994/1995), 11.
Hrvatski prijevod dostupan je i na: http://archive.ifla.org/VII/s8/unesco/manif.htm
IFLA/UNESCO school library manifesto. 1999. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno
na: http://www.ifla.org/en/publications/iflaunesco-school-library-manifesto-1999 Vidi i hr-
vatski prijevod: IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za {kolske knji`nice. // Vjesnik bibliote-
kara Hrvatske 43, 3(2000), 158-161. Hrvatski prijevod dostupan je i na: http://www.ifla.org/
en/publications/iflaunesco-school-library-manifesto-1999
The IFLA Internet manifesto. 2002. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://
www.ifla.org/publications/the-ifla-internet-manifesto Vidi i hrvatski prijevod: IFLA-in
Manifest o Internetu. // Slobodan pristup informacijama u slu`bi kulturnog razvitka :
zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2002. Str. 163-165. Hrvatski
prijevod dostupan je i na: http://www.ifla.org/en/publications/the-ifla-internet-manifesto
IFLA-ini standardi i smjernice

Cykle, F.; Byrne, W.; Fiddler, H.; Zharkov, S. S.; IFLA Section of Libraries for
the Blind, Standards Development Commitee. Approved recommendations on working
out national standards of library services for the blind. 1983.
The public library as the gateway to the information society : the revision of the
IFLA guidelines for public libraries : proceedings of the IFLA/UNESCO Pre-Conferen-
ce Seminar on Public Libraries, 1997. The Hague : IFLA, 1998.
Guidelines for libraries serving hospital patiens and the elderly and disabled in
long term care facilities / compiled by a working group chaired by Nancy Mary Panella
under the auspices of the Section of Libraries Serving Disadvantaged Persons. The Ha-
gue : IFLA, 2000. (IFLA professional report ; no. 61) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno
na: http://www.ifla.org/en/publications/lsnifla-professional-reports Vidi i hrv. prijevod:
Smjernice za knji`ni~ne usluge za bolni~ke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim
potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smje{taj / sastavila radna skupina pod predsje-
davanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije za knji`ni~ne usluge za
13
IFLA-ine publikacije poredane su kronolo{ki prema godini izdavanja izvornika. Nap. ur.
osobe s posebnim potrebama ; ¢s engleskog preveo Kristijan Ciganovi}£. Zagreb : Hrvat-

sko knji`ni~arsko dru{tvo, 2009. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{-
tva. Novi niz ; knj. 21)
Guidelines for library services to deaf people / edited by John Michael Day. 2nd
ed. The Hague : IFLA, 2000. (IFLA professional report ; no. 62). Vidi i hrv. prijevod:
Smjernice za knji`ni~ne slu`be i usluge za gluhe / uredio John Michael Day ; ¢s engle-
skog preveo Kristijan Ciganovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004. (Po-
Nielsen, G. S.; Irvall, B. Guidelines for library services to persons with dyslexia /
Gyda Skat Nielsen and Birgitta Irvall ; under the auspices of the Section of Libraries
Serving Disadvantaged Persons. The Hague : IFLA, 2001. (IFLA professional report ;
no. 70) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/VIIs9/nd1/iflapr-70e.
pdf Vidi i hrv. prijevod: Nielsen, G. S.; Irvall, B. Smjernice za knji`ni~ne slu`be i usluge
za osobe s disleksijom / Gyda Skat Nielsen i Birgitta Irvall ; ¢s engleskoga prevela Ko-
raljka Golub£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004. (Povremena izdanja Hr-
vatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 6)
Guidelines for children’s libraries services. The Hague: IFLA, 2003. ¢citirano:
2010-01-01£ Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/guidelines-for-children-
library-services Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za djecu / ¢s engleskog
prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2004.
Lehman, V.; Locke, J. Guidelines for library services to prisoners / by Vibeke Leh-
mann and Joanne Locke. 3rd ed. The Hague : IFLA, 2005. (IFLA professional report ;
no. 107) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://archive.ifla.org/VII/nd1/iflapr-92.
pdf Vidi i hrv. prijevod: Lehman, V.; Locke, J. Smjernice za knji`ni~ne usluge za zatvo-
renike / Vibeke Lehmann i Joanne Lock ; ¢s engleskoga preveo Kristijan Ciganovi}£. 1.
hrvatsko izd. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo : Nacionalna i sveu~ili{na knji-
`nica, 2007. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 17)
Libraries for the blind in the information age : guidelines for development / edi-
ted by Rosemary Kavanagh and Beatrice Christensen Sköld. The Hague : IFLA, 2005.
¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-professio-
nal-reports-86. Vidi i hrv. prijevod: Knji`nice za slijepe u informacijsko doba : smjernice
za razvoj slu`bi i usluga / uredile Rosemary Kavanagh i Beatrice Christensen Skoeld ; ¢s
engleskog preveo Kristijan Ciganovi}£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2006.
(Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 16)
The guidelines for library services to babies and toddlers. The Hague : IFLA,
2007. (IFLA professional report ; no. 100) ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://
archive.ifla.org/VII/d3/pub/Profrep100.pdf Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne
usluge za bebe i djecu rane dobi / ¢s engleskoga prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hrva-
tsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2008. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{-
tva. Novi niz ; knj. 18)
Guidelines for library services for young adults : the Guidelines are a revision
from the Guidelines that were published in 1996 by the Standing Committee from Sec-
tion Libraries for children and young adults / coordinators Pat Muller and Ivan Chew.
The Hague: IFLA, 2008. (IFLA professional report ; no. 107) ¢citirano: 2010-01-01£.
Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/revised-guidelines-for-library-servi-
Dodaci 125
ces-for-young-adults Vidi i hrv. prijevod: Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` : pre-

