MLADEN SCHWARTZ

LAZ,zLoerNI
SMRT
DEMOKRACUE
l,

rl
I
MTADENSCHWARTZ

vv
ti
LAZ,ZLOCIN
I SMRTDEMOKRACUE
101 RAZLOGPROTIVPUKOVLADA

IUVENALISSAMIZDAT

ZAGREB2OO3
Knji2nica
SABRANADIEI-AMI.ADENASCHWARTZA
SvezaklY: LaL,zlodin i smrt demokracije
Dosada5njisvesci:
t.
ll.
lll.
Protokoli,Zidovii Adolf Hitler
HrvatskanakonTudmana
Sto je to - Desnica?
ffi
Urednik
mr. lvan ludic
Recenzenti
dod. Davor Glasnovid
ing. f usuf Hedimovid-Nik5id
prof. Zarko Maric
Citanje i ispravljanje
Neosmelas
TehniCkapriprava
dr. vet. med. RomanFilipeid
ing. inf. MarjanaSalkovid L
Naslovnica
Nepoznatislikar iz krugaRogieravan der Weydena:
Sv.furaj ubija zmaja
Tisak
ITG Digitalni tisak
Dalmatinska12,Zagreb
luvenalisSamizdat
@Mladen Schwartz2003

CIP- Katalogizacia
u publikaciji
Nacionalnai sveuiiliinaknjiinica- Zagreb

U D K3 2 1 . 7 : 1

SCHWARTZ,
Mladen
Lai,zloiin i smrtdemokracije
: 101razlogprotivpukovlada:
/ MladenSchwartz. - Zagreb: luvenalis
samizdat<i.e.vlast.nakl.>,2003.
- (Knji2nica
Sabrana djelaMladenaSchwaftza; sv.4)
Aristoklu i Fritzu
- Dodatak.
Bibliografija. - mojim uiiteljima.
l s B N9 5 3 - 9 8 1 8 1 - 2 - 5
I Beethovenu,
l. Liberalna - Elitizam.
Demokracua. - Filozofska
kritika
bez kojega ne bih bio
430424173
\to jesam.
 Znam tvoja djela: nisi ni studen
ni vrut. O da si studen ili vruC!
AIi jer si mlak, ni vruC ni studen,
povratit tu te iz usta.
Otkrivenje lvanovo lll; 15-16

Kumira se kloni!
Kurtan LXXIV;5

Nisi mu jednak, priznajem ti,

nisi mu jednak,
K'ung Fu-tse

Dmrokracija predstavlja nevjerovanje

u velike ljude, la samprotivan
parlamentarizmu i moCi tiska,jer su
to sredstvapomoCu kojih Aovjek iz gomile
postaje gospodar.la sam prinuden
uspostaviti hijerarhiju u ovo doba
opCeg prava glasa,u kojemu je svakom
dopuiteno suditi o svakomei svatemu.
Fri edri ch Wi I helm N ietzsche

Vi stepovjerovali u demokraciju,
jer ste izgubili vjeru u pravdu i istinu.
Nikolaj Aleknndrovit Berdajev

racijaje,t;
Demok
I if ,i"::ny;
Sva sredstvademokracije
valja izrabiti kako bi je se
pobijedilo!
Michael Kiihnen
 KAZALO
Proslov....... 13
t. Praznarijei demokracija ......... 't9
il. Suglasje umnih:demokracijaje lail 21
ilt. Puekosuglasje: demokracijaje suviSna! 22
tv. Demokracijane nastajedemokratski 23
Demokracijanije niStabitno novo.. 25
vt. Demokracija je utopija.... 27
vil. Demokracija je ideologija 28
vilt. Demokracija je rijetkabiljka.......... 29
tx. C e m uu o p i ed e m o k r a c i j a ? . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
X. Demokracijaje zajamienonajgora 33
xt. Demokracija vodi despociji................ t+
xil. Demokracijaje oligarhija 35
xilt. Liberalizam - grobarslobode....... 37
XIV. Liberalniatomizam 39
XV. L i b e r a l nkiu l te k o n o m i j e . . . . . . . . . . . . . . . 4'.!
XVI. Liberalizmu ni5tanijesveto........... A1

XVII. Pravnadrlava nije istoStoi pravedn a drZava.... 43

xvilt. Slobodnitisaknijeslobodan..... 44
XIX. ZloCindemokratskog tiska......... 46
XX. Uzurpatorska "ietvrta v|ast".......... 48
XXI. iemu slobodatiska?...... 49
XXII. Pravabez duZnosti 50
xxilt. eovjek nema prava koja si ne uzme 51
XXIV. Ljudskapravakao sredstvoucjene 53
XXV. Kritikaiiste tolerancije............. 54
XXVI. Liberalni totalitarizam 56
XXVII. Lijevi liberalizam........... 5B
XXVIII. Lijevoliberal ni antifaSi2am................ 59
XXIX. Politiekakorektnosti zabranagovoramrZnje.... 60
XXX. Lijevoliben r ai "f F e i n d bl di " . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
XXXI. LijeviliberalizamuniStava ljude 62
XXXII. Liberal na demokrac ija razbijavlast...................64
XXXIII. Politiekestrankerazbijajunarod......... 65
XXXIV. Stranke su slucajne.. 6B
XXXV. Stranke su uglavnomiste............. 69

9
XXXVI. Papirnatistranaekiprogrami 70 LXXV. L a Zd e m o s k o p i j e . . . . . . . . . . . . 125
XXXVII. Totalitarizamdemokratskih stranaka 72 LXXVI. Demokracija vjerujeu dobrogcovjeka.............. 127
XXXVIII. Demokracija ne trpi male stranke /-) LXXVll. Demokracija je protunarodna............. 129
XXXIX. S t r a n k a m aj e s a m o d o s t r a n a i k o gi n t e r e s a . . . . . . . . . 74 LXXVlll. Natiovs.demos 130
XL. O r g a n i z a c i j ap r o t i v o r g a n i z m a. . . . . . . . . . . /) LXXIX. D e m o k r a c ij ea o h l o k r a c i j a . . . . . . . . . . . . . . . 132
XLI. Liberal-demokratske stranke protiv slobode....... 76 LXXX. Demokracija potieeetikumase 133
XLII. Z l o t i n d e m o k r a t s k i hi z b o r a . . . . . . 77 LXXXI. D e m o k r a c i j a p o t i i e p s i h o l o g i j u m a s e . . . . . . .1
. .3. .4. . . . .
xLilt. lzborno poniZenje BO LXXXll. Parlamentarne rulje 135
XLIV, Narodu ne treba izbora B2 LXXXlll. Denrokracija masuzove"javnost"..... 137
XLV. Pravdai sloboda vaZnije su od opieg prava glasa B2 LXXXIV. Demokracija manipuliramasom 13S
XLVI. lzbori naruSavajukontinuitetvlasti 84 LXXXV. Kakodemokracijavodi ohlokraciji?. 139
XLVII. Sto ako narod izabere lo5e? 86 LXXXVI. Ljudinisujednaki 140
XLVIII. Biraii su neubrojivi BB LXXXVII. Nejednakima jednakeSanse?......... "142
XLIX. Biraikaje volja nestalna...... 90 LXXXVI|l. Demokracija izjednaiava glasove .. 143
L. NatezanjekoalicijA i opozicijd 9l LXXXIX. Jednakost protivslobode.............. .. 144
Lt. K o a li c i j s k im a n e v r i. . . . . . . A : .i_. rrj.. . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . .92
..... XC. U demokraciji odluiuje prosjek 145
1il. parrame^,......
Bog fjtl,giili......
......I?illllfl .... 94 XCl. U demokraciji svio svemuodluiuju 147
Lilt. P a r l a m e n t a r nbar b l j a o n i c a. . . . . . . . . . . . . . . 95 XCll. Nije potrebnoda svijednakosudjelujuu politici 148
LIV, Feudaliteti 98 XCfll. Nije potrebno, a ni dobro,da veiina vlada...... 149
LV. D e m o k r a c i j aj e p r o t i v i s t i n e. . . . . . . . . . 99 XCIV. V e c i n ag r i j e S. .i . . . . . . . 151
LVI. Demokracijaje formalna procedura 101 XCV. Veiina ne jamii istinui pravdu 152
LVII. Demokracija je apol itiena 102 XCVI. Veiina moZeglasovatiprotivnarodnogprobitka 153
LVlll. D e m o k r a c i j aj e m e t a p o l i t i k a. . . . . . . . . . . . . . 103 XCVll. V e i i n aj e n e i u d o r e d n.a. . . . . . . . . . . 155
LIX. Demokracija je nepodno5ljivo mlaka 105 XCVlll. Slueajna veiina nadglasava dobrumanjinu.......155
LX. D e m o k r a c i j aj e k o m p l i c i r a n a. . . . . . . . . . . . . 107 XCIX. Denrokracija je tiranija.... 156
LXI. Demokracijaje najskuplja 107 C. Demokracija je totalitarna 157
LXII. Demokracijaje osobito korumpirana 108 Cl. S m r td e m o k r a c i .i .e. . . . . . . . 159
LXilt. Demokratskiimperijalizam 110
LXIV. Demokratskiglobalizam.. 111 POSTSCRIPTUM : Stojestdemokracija?............ 163
LXV. Demokracija je dekadencija............... 112 1. Posvuda5nja demokracija 163
LXVI. Demokracijaje plebejska 113 2. Sto uopcejestdemokracija? ......... 't66
LXVII. L a Z n a r o d n o gs u v e r e n i t e t a . . . . . . . . . . . . . . . . 114 3. Demokracijai liberalizam 168
LXVIII. Narod je heterogen 116 4. Teoreticidemokracije - nekenatuknice 't70
LXIX. N a r o dj e a p o l i t i e a n 117 5. Atenskademokracila 176
LXX. Narod ne zna Sto hoie 118 6. Modernademokracija 180
LXXI. Narodu je do kruha i igara 119 7. Kr5danska demokracija 183
LXXII. N a r o d p r i h v a i a s v a k uj a k u v | a s t . . . . . . . . . . . . 120 B. Organskademokracija 186
LXXIII. Narod ne moZe bez vode 121 9. lma li u demokracijiitega dobrog?...................
1BB
LXXIV. D e m o k r a c i j as e u l a g u j en a r o d u . . . . . . . . 124 10. Sto umjestodemokracije?................. 196

10 l1
DODATAK: Bespucazbiljske demokracije 205
Rok Remetic i problem demokracije (facsimile) 245
l z r e c e n z i i a( C l a s n o v i i - H e c i m o v i c - N i k 5 i a- M a r i i ) . . . . . . . . . . . . . . 2 6 5 PROSTOV
Odabrana bibl iografija 268
R i j e eo p i s c u 276 Knjiga Sto ju je iitatelj upravo otvorio stavilaje sebi u
Knjige M ladena Schwartza 278 zadacusustavnoi saZetoiznijeti svu silu argumenataprotiv
liberalne,parlamentarne, predstavniike demokracije. Taj je
politiekiustroj,po mnogimsvojimznaiajkama,najgoriod
svih povijesnoproku5anih, pa i uopie zamislivih.ToboZnji
"vox populi" nije isto 5to i vox Dei. Demokracijaje bijeda i
ludost.Demokracijajefanatizam.Demokracijaje laZ- jer joj,
relativistiikoji agnostiikoj,nije stalodo istine.Ona je zloiin,
jer nepravedno izjednaiujerazliiiteljude,i tako ograniiava
slobodu otmjenijim,plemenitijimpojedincimakojima je
slobodanajpotrebnija, i koji su sol zemlje.Ona je osudena
na smrt,kao i svakidrugi politiiki poredak,ali posebnokao
simptomepohalnogsustajanjai dekadencije,a navlastito
svojim unutarnjimslabostimai potroSenoSiu u politiekom
svijetu.Demokracija je moZdaono najZalosnije Stose moZe
dogoditijednomnarodu,kolikose god ona neumornopozi-
vala na svojuZrtvu- narod.Demokracijaje postalanesreiom
i zatojer ona nijesamopolitiikaideologijai jedanmoguii i /
ili zbiljskipolitiekiustroj,negoje prerasla u nekuvrstulaZne
religije,nalikonoj Stoju je predstavljao pokojnikomunizam.
Demokracijaje u naSedane vodeii krivobog,idol, kumir
- a demokratito svojstvopripisujunaciji. Doiim je nacija
zbiljnost,a demokracija pukaideolo5ka utvara.
Kritiiar komunizmaFranEoisFureti sam zapaia kako je
demokracijapostalanajrasprostranjenijom vjeromsuvreme-
nogaduha. Na Zapadu,a sadajo5 i viSeu "tranzicijskim",
eks-komunistiikim zemljama,naprostosvi, ili veiina, misle,
ili misle da misle, kako je demokracijain politicisneSto
nedvojbenonajbolje.Tu se na povr5nomplanuslazuobiini
ljudi i ljudi perai pameti,takozvaniintelektualci; politiiari,
znanstvenici i sveienicikrSianskiili budistiiki,pa i islamski.

t2 t3
 , v e l i k o md i j e l u , v l a d a j ur a z l i e i t o
D a n a ss v i j e t o m u i blici u pogovoruse izlaZenacrtalternativnoga politiekogustroja,
parlamentarizma. Nadiruiudemokraciju, premdajoj je iSao koji bi trebaoi mogaostupitina mjestoolinjalaparlamen-
u prilogslom velikihcarstavanakonI Svj. rata,temeljitosu Iarizma.Doneklesustavnijei zaokru|enijepak, manjkavosti
bila ugroziladva dogodajazapoiinjuiegaXX stoljeia:ruska se demokracijepotom rekapituliraju(uz tek poneStomje-
Listopadska revolucija1917 i talijanskiMar5 na Rim 1922. stimiinog ponavljanja,koja nisam uklanjao,jer dobro je
Nema, medutim(nakon1945),vi5e faSizma,nema (nakon ponavl.iati - kao u nekoj
istinu!),ali i dopunjavajui proSiruju,
1959)viSeni komunizma- dakako,uz neStouvjetnihiznimki -
vrsti repetitorija u pridodanom (i vrlo malo retuSiranom)
(Franco,Salazar,grika pukovniika junta, latinoameriiki napisu"Bespuiazbiljskedemokracije", koji predstavlja
Xlll
caudillosi...- ali i to je sve iSiezlo do osamdesetih, a od poglavljemoje knjige Hrvatskanakon Tudmana- Studijao
komunistiikihvladavinau5iuvalesu se,i to uz sastojke neko- nacionalnomusudu(2000).Ovom knjigomo demokraciji,
munistiiketeorijei prakse,one u Indokinii Sjevernoj Koreji, zapravo,ujednoudovoljavami mnogimzahtjevimakoji su
Kubi i Kini).Ni treiesvjetski autoritarnireZimi,s natruhama mi nakonte studijeupuiivani,kakobih za dana5nje vrijeme
nacionalizma, socijalizmai karizmatske diktature,nisu se razvio i produbio tako prijeko potrebneprotudemokratske
(takoderuz malobrojneiznimke,kao 5toje Libijasa svojim razloge.
vodom,pukovnikomCaddafijem), uspjelido danasodrZati.
Za razlikuod ovogadodatka,glavnidio teksta- 101 argument
Stovi5e, iuju seglasovi(kaoonaj Francisa Fukuyame) da smo - nije popraienfusnotama, a niti navodimapodkrijepljenim
ne samou sadaSnjosti, negoodavledo vjetnosti osudenina - referencama.Narav knjige oslobadaautora duZnosti,a
liberalnudemokraciju, jer da nam povijest,na5av5i se toboZ iitateljateretascijentistiikemetodei aparature: buduii da je
na svojemusmiraju,niStadrugogavi5enije kadraponuditi. ovdje stalodo hotimicefragmentarnih, lapidarnihosvrtana
Straviineli vizi.ie!Nitko da se, uz dvije ili tri iznimkeod pojedinedimenzijedemokracije,do filozofijsko-politickog,
kakvog-takvog formata,usudi muZevnoi odvaZnodovesti prije negolido pedantno-znanstvenog pristupa.VaZnoje to
u pitanjelai i zlotin parlamentarne demokracije,te najaviti da se ovdje poku5alo poredati glavneprigovore
i usustaviti
njezino neizbjeZivoutrnuie. I komunizam i demokracija parlamentarno-demokratskoj ideji i praksi,neke implicitne,
zavode,svakina svojnaiin. Samo5toto demokracija eini joS imanentne(koji ukazuju na unutarnjaprotuslovljasame
neusporedivo suptilnije,lukavijei podlije.Komunizam"ne demokracije), a neke transcendentne (upuiivane s trans-
skrivasvojenazorei nakane",kakoseto izrijekompriopiuje demokratskoga stajaliStaaristokracije i elitizma;autoriteta
u Marx-EngelsovuManifestuKomunistiCke stranke.Demo- i hijerarhije).
To stajaliSte kritikenisamza ovu zgodu imao
kracijanam pak Saptompripravljaposvema5nju propastpod potrebeodvei eksplicirati,ali ie pozornomi upuienom
k r i n k o mn a v o d n on a j p r i v l a i i v i j izha m i s l i . iitatelju zacijelobiti razvidnoiz odgovarajuiegsurjeija.Pa
ipak,neStood njegaizlaZese u zavr5nimrazmatranjima, gdje
Je li demokracijaiskljutivootjelovljenjeiistogazla, o tom je govoro moguiim alternativama danaSnjojdemokratskoj
je rijei u zavr5nom, pogovornomnapisu.Tu se razmatraju i bijedi.Kroz 101 poglavlje,od kojih svakodonosipo jedan
neketemekoje ne spadajuu pregledopienitih manademo- izdvojen,zasebanprotudemokratski argument,provlaei se
kracije:donosisepojmovno-povijesna odredbademokracije, ipak hotimiino, kao poveznotkivo, nekolikolajtmotiva,i
raSelanjuje se slavnaatenskademokracija, a i neke druge opetovanoih se dodiruje kad god to zahtijeva obuhvatno
njezinevarijante:moderna,krSianska, organska...Napokon, razumijevanje cjeline,no svakiput u novom kontekstu. Do