ra|eno izd. Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knji`nica za djecu i
mlade` / prire|iva~i Pat Muller i Ivan Chew ; ¢s engleskog prevela Ana Jurinovi}£. Web
2.0 i knji`ni~ne usluge za mlade` ; uvod za knji`ni~are / priredio Ivan Chew ; ¢s engle-
skog preveo Kre{imir Zauder£. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2009. (Povre-
mena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 20)
Multicultural communities : guidelines for library services. 3rd ed. The Hague :
IFLA, 2009. ¢citirano: 2010-01-01£. Dostupno na: http://www.ifla.org/publications/mul-
ticultural-communities-guidelines-for-library-services-3rd-edition Vidi i hrv. prijevod:
Smjernice za knji`ni~ne usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom
za multikulturalnu knji`nicu / ¢s engleskog prevela Ana Jurinovi}£. 1. hrvatsko izd. pre-
ma tre}em izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2010. (Povremena
izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 22)
Mobile library guidelines / revision by a working group of the IFLA Public Li-
braries Section, co-ordinated by Ian Stringer. The Hague : IFLA Headquarters, 2010.
(IFLA professional report ; no. 123). Vidi i hrvatski prijevod: Smjernice za pokretne knji`-
nice / prera|eno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knji`nice
na ~elu s Ianom Stringerom ; ¢s engleskog prevela Sanja Kova~evi}£. Zagreb : Hrvatsko
knji`ni~arsko dru{tvo, 2011. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva.
Novi niz ; knj. 26)14
IFLA-ina izvje{}a
The IFLA/UNESCO school library guidelines 2002. 2002. ¢citirano: 2010-01-01£.
Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/the-iflaunesco-school-library-guide-
lines-2002. Vidi i hrv. prijevod: IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za {kolske knji`nice
/ ¢priredili£ Tove Pemmer Sætre i Glenys Willars ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sek-
cije za {kolske knji`nice ; ¢s engleskog prevela Irena Kranjec£. Zagreb : Hrvatsko knji`-
ni~arsko dru{tvo, 2004. (Povremena izdanja Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. Novi
niz ; knj. 8)
The IFLA/UNESCO multicultural library manifesto. 2006. ¢citirano: 2010-01-01£.
Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/the-iflaunesco-multicultural-library-
manifesto. Vidi i hrv. prijevod: IFLA-in Manifest za multikulturalnu knji`nicu. // Smjerni-
ce za knji`ni~ne usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za mul-
tikulturalnu knji`nicu / ¢s engleskog prevela Ana Jurinovi}£. 1. hrv. izd. prema 3. izd.
izvornika. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, 2010. (Povremena izdanja Hrvatsko-
ga knji`ni~arskog dru{tva. Novi niz ; knj. 22). Str. 47-49.
Meeting user needs : a cheklist for best practice produces by section 8 – public
libraries section of IFLA / IFLA Public Libraries Section. 2008. Dostupno na: http://
www.ifla.org/VII/s8/proj/Mtg_UN-Checklist.pdf
Yarrow, A.; Clubb, B.; Draper, J. IFLA Public Libraries Section. Public libraries,
archives and museums : trends in collaboration and cooperation. The Hague : IFLA,
2008. (IFLA profesional reports ; no. 108). Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publi-
cations/ifla-professional-reports-108
14
U izvorniku je u popisu literature navedeno prvo izdanje iz 1991. Nap. ur.
Professional codes of ethics for librarians / IFLA. Last update 2010-09-14. Do-
stupno na: http://www.ifla.org/en/faife/professional-codes-of-ethics-for-librarians
Kazalo
administracija vidi upravljanje - izvori 36-37
administracija op}enito 35-37
ambijent 61 tehnologije 37
audiovizualna (AV) gra|a i oprema 25, Finski zakon o knji`nicama 108-112
58, 62 fokus grupe 24, 54, 96, 101
autorsko pravo vidi zakonodavstvo fond vidi zbirke
formalne veze 55
bibliobus 24-25, 48, 75, 81
bibliografski zapisi 55 IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za
narodne knji`nice 105-107
cenzura 22 vidi i Dodatak IFLA-inom Manifestu za
ciljevi 15, 41, 88, 89, 94, 99 narodne knji`nice
cjeloìvotno obrazovanje 46 IKT vidi informacijska i komunikacijska
tehnologija
Dopuna IFLA-inog manifesta za infobus vidi bibliobus
narodne knji`nice 118-119 informacije
dru{tveni i ekonomski razvoj 19 navigator 57
dru{tveni medij 102 organizacija 81
pismenost 16, 44, 51-52
~itanje iz razonode 46 politika vidi nacionalna informacijska
~itateljske navike 20 politika
~lanarina vidi napla}ivanje usluga potrebe 46, 88
pruànje 17-18, 81, 92
digitalni jaz 57 slu`be i usluge 23, 24, 43, 47, 48, 56, 81,
djeca, usluge za 20, 43-44 87, 94
doga|anja 43, 50, 103 informacijska i komunikacijska
tehnologija (IKT) 18, 22,
e-vlada, usluge 32-33 24, 43, 47, 83, 88, 90, 92
eti~ki kodeksi vidi eti~ki standardi invaliditet vidi pristup - osobama s
eti~ki standardi i eti~ki kodeksi 82 invaliditetom
etni~ke grupe i starosjedila~ka populacija (IT) informacijska tehnologija vidi
42, 49 informacijska
i komunikacijska tehnologija (IKT)
financiranje izgradnja vidi zelene knji`nice;
alternativno 87 Standardi za knji`ni~ne zgrade
javni prostori 21 zagovaranje 87, 103