t4 l5
argumenata koje iznosimdospiosam ponajviSe dugogodi- imperijalno-genocidni pohod protiv suverene,nezavisne,
5njimvlastitimpromatranjima i promi5ljanjima u bliskojmi medunarodno priznatelraike DZumhurije, na ielu s njezinim
duhovnojklimi Platonai Nietzschea. Radosam, medutim, karizmatskim, plebiscitarno prihvaienim i junaikim vodom,
uvijekiznovapotvrdivaosvojastajaliSta odgovarajuiomlekti- feldmarSalom SaddamomHusseinomal Tikritijem.Hrabra
rom. Osobitosamu djelu NikolajaBerdajeva pronaSao veii iraika lena, dr. HudaSalehMehdiAmash,kojavodi drZavni
broj teza i uvjerenjasrodnihmojim vlastitima.Ta okolnost uredza radsastudentima dobroje pitanjeovihdana
i mladeZi,
ovima,vjerujem,ne oduzimana snazi,dapaie,potkrijepljuje uputilazapadnoj"javnosti":"Tko kaZeda je zapadnademo-
. s v a k o jb i s e o d 1 0 1 t e m e ,u o s t a l o md, a l a
i h i o s n a Z u j eO kracijaideal vladanja? Je li ta demokracijaovo najavljeno
sastaviti iitava rasprava u vidu posebneknjige! ubijanjeiraike djece?". No, upravouniverzalnim, neupitnim
idealomdemokracijudrLi Zidovsko-francuski esejistPascal
Unatoi hotimiinomodricanjuod Skolskih uzusa,pridodanje
Bruckner, zabrinutda nakonsvrSetka hladnogarata"zapadne
knjiziizborod, radisimetrije, upravo101 naslovarelevantno-
demokracije" viSene brane"pravoi sloboduizvanvlastitih
ga za naSutemu.Literatura je o demokraciji- kao,uostalom,
granica"(La tentationde l'innocence,1995).On poziva na
i o a n a r h i z m ui f a 5 i z m u ;l i b e r a l i z m uk, o n z e r v a t i z miul i
kriZarskirat za politiekopravovjerje.Tako "demokracija"
komunizmu- naprostoneizmjerna, te nemaautorakoji bi je,
ubija"diktaturu".lraiankamu je, neizravno, dobrouzvratila.
za kratkoga zemaljskogZivota,uspio iitavu konzultirati,a
Stoga,iz Va5ihusta,gospodo,u AllahoveuSi!Jer, ameriekise
nekmoliapsolvirati. Ovdje su tek nekanezaobilaziva starija
ratvodi i za naftu,i za raiun Zidova,i za osvajanje svijeta,ali
d j e l a ,u d r u Z e nsap o j e d i n i mn o v i j i mi s u v r e m e n i p
mr i l o z i m a .
i na crti misioniranja,usreiivanjaiitava globusa nakaznomi
Uvrstiosami osobitomi odiozne(neo)pozitiviste i (para)mar-
nastranom parlamentarnom demokracijom! A demokratizirati
ksiste,jer je teSkotvrditida i oni nisuo demokracijiizrekli lrakznaii ponizitiga, pokoriti,uni5titi- nametanjem politie-
koju pozornosti vrijednu rijei, ponajprijeu smislunatuknica kog poretka preko kojegaie se lrakom lak5ei djelotvornije,
o tome kako ne trebamisliti,koliko god, prigodomlektire, na njegovuposvemainju Stetu,vladatiizvana!
iitateljuknjigaod dosadeispadalaiz ruku.
Da je ova knjiga ugledalasvjetlodana, osim nadahnuiu
Drlao sam, da ie ovakav priruenik u vidu leksikona,
Duha Svetoga,te izvornim poticajimasvojih duhovnih
kompendija,antologijedemokratskih smicalica,dobro doii uiitelja kojimaje posveiujem,zahvalansami natuknicama,
m o m e ,a l i i d r u g i mn a r o d i m au, d a n i m ak a d an a mj e s v i m a sugestijama pomoii mojesuputnice
i svestranoj Ane Luiii, no
tragatiza autentiinomljudskomalternativom politike,alter- jest
nipoSto zanemariva i logistiiko-infrastrukturna asistencija
nativom primjerenom nadolazeiemeonu. Komunizam sam,
m r . l v a n aL u i i i a .
upoznavSi ga u njegovojjugotitovskoj,velesrpskoj varijanti,
zaranazamrzio,doiim sam plebejskuliberal-demokraciju
od najranijemladostiiskrenoprezirao.O komunizmusam, U Zagrebu,27.veljate2OO3,
u razliiitim napisima- od kojih nekijo5 slijede- popriliino na dan kadaje planuoReichstag
rekao.Sadaje demokracija doSlana tapetu.
Dovr5avamovu knjiguu iasu kadase demokratska
ameritka
uz pomoi svojih vazala,otvorenospremana
soldateska,

16 t7
 I. PRAZNARUEC
DEMOKRACUA
Vjerojatnonikada nije bilo tako inflatorneuporaberijeii
kao 5to je to uporabarijeii "demokracija";ona je "najzlo-
porabljenijipolitiekipojam" (Kelsen).Morati biti demokrat,
pod djelovanjem sekularnogaslobodnozidarskogozratja
kakvodominiraZapadom,postaloje istoStoi elanakvjere.
Na demokraciju danasse ritualno,koliko i rutinski,zaklinju
i lieviiari i desniiari i centrumaSi;
NarodnaDemokratska
RepublikaKorejajednakokao i afriiki ljudoZderiili sv.Otac
Papa. Dakako, SjevernaKoreja nije demokratskadrlava
u smislu liberal-demokratskoga parlamentarizma; a zaSto
bi i bila?!No, zavladalaje nepodno5ljivo ljigava,olinjala,
isprazna,besmislena,neodgovornademokratskaretorika.
Usprotiviti sesnagomnezavisnih argumenata parlamentarnoj
demokraciji to- je postalo mnogo opasnijompustolovinom
negoli5toje juier bilo pobijatisametemeljekomunistiikoga
poretkau zemljamakojimaje on vladao.
I u komunizmupostojalisu, naime,ponekaddonekletoleri-
rani pojedinci,disidenti,i oni nisubaSuvijekbili upuiivani
u t a m n i c ei l i p o l i t i i k el u d n i c e N
. e i i n i t o , d o d u 5 eu, v i j e ki
doslovceni svetakravademokracijasa svojim kritiiarima,
ali zato im ona namijenjuje j o S r u Z n i j us u d b i n u :o n a i h
izopiujei marginalizira, a njihove najboljerazlogeunaprijed
proglaSava proizvodima bolesna,nastrana uma nevrijednima
razloinoguzvrata.
Demokracija je, dalekouspjeSnijenegokomunizam,nena-
silnim,njeZnimterorompostiglafaktiinu suglasnost koja je
iini nedodirljivom,
a svakiotpor djelotvornoiskljuiujekao
provokaciju,
iudorednuizopakuili eistoslaboumlje.

19
A zapravoje u ovoj danaSnjoj bezumnonekritiinojuporabi demokracijaoblik drZavneuprave u kojemu slobodnjaci
rijei "demokracija" toliko devalvirana i diskreditirana, da je -bez obzirana svoieimovinskostanje- kaoveiina sudjeluju
iovjek koji drzido sebe,uimesvogintelektualnog integriteta i u vrhovnoivlasti.
dostojanstva, ne bi uopie smio prevaliti preko lezika. Nikoga
viSene zanimaStoona znati, pa se i ne pita je li politika
u njezinu znaku upravo najbolja moguia. U danaSnjem
E UMNIH:
il. SUGLASf
politiekom konteksturijed "demokracija"izgubilaje svako DEMOKRACUAIE LAZI
kognitivnoi diskurzivno znaienje,pa je svatkoispunjaonim
Stoje ba5 njemuosobitoprirasloza srce i Stosmatrapoliti- Nisu svi filozofi,poput racionalistiikihprosvjetiteljA XVlll
iki probitainimi hvalevrijednim. Postalaje emocionalnom stoljeiai anglosaskih (neo)pozitivista
(i nekihpreteeaizpriia-
po5tapalicom za svrhedokazivanjagovornikovapolitiikog Sniihvremena,kaoStosu Marsilioda Padovaili WilliamOck-
pravovjerjai diskvalifikacije politiikog protivnika.Ta nas ham),bili oduSevljeni demokrati.eak je i sam slavljeniotac
d a k l e r i j e i v i S en e u p u i u j e n a n j e z i n up o l i t i e k us a d r Z i n u , moderne demokracije, Rousseau,ustvrdiokakonije suglasno
nego nastek maglovitoizvijeScujeo podobnostionoga koji prirodida veliki broj vlada,a mali se pokorava.Zapravoie
za njom poseZe(bai kao Stoi suparniikarijei "faiizam",bez iitavapovijestmisli,prekosvojihvrhunskih duhova,oduvijek
ikakvaobzirana njezinpovijesnismisao,sluZidiskvalifikaci- izricalamanje ili viSe odluino NE demokratskom shvaianju
ji, paie demonizaciji protivnika). VaZnoje samopravodobno politike. Od Heraklitai Protagore, Sokrata,Platonai Aristo-
oiitovatisvojuneupitnudemokratsku legitimaciju, kakobi se tela,prekokrSianskih korifejaAugustina i TomeAkvinca,pa
izbjegloubitainoj osudi za primitivizamili ekstremizam. I Machiavellijai Hobbesa, do Hegela, Nietzschea,
Carlylea,
tako,umjestoda se u demokracijividi tek jedanod moguiih Marxai Berdajeva, a navlastitopredstavnika konzervativnih,
politiakihoblika,u kojemubi i pristaSe moralibiti spremni desniiarskihi neomakjavelistiikih strujanjaposljednjadva
vidjetibaremnekemanjkavosti, pretvorena je ona u magienu stofjeca- iznimnisu se umovi,unatoi brojnih razlikaStoih
rijei, tabu i dogmu. dijele,slagaliu uvjerenjuda demokracijanipoStonije naj-
bolji natin uredenjapolitiekihstvari.Protivparlamentarizma
Tkoje "demokrat" ,taj je pozitivna,
simpatiina,nadasve bezo- suglasni su i vodeii duhovisvihkljuinih stranaiko-politiakih
pasnaliinost,dobrohotna idobroiudna,tolerantna i spremna usmjeridbiModerne:anarhistikoliko i faSisti,marksistitki
na "di.ialog";onavoli slobodu,pravdu,poStenje, i sveStoje komunistii tradicionalistiiki konzervativci.
lijepo i dobro,a ne voli korupcijui uzurpaciju,faSizam, te
ina apsolutnazla. Rijei "demokracija",kako je upozorio HeraklitniStane drZido demokratskih veiina. Krozstoljeia
ameritko-Zidovski anarhisti filozof jezika Noam Chomsky, odzvanja njegova ponosna rijei: Jedanmi je koliko tisuCe,
posveje izopaiena,te je stogatreba redefinirati.MoZda bi ako je najboljir.Klasiina protudemokratska teorija potekla
prikladnije,no svakakouzaludnijebilo pokuSatipoluiiti je od Platona,koji u demokracijividi pobununiZihslojeva,
da je se posve izbaci iz uporabe.Uostalom,redefiniratije laZ jednakostite dvostrukupogibaoanarhijei tiranije.I
nije ni potrebno;dostatnoje vratitise starimdefinicijama, Aristotel se oitro suprotstavljademokratskojjednakosti:
potisnutimu neodgovornoj jeziinoj praksiaktualnepolitike Dobra je jednakost,ali za jednake; a u samoj demokraciji
Takoje, premaklasicnojAristotelovoj
i parapolitike. odredbi, vidi izopakudobreveiinskevladavine,koja medutimnije i

20 2l
najboljipolitiakiporedak.I povjesnikPolibije,sliino Platonu, posvezadovoljankadase njimeupravljana razborit,mudari
upozoravakako demokracijazavrSavau tiraniji...Veliki pravedan naiin, i ne vidi ni5taneobiino,joSmanjenepodno-
nauiiteljiKatoliikecrkvenisudemokrati, kao ni samaCrkva, Sljivo,u okolnosti da jednu vladaju,a drugi se pokoravaju.
bez obzirana svojudemokratsku frazeologijunakonDrugoga Na sliian naiin, u zdravimuvjetimadruitva,dijetese ne buni
vatikanskogsabora.No, joS u XIX i podetkomXX stoljeia protiv roditeljskestegei paske,kao 5to ni Zena ne IeZi za
papesu izdaliiitav niz protudemokratskih enciklikai bula. dokinucemmu5keprevlastii autoriteta,naprotiv,smatraih
Da Crkvademokracijusmatradobrom,primijenilabi je i u posvenaravnim,prihvatljivimi probitainim.
svojimvlastitimredovima.Ali se protivnodemokracijiizjaS- obiinog i neiskvarenog,dekadencijom
nedodirnutog
Suglasje
njavajui nefilozofskii neteoloSki autori.Veliki pjesnikKafka
puka svih prostorai vremena,dakle,izgledada nipoStone
zakljuiuje kako mase,vladajuii ulicom, misle da vladaju
daieza pravo demokratskojideologiji,i narod se uopie ne
svijetom,a zapravotek pripravljajumjestafunkcionarskim tuZi na nedemokratske ili protudemokratske
poretke, samo
klikama.JorgeLuisBorges, koji je pozdraviovojni udargene- ako ovi poStenoudovoljavaju njegovim potrebama.Ni
rala Pinocheta,osporioje parlamentarnoj demokracijipravo consensus gentiumne drZi do demokracije.
na reprezentiranjeneponovljivih ljudskihindividua,te u njoj
uvidio sam konac zapadnekulture.PremazamjedbiRen6
Cillouina,pravademokracijanije dobra, doiim dobranije NE
tv. DEMOKRACUA
prava,jer je nemoguceda isti ljudi vladajui budu vladani.
Consensus sapientiumnije sklondemokraciji.
NASTAfEDEMOKRATSKT
Demokratska vladavina, kadaje vei jednomzavedena,pre-
puStagradanima da na demokratski nadinbirajumeduposto-
il1.PUCKOSUGLASf E: jecimdemokratskim politiikimstrankama. Ali nitkonarodne
DEMOKRACTfA f E SUVTSNA! pozivada sedemokratskom veiinomodluii za ili protivsame
demokracije, nitkoga ne pita hoie li on uopie demokratsku
Krozpovijest,ljudi su se ili konformistiikimirili s politiikim v l a d a v i n ui,l i j e m o Z d an e Z e l i .N i t k o n i j e p o z v a nd a b i r a
danostimasvojegavremenai svojegazavitaja,ili su se, ako izmedudemokracijei suparniekihpolitiekihustroja,kakvi
bi osjetilineizdrZivu glad, pretjeranu tlaku,vapijuiu nepra- su, primjerice,aristokracija ili monarhija,diktatura,tiranija
v d u - d i z a l in a p o b u n u N
. i k a d av a l j d an i t k oo d o b i i n i h l j u d i , ili anarhija.Nitkonemamoguinostiodluiivatio demokraciji;
nesklonihideolo5kim mudrovanjima i utopijskimsanjarijama, iim se odluiuje,vei se odludujeu demokraciji, po njezinim
nije u svomsrcuosjetioizravanporivza uspostavom vlastina pravilima i p r e m an j e z i n i mn a i e l i m a .
temeljusveopie jednakosti, opiega prava glasa te veiinskog
pristankana vlasti sudjelovanja u njezinojprovedbi.Narod Svakako, odluiivanjeo demokracijivei bi - demokratskom
bi se priklanjaodemokratskoj vladaviniistomkada bi ga u naraviprocedure- na meta-raziniunaprijedpriznalovalja-
odgovarajuiemduhu vei nahuSkalidemokratskiideolozi, nostdemokraciji,o kojojsetek imaodluiivati.Ali, nametanje
demokratske klike i pseudoelitistiike manjine.Sampo sebi, demokratske formule kao neiega samorazumljivog predsta-
narodne osjeia potrebuza demokratskom politikom.On je vlja posvenedemokratski ein. Demokracijaje utolikoprotiv

22 ZJ
samesebe.U tome se sastojijedanod brojnihapsurda- ili lstoinoj Europi1989 i dalje nije predstavljalajednoznainu
- vezanihza demokraciju.
paradoksa Pokazujese,naime,da plebiscitarnuodluku za parlamentarnu liberal-demokraciju.
se demokracijane moZe ni zavesti,niti se potrebaza njom Ova je naprosto stajala na dohvat ruke, svima )e kroz
moZeuopie utemeljiti,bez ozbiljnihaporija. desetljeiatuvljeno u glavu kako nema druge alternative
Lakoje, dakle,uspostaviti izbornomproceduromdemokrat- komurristiikojdespociji,i zatose ni ovogaputa demokracija
poretka. niie uvelaslobodnimizlsorom,negoje uslijediladugotrajnoj
sku vladu u okvirimavei postojecegdemokratskog
promiibi, indoktrinaciji,ispiranjumozgova.Tako je suvre-
Ali uspostaviti sam demokratski poredakuopie iz niiega,
mena demokracija zapravo u cijelostiplod najbezoinijeg
toenije, na tlu vei postojeiegane-demokratskog poretka- taj
protudemokratskog terora,i u sebine sadrZiniStapovijesno
je zahvatistotolikoproblematiian je
kao Sto i uspostava bilo
nuZno i obvezujuie.Kako je nastala,tako moZe, i tako
kojegadrugogporetka- aristokracije ili monarhije- tamogdje
ga do tada nije bilo. Demokracija ima u sebisamojmehani- fednogadanazasigurno i hoie nestati.
zme vlastitereprodukcije. Kakoie pak ona dospjetina vlast
i kako ie zajamiiti svoj opstanakna vlasti- to je pitanjekoje V. DEMOKRACUANUE
ona ne moZerijeSitina bolji ijednostavnijinaiin negolikakva
elita:i demokraciju netkotrebaodabrati,i nadzirati,kakone NISTABITNONOVO
bi skonialau posvemaSnjoj izopaki.
Kolikogod se razlikovalaod svojihidealno-tipskihsuparnica
Demokracija, dakle,nije u prednostispramsvojihsuparnica - monarhijei aristokracije
- suvremena liberalna,parlamen-
ako u nekojzemlji tek trebauvesti.Osim toga,to je uvode-
je tarnademokracijanije, u usporedbis njima, neki apsolutni
nje povezanos navedenim poteSkoiama i protuslovljima.
Da novum; ona ne donosi ne5toSto bi u njima bilo posve
bi, naime,zavladala
demokracija, trebalobio tomeodluiivati nepoznato,nezastupljeno, neuklopivo.I monarhijai aristo-
demokratskim naiinom.Ali bi i o toj odluciprijevaljaloodlu- kracija,u svojimboljim varijantama,smatrajuse obveznima
itako u beskraj.Demokracija
iiti demokratski, daklene moZe narodnomprobitku;i one su tu zatoda bi se sluZilonarodu
samasebelegitimirati,ali je istotako nelogiinoda ona bude i unaprijedivalo njegoveciljeve,iesto, dakako,i u mnogo
zavedenanedemokratskom voljom,neiijom samovoljomda vecoj mjeri negoliStoto iini suvremena demokracija.I u
demokracija naprostobude. njimana odredenisenaiin, ako baSi ne strogoinstitucionalni
i proceduralni,ipak propitujesam narod,i vodi se raiuna o
lstiniza volju,nikadase i nigdjenije ni odluiivalodemokrat-
njegovojdobrobiti.
skimmetodamahoie li seza politiikuformuluu nekojzemlji
odabratiupravodemokracija,ili moZdai ne ie. MoZdabi S druge strane, i demokratskavladavina, u uvjetima
netko,uZivajuiipravodemokratskogizbora, glasovaoi protiv masovnoga druStvai naraslapuianstva,ne moZebiti negoli
demokracije! Bilo kakomu drago,suvremeni su demokratski predstavniikom demokracijom, 5toie reii nekomvrstomoli-
ustrojidiljemEuropenastalirevolucionarnom prisilomnakon garhije,vladavinemanjinetoboZnjihnarodnihpredstavnika,
1789,a potomsilom"savezniike"ratnepobjede1945.Nitko u kojoj izvorninarodizravnone dolazido rijeei.lstotako,i u
nikoganije pitao,nije mu pruZiomoguinostneslaganja, a demokracijama se,krozduZnostipredsjednika drZave,vlade,
kamoli otpora.Pa ni protukomunistiika kontrarevolucijau parlamenta, -
stranke redovitoistaknekakav iznimni muZ