jednakost pristupa 58, 66, 121 mediji
elektroni~ki 43, 47, 76, 100
katalog, elektroni~ki 49, 54 kompetencije vidi pismenost,
katalogizacija vidi bibliografski zapisi informacijska
knji`nica vidi narodna knji`nica pismenost
knji`nice bez zidova 24-25, 49 vje{tine 19, 25-26
knji`nica unutar zajednice 49-50 me|uknji`ni~na posudba 72 vidi i mreè,
knji`ni~ar vidi osoblje knji`nica - me|uknji`ni~na posudba
kompetencije, osoblje vidi osoblje - menad`ment vidi upravljanje
vje{tine mentorstvo vidi osoblje-mentorstvo
korisnik mjerenje postignu}a 88, 96
briga za 52-54 mjesta za parkiranje 58, 62
~lanarina vidi napla}ivanje usluga mlade`, usluge za 20, 45
definicija 41 motivacija vidi vo|enje
obrazovanje 54, 81 mreè, elektroni~ke 42, 55, 56
pona{anje 101 mreè, knj`nica vidi i
Povelja primjer 113-114 partnerstva i suradnje
skupine 42, 47-48 vidi i marketin{ka bibliografski zapisi 55
segmentacija izgradnja i odràvanje 87, 90
slu`be i usluge 41-52 me|uknji`ni~na posudba 56
sudjelovanje u razvoju usluga 53-54 studiji knji`ni~arstva 83
zadovoljstvo 101 zajedni~ko kori{tenje gra|e 55-56
zakasnina vidi napla}ivanje usluga mreè, zajednica vidi i
kultura, lokalna, ~uvanje 23 partnerstvo i suradnja
kulturni formalne veze u zajednici 55
izvori 66 odnosi sa {kolama 55
korijeni 24
razvoj 20-21, 46, 47 nabava vidi zbirka - nabava
nacionalna informacijska politika 32, 56
lobiranje vidi marketing - zagovaranje napla}ivanje usluga 36, 37
napredovanje u karijeri 84
ljudski potencijali 79-86 vidi i osoblje narodna knji`nica
definicija 15
manjinske grupe 22 djelatnost 15-21
marketing 81, 98-104 dru{tvena uloga 21
istraìvanje 98-99 funkcionalnost 59
politika, marketin{ka i komunikacijska gra|a, financijska sredstva i osoblje 26
101 informacijsko sredi{te 17-18
pomagala 98-101 lokalne potrebe 23
procjenjivanje 101 odnosi s vla{}u vidi upravljanje
promid`beni plan 100-101 pokretna vidi bibliobus
segmentacija 99 prostori, namjena 59-60
strate{ki miks (4P) 99-100 sje}anje na pro{losti 18
SWOT analiza 93 ure|enje 60
Kazalo 129
zakonski propisi 33-34 izvedbeno 89