24 25
legitimirandodu5edemokratskim formalnimprocedurama,
ali u svojojstvarnojpolitiekojulozi posvesliian narodnim
predvodnicima tipiinima za nedemokratske politiekeustroje
p o p u tm o n a r h i j at i,r a n i j ai l i d i k t a t u r a . vt. DEMOKRACUA
Takoder,neke osobitostidana5njedemokracije,kao 5to su fEuroPUA
naiela pravednosti, pravai sloboda,stanovitepodjelevlasti,
dogovorai suodluiivanja, nisutek s njom nastale, negosu, u Smatrati demokraciju u apsolutnom smislu najboljim
razlieitojmjerii na raznenaiine,sastojcipolitikeod kadaje poretkom,to znaii, analognoljeviiarskimutopistimakomu-
oStrih nistiikeili anarhistiike5kole,iitavu nedemokratsku proSlost
svijetai vijeka.Sveto potkrijepljuje tezuo nepostojanju
, i t n i hr a z l i k ak o j eb i d i j e l i l e
g r a n i c ai v e l i k i h b p o r e t k e
r ealne svestina povijesninesporazum, a goleme predjele danaS-
demokracije od njoj suparniikihpolitiakihporedaka. njegasvijetau kojima ne vlada parlamentarna demokracija
- ili, barem,u kojimaje dojuier nije bilo, te u kojimaona
Demokracijase od aristokracije i monarhijene razlikujeni nije nastalaizvornimteZnjamadomacega puianstva,negoje
po tome da - kako,uostalom,glasii podukaantiike Crckei silomnametnuta izvana- proglasitinaprosto podruijimanea-
R i m a- i o n a m o Z eb i t i u s p j e S n iijlai n e u s p j e 5 n i jNao. , p o p u t je,
utentiinosti,zloiina i laZi.Demokracija medutim,danas
one dvije,takoni demokracija konadnone predstavlja drugo kao i oduvijek,poputkomunizma,utopijskoime. I kaoStosu
doli povijesnu sluiajnost:moZeje biti ili ne biti; moZenastati se bivSikomunisti,nakonsvakogrealnogdebaklapojedinog
i nestati,jer nije zajamienii neupitnicilj povijesnoga tijeka, njihovogmodela,kleli kako to joS nije bilo pravo,te kako
niti je istovjetnas nekim navodnimposljednjimstadi.iem autentiinikomunizam,nakonovih neuspjelih,pa moZdai
povijesnoga "napretka".Ona, naime,u sebi ne sadrZini5ta krvavihvjezbi,tek ima uslijediti- tako i prista5e parlamen-
opie i nuZno,niStasavr5eno, idealnoili apsolutno. Nije stoga
tarnedemokracije,ponekadsvjesninjezinemanjkavosti("jo5
toliko valno tko vlada,pa tako ni je li vlada demokratska, nismo zreli za demokraciju"),pravo ostvarenjetoga ustroja
aristokratska ili monarhijska, negoje - premauviduSalvadora projicirajuu neodredenubuducnost.Stogace demokratski
de Madariage - vaZnijekakosevlada,Stoiini onajtko obnaSa
ideolozitrenutatnostanjestvarinerijetkouz osuduoznaiiti
vlast. U tom smisluiak ni demokratska vladavina,poput
kao "takozvanudemokraciju". Tako su i komunistigovorili
drugedvije,ne bi morala,u svojemukonkretnom ozbiljenju,
o "tzv. konrunizmu".Tako bismo mogli govorili i o "Izv.
obvezatno biti posve loSa. Svakako je lo5e, medutim, samo
faSizmu","tzv.liberalizmu","tzv. Bogu",a da nasto nikamo
demokratsko nacelo. ne odvede.
U svojoj iistoj zamisli,demokracijaje, medutim, poput
komunizma,neostvariva u uvjetimapalogaiovjeka i izopai-
ena svijeta;eufemizam, ures,danakkoji se ima plaiati duhu
suvremenog bezumlja.Utopijskisano demokraciji, uostalom,
pretpostavlja,ba5 kao i komunistiikailuzija, odgovarajucii
jednakoutopijskisan o totalnom,integralnom, savrSenom,
dobromiovjeku.

26 27
 Jer,strogogledano,dosljedne demokracije nigdjei nikada ljudskoga svjeta,te uimesvojeganeostvarivog idealaistinsku
n i j eb i l o ,n e m aj e d a n a sn, i t ib i j e i n r o g l ob i t i .N e m o Z en a r o d ljudskustvarnost proglaSavatineljudskom, joS-ne-ljudskom.
. i a n t i k aj e n i j e u s p j e l ao z b i l j i t i
u j e d n ov l a d a t i b i t i v l a d a n N Nije to nikakvakonstrukcija; uime te i takve logike,naime,
u "iistoj kulturi":antiika je demokracija iskljuiivalarobove demokracija nastoji obujmiti eitavi svijet svojim ekspanzi-
i Zene,dakakoi ludakei malodobnike, i nije se proSirivala vnim, totalitarnimporivom,hipnotiiki nameiuii svoju laZ
na gospodarsku domenu, kako joj je to poslije spoiitavala protiv uistinuzbiljskihljudskihi Bozjih zakona,koji nisu
marksistiika kritika.Demokracija, koja samusebeidealizira demokratski. U to ime,ona poduzimai krvaveratnepohode,
kao vrhunac politieke mudrosti i ispravnosti, s jednestrane od kojihje zasadposljednjionaj u lraku.
predstavljaideal neprimjerenljudskoj naravi, doiim u
stvarnoj,tekucojpraksipolitiekihreZimakoji su je poku5ali
ozbiljiti i koji postojeu njezino ime, u sustavima"realne vilt. DEMOKRACUA lE
demokracije",provodi teror doduSebitno razliaitod onoga RUETKABrrfKA
bivSegkomunistitkog, no zato ni5tamanjeogavan,okrutani
nepodno5ljiv. Pitati"narod"za miSljenje,kakobi sevladalou njegovoime,
po njegovimnaputcimaili s njegovomovlaSiu- ili pak sam
narod izravnopozvatida za sebeobavlja politiekeposlove
vil. DEMOKRACUA - to je samojedna od moguinostiStostoje na raspolaganju
fE TDEOLOGUA politici.Ta je moguinost,Stovi5e, dospijevala do ozbiljenja
tek u iznimnim situacijamai nakratko.Stogazahtijevati
Kao i svaka utopija, i demokracijapredstavljaponajprije demokraciju kao samorazumljivu normuza iitav svijetznaii
ideologiju.Kao politiekapraksa,ona nije zbiljska,a kao iitavu nedemokratsku proSlost,i sva podruija koja su ostala
politiika teorija,ona nije neki izravniuvid u istinuljudskih poStedena demokracijom proglasitinaprosto- neprimjereni-
odnoSaja,kako to pokuSavaju prikazatidemokratskiglasno- ma ljudskojnormi,neljudskima! Demokracija je, u usporedbi
govornicinakon sloma europskihkomunizama.Htjelo bi sa svojim sestrama,na tlu svjetskepovijestiosobito rijetka
se, naime,zastupatidemokracijusa stajaliSta tvrdnjekako biljka.U razdobljuprije Francuske revolucijena prstimabi
su sve ideologijekonatno bankrotirale,te kako ostajejoS se jedne ruke moglenabrojitinjezinepojave.Od Periklove
samoprihvatititobozeneideologizirano, demokratsko stanje Atenedo Svicarskih kantonadalekje put. Rim i SrednjiVijek
stvari.Ali, demokracija,u svojemumodernomoblieju,isama za demokracijuuglavnomne znaju. Demokracijaje na
je ideoloSkau smisluu kojemuje jos klasiini marksizam politiekomkorpusupoznatenam proSlosti donedavnabila
ideologijomnazivao laZnu (samo)svijest, laZnu predoibu tekvidljivivrh ledenogabrijega,a i taj na politiekoj Antarktici
neke druStvovne skupineo samojsebi. Demokracijadakle lako potone.I u naSevrijeme,koje je demokracijusveviSe
nije niStamanje ideologijanegoli Sto su to anarhizam, i vi5e sklono promatratikao zakon obvezatanza sve, kao
komunizam,faSizam... Pa ipak,premdase u njoj tolikotoga neupitnudogmui svetinju,po priliciteku polovicipostojeiih
svodi na ispraznu ideolo5ku frazu i pozu, demokracija sebi suverenihdrZavau uporabisu demokratska pravilaizbora
prisvajapravos visinemoralizirati nad istinskimzbiljnostima vlade, koja se, dakako,u veiini sluiajevapreziru i kr5e,

28 29
doiim je broj zemaljas poStovanjem
liberalnih"sloboda"joS Svakako,demokracija nije samo u opienitom smislu
i m n o g om a n j i . proizvoljnapolitiekaformula.I u konkretnojprimjeniona
se pokazujesuviSnomi neprimjerenom. Nju je nemoguie
Nije to sluiajno.Demokracija nijeapsolutnopolitiikodobro.
No kadabi bila i razmjernodobro,ona ipakne bi odgovarala odvoiitiod prateiih,ne-politiekih okolnostinekezemljei nje-
zina naroda, od povijesti i tla, tradicije i druStvovnih uvjeta,
svakomdruStvu,svim prostorno-vremenskim okolnostima,
antropolo5koga tipa,nacionalne psihologije i karakterologije,
danim i zadanim uvjetima,nacionalnimpotrebama,teZ-
njama i karakterima. Demokratska glasilai glasnogovornici iurorednih naiela, obieaja i ukusa. Ne moZe se demokracija
bezbolnoi nekaZnjeno implementirati i provesti bilo gdje i
neprekidnose brinu za opstanakdemokracijeposvudau
svijetu, poput djece vesele se toboZnjoj demokracizaciji bilo kada,bez obzirana narodnimentaliteti tradicije.Poka-
ove ili one zemlje,kao Stogorko zapoma|ukadaje, recimo, z u i ut o b r o j n ip r i m j e r iR
: u s i j aK, i n a ,C r n aA f r i k a . .P. ai s l u t a j
negdjeu naSojblizini ili dalekood nasformalnidemokratski fndiienedokazujesuprotno; takozvana "najve1ademokracija
na svijetu" demokratska je tek prividno, povrSinski, doiim
poredak drZavnim udarom zamijenila vladavina ivrste
ruke,autokracija, diktatura.Nikogatada ne zanimaje li do tom velezemljomi nadaljevladajufeudalnipartikularizmi i
prevratado5lokako bi se pred ru5ilaikimdjelovanjempar- kastinski sustav.Demokratski su eksperimenti u predjelima
lamentarizma spasionacionalniprobitak,Stovi5e, nacionalni izvanpodruija bijelerasebili kratkotrajni , zapravoneostva-
opstanak.VaZnoje da postojestranke,da se medusobno rivi, i urodilisu kobnimposljedicama: revolucije,gradanski
5to Ze5ienateZu,da "odluiuje" veiina anonimnihglasova. ratovi,nenarodnediktature- plodovi su nametnutedemo-
VaZnoje da u jednojIndiji,ogromnojzemlji,podkontinentu s kracijetamo gdje je ona na osobit naiin doZivljenakao
bezbrojemnacijai jezika, nizomvjerai kultura,moravladati neprirodniustroj,stranotijelo i neZeljena uvoznaroba,dio
kolonijalnog paketapoputrasistiikebahatosti i gospodarskog
viSepartijskawestminsterska demokracija.Hoie li ona u onim
posvenedemokratskim izrabljivanja.
uvjetimauopie proraditi,hoie li se,
trebali se,uskladitis tradicijama podjele,feudalnih
kastinske
relikata,te deterministiikog vjerovanjau karmui metempsi-
hozu- kogato joSuopie zanima!
IX.EEMUUoPCE
DEMOKRACUA?
lstini za volju, bjelosvjetskise propovjednicii proroci
demokracijeipak nisus jednakimlarom i maromtrsilioko O manamademokracije moZese mnogogovoriti.Ali i bez
zavodenjanjihovaodabranog modelau svezemlje:najmanje obzira na svoje mane, bez obzira na opsegei dosegetih
ih je zanimala"demokratizacija" sovjetskogakolonijalnog mana,bile one manjeili veie, svejedno- ona je naprosto
carstva;stvarno ropstvo- nacionalno,socijalnoi politieko nepotrebna, suviSna je. Nije moguie,ali nije ni potrebnoda
- u drZavamanegdaSnjega istoinogbloka ponajman.ie ih je svivladaju,kao Stone bi bilo potrebnoda su svi ljudi filozofi
sablaznilo.MoZdazbog dubokih,premdapovrSnone lako i l i u m j e t n i c i z, n a n s t v e n i ci lii m a n u e l n ir a d n i c i ,p a r a n o i c i ,
primjetnih srodnostiparlamentarneliberal-demokracije i plavookiili Zene.Pretjerana je, neurotiinaje potrebaiz koje
njezinesestrinske"puike demokracije",kojaje resilareZime nastajezahtjevda svi ljudi sudjelujuu obnaSanju politiekih
despotskoga komunizma... ? poslova. Ta je potreb a zap(avolalna, i nju narodusugeriraju,

30 3l
Stovi5e,nameiu, tek fanatizirani,dogmatskidemokratski tada ie demokracija tek latentni,potencijalnigradanskirat.
intelektualci.Demokracija je postalasvjetskanorma,ne zato oko bitnih naeela,tadaje demokracija
postojili pak suglasje
da bi narodi preko nje doSlina svoje,nego jer medunarodni nepotrebna, suvi5naje kao bojno polje politiikih stranakai
bogoviprekodemokratskih stranakai izboralakSemanipu- interesnih skupina,kojedijeleinaie sloZninarodi naruSavaju
liraiu i dovodena vlastsvojemarionete.Pojedincase pak skladnoodvijanjenjegovazajedniikogZivota.A samitemelji
politiiki posloviuopie ne morajuticati; n.iemuje dostatno ljudskoga opstankanisudemokratski: obitelji nacija,religija
da se obavljajukako treba, na njegovodobro, i da on po ili voiska.
posljedicama moZezakljuiiti da je tome tako,da ima neko
opienito jamstvo kako ie konaino ipak biti udovoljeno
njegovuprobitku. x. DEMOKRACUAf E
Ne postojinikakavozbiljani obvezujuiirazlogzbog kojega NAfGORA
zAfAMeENO
bi svatkotrebaobiti politiear.U ranijim,vitalnijimepohama
ta je okolnostbila izravnodostupnazdravomurazumu i Koliko god demokracija,navlastitou vidu suvremenoga
liberal-demokratskog parlamentarizma,dijelila sudbinu
svijetuobiinog iskustva.Masese nisu tuZile na manjkavo
drugih politiakih - da svi oni naimemorajubiti nesa-
ustroja
sudjelovanu ; a i o n d a k a d ab i s a m es i l o v i t or u 5 i l e
j ev l a s t i p
vlastodrSce,predoiima im je lebdjeloda se drZavniposlovi vrsenibaremu onoj mjeriu kojojje nesavr5ena i samaljudska
imajuobnaSati djelotvornije, a ne poSto-poto masovnije. narav,naravpalogaiovjekakoji im je u temelju- iini seda je
u idejudemokracije ugradeno stanovitihsastojakakojije iine
I u naSemmasovnomdemokratskom vijeku javljali bi se najgoromod politiikihformula.Ona je vei svojombiti (a ne
glasoviiz samogaliberal-demokratskog lagerakoji bi, makar samosvojimsporednim,sluiajnim, izbjeiivim oditovanjima)
i suhim,trivijalnimargumentima, dopuStalikakopolitikane loSnaiin rjeSavanja problemakoje je dobrimdijelomsama
mora biti stvarsviju:vei i stogajer je, toboZe,drugorazredna stvorila,produbilai umnoZila.Bit ie da ta okolnoststoji u
djelatnost,na kojuse ne bi moralotroiiti dragocjeno vrijeme. izravnojsvezis njezinomneprirodnoSiu. Doiim je, naime,s
James Mill, otacJohna Stuarta, osnivaia liberalizma, na sliian obziromna urodenurazliiitostljudi, naravnoda samoneki,
je racionalistiikinaiin zastupaoizuzeceZenskoga roda iz istaknutiji, vladaju,- bio to pojedinackao u
bolji,ovlaSteniji,
demokratske reprezentacije: otac i muZ ionakopredstavljaju monarhijama, diktaturama ili razliaitimoblicimaautokracije,
svojeobitelji,pa je dostatnoostatikod muSkogpravaglasa. elitnamanjina,- demokracija
ili kakvaaristokratska, pozivom
flamesovsin, notabene,ve1je bio feminist;usporedinjegovu na neupitnui nedodirljivu jednakost vrijedasamubit ljudske
Subjectionof Womenl). situacije:da je, naime,ona situacijasubitkarazliiitih.lz te
Nije dakle poZeljancilj sama vladavinanaroda,nego je okolnostislijedebrojnedrugemanjkavosti demokracije: tira-
poZeljnavladavinaza narodniprobitak,za narodnodobro- nija mase,povla5tenost prosjeinih, uzdizanjeanonimnosti,
vladavinaistinei pravdei posvema5njeg blagostanja.Ljutose uniZavanje velitine,podupiranje manjevrijednih klika,ohra-
varaonaj koji bi na to kako
uzvratio upravo narodna vladavi- brivanjeopieg pravana rijei u svimpitanjima,poticanjeple-
na moZeostvariti cilj druStvovnepravde.Naprotiv!Uostalom, bejskogbunta,obezvrijedivanje kljuenihvrednota,napokon,
ako u narodune postojizajedniStvo ideja,ciljeva,vrednota, opienita dekadencija,5to znaii posvemaSnje propadanjei

JZ JJ
konacnupropast.Dekadencijanikada ne obuzimazemlje
i narodepod vlaSiu makar i loSihvoda i upitnihelita, ali
je ona,prije ili kasnije,zajamienomsudbinom.
demokraciji
VODI
xt. DEMOKRACUA
DESPOCUI
Starisu mislioci,bili oni {ilozofikao PlatoniAristotel,ili pak
povjesnicipoput Polibija,razmatrajuiinaiela povijesno-
politiil<ihpromjenai kruZenjepolitiikih oblika,radoisticali
otvara prostorza
kako demokracijasvojim iscrpljivanjem
posve nepolitiinom
nastupanarhijiili tiraniji, Sto ie reii
bezvlaSiu,ili pak vladavininesnoSljiva i nesnosnajedno-
vlada.U XX stoljeiuna brojnimse primjerimamoglopratiti
kako parlamentarna demokracija ustupamjestototalitarnom
komunizmu.Kratkarazdobllademokratske vladavinenakon
carstava u Rusiji (Kerenski)i Kini (Sun Yat-sen),
ruSenja
preko gradanskih ratovai periodarevolucionarnog nasilja,
pripravilasu teren za nastupanje komunistiikihdespocija:
i
Lenjinove one Mao Tse-tunga. Simboliina je podudarnost
da su se Kerenski(uostalomZidov) i Lenjin (uostalompo
ocu sibirsko-mongolski Kalmik,a po majci, rodenojBlank,
Nijemacili - prema nekimtvrdnjama- njemaikiZidov)rodili
u istommjestuSimbirsku, kojeje kasnije,dakakopo Lenjinu,
toinije, njegovuizvornomprezimenu, nazvanoUljanovsk.
Demokraciiai komunizamuistinuodituju bitne unutarnje
srodnosti,koje iine da se priielaziz demokracijeu komu-
nizam zapravodogada viSe po nacelu sliinosti negoli po
nacelukontrasta. Oba modelaimajuzajedniekopodrijetlou
revoluciji.
ljeviiarskoj,plebejskoji teroristiikoj Francuskoj
Oba sadrZeutopijskei totalitarnesastojke.Oba se pozivaju
na krivo shvaieninarod.Komunizamu svojo.isamosvijesti
sebe ne doZivljavakao negaciju demokracije,nego kao
demokratskonadvladavanjenjezine burZujskeizopake.
34
Oba sustavau praksise pokazujukao izrazitoantielitistieke
oligarhije.Uopie nijesluiajnobilo savezni5tvo zapadnjaikih
demokracijai staljinskoga komunizmau ll Svj. ratu.Da su
demokratiChurchilli Rooseveltimali pred ocima potrebu
borbeprotivtotalitarizma i tiranije,ne bi se udruZilis totali-
tarnimtiraninom.Ne bi dali prednostStaljinupred Hitlerom
da nisus prvimeosjetilistanovitubliskostnaravii svjetona-
zora, ljevitarskozajedniStvo u retoriciprogresa,humaniteta
i demokracije,u mrZnji spram elitistiikog, aristokratskog
fa5izma.
Dakako, i europski fa5izmi nastali su na ruSevinama
dekadentnihdemokracija,dodu5ene kao njihov nastavak
drugim sredstvima,nego kao njihova radikalna,teoretskai
praktiinanegacija.Ali i ta okolnostsamopotvrdujetezuda je
demokracijatakavpolitiekiustrojkojemuje u naraviupravo
pripravljanjepreduvjetapotrebnihda bi na vlast dospjela
protudemokracija- s lijevaili paks desna.
xil. DEMOKRACUA
fEOLTGARHUA
Demokracija,u svojoj modernoj varijanti, nipoStonije,
kako se to tvrdi i kako bi se povrSnomislilo, naprosto
vladavinanaroda,ali niti njegove veiine. I u tom smislu
demokracijaje laz. Ako ne Zeliteelite i avangarde, dobit
iete klike.Kao i svakidrugi politickioblik, i ona je zapravo
vladavinamanjine,potvrdujuiitimeglasovitipouiak Roberta
Michelsao "leljeznomzakonuoligarhije",ali i nauiavanje
drugedvojice neomakjavelista: o "politiekojklasi" (Mosca)
i "cirkulacijielita" (Pareto).Parlamentarna je demokracija
oligarhijaosamostaljenih,otudenih"narodnihpredstavnika",
za koju ne postojenikakvajamstvada bi moralabiti bolja od
oligarhijarodenja,odgojai duZnosti- dapate!Demokracija
)J
u pravilu,pod krinkom veiinske vladavine,provodivolju
sluiajne,nekompetentne
manjevrijedne, manjine.
Oligarhijskanarav naSih modernihdemokratskihustroja,
medutim,ne oiituje se samo u okolnostida stvarnuvlast
obnaSamalobrojna, sluiajno,izbornomlutrijomi stranaekim
kljueemodredenai konstituirana klikazastupnika
i ministara.
Manjinu predstavljaju i oni koji toboZeodlueujuo dolasku
te manjinskeklike na vlast.Manjinaod jednogapostotka,
pace,jednogapromila,moZebeskrvnih 50 % pretvoritiu tzv.
"apsolutnu veiinu". To znaei da respektabilna
skoro-veiina
od 49 % i viSene broji niSta.
Nadalje,kod demokratskih izborapostotcise radunajuprema
brojudanihglasova, a ne premabrojuupisanihbiraia.Kako
pogotovu posljednjihgodina upadno raste broj izbornih
apstinenata,parlamentise sastavljajutemeljem izbornih
rezultatastranakakoje su realnodobile razmjernomali broj
glasova.Tako i samo "biraiko tijelo" postajeosebujnom
oligarhijom,buduii da na izboreizlazemanjine,a veiine,
suverenopreziruiidemokratske svetinje,na dan izboraostaju
kod kuie, ispunjavajuiidan korisnijimsadrZinama.
Napokon,demokracijapruZakrinku za djelovanjeizvan-
sustavskih manjina,koje nisu cak ni formalnodemokratski
legitimirane,nikoga ne predstavljaju, nego se pojavljuju
samozvano,uzurpatorski,najie5ie u sluZbi opskurnih
interesa, Spijunskih gnijezda, inozemnih srediStamoii,
globalnihkriptokracija. Rijei je o takozvanim"nevladinim
udrugama",koje su se namnoZile,preplaviv5idemokratski
svijet, a navlastitopostkomunistiike,"tranzicijske"zemlje,
u kojimasu se osilileu ulozi petokolona5keproduZene ruke
ameritkog imperijalizmai njegovihkriptokratskih organa,
judeo-masonske kozmokracije, te postmodernog lijevolibe-
ralnogestablishmenta.
36
.
XIII.LIBERATIZAM
GROBARSLOBODE
Kadase u na5edanespomenedemokracija, mno5tvoie neu-
puienih, pogotovuteoretskinenaobraZenih, namahuzvratiti
da je rijei o sustavuposvemaSnje slobode:u demokraciji
svatkosmije mislitii izreii sve Stomu je na srcu.Oiito je,
medutim,da se puk - ostavimoovdje postraniza5toi kako -
svikaopod demokracijom mislitida misliono, Stoje zapravo
bitnasadrzinaliberalizma. Liberalizam i demokracija, ipak,
nisuisto.Klasienije liberalizami nastaokao otporugroZene
individualne slobodeprotivtiranskog veiinskogkolektivizma
Stoga je nametalarobespjerovska demokracija.Svakako,u
meduvremenu su liberalnaideja nedodirljivogpojedincai
demokratska veiine srasleu jedinstveni
idejasvetosti liberal-
demokratski amalgam(kakoje to pokazaoi NorbertoBobbio,
19BB).Stoga,ako u slijedeiimpoglavljimanaimemo neke
temeljneproblemevezaneuz samubit liberalizma, ondato
einimo imajuii na umu kako on je jedan od konstituenata
suvremeneparlamentarne demokracije.
Poietnise problems liberalizmomsastojiu tome da je vei
njegovoobeianje slobodedvojbeno,StoviSe, laino. Sloboda
je, naime, svojom najdubljom naravi, stvar metafizitkog,
Stoie reii transempirijskog, pa time i transpolitiikogreda.
Slobodaje, za razlikuod politike(kojau sebiuvijeknosiono
sakralno,premdase u njemu ne iscrpljuje), iista kategorija
nebeskoga je,
reda.Sloboda usto,stvarplemeniteodvaZnosti
i rizika,luksuskoji pretpostavlja
borbui patnju;ona se ne ser-
vira na tanjuru.Covjek,pali iovjek, kao takav,nema izravan
pristupslobodi.Tekeistije duh posveslobodan, slobodanod
svih sveza.Kakobi onda za slobodumoglabiti mjerodavna
jednaovozemaljska ideologija,nastalatek u kasnomstoljeiu
XlX, puna i prepunaljudskog,odvei ljudskog?! SlobodaSto
J/
je promiiu i instaliraju fundamentalizma,
ideoloziliberalnog Liberalizam ne priznajejednu istinu,svemu je relativno. On
tek je karikatura
slobode. je
nasoslobadaod svegaSto dobro,umjestoda smo slobodni
za prihvacanje i njegovanjevrednota.On je nihilizam,jer
Liberalizam,uostalom,i ne bi smiopolagatipravona naslov mu ni5tane znaie ni Bog ni Nacijaniti iStavrijedno,za Sto
"ideologije",buduii da uopie i nema ideje,koja bi mogla se isplatiZivjetii mrijeti.On je trivijalan,povrSan,bojalljiv,
posluZitikao temelj liberalnojideologiji.Marksistisu imali kolebljiv,polovitan.On obeshrabruje i koii velika,junaika
barem laZnuideju. Pozitivisti- kao duhovnioci liberalnog ljudskadjela,koja su jedinau stanjuuzdiii iovjeka na vi5u
nauka- nemajunikakve.U liberalizmu je namjesto miSljenja
razinuBitka i uiiniti ga uistinuslobodnim.Liberalizam je
do5lopuko "pravo"na miSljenje. Liberalene zanimamisliti, malogradanski. On je centrumaSki, on nije dorastaovelikim
njih zanimasamo srnleti a
misliti, kadaje tome udovoljeno, vremenima,kada prekonoi nastupapolarizacijana lijevo i
ondaih zanimatek mislitidrugaiije- ne istinito,negotek pod desno,na dobroi zlo, na pogubnoi spasonosno. Liberalizam
svakucijenu drugacije. po
nije skrojen mjeri viSeg,herojskog,stvaralaikogiovjeka.
Liberalizamdakle ne potiie stvarpravogamiSljenja,nego Ali ni po mjerinaroda,kojemuje od odsudnevaZnosti upravo
stvar puke mnoStvenosti varljivih,laZnihmnijenja.Libera- pomoi takvogamuZa.
lizam dogmatski postulira pluralistiiko,"otvoreno"dru5tvo
(Popper,Dahrendorf), iluzornovjerujuiikakoie seono samo
te
moii regulirati, navodno dobrog,razboritogiovjeka, kroz XIV.LIBERATNI
iskustvoborbemiSljenja, postupnousavr5avati. Tu vi5enema ATOMIZAM
mjestaza istinu(u teoriji)i za odluku(u praksi).U toj liberal-
iak i samavjeinost (kakozapaZaJtirgenvon
noj perspektivi, Liberalizamrazbijaorganskeljudskezajednicena skupove
der Wense)postajetek jednomedustajali5tima. nedjeljivih,ali i neudruiivih,nepovezivihjedinki(individua
ili atoma- Stoznaii isto).Svatkoje sam,za sebei po sebi,
Liberalizamje relativizam.To znati, liberalnoje druStvo prepuSten sebi.Nematu vi5eniiegaiza nasi nadnama,nema
zbunjeno,dezorijentirano, te je stogapermisivno. Ne znamo
misterioznog i sakralnog.Liberalizamne priznajezajednicui
toino 5to je istinito, dobro, lijepo, pa je zato svedopuSteno.
zajedniStvo. je
Stranomu sveStonadilazipojedinca.
Ne Zelimose mije5atiu pitanjavrednotei ranga.Nekabude
Sto hoie. Laissezfaire. LiberalizmuniStanije vaZno, ni5ta d o p u S t jae d n u n a d i n d i v i d u a l nr a
P a i p a k ,l i b e r a l i z a m uzinu.
sveto.NizaStoon nije spremannastupitiozbiljnoi predano; To nije razinanacijeidrZave.To je razinaonogaStobi njih
uvjereno,fanatiino,uz pripravnostna Lrtvu.On iak nije trebalonadiii - kozmopolis,svjetskazajednica.Za liberale
kadarsmoii snageda odgajamladeZ:ta on i ne zna za Stobi (kaoi za antiike stoike),izmedupojedinacai svjetskoga kon-
je odgajao.Drale mu je da mladi naraStaj duhovnozakrllia, glomerata nemamedustupnjeva. Naizgledslienozagovarali
da propadne,negoda mu se smijespoiitatikakoje djelovao su i negdaSnji komunisti. Ali se njihovkozmopolitizam zvao
nasifno i "autoritarno". Liberalizam je liSensvakogoduSevlje- "internacionalizam", Stoznaii da su ipakdopuStaliodredeno
nja, paie, on guSisvakooduSevljenje jer mu
(Begeisterung), mjestoi za nacije,tek traZeiiza njih stanovitivid zajedni5tva
s a m o m um a n j k ad u h a . i suradnle.

38 39
Prihvaiatisamoizoliranogpojedincai apstraktno, fantomsko moZe,ne zna,i uostalomi ne Zeli.On seodriie propisivanja
iovjeianstvo, a ne priznavatirealne Bolie narode naSega ciljeva i normi. On, nakon sloma marksistiikihsustava.
je
svijeta to moZesamodekadent.Jer,individua samapo
- predstavljanajveiu ugrozbu covjeka (kardinal Meissner).
sebi izgubljena,a integralnoje eovjeianstvotek iluzorna On prepuStapojedincasebi,newtonovskiga individualizira,
vizija utopijskihfantasta. atomizira,i kvazi-deistiiki"dize rukeod njega"tek ito ga je
- kao pojedinca- inaugurirao. Pritomje zadaia nepatvorene
Liberalizam na taj naiin dovodiu pitanjesvakioblik organi- politikeoduvijekbila podupiranje i bodrenjeorganskiizraslih
ziranogzajedni5tvamedu ljudima.On je propastza narode, nadindividualnih cjelina.Stogaje liberalizamu najdubljoj
jer nijeeeono elementarno (WalterCerhart,1932). Ali, on
biti antipolitika.
je jednakoi propastza drlave. Liberalizam hoie minimalnu
drZavu,neodvei drugaiijenegoanarhizam. hoie
Liberalizam
(u
svijetbez naroda XIXstoljeiu, dakako, framasoni
liberalni XV. LIBERALNI
KULT
jos su se stavljalina telo nacionalno-osloboditeljskih pokre-
ta!), bez drZava,bez religijei crkve,bez opiih, obvezujuiih EKONOMUE
vrednotai normi.Liberalizamzagovara apstraktnu sekularnu
Liberalnaslobodazapoiinje s gospodarstvom: slobodna,
slobodu.Stotu ostaieza iovjeka, koji nije rodeni stvorenkao niiim ograniCena igra, utakmicaizoliranihatoma,ukljue-
apsolutniindividuum,nego svoju posebnostmoZeozbiljiti
enih u proizvodnjui trgovinu,trebalabi nuZnodovestido
samo u organskoj, solidarnojzajedniciprimjerenojljudskoj
najracionalnijegporetkaopie koristi.Umjestoiasti i ljepote,
naravi,u nacionalnoidrZavi?. U suverenoji slobodnoidrZavi
liberalizam nudipukigospodarski profit(LouisRougier). Neka
- jer nakonHegela,ako vei ne prije,znademoda je upravo
svatkoiini Stohoie, i nekasveide svojimtijekom.Slobodno
drZava, i samodrlava,medijautentiineslobodeza ljude. poduzetniStvo,
' . , r ' r ' , ' : : , rfr l l l i ; i ; f ' a
slobodnotrZiste:pred profitom,tom jedinom
Da liberalizam nemaosjetilazadrZavu,vidimoi po njegovoj svetinjom,padaju granice Bozjih naroda i drtava. Dobro
nesposobnosti za stvaranjepredocbeneprijatelja.Liberali- shvaieniindividualistiikiegoizamtrebaobi uroditi najdje-
zam i teroristetretira kao puke kr5iteljezakona: promatra lotvornijimaltruizmom.Ali - sebiinostuvijek rada samo
i h p r a v n o ,p a i m o r a l n o ,a l i n i k a k oi p o l i t i e k i .U p o l i t i c i sebiinost,a obijesniliberalnikapitalizam,uz plutokraciju,
liberalne zna za neprijatelja, nego,u skrajnjemsluiaju,tek rada krize, ekonomskekao i ekoloSke,do te mjere da nam
za protivnika.A od CarlaSchmittanauiili smo da je upravo je u meduvremenuvei dobranougrozioi sam opstanakna
neprijatelj odrednicapolitiikoga,dakleonogaStoima poslas Zemlji,rijekenam pretvoriviiu kanalizaciju, zraku plinsku
politejom,s drZavom. komoru,a iitav nai Zivotniprostoru zatrovanosmetli5te.
Povodnjiibujice, legei suSe,tajfuni,ozonskerupe,potpuni
eovjek ne Zivi samoo kruhu.Jest,Zivi on i od igara,ali ni to poremeiajmakroklimatskog - to je liberalizam.
ravnovjesja
nije sve. Nije dostatnoda drlava iovjeku-pojedincuosigura
puki Zivotniopstanakuz stanovitumjeruugode.DrZavamora Da nije bilo grubosti, okrutnosti, nepravde prvotnog,
ljude povezivati,mora narodorganizirati, mobilizirati,mora ljudoZderskog liberalnogkapitalizma,svakakobi nam bila
ga bodritina velikadjela,uzdizatiga nad ispraznutrivijalnost uStedenai reakcija u vidu socijalistiCko-komunistiikog
pukog vegetiranja, na vi5u razinu Bitka. Liberalizam to ne pokreta,koji je nakonrevolucionarnog osvajanjavlastiu XX