zgrada 25-26, 58-62 knji`ni~ni sustavi 92
veli~ina 59 razvojna politika 88
nositeljica promjena 21 strate{ko 36, 41, 59, 89
za budu}nost 92
obrazovanje, potpora za 16-17 zaduènja knji`ni~ara 80
odnosi s javno{}u 102-103 vidi i pokretna knji`nica vidi bibliobus
marketing - zagovaranje; marketing - pomo}no neknji`ni~arsko osoblje vidi
promid`beni plan osoblje
pridobivanje podr{ke u zajednici 102 poslanje 15, 88, 101, 106
sudjelovanje u ìvotu zajednice 103 potencijalni korisnici 42
suradnja s medijima 102 povelja primjer, narodna knji`nica 113-
suradnja s upravlja~kim tijelima 103 114
odrasli, usluge za 45 povijest, lokalna, ~uvanje 23
OPAC vidi katalozi, elektroni~ki pra}enje i procjenjivanje vidi upravljanje
oprema 48 vidi i audiovizualna oprema - pra}enje i procjenjivanje
osoblje pravni i financijski okvir 31-40
broj 83 pravo na javnu posudbu 35
kategorije 80 prijatelji knji`nice 54, 102
knji`ni~ari 80-81 prijevozna sredstva 24-25, 58
kompetencije vidi vje{tine osoblja prioriteti 36, 89
mentorstvo 84
pristup
obrazovanje 83, 84
fizi~ki 41, 57
pomo}no knji`ni~arsko osoblje 82
internetu, za osoblje 57
pomo}no neknji`ni~arsko osoblje 81
javni 56, 60
radni uvjeti 84
jednakost vidi jednakost pristup
sastav 82
na daljinu 57
stru~no neknji`ni~arsko i pomo}no
op}enito 16, 22, 41, 56-58, 66
osoblje 82
osobama s invaliditetom 15, 22, 25, 48-
uprava 91-92
49, 60
usavr{avanje 83-84
vje{tine 79-80 policama 60
zaduènja 80-81, 82-83 uslugama 48, 58
zdravlje i sigurnost 84-85 problemati~ni korisnici 85
osobni razvoj 19 procjenjivanje vidi upravljanje - pra}enje i
oznake za korisnike 58, 61 procjenjivanje
ovlasti vidi upravljanje - ovlasti programi vidi doga|anja
otpis vidi zbirke - otpis promicanje ~itanja 50-51
promid`ba 39 vidi i marketing -
partnerstva i suradnje 36, 54, 90 promid`beni plan
vidi i formalne veze; mreè, zajednica; prora~un za usavr{avanje vidi standardi -
mreè, knji`nica prora~un za usavr{avanje
pismenost 16, 43, 50-51 vidi i pruànje usluga izvan knji`nice 44, 58,
informacijska pismenost 59, 106
planiranje publicitet 39
radni uvjeti vidi osoblje - radni uvjeti ovlasti 92-93