40 4l
stoljeiu desetljeiimazagoriavao- ali i okoniavao - Zivot
dobromdjelu ljudskogaroda.Stovi5e, sam je liberalizamu
svojimtemeljimadubokosrodanmarksizmu. Oba korijeneu
teroristiikoj,plebejskojFrancuskojrevoluciji.Oba, ovakoili
onako,vjerujuu slobodukao kategoriju povijesti,a ne vjeC-
nogaduha. Oba su, doduSena raznenaiine, protiv drZave,
oba su dakleproZeta protupolitiikimafektom.Oba,napokon,
sukladnotomevjerujuu primatekonomijenad politikom,te
izgradujuosebujnikult ekonomskoga: egzaltiranaindustri-
jalizacijakapitalistiikogZapadai kvazireligioznaidolatrija
strojnetehnike,traktorai kombajnana komunistiikomlstoku
- plodsu istogaduhamaterijalizma, pozitivizma,utilitarizma
iekonomizma.
Svakako,u stvarnosti je obratno:politika ima primat nad
modela-
gospodarstvom. Ta vei i samodabirgospodarskoga
bio on trZi5ni,
drZavno-planski - je
ili nekitreii stvar politieke
odluke.
XVI.LIBERALIZMU
N|STANUESVETO
ApsolutniprimatStoga on pridajeekonomskom, pokazuje
da liberalizmunijestalodo vi5ihduhovnihvrednota. O tomu
svjedotei filozofskikorijeniliberalizma:povrSno racionalisti-
iko prosvjetiteljstvokojeje kumovaloi Revolucijii modernoj
demokracijii njezinu blizancu liberalizmu;pozitivistiiko
nijekanjesveganadosjetilnog, nadmaterijalnog, duhovnog;
etika koristii sreie Stoveiega broja izoliranih pojedinaca;
napokon,masonsko, deistickopriznavanje "velikogsvjetskog
arhitekta",koji je, medutim,odmahnakonStvaranja iznena-
da izgubio zanimanjeza svoje Stvorenje, prepustivSiga na
milosti nemilostvlastituusudu.Liberalizam ne zna i ne Zeli
znati o Bogu,kao Stovjeruje da se ni Boga Stvoriteljane
tiiu svijeti iovjek. Liberalizam iak nije, poput marksizma,
42
ni ateizam,jer liberalizamni u Sto nije kadar vjerovati,pa
tako ni u BoZjenepostojanje. Liberalizam je agnosticizam,
skepticizam,indiferentizam. Njemu ni do iega nije stalo,
osim do osobne,privatne,malogradanske sreiice.Ne drZi
do Boga,jednako kao Sto ne drZi ni do drZavei nacije,do
univerzalnih,neupitnih vrednota,do iasti i dostojanstva.
Liberalizmunemasvetinjedo profita,uz njeganemamjesta
za drugebogove.BogProfitne zna za granice,jerne dopu5ta
da ga i5tazaustaviu njegovojekspanziji.zato je suvremeni
liberalizam,kao drugolice parlamentarne demokracije,naj-
veci neprijateljnacijai nacionalnihdrzava:njimasu granice
jamstvoopstanka.
XVII. PRAVNADRZAVANUE
ISTO5TO I PRAVEDNADRZAVA
Liberalno-demokratska drzavasebe ne reklamirakao jaku
i moinu, niti kao nacionalnu;toga se stidi i to ne ie; ali
je zato silno ponosnana svoje svojstvo,,pravne,,drlave.
l)
njoj ne vladajumuZevi,ljudi, vode, nego- ustavi zakoni.
Takose,protoliberalno, nastupalo vec i protivtradicionalnih
monarhija,"apsolutnih"monarhija.Valjalo je samovolju
kraljevazauzdatibranama,takozvanimustavima. Ali, uvijek
je beskrajnopodno5ljivijavlast,pa i samovlade,
osoba, Zivih,
nesavrSenih ljudi, a osobitoonih mudrih(s kakvimaraiuna
Platon,kao i K'ung Fu-tse),negoli nomokracija_ diktatura,
tiranija mrtvih, hladnih, krutih, neumoljivih papirnatih
paragrafa. Na one prvese,ako su i despoti,tirani, joi i moZe
utjecati,moZe im se, ako ni5tadrugo, izmoliti milost; ovi
d r u g ig l u h is u i n e p o t k u p l j i v i .
Ustavje uvijekzahvatmehaniikogau organskotkivo nacije
i drZave.on unosihladneshemeu Zivusubstancu nacional-
nogabiia. Ali, liberalnidemokratisamomeustavupripisuju
nekiosobiti,samostalniZivot,tumaiega kaoknjigusasedam
43
peiata,kao da bi on u sebisadrZao joS i nekeneotkrivene,
misteriozne tajne,neistraZena dubokaznaeenjasmjeStena u nije svatkomogaonekaZnjenonapisatii u svijetodaslatiSto
njegapo kakvojsili vi5egareda,mimo onogaStoje u njega
(u njegovo"slovo" i "duh") vei unio sam birokratski zako-
nodavac.Jedanpatriotski socijal-demokrat, je
kakav bio prvi
njemaikipredsjednik FriedrichEbert,joSje imaoosjetilaza
ispraznost ustavnogprenemaganja: ako bi, reie, moraobirati
izmeduustavai Njemaike,odlutio bi se za - Njemaiku.I
doista,postojenarodnii Bozjizakonikojistojeiznadonih Sto
ju je sroeio slueajnistranaikizakonodavac.
Drlava mora biti nacionalna,ponosnai dostojanstvena,
morase okruZitisveianimsimbolima,mora biti u dosluhus
transcendenciiom, mora uzdizatisvoj narod,iiniti ga boljim
i jaiim. To se ne postiZeustavom.Nedostatnoje da drZava
tek bude "pravna",da se u njoj Stujeljudski,u svakodoba
promjenjivizakon.Zakon,kolikogod bio potrebani hvale-
vrijedan,ne smijepostatifetiS.On ne smije i ne moZebiti
iznadonih koji su ga stvorili.A drZavamora biti pravedna.
U njezinusetrajanjuuvijekjavljajusituacijeu kojimavoda,
iz porivaza viSompravdom,iz odgovornosti za sudbinsk'
mu povjereninarod,moraposegnuti za smionim,muZevnim
odlukama,ako one i nemajuizravnoformalnopokriie u
"slovu" i "duhu" trenutainovladajuiegpozitivnogzakono-
davstva.Tek je takva drZavaotac i majka, kola iz koje ne
moZemo,du5anaSeduSe,okvir i jamacorganske zajednice
ljudi koji sudbinskispadajuskupa.Jeftinaliberalna"pravna
d(iava" pakkarikatura je i degeneracija
drZave.
XVIII.SLOBODNITISAK
NUESLOBODAN
Za slobodomtiskagalamesamooni koji je hoie zloporabiti
- kaZeCoethe.Postojala su vremenabez "slobodnog tiska",
bez tiska uopie, i tko nam daje pravo ustvrditikako su bila
44
nesretnijaod na5ega? U poietkubilo je jo5 licencii cenzura,
mu drago,a za nedopusteno objavljivanjeknjigepod kraljem
Henrijemll u Francuskoj poslijeje (1725)
se iSlona strati5te.
kaznazamijenjenakaznomsramnogLiga,vezanjemza sra-
mni stup,robijanjemna galiji. Postojala je jo5 odgovornost za
je
tiskanurijee,iova imalateZinu.No, masonska revolucijaiz
1789slobodutiskasvrstala je medusvojenedodirljive sveti-
nje.Liberalna demokracija sveje uiinilajeftinim,dostupnimi
dopuStenim, pa takoi nieimograniienodivljanje,,slobodnog
tiska".On smijemanje-viSe nekaZnjeno lagatii obmanjivati,
Siritialarmantne vijesti,manipuliratii indoktrinirati,
vrijedati
i klevetati,uniStavatiugled poStenimgradanima,osudivati
osumnjiienike prije svakogasuda, trovati narod neiudo_
rednimsadrZinama, huSkatiga na blud, sablaznitimladez,
stvaratilaZnepotrebe,poticati kriva uvjerenja,izrugivatise
vlasti,odavatidrZavnei vojne tajne,smjenjivatii instarirati
vladavinepo nalogui po ukusuglobokratskih gospodara.
slobodnimedijizapravo su posvekontrolirani. Ako izanjih ne
stojikakavstranaikicentralnikomitet,ondastojikapitalistiiki
vlasnik,financijerzainteresiran
za svoj profit,zbog kojegase
ropskipokoravaduhu vremena,ili stoje,,neprofitne,,, ,,nevla_
dine" udruge u izravnojsluZbi globalnejudeo-masonske
kozmokracije.Jedanod prominentnihpredstavnikamoder-
nogZurnalizma, JohnSwinton,to je dobroshvatio:,,Kakveli
glupostinazdravljatislobodnomtisku!?Mi smo interektuarne
prostitutke.".
Neobuzdani, razulareni,Saroliki pluralitet mnijenja Sto
ga donosi "slobodnitisak" nije isto 5to i sluZbaistinitom
mi5ljenju,istini,kojaje samojedna.Valnijaje ,,dobraprita,,
od istine,priznajejedan od velemagova,,slobodnogtiska,,,
William RandolphHearst.Slobodni mediji najveiim su
dijelommediji zla, oni ostvarujui ujednopromiiu slobodu
45
za zlo. No prava sloboda obitava samo tamo gdje je istina: laZnestatistikei ankete,prijevarninaslovibez pokriia u
lstinaie vas osloboditi. tekstu,krivi naglasci, preSucivanja,blokiranjaistine,inflacija
komentarai kolumni,mudrovanja,dopisa- eto himbenog,
virtualnog,obmanjivaikogsvijeta demokratskihopiila.
XIX.ZLOEIN Tu, napokon,spadai kljuenasmicalica,kojom se iitavo to
TISKA
DEMOKRATSKOG nametljivo objavljenomnijenjeprodajekao tzv. javno mni-
jenje. Opiila su "opinion makers"(Meinungsmacher), ona
Tisaki drugaopiila na liberalno-demokratskom suZapadujoS "stvarajumi5ljenje",kao Stosu ga nekoi stvaralesveteknjige
mnogopodlijiod svojihsuparnika na negdainjemkomunisti- i sveienici, filozofi,ideolozi.Na mjestoproroka i mudraca
tkom lstoku:kakonetkoreie, "Pravda"ie slobodnijanegoli stupioje Zurnalist,njemuje namijenjenposaoproizvodnje
"New YorkTimes".Prva,naime,donosiotvorenupropagan- svjetonazora. No nikadase nije manjemislilo,i nikadanije
du, dakako,sa svim lalima, poluistinama i pre5ucivanjima,
bilo toliko"miSljenja", kao u ovo vrijememediokracije.
pretjeravanjima, umanjivanjima i smicalicama Stou nju spa-
je
daiu.Ali, metodologija takvoga glasilasvakome prozirna,i Sveje to samodio bijedezapadnihtiskovina,koje svojom
on mu prilazis duZnimnepovjerenjem. je
Posve neStodrugo naravinisu predodredene ni za slobodu,niti za istinu,nego
kada se velike,globalnepodvaleprezentiraju u himbenom za zaludivanje,manipulacijui profit. I za odgajanjenovih
oblieiuslobodei istine."Pravda" neuvjerljivotvrdi kakopiSe pokornikai podanika,konformistai oportunista,nesamostal-
"istinu"(Stonjezinnaslovi znaii). "New YorkTimes"to ne nih marioneta- koji sadasvojsvjetonazorcrpeiz nedodirrjivih
tvrdi,negosvojimnaiinom stvarauvjerljivdojamda je tako. opiila, kao Stosu ga, u bolja vremena,crpili iz naukavjere
Prijevaraje, oiito, mnogodubljai djelotvornija. i sveieniike poduke,iz umne rijedi misliteljai duhovnin
"slobodni tisak" mnogo je opSirniji,brbljiviji od onog autoritetauopie.
"neslobodnog", mediji opienito neprestance "diskutiraju",
- Ovakav profil zapadnihmedija,ta cyberdemokracija, kako
"debatiraju", "dijalogiziraju", ali velika veiina sadrZina5to
je nazivljeSartori,i koja,da bi opstala,mora,premarijeiima
je
ih donoseproizvedena za makulaturu, za smetliSte. Por-
Poppera,nadziratiTV - stvorilaje i tip suvremenognovinara.
nografski prilozisvihZanrovai stupnjeva, vijestis pornoidne
slike za zasie- Njemutakodernijestaloni do slobode,niti do istinei pravde.
"estrade",iz svijetadvojbenezabave,Sarene
niti prostotu,Sopanjenajdetaljnijim izvjeSiimas bezbrojnih Nisuto nepogrjeSivi, poSteni,dobrohotniljudi,kakoje sklona
Sportskihnatjecanja,kojim se kod posveneSportskih konzu- vjerovatinjihova klijentela.Oni su povrini, nenaobraZeni,
menatastvaraneizljeiivaovisnost o tim, ponajveima posve drski, nametljivi,podli proizvodaciprofita,zaradujuii na
irelevantnimigrarijama;nadalje, pseudoezoterika kojom tudim nevoljamaza sebe i za svoje gazde.Novinar koji se
se ponosnisuvremenik"racionalistiikoga" vijeka modelira ogrije5io pravila svogaobrta, te se usudi biti iastan i isti_
u roba najprizemnijegpraznovjeria;isprazne senzacije, noljubiv,pa se jo5 odvaZii otvorenonapadati,raskrinkavati
jeftine provokacije,zalosnispektakli,intimne indiskrecije, fiberalno-demokratski ustroj,a zauzimalise za nepatvorenu
inscenirani skandali,naruieneklevetniikekampanje,osude -
slobodu nacionalnui osobnu,stvaralaikui spasonosnu -u
osumnjiienikaprije suda, selektivnei laZne informacije, uvjetima"slobodnogtiska" moZdace i izazvatizavrijedene