radno vrijeme 41-58 pomagala 42, 93-97
razvoj obrazovanja 16 pra}enje i procjenjivanje 81, 88, 94-95,
resursi vidi gra|a, financijska sredstva 101
i osoblje; upravljanje izvorima promjenama 92
rukovo|enje vidi upravljanje vje{tine 87-90
upravljanje digitalnom zbirkom 75-76
segmentacija, vidi marketing - upravljanje financijama vidi upravljanje -
segmentacija financije
sigurnost 62 upravljanje izvorima 26, 91
sloboda informiranja 22 upravljanje objektom 81
slobodno vrijeme i rekreacija 46-47 upravljanje zgradom vidi upravljanje
smje{taj knji`nica 58 objektom
smje{taj na policama vidi pristup - usavr{avanje vidi osoblje - usavr{avanje
smje{taj na policama usluge
spoznavanje okruènja 23, 93 vidi i mjesta pruànja 58
pomagala za upravljanje pruànje 26, 37
standardi 41, 59, 115-117 usmena predaja 23, 49
bibliografski 55 uspje{nost
broj osoblja 83, 95 mjerenje 88, 96 vidi i upravljanje -
knji`ni~ne zgrade 59-60, 115-117 pomagala
prora~un za usavr{avanje 83-84 pokazatelji 95-96
ra~unalna oprema 73
vizija 80
zbirke 66, 72-73
vje{tine vidi osoblje - vje{tine
Standardi i smjernice za narodne
vlast 31-32, 38, 82
knji`nice u Queeslandu 115-117
alternativne strukture 32
standardi za knji`ni~ne zgrade 115-117
vo|enje 80, 87
starije osobe 42
volonteri 85
statistika 94-95
vrijednost narodne knji`nice 27
suradnja vidi formalne veze; mreè,
zajednica; zagovaranje vidi marketing - zagovaranje
mreè, knji`nica; partnerstvo zajednica
suradnja 54-55 vidi i mreè, knji`nice aktivnosti 46, 103
SWOT vidi marketing - SWOT analiza analiza potreba 42, 94 vidi i
pomagala za upravljanje
{kole, odnosi sa 55 informacijske slu`be i usluge 23, 43
istraìvanja 24, 94, 95
u~enje na daljinu 46, 49 knji`ni~ne usluge izvan knji`nice 48-49
upravlja~ka tijela 88, 103 skupine 47-48, 66, 102-103 vidi i
upravljanje 87-97 etni~ke grupe; manjinske grupe
administracija 39, 81 zakasnina vidi napla}ivanje usluga
financijsko 81, 91 zakonski propisi
odnosi s upravlja~kim tijelima i autorsko pravo 34
financijerima 88 Finski zakon o knji`nicama (1998) 108-
osobljem 91-92 112
Kazalo 131
op}enito 33-35 opseg 68

zbirka otpis 71
digitalna vidi upravljanje digitalnom politika upravljanja 67-68
zbirkom pomagala za odabir 69-70
gra|a u spremi{tu 71-72 program izgradnje u novim knji`nicama
izgradnja 59, 66-78, 81 73-74
kategorije gra|e 68-69 specijalne 75
kriteriji 70 standardi 72-73
nabava 71 stopa nabave i otpisa 74-75
oblici gra|e 69 veli~ina 70
odràvanje 71 zelene knji`nice 89-90
Nakladnik
Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo

c/o Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb
e-mail: hkdºnsk.hr
www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja
Za nakladnika
Marijana Mi{eti}
Korektura
Sanja Kova~evi}
Priprema i tisak
Denona d.o.o
Tiskano u studenom 2011.
Naklada
400 primjeraka

Narodne Knjižnice Smjernice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Narodne Knjižnice Smjernice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IFLA-ine smjernice za narodne knji`nice

POVREMENA IZDANJA HRVATSKOGA

IFLA-ine smjernice za narodne knji`nice

Uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin

Stru~na redakcija prijevoda

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu

3.7 Suradnja i zajedni~ko kori{tenje resursa ............................................................. 54

6.7 Planiranje i razvoj knji`ni~nih sustava ............................................................... 92

uporabi informacijske tehnologije te, povrh toga, razvijanje informacijske pismenosti