46 47
simpatijemalogabrojakoji ga budeprepoznao,
ali zasigurno
ne ie biti uspjeSan
novinar.
XX. UZURPATORSKA
"CTTvRTAVLAST/
Liberalno-demokratski poredci, sukladno nauku staroga
gurua RevolucijeMontesquieua, poiivaju na takozvanoj
"trodiobivlasti":na zakonodavnu (parlament), izvrSnu (vlada)
i sudsku(sudovi)vlast,koje se medusobnoimaju nadziratii
koiiti kakose nijednane bi osililai poiinila zloporabu.Sve
se tri klasiinevlasti,premaslovuvjere,demokratski legitimi-
raju Izv. "slobodnimizborima".Smije se, zacijelo,dvojiti u
takvu legitimaciju, kakoiemo slijedomovih naSihpoglavlja
jo5 podrobnopodkrijepiti.Ne moZese, naime,ustvrditida
"slobodnimediji"zapadnjaikihdru5tava imajuikakvudemo-
kratskulegitimaciju.Njihovevlasnike,urednikei novinare
nitko, ni na kakvimizborima,nije birao i izabrao.Pa ipak,
oni, prema svojoj samosvijesti, prema preSutnompristanku
klijentele,napokon,premazbiljskimuiincima svojegadje-
lovanja,predstavljaju jedanosobitisegmentpolitiekevlasti.
Oni usadujucitateljskim masamapolitiike stavove,huSkaju
ih na odredenitip politiikogpona5anja, manipuliraju stavo-
vima, aranlirajuizbore,smjenjuju,ru5ei postavljajuvlade.
Ucjenjujeih se i podmiiuje,upravokao i politieare. Oni su
uistinu"ietvrtavlast"(premdabi ih se,premautjecajuStosu
ga zadobiliu parlamentarnoj demokraciji,moglosmjestitii
na nekoviSemjesto),unatoi okolnostida takvune predvidaju
ustavi zakoni.Oni su,Stovi5e, nedodirljivi:jao politiiarukoji
ih napadne,koji im osporinepisane ovlasti;jao onome,koji
se na dsrkonovinarevopitanjeusudisamosvjesno uzvratiti,
pa joSi poviSenim tonom!
Zurnalistiikakastauzvratitie ovoj argumentacijikako je
njezin posao itekakodemokratski legitimiran.Neka odluti
48
trZi5te- kaZuoni. Ali trZistefunkcionirapo zakonunovcai
manipulacije. Kupovatie se listkoji selukavopredstavlja kao
vrijedankupnje,ne onaj neuglednijikojemuje do istinitih
informacijai pravednihkomentara.Prije nego Sto narod
kupnjom novine legitimira,one su ga vei indoktrinirale.
lstotako, uostalom,kao Stozavedenibirai bira krivog,lo5eg
politieara,tako i zavedenieitatelieita krive,lo5enovine(tim
viSeStou praviludobrih ionakonemana pretek).Legitimi-
rani (manipuliranom) "demokratskom" voljom ili ne, pak,
"slobodni mediji", smatrajuii da su s politiekomvla5iu
ujednouzurpiralii sva prava,ne Zele znatiza odgovarajuie
duZnosti,i gotovosu slobodniod svakeodgovornosti. Novine
ne podlijeZunaknadnomsudu "javnosli",ne kaZnjavaih se
nekupovanjem, nego ih se, nepo5tene i laZljive,svejednoi
daljeupornoi ustrajnokonzumira.
XXI.CEMU
SLOBODATISKA?
Liberalna demokracija zagovaai provodiapsolutnuslobodu
tiska,noSenaprosvjetiteljskom predrasudom o dobromiovje-
ku kojije istinoljubiv,
koji ne zlorabisvojuslobodu,napokon,
koji vjerujeu snaguargumenata, zajamienusnagomiistoga
razuma.No, ako i ostavimopostraniove iluzije,apsolutna
slobodatiska ne moZe biti cilj po sebi. Bitno je ono 5to se
piSe,Stose objavljuje,bitno je da ono bude usuglaienos
temeljnimvrednotamaBogai nacije,istinei pravde,dobrog
ukusai javnogiudoreda. Hoie li tisakStovatiove vrednote,
tad ne moZe biti neograniienoformalnoslobodan.Zdrava
vremenatu samooievidnost nisudovodilau pitanje.Sloboda
tiska nije bila nedodirljivasvetinjana 5tetusvih istinskih
svetinja.Novine,knjigese cenzuriralo, zabranjivalo,palilo-
uimevi5ihvrednota.Nije poZeljnaapstraktna slobodaobjave
mnijenja,negostvarnaslobodami5ljenja.Potrebnojeozratje
49
u kojemuistinskeidejeimaju izgledana relevantniutjecaj.To
ozratje nije ozraije "slobodetiska",naprotiv.
Radiobrane"slobodetiska"izumljenoje i mitoloSko "pravo
javnostina informiranje".Ovdje je sve laZ:i pravo,i javnost,
a u pravilu i sama informacija.Pravona informiranjetrik
je koji, pothranjujuii bolesnu znalileliu, prodaje novine.
Javnost je tekfikcijademokratske ideologijei konstruktsocio-
loSkemetode.Nju iine razliiiti pojedinci,izloZenimedijskoj
dezinformacijii manipulaciji.eak i ako su istinite,neke
informacijeu stanovitomtrenutkumogu biti Stetnei stoga
suviSne.Zagovornicima"slobodetiska" stalo je, medutim,
do neiegadrugog.Oni su zaokupljeninaporomna destrui-
ranju etiiko-estetskih,vjerskihi poltiikih temeljaljudskoga
opstanka.Oni nastojepotaii rastbezakonja,anomije,kaosa
i pomutnje,kako bi se u tim uvjetimalak5erazorioautoritet
legitimnenarodnevlasti,te uspostavila vlastnad narodimai
protivnaroda.Takose "sloboda"medijakoristiza dokinuie
slobodenarodai nacionalnih drZava.
XXII.PRAVA
BEZDUZNOSTI
Ljudskapravajedna su od fikcija revolucionarnog frama-
sonskogprosvjetiteljstva. je
ldeja da postoje neka urodena,
naravna,neotudivapravasvakogapojedinogiovjeka. Ali,
pravo nije i ne moZe biti naravnakategorija.Narav moZe
temeljitifakticitet,ono Stojest,ali ne i normu,ono Stobi tek
trebalobiti. Pravokoje definiraono lto smijemoiiniti - ili
je sadrZinomproizvoljnog,ljudskogkodeksanormi,koji se
moZei krSitii mijenjatii poniStiti- ili je BoZji darkoji iovjek
ima ili nema- ili je, pak,predmetosvajanja: imamoona prava
kojasmo si samiizl>orili.Ni u jednomod tih slutajevapravo
nije sastavnicaljudskenaravi,kojabi seoiitovalavei samim
rodenjem,negopredmetpovijesne artikulacije i uzurpacije.
50
Liberalno-demokratska ideologijai idolatrijaljudskihprava,
nastalana tlu humanistiiko-ljudoljubnog sentimentalizma,
dosljednoizbjegavasvakigovor o ljudskimduZnostima. A
pravabez duZnostine moZe biti: Jer,zajednicaiskljuCivih
nositeljaprava,koji nisu ujednoobvezanitoino odredenim
i neotklonjivimduZnostima,moZe predstavljati tek sumu
i z o l i r a n i hi n d i v i d u a ,a n i k a k o i l j u d s k od r u S t v o .N e m a
prava bez duZnosti,kao Sto ne moZe biti ni slobodebez
odgovornosti. DuZnostipak imamopremaBogu,premasebi,
premabliznjem,premanaciji i drZavi,premaosiguravanju
i iuvanju tudih prava...Prosvjetiteljski zagovaranaljudska
pravane ukljuiujuupravopravaljudskihzajednica, nacija.A
pravopojedincane moZebiti zajamienoi provedenoizvan
pravanacijena samoodredenje, na nezavisnu drZavnost, na
slobodnirazvitak.Ljudskaprava,dakle,mimo ljudskihduz-
nostii nacionalnihprava,mogu se oiitovati samokao pravo
pojedincana posvema5nju izgubljenost, otudenost, samoiu
- samokao ubitainifetis,kao,u biti, neljudsko, ljudoZdersko
pravo.
xxilt. eovfEKNEMAPRAVA
KOfA Sr NE UZME
U bezbrojnimdosada5njimdeklaracijamamanje ili vi5e
posveienimpravimaiovjeka (od dokumentaMagna Charta
Libertatumiz 1215, preko papira Ameriike i Francuske
revolucije,pa do OpCedeklaracijeo ljudskimpravimaUjedi-
njenihnarodaiz 1948i susljednim dokumentima togaorgana
judeo-masonske kozmokracije),iz mnoStvazastupanihi
zahtjevanih pravamoZese saZimanjem izdvojititri temeljna
pravaljudskeosobe:pravonalivot, pravona slobodui pravo
na dostojanstvo.
Ali: Zivotje iovjeku podarioBog,i on mu ga moZei uzeti,u
iasu naravnesmrti,no i na svedrugenaiinekojimaljudijedni
5l
drugimaoduzimajuZivotu Boije ime (u ratu,u samoobrani,
smrtnomosudomzbog velezloiina...). Mi ne znamokoje su
koordinateBolje milosti,komeje On dodijelioZivot,a kome
nije. Neupitno i neporecivopravo na Zivot, dakle, Covjek
nema.lonakoje svakiZivotsmrtan,Zivot-na-smrt.
Sa slobodomstvartakodernije tako jednostavna. Sloboda
je metafiziikakategorija,svojstvokoje je iovjeku dano od
Bogatemeljemnjihovesliinosti.Ali, eovjeku stanjuPada
izigraoje BoZjedarove,izdao je nebeskuslobodui postao
je vi5estrukirob: rob svojih nagonai strasti,rob navikei kon-
formizma,rob tiranskihdru5tvovnihporedaka.Ako je iovjek
ponajveima(uziznimkuviSihsvojihprimjeraka, koji slobodu
u svomsrcunepokolebljivo iuvaju, kao i osobitih,graniinih
situacija,kroz koje se probija vjeCrrasvjetlostduha)izgubio
svojuslobodu,kakvogsmislaima sveeanomu proklamirati
pravona nju?
Dostojanstvoje, napokon,ne5toSto pripadasamo rijetkim
osobama,a mnoge ga naias dostignutek u zvjezdanim
trenutcimasvojegaZivota.Sveostaloje nedostojno, rutinsko
Zivotarenjebez ikakvevelieine,rangai vi5egsmisla.Ne treba
iovjeku stogajamditi "pravo na dostojanstvo",
negoga treba
odgajati,nukati,silitida se uzdignenad samasebe,i da tek
dostigneonu razinu ljudskogabitka, na kojoj je djelatno
dostojanstvouopcemoguce.
eovjeknemanikakvapravaakoih samneosvojii ne uzurpira,
a to ne ie biti kadarako vei u sebine iuva temeljviSeljud-
skosti:viSegaZivota,istinskeslobode,pravogadostojanstva
- temelj koji ujednomoZenositii ono 5toegalitaristickaide-
ologijasvimaljudimapripisujekao nekaurodena,neupitna
i neuniStiva"ljudskaprava".Danaspak na Zapadudovoditi
u pitanjesvetudogmuo "ljudskimpravima"znati doslovce
izazivativraga.Uistinuslobodnei dostojneduhove,pak, koji
Ziveu istini,ne bi ta neugodanimalosmjelapokolebati.
52
xxlv. LfUDSKAPRAVA
KAO SREDSTVO
UCfENE
"Ljudska prava" u liberalno-demokratskoj uporabi nisu
samo nadomjestakza zakriljalu mistiku i metafiziku.Ona
imaju i vrlo odredenu,trivijalnupolitiekusvrhu.Potaknuta
iz medunarodnih srediStamoii, pod vodstvomSjedinjenih
DrZavai njihovihjudeo-masonskih privjesaka, histerija"ljud-
je
skih prava"dobrodoSlo sredstvoza pritisaknad narodimai
ucjenjivanje njihovihsuverenihvlada:ako se ne pridrZavate
naSihnalogao provodenju"ljudskih prava",ne samo da
iemo vam uskratitisvaku potporu, nego iemo vas dotuii,
izopiiti iz zajednicenaroda. Kad god neka drZava-trtva
"novogasvjetskogporetka"pokaZevolju za samostalno5iu
i neovisno5iu,poine joj se zanovijetatio kr5enju"ljudskih
prava"u njoj. Time se nastojipostiii viSestruki udinak: (a)
prisilitidotitnu zemljuda prihvatii primijenimjerilai navade
gospodara svijeta,USA,koji time nastojiostvaritihegemoniju
nametnutih zapadnjaikihvrednotanad ostatkomsvijeta;(b)
iznutraoslabititu zemlju,kao Stose svakazemljaslabikada
prihvatimodel parlamentarne liberal-demokracije, i time se
odrekneprednostiautoritetai hijerarhije,strogestegei dje-
lotvornevladavinekojaje u stanjudonositimuZevneodluke.
umjestoda u beskrajvodi besplodne razgovore; (c) uiiniti je
ucjenjivom, je, optuZitiza svakisluiaj stvarnog
kriminalizirati
ili toboznjegkr5enjanametnutih joj kriterijai pravilaigre.
Na taj naiin toboZnja"ljudska prava" postaju uiinkovito
sredstvou uspostavipravajaieg, u provodenjudosadjoS
nevidenehegemonijenad svijetom,Stoje predstavljaameri-
cka nadvladauz pripomoi pridruZenihjoj judeo-masonskih
srediSta,ispostavai podruZnica.A osobitu potporu ta
kampanjauliva iz bivSih komunistiikih drlava, eiii su
53
pokornici i klimavci,bez ikakvih problema,dojuieraSnju mi je Platon,ali mi je draia istina.I mi bismomogli kazati:
ortodoksijuprekonoc zamijenili
marksistiiko-lenlinistiiku tolerancijaje moZdadobra, ali je zasigurnood nje bolja
novom, liberalno-demokratskom. Clede Amerike,suviSno istina. lstinaje pak netolerantna,s njom nemanagadanja i
je ovdje posebnoi naglaSavatida ona samaponajviSe kr5i pogadanja. S njom nemaSale.
upravoona "ljudskaprava",Stoih nesmiljenonastojiusaditi
A naSese vrijemes njom itekakoSali.Ono se vi5egotovo
ostatkuglobusa.
uopie i ne pita je li koji nauk istinit,negoga prihvaia"kao
da" jest,iz zabave,obijesti,prihvaiajuiiujednoi "istinitost"
XXV.KRITIKAEISTE onih suparnidkih nauka.Takosu danas,navlastito u ozraiju
postmoderneeklektikei New Age-a,sve moguie religije i
TOLERANCUE filozofije,znanostjednakokao i okultizam,zadobilisvojstvo
istine,i upravostogaje samaistinaizgubilarang,nigdjeje se
Pod utjecajemVoltairea i Lessinga,te uopie masonsko-
vi5eneupitnoi neporecivo ne nalazi,i vodeieduhovnesilni-
liberalneideologije,iiji je praotacbio glasovitiErazmo
ce epohepostalesu spramnje savr5eno ravnoduSne. (Samou
Rotterdamski, veliki meStartolerancije(doduSene i prema
- a uz zdu5nupotporudobranomasonizirane politicinematolerancije; tu moravladatidemokratska dogma
Papii Lutheru)
i praksa,kao univerzalni okvir tolerancijeu svim preostalim
postkoncilske Katoliikecrkve - jednom je od nedodirljivih
podruijima.)
svetinja na5egavremena postala tolerancija. Nije iudo
da je promiiu i Ujedinjeninarodi,kao jedna od vodeiih Zato se stvar istine prepustilodebati, diskusiji,dijalogu,
masonskihorganizacijanaiegasvijeta:godinu 1995 iak su umjestounutarnjojevidenciji,intuiciji,argumentu.Nameie
proglasili"godinomtolerancije". Tolerancija, medutim,pro- se uvjerenjepo kojemuje istinastvardogovora,razgovora,
istjeceiz relativistiikog, agnostickog duha,kojemuje strana premdaupravoon zamagljujei ugroZavaistinu:nju uvijek
svakaevrstai pouzdanaistina.Nikolaj Berdajevpokazaoje osvajasamopojedinac, "samojedanstiZenacilj", veliapostol
kako tolerantanmoZebiti samoonaj kojemudo istinenije Pavao.Usto, upravopropovjedniciCistogdijaloga,kao puta
ni stalo. TradicionalnopoStovanje premadrugojosobi,pa i istini,u demokracijinesmetanovodesvojustrajnimonolog,i
premanjezinimuvjerenjima, nijeiskljuiivalosvijesto potrebi teSkoonomekoji ga dovedeu pitanje.
da se dostignejedna, neupitna,opieobvezujucaistina.
Namjestotoga poStovanja,sada je stupio tupi i pogubni Suprotnoopienitu dojmu, iista tolerancijanije izraz po5to-
liberalnipermisivizam i indiferentizam: sveje dopuSteno, sve vanja,negoprijeziraspramosobedrugoga,ona je znakfari-
valjaprihvaiati,jer niStanije sveto.To je podetakkrajasviju zejskepristojnosti,koja drugomeuskraiujerespekt,buduii
: o l e r a n c i jia n e m o i s u s i n o n i m iv, e l i E m i lC i o r a n .
k o n a c aT da se sno5ljivoodnosipremanjegovojlaii i zabludi,umjesto
Moi ide uz netoleranciju, te i crkveniotac Augustinuvida i da ga obzirnoi odgovornopoudi.Stogai Coethene propuita
priznajekakodrZavaima pravo, pa i duZnost,ljude prisilja- zamijetitikakopukasnoSljivost zapravonije niStadrugodoli
vati na dobro.U bitnimse stvarimamoramoslagati,miSljaSe - uvrjeda.- Umjestotolerancije,uputnoje drugogaiovjeka,
on, tu nematolerancije.Da je istinavaZnijaod snoSljivosti, to uvjerenje,narod,rasu- Stovati,razumjeti,prihvatiti,a ujedno,
izriie i Aristotelu poznatomdiktumuo svomeueitelju:Drag premaprigodama, s punim uvaZavanjem i odbaciti,suzbiti,

54 JJ
 je
poraziti.Napokon,iskazatimilosrdei oprostvi5estruko demokratmorao suoiiti s pitanjemo vlastituprotuslovlju:
pukutoleranciju.
ljudskijenegolioCitovati (a)po naravisvojeideologije,on moradopustitilegitimnost
i posveneometanodjelovanjesvakepolitiekeideologije(i
No, eto paradoksa: oni isti liberali,koji su tolerancijuispisali svakeduhovne orijentacijeuopie); (b) kao liberal, trebao
na svoj barjakkao jednu od najveiihsvetinja,selektivno su,
- bi progonitii ruSitisva druga stajaliSta,
i veselitise njihovoj
ograniieno tolerantni,Stovi5e, represivno su sno5ljivi da propasti.Taj smo paradoksnaieli u prethodnompoglavlju,
uporabimoizricai jednog od ljeviiarskih krititara liberalne
spomenuvSi Popperovnaputakda ne bi trebalotolerirationo
demokracije, glasovitog doktoraMarcusea'(Na tom se tragu stosamonijetolerantno.
nalazii slovenskifilozofSlavojZiZek,kada u multikulturali-
i vidi tek rasistiiko-kolonijal
stiikoj tolerancij istiiku bahatost Doiim su neke prijainje ideologijegrijeh vidjele u tome
medunarodnog kapitala spram "urodenika" i njihovelokalne da se nastupai govori protiv sluZbene"istine", u razdoblju
kulture.)Drugi ljeviiarski 8uru, liberal Sir Karl Popper, liberalizma najveiife grijehgovoritiistinu,jer to vrijedaone
zagovaranetolerancijuprema protivnicimatolerancije.U koji je ne priznaju,vrijedaagnostike, relativiste i pluraliste.
posljedkuispadada liberalitrpesamoliberale,a ostalisu tek Liberalizamu svojoj nutrini uopie nije "liberalan",on je
zabludjeliglupanii zloiinci, koje valja liberalnoostracirati, skupdogmi nedodirljivijihnegoliStosu one konzervativne,
kako bi pravovjerniliberali bili oslobodeninjihovazano- skrajnjelijeve,ili pak korjenitodesne.On ie molda,privre-
vijetanja,te sami u miru mogli uZivatisvoju bezgraniinu meno i poloviino, dopustitida se zaiuje i neliberalniglas,
liberalnuslobodui snoSliivost. ali ie ga u istomdahuproglasitiporukomludilai zloiina,te
ie tako neliberalna porukaotiii u vjetar.Autoritarnisustavi
I zakraj,jednamudrarijei kriianskogateologa,s univerzal- XX stoljeia.jo5su ozbiljnouzimalisvojeprotivnikekadasu
nom porukomo zamkamatolerancije:Katoliekacrkvaje u ih proganjalii zatvarali;liberalizamnastojiod njih uiiniti
zato Stovjeruje,a u praksipopustljiva
teoriji nepopustljiva budale.
zatoStoljubi.Njezinisu protivnici(iitaj: liberalnidemokrati!)
zatoStone vjeruju,a u praksiokrutnizato
u teorijitolerantni ViSenegosvi drugiporetci,liberalizamne podnosislobodnog
Stone ljube. iovjeka koji misli vlastitomglavom, neovisno,po savjesti,
bez predrasuda,intelektualnopoSteno, nespremanna
oportunistiikekompromisei konformistiikopokoravanje
XXVI.LIBERALNI duhu vremena,slijedeii samo duhovne razlogei vlastita
TOTALITARIZAM uvjerenja.Liberalizam, osim toga,iitav niz tema tabuizira,
i prekrSajtabua sankcionirapre5ucivanjem onoga koji ga
Liberalnaje tolerancijaselektivna, i represivna.
restriktivna je poiinio, uskratomobjavenjegovihspisa,cenzuriranjem,
No, i iitav je liberalizam,protivno svojim uvjeravanjima, marginaliziranjem, ismijavanjem,nekompetentnom kritikom,
jedna iznimnototalitarnateorija,i tiranska,paeeteroristiika kampanjama klevetai laZi.Liberalizam,kaotoboZnjaSkolai
praksa.Tek kao asocijacijamoZe nam ovdje posluZitistav platforma slobode,nije kadarprihvatitini pouzdanerezultate
liberalnogapatrijarhaMilla da je despotizamu barbarskim prirodnihznanosti,ako se kose s njegovimpredrasudama:
zajednicamaopravdan.Svaki bi s€, medutim, liberalni tako, primjerice,tko god se, posve legitimnoi bez ikakvih

56 57
 medu preostatak obzirai autoriteta.On iovjeku-pojedincubezizni-
primisli,upusti u prouiavanjeposebnostii razlika
kao mno jamii ispunjenjesvih njegovihsebienihsvrha,laZnih
ljudskimrasama,u liberalnimie reZimimabiti otpisan prohtjevai nastranihhirova.On pacificiraljudskunarav,
ne bi smjelo
"faSist"ili "nacist",baSkao da se io toj temi bordeliziramanire.Provodinacional-mazohistiiko nijekanje
slobodnoistraZivati i razmiSljati'
etniikesamobitnosti naroda, utapajuii ih u jednoliini svjetski
liberalnog
Prvosveienicidemokratskogterora, pronositelji kolektiv pod komandom kozmopolitske judeo-masonske
totalitarizma, inkvizitoriljudskihprava'lapostolislobodnih i n t e r n a c i o n a li en j e z i n i hi z v r 5 n i ho r g a n an a i e l u s U S A .
r"iiiu, njeZni i licemjeinizastupniciliberal-demokratske Napokon,novom snagomnastavljasvoju staru kampanju
diktaiure- predstavljaju danasnajvecupogibeljza opstanak protivdrZave,zagovarajuci tzv. "minimalnudrLavu"
u njegovoj
ilrdrkog" roda u njegovimbogodanimuvjetima'
svi zdravi' liberalizmom
iaznolifosti i sloboJi. Stoga se
nupoLunr"ni narodinaSega svijetamorajupovezati'udruZiti' xxvtIt.LUEVOUBERATNI
jaram Sto ga poznaje ANTIFASIZAM
i zbaciti sa svojih pleca taj najveii
svietskaPovijest.