Urednice Christie Koontz i Barbara A. B. Gubbin

1.2 Odre|enje pojma narodne knji`nice

1.3 Djelatnost narodne knji`nice

Potreba za op}edostupnim posrednikom koji }e omogu}iti pristup znanju, u tis-

U Singapuru je poslanje narodne knji`nice “osigurati pouzdanu, dostupnu i globalno

Jedno od osnovnih ljudskih prava jest pravo na pristup i razumijevanje informa-

Neke narodne knji`nice u Ju`noj Africi osiguravaju prostor za informativne kioske i

1.3.3 Osobni razvoj

Za ljudski je razvoj va`no postojanje mogu}nosti za razvijanje osobne kreativnosti

Seoske zvu~ne knji`nice Malija raspa~avaju zvu~ne kasete s obavijestima o higijeni,

1.3.4 Djeca i mlade`

Sredi{nja narodna knj`nica u Novouralsku u Rusiji osnovala je mobilnu informacij-

1.3.5 Narodne knji`nice i kulturni razvitak

Sredi{nje knji`nice u Hrvatskoj pru`aju knji`ni~ne usluge svim etni~kim manjinama

1.3.6 Dru{tvena uloga narodne knji`nice

1.4 Nositeljica promjena

Narodna knji`nica treba biti svjesna problema o kojima se u zajednici raspravlja i

1.5 Sloboda informiranja

Narodna bi knji`nica trebala mo}i predstavljati cijeli spektar ljudskog iskustva i

“Knji`nica kao rasadnik demokracije” projekt je kojim knji`nice u Danskoj poti~u

1.6 Pristup svima

1.7 Lokalne potrebe

1.8 Lokalna kultura

Nacionalna knji`nica Republike Karelije sudjeluje u projektu uspostavljanja distribu-

1.9 Kulturni korijeni narodne knji`nice

Centralizirani knji`ni~ni sustav Kemerovo kreirao je “BiblioVitu” kako bi omogu}io

1.10 Knji`nice bez zidova

Za pru`anje usluga u rijetko naseljenim podru~jima koriste se razli~ita prijevozna

Narodna je knji`nica u ^ileu razvila niz pokretnih slu`bi, bibliobuse, bibliobrodove,

1.11 Knji`ni~ne zgrade

smje{tene u blizini drugih aktivnosti u zajednici, na primjer, trgovina, kulturnih i pro-

1.12 Gra|a, financijska sredstva i osoblje

1.13 Vrijednost narodnih knji`nica

Knji`nice u SAD-u pokrenule su komunikacijski integriranu kampanju podizanja

2.2 Odnos narodne knji`nice i vlasti

Estonski zakon o narodnim knji`nicama (1998.) podrobno razra|uje odgovornost sva-

Udru`enje regionalnih knji`ni~nih konzorcija (ARBICON) u Rusiji osnovano je kako

2.2.1 Alternativne strukture

2.2.2 Nacionalna informacijska politika

Poslanje Dostavnog centra i usluga specijalne podr{ke CePSE (Central de Préstec i

2.2.3 Usluge e-vlade

Udruga narodnih knji`nica Pascoa na Floridi u SAD-u zapo{ljava predanog knji`ni~a-

2.3 Zakonski propisi o narodnoj knji`nici

Meksiko i Venezuela imaju posebne zakone za narodne knji`nice, dok su u Kolumbiji

Ustav Ju`noafri~ke Republike iz 1996. godine donosi ustavni okvir za odre|ivanje

2.3.1 Srodni zakonski propisi

2.3.2 Autorsko pravo

U Republici ^e{koj knji`ni~arsko dru{tvo SKIP na vlastitu je inicijativu sudjelovalo

2.3.3 Pravo na javnu posudbu

Knji`nice u SAD-u na mre`nim stranicama nude kalkulator pomo}u kojeg se mo`e

ru/load/metod_03.doc). Primjeri godi{njih izvje{taja dostupni su na knji`ni~nim

2.4.2 Partnerstva i suradnje

Narodna knji`nica okruga Queens u New Yorku u SAD-u sura|uje s Brooklynskim

2.4.3 Izvori financiranja