Lijevi se liberalizam,premda ga toliko toga razliku.ieod

xxvll.LuEvl rigidnog komunistiikog poretka, nikada ne izja5njava
LIBERALIZAM protiv nepodop5tina povezanihs dugotrajnom,utopijsko-
teroristiekom vladavinomkomunizma.To Ze5ienapadaon
liberalizam
S drugom polovicomXX stoljeca,demokratski faiizam,ali manjeu njegovustvarnom,povijesnomobliku,
pojavom niza
postaft osobitoagresivan'Povezanoie to s a mnogoviSeu nerijetkoposvene-fa5istiikom oblieju svojih
emancipatornih i ljevicarskihpokreta(bitnici' hipici' sub- ideoloikihi politiekihprotivnika,
koje nastojidiskvalificirati
kulurne mlade5keskupine,Nova Lievica'Sezdesetosma5i' uporabom izlizane,teoretskiispraZnjenefaSistiikeetikete.
neofeminizam,homoseksualna akcija' Lijevi liberalizamu tom sklopuapsolutizirahistoriografske
anarhokomunizam,
ekoloSki pokret lito ga je ljevica "otela" konzervativnoj verzijepobjednikall Svj.rata;unatoi slobodamakojetoboZe
"
desnici!1,pokret za osiobodenje Zivotinja"')' Liberalni zagovata,ogorieno se protivi slobodi istraZivanjai preispi-
individualizam i permisivizam krozsve su ove pokretedobili tivanja savezniikihdogmi, te, sukladnotome, nekritiino,
novi poticaj,sadizinui teme,produbilisu se i
radikalizirali' bespogovornoi bezostatnoprihvaia i primjenjuje naeela
koji mitolo5ke
Formiraose obuhvatni,lijevoliberalniduh vremena' religije"holokausta".
istovjetan s iinjenicom
ie, uz svojeuiinke, dobrimdijelom
suvremene dekadencije.
prava' Doiim
Lijevomliberalizmunikadadostaslobodai
neke granice morala
stariliberalizamipak joSzna baremza
i ukusa,tek lijevi li6eralizamprogla5ava sveopiu' niiim
sputanudopustivost. On je poduzeokonaino dotuii svaki
59
58
 S drugestrane,ne smijemospramdrugihrabiti,,govormrZ_
nje",pod kojim serazumijevei i neznatnopovi5enpolemiiki
ton. Timese nad ljudimauspostavlja emocionalna diktatura,
KOREKTNOST kojom se nastojisuzbitisvakizdraviotpor laZi i nepravdi,te
XXIX.POLITIEKA zavestipotpunointelektualno sivilo i mlakost,ravnoduSje i
I ZABRANA GOVORAMRzNfE pokorniiki konformizam,

k o m u n i z a m al i,j e v o l i b e r a ljnei d u h Na oba nadina,takvim dvostrukimogranieenjem slobodne

N a k o ns l o m ae u r o p s k i h
misli, terorom laZne kreposti nad duhom, ,,diktaturom
potpunoobuzeozapadnjaikeprostore(ukljuiujucii istoini,
dobrih"(KlausJ. Croth),Stitese od napadajai dovadanjau
"tranziciiski"dio Zapada),pokazujuii neumornuupornost pitanjesvi proizvodi(post)moderne nastranosti i izopake.U
. v r i j e m ek o m u n i z m aj,o 5 j e b i o n a
i u d a l i n j e m5 i r e n j u U praksito znacida se ne smijeizustitini rijec protivludorije
cijeni reakcionarnikonzervatizamkao brana ljeviiarskoj "homoseksualnih brakova",a iz javnih se prostoramoraju
(komunistiekoj i ujednoliberalnoj) agresiji;sadase on poka- uklanjativjerskeoznake,kako se ne bi povrijediliosjeCijl
zao suvisnimi "zastarjelim". Danasnji, dokra.ia "oslobodeni" ateistiikihsugradana.
Takose dogadada upravotradicionai-
ultraliberalizam, svojimzagovorom nesputane slobode i nije- ne vrednotestradajukao Zrtvelijevoliberalnenekorektnosti i
kaniemtemeljnihvrednota, poistovjetio ses agnostickim rela- mrlnje,Stosu ukljuieneu obranusuvremene dekadencije.
tivizmom.lzgubivsikorijenjeu istini,do skrajnosti naglaSava
staruliberalno-masonsku lozinku"tolerancije",snosljivosti:
ali ne premaljudskojosobi,negopremamnijenjima,uvje- xxx. LUEVOLTBERALNI
renjimai stilovimazivota.Kultradikalnesnosljivosti provodi ''FEINDBILD"
se usporednos odbacivanjemsvakogautoriteta.Jednaje od
posljedicai beskrajno, koliko i bezumno,javno debatiranje "Tolerantni" lijevi liberalizam posve otvoreno provodi
traganjeza najnekorektnije kampanjeprotivsvihsvojihneistomisljenika:
o svemui svaiemu,"dijalog".On obezvrijeduje
"faSista",
" reakcionara",,, konzervativaca,,,,,
istinomi osujeiujesvakuenergiiniju,muZevnijuodluku' rasista,,,,,
nacio_
nalista",povijesnihrevizionista, islamskih,,fundamentaIista,,,
Zahtjevtolerancijeu meduvremenuse raiva u dva jednako katolika,Hrvata,Nijemacaitd., itd. On, koji se prikazuje
sveta,zapravobitnosrodnai komplementrana pravila:"poli- kao platformaradikalnoga ljudoljublja,snosljivostii ljubavi.
tiiku korektnost",i zabranu"govoramrZnje". itekakouzgajapredoibu svojegavlastitogneprijatelja(Fein_
dbilcl).Toganeprijateljaon ne samoStoprepoznajeiopisuje,
S jedne strane,nikomese ne smijemozamjeriti,nikogane nego ga, zbiljskimterorom,nastojii prisilitina uzmak.A
smijemokritiziratiili povrijediti- negomoramokao apsolu- protivnik, neprijatelj,paie, smrtni neprijatelj lijevoga je
tnu vrednotuStovatin.iegovopravona posebnost, kakvagod liberalizmaonaj koji se usudujeuistinusloboino,'n"o"uirno
(Sto
ona bila,ni u iemu ga ne smijemodiskriminirati zapravo i.nepotkupljivomisliti,onaj koji postupapo savjesti,bez pre-
znaii da ga ne smijemoni definirati, odrediti),moramodakle drasuda, intelektualno po5teno,nespreman na oportunistiike
premanjemubiti "korektni". kompromise i konformistiiko podilaZenje ili eakpokoravanje

60 6l
duhu vremena.To je onaj koji slijedisamoduhovnerazloge Nisu to uvijek izravniprogoni(smrt,zatvor):lijevoliberalna
i iskrenauvjerenja, pa tinre- zloiina li! - dospijeva (i) protuli- hipokrizija vi5e voli metode preSuiivanja,uskraiivanja
b e r a l n i mz a k l i u i c i m a . pristupau javnost,neprimjetnogcenzuriranja,sustavnog
i marginaliziranja,praienog medijskom ridikulizacijom.
Svaka je epoha, naravno,imala svoje nonkonformiste LijevoliberalnireZimrazviojemetoduunutarnjeg ostracizma.
mueeniieijeje, imalaje svojuodgovarajuiuslikuduhovnog Zrtvukoja seiini pogibeljnomzbogvi5kasuverenepametine
protivnika(kvariteljamladeZi,poricateljadrzavnihpogova' izbacujese,doduSe,iz drZave,ali ju se proganjaiz javnosti,
Irivovjernika,reakcionarai klasnogneprijatelja'libertina' u vlastitenutrine,da ostaneneprimjetnai bezopasnaza
liberterai liberala). Ali ona nijepritomisticalazahtjevda je se
vladajuiiestablishment. Nepoiudnogase ismijavai karikira,
,n.lutr"beskrajnoslobodarskom i snosljivom.Lijevi liberali-
protuslovne porive:sveopiu podvrgavaga se nekompetentnoj i neargumentiranoj kritici,
zam,medutim,u sebisjedinjuje prepuSta ga se na milosti nemilostkampanjiulice,agresiji
aopurtiuott,i tiranskinadzornadmi5ljenjem' On iovjekaZeli
ima kleveta,objedai traieva.Proglasitie ga se,tako,bez dokaza
uij;"ti kao slobodno,razumnoi razboritostvorenje'koje
svijeti odredivati svoje pona5anje u i opravdanja, neprijateljem,
Spijunom, Stetoiinom,,,provoka-
auttnomno sagledavati
kontrolirai reglementira' manipulira torom",a da se nije ni pokuSalorazmotritinjegovuporuku.
nj"tu - a ipak-eovjeka
n j e g o u i mm i s l i m a i e i n i m a ,t u v i m u u g l a v u n e d o d i r l j i v u ReZimilijevogaliberalizma, ipak,raspolaZu i vrlo opipljivim
"istinu"i nameiemu tutoranadsavjest' metodama privodenja Zrtve pameti. Nepodobnauvjerenja
progonese i izravno,kao Stoje to bila praksai u drZavama
staljinske
xxxl.LUEVI despocije. NeposluSne
da (5tonije iinio ni komunizam).
seostavljabez poslai priho-
Danas,u velikimeuropskim
UNISTAVALfUDE
LTBERALIZAM drZavama (s iznimkominzularnei izolacionistiike Britanije),
- svatkotko se usudi dovestiu pitanjesakrosanktnu dogmu o
Kakoon to iini? Tiranski,teroristiikii totalitarno bas0nako broju ZrtavaprotuZidovskih mjera tijekom ll Svj. rata,moZe
kako pripisuiesvo.iimprotivnicima' Ali, diktaturaje lijevoga bitisudenpo represivnom paragrafu koji inkriminiranijekanje,
liberaiizma njeZnai licemjerna.On nasporobljava' stvarajuii
podcjenjivanje ili opravdavanje dotiinih Lrtava- pri Cemu
u nama iluziju da nam donosioslobodenje. Ponajprije,on
samliberalizam nijeie slobodumisljenja, tiskai znanstvenog
nameieodredeniskuptabu-tema, o kojimasenesmijeraspra-
istraZivanja. Ovdje,valja istaknuti,Caknije na djelu tradici-
vljati,jer o njimanije dopu5teno misliti.na naiin drugaeijiod
onalno liberal-demokratsko zakonodavstvo, koje je opcenito
piopi*nog. On, dakle,jedan tip mi5ljenjazapovijedakao progoniloraspirivanje vjerske,rasneili etniike mrZnje.Ovdje
irprauun,loeim drugi zabranjuje(napr'o kompleksutema se povlaitenouzimau zaititusamojedanodredeni,Zidovski
vezanihza ll Svj.tuiill o pitanjimarasizmai nacionalizma' etnikum.To znaii da, primjerice,u Njemaikoj nitko ne ie
i liberalizma itd')'Predvidenesu
napokon,samedemokracije odgovaratiako bi "zanijekao,omalovaZioili opravdao"LrIve
i sankcije:za pokornostnagrade, povlastice, druStveni status'
progoni' Stosu ih, tijekomspomenutoga ratai nakonnjega,podnijeli
a za krSenje tabuaizopienje i
s a m iN i j e m c i .

62 63
 Mehaniiku podjelu vlasti konzervativnije mislilacAdam
Mtjller usporedios hokus-pokusima Paracelzove alkemije.
Vlastje jedna,jedinstvenai organska.Dakako,u svakom
XXXII.LIBERALNA tipu politiikog ustroja,i onome koji ne provodidiobu vlasti,
DEMOKRACUARAZBUAVLAST postoji odredena razdioba kompetencijai odgovornosti;
segmenatai fragmenatadrZavnedjelatnosti.Svatkoobavlja
Nasuprotapsolutnimmonarhijamai diktaturama, liberalna svojuduZnost,ali se svi ti pojedinaeniposlovii koordiniraju,
demokracija - pozivajuiise na ideologaAmeriikei Francu- uskladuju,te podvrgavajuzajedniikoj,opienitoj, suverenoj
ske revolucije,Montesquieua (ne i na Rousseaua, kod kojeg drZavnojupravi. Djelotvorna,samosvjesna drZava,u kojoj
-
je nema) provoditzv. podjeluvlasti, njezinu trodiobu na' se moraodluiivati,ne moZesebidopustitianarhoidniluksus
kakorekosmo, zakonodavnu, izvrsnui sudskuvlast.Zamisao diobevlasti.Diobavlastiznaii razbijanjenarodai drZave,a
je pritom,da se onemoguiizloporabapojedinihod njih' Ali, time i sigurnumetodunjihovakonainogniStenja.
samaje ta trodiobazapravozloporaba: ona razbijadrZavno
U suvremenomparlamentarizmu trodioba vlasti osobito
jedinsivo (Hegel), dakako, uz sve ostale iimbenike razdora,
ne funkcioniravei i stoga,jer je monopolvlastiu rukama
ioji ionakodleluluu demokratskojdrZavi. Jer,jedinstvovlasti vladajuiestranke/ koalicije,te njezineposlu5ne,nesamo-
razbijasei razliiitimvidovimadecentralizacije i (kon)federa-
stalne produZeneruke - parlamentarne veiine. Nadalje,
lizacijedrZavnoga podruija,pokrajinskom i lokalnomsamo-
zakonodavnavlast daje zakonesudskoj,te ova vei i stoga
upravom,rastavljanjem donjegi gornjegdoma parlamenta, Dakle,trodiobavlastiniti je poZeljno,niti pak
nije neovisna.
davanjemSirokihovlastiraznoraznim nevladinimudrugama
ostvarivonacelopolitiekogaZivota.
i interesnim klikamaitd. Dodajmo tome i iimbenikestranai-
kog pluraliteta, skupinaza pritisak,privatnogsektora,naravne
u upravi...i dobit iemo Sarenu, mno- XXXIII.POLITIEKE
razdiobekompetencija
u kojima
STRANKE
gofiku slikurascjepkane vlastidemokratskih reZima,
reiena trodioba s jedne straneneizvodljiva(tri vrstevlasti RAZBUAfU NAROD
fe
medusobnose proZimaju), a s drugeviSestruko umnoZena
Politiakestranke,partije, nazvanesu tako prema latinskoj
do apsurda.(Stranaikompartikularizmu, pak, posvetit iemo
rijeii partes,dijelovi. Najveia je nevolja s polititkim
duZnupozornost u susljednim poglavljima') Uz spomenute tri
strankama,koje su pravi motor liberalno-demokratskog par-
glavnesastavnice vlastivei smo rasilanili i ietvrtu, demokrat-
lamentarizma, upravou tomeStosu one dijelovi,djelomiene
ski posvenelegitimiranu - "slobodnemedije".
su, fragmentarnekrhotinekoje razlsijajuZivo tkivo narodno-
Ovo razbijanjetrebalobi vlast oslabiti,eda bi se, kako drZavnog organizma i unose razdor u njega. Stranaiki
mnije liberatna demokracija,izbjegla pogibelj njezine pluralizamizravnaje ugrozbanacionalnog jedinstva,stalna
na Stetunaroda,te kakobi je seizloLilosustavu
koncentracije prijetnjadrZavnojmonolitnosti,napokon,zbiljska praksa
(checksand balances),
"nadzorai ravnovjesja" medusobnom rastakanjahomogene,solidarne,sloZnenacionalnezaje-
ogranieavanjunjezinihsastavnica,kakvo propisujeamericki dnice.U demokracijine vlada narod,pa ni veiina naroda.
ustav i kakvo je provedenou ameriikoj politiikoj praksi' Cak ne vladaju ni n.iegoviizabranipredstavnici, jer izravno

64 65
se i samostalno oni u pravilune izlaZuizbornojproceduri, koristinajgoreideje,a borbu pridrZavasamoza unutarstra-
negoto iine pod okriljempolitiikihstranaka. Nakonizbora, natka natezanjai rivalstva.I tako se parlamentarizam
svodi
strankesu kljutni iimbenik vlasti. Svojom metastaziranom na ogoriene sukobemedu strankama,koje se do besvijesti
mnoStvenoSiu i partikularnim interesima, medutim,one koie napadajui psuju,no kakoim politiekakorektnost zabranjuje
nesmetano odvijanjedrZavnihposlovai donosenje odlukana kletve, nastavak"stranaike borbe" premjeStase na drugi
zajedniikodobro. Dalekood toga da stabiliziraju druStvo segmentutrostruiene vlasti- na sudove.A tendencijamalih
- kakotvrdepristase partitokracije; strankesu glavniiimbenik stranaka pritomnije stvaratiprirodnuzajedniikunacionalnu
nacionalnenestabilnosti. Ponajvi5e se bavesamimasobomi frontus veiima, negou pravilusamonastojeprivuii pozor-
zapravoonemoguiujunormalanrad politikekaodjelotvorne nostsvojomnepostojeiomrazliiito5iu i posebnoSiu.
vleStineupravljanjasvim vidovimanarodnogaZivota'One Demokratska logikadovodi do apsurdada u drZavivlada
iine iluzornim i a p o rn af o r m u l i r a n jduu g o r o i n i hn a c i o -
s v a kn jednastranka,u pokrajinidruga,a u opiini treia. Premijer
nalnihviziiai projekata, zaokupljene ponajvisemedusobnim predsjedniku
vodi vladukoja se stranaikisuprotstavlja repu-
trvenjimai nastojanjima da jednadrugusvrgnus vlasti' blike. Predsjednikova tistaiica pripadaoporbenojstranki.
Stetnu,paie, pogubnustranaikumnoStvenost potiiu i Siroke Stranaiki razdor ide i kroz nekoi jedinstvene,organski
slobodezajamieneza osnutak politiikihstranaka' One mogu ustrojeneseoskezajednice;kroz obitelji:otac protiv sina,
nastajati na temeljurazlieitihideologijai posebnihprograma/ Zenaprotiv muZa.Obitelj kao popriSte stranaikihsukobai
U strana- predizborne kampanje!
ali iesto i na temeliuetniike ili vjerskepripadnosti.
ikom sustavusvatkoie u stan.iu, uz nestolaZi i novca, stvoriti Otac modernedemokracije,Rousseau, ispravnoje zaklju-
kliku svojihpristaSa, koji ie mu se klanjatikao "vodi"' ltako iivao da stranke,kao posrednici,izopaiuju opiu volju
nastajepotpunosuviSna, Stovi5e StetnaSumastranakai strani- (volontdg1ndrale).Ona je jedinstvenai organska.Hobbes
ica uime nekenastrano shvaieneslobode,pri kojojponajviSe StoviSeu stranaikompluralizmu prepoznajeneizbjeZivi
stradaslobodasamoganarodana opstanaki boljitak,njegovo izvor gradanskograta. Protiv stranakasu iak i klasiini
pravoda gavodemudri,odluini i odgovornimuZevi'Politike liberalnioci, Lockei Mill. A Lord Bolingbrokeupozorava
pojedinihstranaka ne korespondiraju medusobno, ne harmo- na razdorkojemudovodesebiine stranaikestrasti.Hume i
nizirajupolitiiku domenu,nego je naprotiv antagoniziraju' Tocquevilleprihvaiajustranketek kao nuZnozlo. Pukovnik
Umjestoda na ielu drZavebudu borbenii strastveni ljudi Caddafi,koji nije samodrZavniki narodnivoda, negoje i
noseniosjeiajem zajedniStva i duZnosti, strastvenu borbenost politiekimislilac,ispravnozapaiakakostrankedijele inaie
uzurpiralesu stranke, kojeje ulaZuu svojeposebne, sebiine nedjeljivinarodnisuverenitet. Mi bismo,p?k, s iskustvom
svrhe.Samoje vanjskiizraz le okolnostizazor kojim se u proSlihstoljeiai uvidomu dana5nju zbiljnost,smjeliustvrditi
demokracijipratienergiinaretorikaprednarodnimmasama; ovo: strankene morajuu svakompojedinomsluiaju izazvati
za deraiinupostojestranaikiparlamenti. oruZanigradanskirat. Ali one stvarajuneprekidnostanje
racionali- potencijalnog, latentnoggradanskograta, ratakoji seodvijau
stranaikisu reZimiplod liberalno-egalitaristiike,
idejeda ravnopravnai slobodnaborba duhu,dijeleii organsko nacionalno biie po naielu ideoloSke,
stiiko-prosvjetiteljske
partitokracija klasne,interesne, genetskeili drugepripadnosti.Zatosu one
argumenata moZevladatisvijetom.U stvarnosti,
67
66
trajni izazov, ozbiljni remetiteli,Stovi5e,
smrtni neprijatelj
nacionalnogjedinstvai zdrave, d ielotvornedrZave.
XXXIV.STRANKE
su SLUCAfNE
sluiajne
U skrajnjojinstanci,politiekesu strankearbitrarne,
sekte.One ne nosesobomnuZnostistine,negoindividualnu
odlukukojaje moglai izostati,interesnuteZnjukojeje moglo
i ne biti, prkosnuvolju za nametanjempod djelovanjem
"narcizma malih razlika". Svaka stranka izmiSlja svoje
osebujnosti,prioritete,stvaraprobleme,inscenirasukobe.
Stoje sektau odnosuna religiju,to je strankau odnosuna
drZavu,politiku,obuhvatninacionalnipokret.Ne radamose
kao pripadnicistranaka, negokad pripadniciobitelji,nacije,
-
vjere istiie mladi voda Spanjolske Falange,Jos6Antonio
Primode Rivera.
Ali ne nastajusamopojedinainestrankeslucajno.Cradanin
moZedati svoj glasza koju mu dragostranku,no on ne odre-
duje kojeie strankeuopie biti na raspolaganju. On se moZe
je
odluiivati samomedu strankamakoje naprostozatekao.I
iitav stranaikikorpusu nekoj demokratskojzemlji zapravo
je arbitraran, stihijskise uoblieio,nije reprezentativan - ne
pokrivasve politiike sklonostii potrebe,ideje i strujanjaSto
postojeu puku.Nekesu stranke- u praviluone najzanimlji-
vije, doistaprepoznatljive i samosvojne - iesto vei unaprijed,
restriktivnim zakonimai izbornimpragovima,iskljuteneiz
natjecanjate sudjelovanjau vlasti.Svatko,doduSe,moZe
poduzeti utemeljenjenove stranke,kakva mu je po volji i
ukusu.Ali ie pritombiti suoiens istimograniienjima i nizom
zapreka.
68
XXXV.STRANKE
SU UGLAVNOMISTE
Demokracija sepaniinoboji ekstrema,i zatonastojiunaprijed
iskljuiitiiz politiikognatjecanja sveimaloprepoznatljive, te
svojim programom i ciljevimaistaknute stranke.Nepoiudne
se strankeonemoguiujuizbornimpragovima.A za stranke
iiji seuspjeh,zbognjihovemalenkosti ne oiekuje,ne glasuje
se, pa one i ostajumale i bez utjecaja,Stone bi bio sluiaj
kadabi se i s manjimpostotkomulazilou parlament. Druge
pak strankezabranjujuse, preventivnoili pod bilo kakvom
izlikom,razlieitimmanipulativnim postupcimarazbijajuse,
propagandistiiki seocrnjuju...One pakstrankekojekonaino
buduodobrenei upustese u natjecanje, najveiimsu dijelom
vrlosliine,bljedunjave, neinventivne i neoriginalne, dosadne
i neprivlaine;razlikujuse moZdatek u nebitnimnijansama i
specifiinimlaZnimobeianjimakojapojedineod njih odabe-
ru kaosvojzaStitni znak.Razlikujusesamopo naiinu na koji
vode svojuplitku i prijevarnuigru,kakvemanevreodaberu,
kakvespecifiinesmicaliceuporabe.No, istisu im ciljevi,ista
pravilaponaSanja, iste nedodirljivesvetinje,isti rituali,ista
retorika.A kada se strankemedusobnoslaZu,to je jednako
zlo kao i da se gloZena Stetunaroda.Pitanjeje, naime,5to
opravdavaistovremeno postojanjegotovoistovjetni h stranaka.
Naravno,nije u pitanjuviSinacionalnii drZavniprobitak.Ta
one i postojesamozatoda bi hinilenatezanja, da bi ishitrile
sukobekako bi, u klika5komokr5aju,ona upornija,drskijai
lukavijaklikapobijedilasvojesuparnice i zasjelana vlast.Ne
radi narodnogdobra,nego radi stranaikekoristi,na dobro
svojihilanova i klijentele.Toino veli rumunjsko-francuski
filozofCioran:"Onaj tko se pridruZijednoj stranki,umi5lja
sebi kako se razlikujeod onih koji su prista5eneke druge
69
stranke;doiim se svi oni, iim izidu na izbore,u bitnome
sudjelujuu zajedniikojnaravi,i razlikujusetek
pribliZavaju,
prividno,premakrinkamaStosu ih odabrali."
XXXVI.PAPIRNATI
STRANACTIPNOGRAMI
Mussolinije govorio:Moj je programjednostavan - hoiu
vladati!Vlast,naime,ukljudujei sveciljeve,a pretpostavkaje
da se ona moraobnaSatina dobro naroda.Prije partitokratske
epohe,politikanije imala pisanihprograma,niti su joj bili
potrebni. Stranaiki su programi,kakvima smo danas u
liberalno-demokratskim reZimimapreplavljeni, jednakotako
beznaiajni i dosadnikao i samestranke kojese njimakite,ili
vodg i vodicekoji im se stavljajuna Celo.
Radnllkeblblioteka
Takoder su i stranaiki programi, poput stranakaSto ih
ispisuju,svi ponajveiimdijelomisti,te stogaposveneprepo-
znatljivi.Uvijekje tu na djeluuobicajenikokteldemokracije,
liberalizmai parlamentarizma,Sto obilatijihljudskihpravai
- relativizam.
gradanskih sloboda sve na tragumasonsko-prosvjetiteliskih
revolucionarnih deklaracija i ustava- uz gomilupraznihfraza
i laZnihobeianja.Programise pi5u neodgovorno, uliziiki,
verbalistitki,usil.ienosnoSljivim, blagimtonom.Poputustava,
moguse svakiias mijenjati,a i ako se ne promijene,unapri-
jed je programirano da se njihovineostvarivi, tudi,
stvarnosti
maksimalisticki zahtjevimorajukrSiti.Ako sepak i promjene,
ako se ujednopromjenii politikastranke,pa se prilagodii
protivniku,samoda se lak5edomognevlasti- najveii ie joj
broj biraia ipakostativjeran:biraiimanijedo politike,koliko
do stranaikepripadnosti i "vjernosti",toanije,do rutinskogi
ritualnogpripadanja odredenomioporu.
Stranaekisu programiu svemuproizvodistogonogduhakoji
stvarai nesnosne Oni su samojo5jedansuviSan
TV-reklame.
70
izdatakionakoskupedemokracije, nitko ih ne iita, a i kada
bi to iinio, ne bi se iz njih mogaoba5nimalouputitio politici
pojedinestranke. Dapaie,strankesu skloneod svojepublike
tek traZitisugestijeza formiranjepolitiekeplatforme.Tome i
sluZetakozvane demoskopske analize.f raZe,lutaju, blude...
umjestoda, jedinstvenoi monolitno,energiinoi odluino,
vodesvoj narodput materijalnoga i duhovnogboljitka.
Koliko je malo, medutim, politiekimstrankamastalo do
opienacionalnoginteresa,govori i specijalizamkoji zraii
iz njihovih programa.Strankeiak vide svoju prednostu
okolnostida zastupajutek izdvojenesegmente pukai njihove
specifiinepotrebe.Posveiujuse radni3tvuili seljaStvu, obr-
tnicimag , r a d a n s t ve ua, k u m i r o v l j e n i c i mi lai Z e n a m aA. l i j e
zadacapolitikesvete, i drugedijelovenarodajednakoimati
na srcu.Praviprogrampolitikemora biti integralan, univer-
zalan,mora obuhvaiatisva kljuina pitanjanarodnogZivota,
iitavu naciju.Stranke, kojeje ionakodijelevei samimsvojim
postojanjem,to nisu kadre.One zapravone vjeruju u svoju
j e d i n s t v e nmu i s i j u ,j e r j e i n e m a j u ,i n e m o g u i m a t i .I n a i e
bi moralevjerovatiu istinu,a ne u toleranciju,pluralizami
Tu kljuinu manjkavost i njihoviprogrami.parci-
reflektiraju
jalizacijomtematikei "biraikogatijela",strankese preiutno
mire s iinjenicom da ie biti zanimljivetek tako dugo dok
traje trenutaina konjunkturaizabraneproblematike,te da
je unaprijedisprogramirano njihovosvrgavanje iim kakvo
drugopitanje,kojim se one ne bave,zadobijeprvenstvo.
To je protuslovljeugradenou bit politiekestranke:s jedne
strane,ona bi radoostalavjeeno na vlasti;s druge,vei svojim
parcijalnimnastupom pristajena smjenjivanje iim nekidrugi
parcijalninastuppostanezanimljiviji.No, tu vei imamo
poslas opiom nevoljomparlamentarnih reZima:u njihove
temeljeugradenaje bolesnai pogubnapotrebaza Stoie5iom
smjenjivostivlasti,kakvagod ona bila. Potrebaje i zahtjev
7l
zdrave politike upravoobratno:da dobra vladavinapotraje drZavuniSte,uklanjaju,istiskuju,stupajuna njezinomjesto.
StoduZe- na vijekevjekova. JednavladajuiastrankadrZavuuzurpira,te je pritomiuva i
vodi;a stranaikoje mnoStvoruSi.Nevladineudrugetakoder
igrajukobnuulogu- ali i njih moZemosmatratinekomvrstom
XXXVII.TOTALITARIZAM neformalnih stranaka,ili su pak i sameu sluZbii pod izravnim
nadzorom,utjecajemi zapovjednistvomstranaka.Ove su
DEMOKRATSKIH STRANAKA nedodirljive,njihovaje vlast neupitna,ideologijakoja ih
je izrodilanedodirljivaje, i mimo moci Stosu je one medu
Paradoks sastrankamahoceslijedeie:koliko god su u svojim
agnostiekei relativistiike,a u svoioj praksi sobomraspodijelile,ne moZese niSta.
pretpostavkama
one su ujednodiktatorske
parcijalnei "specijalizirane", i tota- Francusko-Zidovska misliteljicai mistiearkaSimone Weil
litarne.Ovdje,dakako, nije rijei o muZevnim,autoritarnim je
dobro istaknulanekevidovediktatorske, totalitarne naravi
udrugamai pokretimaskrajnjeljevicei desnice,te politiekim p o l i t i i k i hs t r a n a kua d e m o k r a c i jO
i . n a u n j i m av i d i a i s t oz l o ,
ustrojimaStoih oni uspostavljajudolaskomna vlast'Jo5uvi- smrtslobodei pravde,pojavudostojnusamoukinuia.Stran-
jek govorimoo mekanimi mlakim,ljigavimi hermafroditskim ka je samasebicilj, a da bi taj cilj bio ispunjen,ona postaje
strankama parlamentarne demokracije. slroj za proizvodenjekonformistiike kolektivne strasti, i
stogamora nastupititotalitarnospram pojedincai njegove
Strankese smatrajupovla3tenimorudima politiekemoii'
autonomnesvijesti.SimoneWeil kritizirapolitiekestrankes
SveStoje politiiki vaZnoodvijase u suobraianjustranaka, pozicijastanovitog individualistiekog anarhizma. Ona uvida
u partijskimkuhinjama,u partijskimkuloarima.Pogadajuse totalitarnevidove stranaikepolitike prema unutra,prema
naiCe5ie
i potkusuravaju, StrankeproteZiraiu
zakulisno. svoje
povlasticama i if anstvu,ali ne i premadrZavii narodu.Na koncu,zalaZese
elanove,pristaiei pokrovitelje, obasipaju ih
za "nestranadku demokraciju".Buduci,medutim,da takva,
poloZajimaiim dospijuna vlast.Strankepreuzimaju,ali ne
u uvjetimavelikihljudskihzajednica,ne moZefunkcionirati,
pojedinaino,pa ni Citavimsvojimkorpusom,nego upravo - traZitinam je alternativu s onu stranudemokratskih predra-
svojim zajednie kim, potajnim, prijevarnim rovarenjem, suda.Tome i jest posveienaiitava ova knjiga.
me5etarenjem, suverenimmanipulacijama i malverzacijama,
ovladavanjempolitiekim prostorom- diktaturom partitokraci-
je - preuzimajudakleovlastinegdaSnjih monarha,ili uistinu xxxvilt. DEMOKRACUA
moinih republikanskih predsjednika. One to iine temeljem
ju
svojihSirokihovlasti,ali i stvarnemoii Sto im parlamenta-
NETRPIMALESTRANKE
rizamprepuita. U totalitarnecrte stranaikogaustroja spada - spomenuto
U liberalnimdemokracijama, politiike su strankeosvojile je vei - i njegovaodbojnostsprammalih stranaka.Pritom
prepu5tena
drlavu,ona im je bezostatno na milosti nemilost. takoder dolazi do izraZajaopienita sklonostdemokracije
U jednopartijskim drZavu
sustavima, posve preuzimajedna za tiranskuveiinskudiktaturu.No, problemje - kako smo
jedina, vladajuia stranka.U pluralnimsustavimato iine vec spomenuli- navlastitou tome da male strankei ne bi
mnoStvenestranke,ali le joS toinije reii da one zapravo nroraleostatimalima,da ih na to, svojommanipulativnom

72 73
 konformizam. slabe StjepanaRadiia,iine sve kako bi kod suparnikaosudilei
intervencijom, ne prisiljavademokratski
cenzusima' kvota- "najpoStenija djela", a kod vlastitihpripadnikaispriiale i
sestrankesvimsredstvima, ograniienjima,
odrZaua u sianjuslabosti, kakone bi izrasle "najveiu lopovStinu". Edabi ostvarilecilj - vlastpod svaku
r. i prngovima, cijenu- strankesu potkupljive.One su korumpirane
kako bi ih se istisnulo pohle-
u aoitoln" takmaceonih etabliranih, pne klike, kojimaje samodo svojeoligarhijske
Ako su joSpritom"radi,- dominacije.
te ukloniloiz politiekognatjecanja' Unatoi demokratskom
,,ekstremne" (a-demokracija niStavisene mrzi negoli agnosticizmui relativizmu,one iz
kalne,,, pragmatickih razlogapostulirajuda su u pravu,ponekadeaki
borbeno'
ono istaknuto,izraleno, nagla5eno,dosljedno' fanatiinou to vjeruju,ne birajuii sredstva
kakoie uimetoga
beskompromisno, ono skrajnjei temeljito!)tadaim je sudbi-
-
,,to|erancije,, zapeiaiena. " prava"zavladatinarodom.
na u rajudemokratske definititivno
prepoznati'
Male sirankemogupostativelike,moZeih narod Narodpak strankama sluZisamokakobi ga 5tospretnijeizva-
demokratske procedure ralesvojimpraznimobecanjima,
ali nikakou normalnimokolnostima da im poklonisvojeglasove
Sudbina.ie malihstranaka - koje su i ustolieiih na njihoveunosnepoloZaje.lstinai pravda,slo-
i demokratskih smicalica.
represiji - osvo-
malesamozahvaljujuiipodlojdemokratskoj boda,o kojoj toliko ispraznopripovijedajuu duhu liberalne
jiti vlastuzurpacijom, a od narodatek naknadno'autentiino frazeologije, pritomnisupoZeljnevrednote.Jer,kakoie biti
j
demokratski m, p Iebiscitarni m postupkom, zatralili odobrene mjestaza istinugdje se samolaZjumoZeosvojitivlast?Cdje
i blagoslov. je prostorza pravdukadaje Citavastranaikapolitikajedna
jedinstvenanepravdapremasvojoj Zrtvi- narodu?| gdje se
jo5 moZeotvoritipukotinaslobodi,kadaje liberalnademo-
fE SAMO
xxxlx. STRANKAMA kracijau teorijineupitnadogma,u praksiteroristickatiranija,
INTERESA
DO STRANAEKOG a u svojojmetodologiji (po modeluliberalnogkapitalizma u
gospodarstvu) konkurentskatrZisnautakmica,u kojoj bolje
Strankesu osamostaljene, otudenepolitiekesilnice'koje ne prolazionaj tko boljeponudi,prevarii proda?
iute odgovornost spramnarodai drZavnezajednice'Zaplete'
n" , ,uiu stranaikurutinu,demokratske ritualei medusobna
natezanja, one i ne pomiSlja.iuozbiljni.iena probitaknacije xL. ORGANTZACUA
kojojsu nametniikizasjelena grbaiu'Predoeimaim ie
samo PROTIVORGANIZMA
partilski,a nikakoopii interes'Stogastrankesobomdonose
irf,.,'ru"afiivosti i [likuskoggrupa5enja' Teoretikpolitiikih DrZavai narod,u zdravomstanju,harmorriinisu organizmi,
u.pravo satkaniiz jednog komada.Takvi i trebajubiti. Strankete
stranakaOstrogorskireii ce da strankeugroZavaju
spektar interesa pojedinaca organizmerazbijajuu izoliranei medusobnosuprotstavljene
5iroki,konkretnii isprepleteni
_ daklenositelja nacionainog biia. Jedinije interesstranaekih partikule, individue, klase, pokrajine,vjere, ideologije,
- zasjesti naraStaje,spolove...Protivorganizma,partitokracijanastupa
me5etara- i u tome se nipo5tone smijemovarati
galamili mehanizmom, mehaniikomorganizacijom (kakozamjeiuje
na vlast i na njoj ostati,koliko god usporedno
zapalanju i Michels).Nije sluiajnoda organizacija predstavlja
o "smjenjivostivlasti". Pritom stranke,prema katego-
prve polovice XX stoljeia' riju nastalutek u prosvjetiteljskom
XVlll stoljeiu,te da ju je
nruutrtiogupolitiekogtribuna iz
AA 75
zdu5no prigrlila masonska,humanistitka,progresivistiika rod prijesretnoga izumapolitiikihstranaka iivio u najcrnjem
revolucija.Kod organizma,koji je eminentnokonzervativna ropstvu,te da to nastavljai danas,na onim mjestima
iako
ideja,dijelovi se uvijek izvode iz unaprijedvei postojeie takvajoSpostoje!), kojeje usudpoitediopolitieIihstranaka.
cjeline.Organizacija pak umjetnospajacjelineiz dijelova. Stvarslobode- koja u politici nikadanije jedna,jedina
i
Takonastaje politieka stranka(za razlikuod organskiizraslog, apstraktna, negose raiva u brojne,odmjerenei primjerene,
spontanognarodnogpokreta),tako nastajei partitokratska konkretneslobo5tine - zaStiienaje upravou poretcima
se koji su
drzava:kao zbrojsvojihdijelovai djeliia. Ali, atomizirani odoljeti pogubnom,zloiudnom djelovanjua"rno(rut
dijelovinikadne moguorganskiuklopiti, povezati,
objediniti ltpj."li
skeidejei akcije.
u organizaciji; tek organizam,iz kojegaslijede,stavljasvaki
od njih na svojemjesto,dodijeljujemu neponovljivu ulogui Liberalnaje, parlamentarna demokracija,ne samo preko
sve njih iini medusobno ovisnimana naiin skladai solidar- institutapolitiikih stranaka,
opcenitosmrtsvakeslobode.A
nosti. strankesu, po rijeiima njihovateoretikaDuvergera,
demo_
kracijabez naroda.

XLI.LIBERAL.DEMOKRATSKE
STRANKE PROTIVSLOBODE xllt. ztoetN
DEMOKRATSKIH
IZBORA
Pa Sto da zakljuiimo?Jesuli politiekestranke,na kojima
poiiva parlamentarna liberal-demokracija, uistinu jamac Prijateljidemokracije rado i ponosnopriznajuda je ona tek
slobode? Te5kobi se na to pitanjedalo odgovoritipotvrdno. puka procedura,ne videci kako ba. ta okolnostgovori
proiiu
Sa svojim birokratsko-oligarhijskim habitusom,stranke,na- demokracije. Bit demokracije - liberalnei parlamentarne,
o
protiv,nameiu svojuvolju vlastitimstrukturama i ilanstvu, kojoj govorimo- jesu izbori.Suvereninarod ne
vlada,nego
parlamentima i narodima.Premaunutrai premavani nastu- bira one koji ie vladati.Demokracijaje zapravo
ekrekseokra-
paju, protivnonaielu tolerancijei uopie ideologijina kojoj cija - vladavinaizbora.U institutuizborasaZeti
su svi grijesi
poiiva njihov opstanak,tiranskii totalitarno,gu5ekritiku, demokracije:kult neosvijestenog naroda,idoratrijaaritrieiie-
uniformirajumi5ljenje,i sve pottinjavajusvojojsvrsi- osva- kog i mehanidkog, zaklinjanjeu veiinu i dovodenjena vlast
janju vlastipod svakucijenu,i pod cijenu izborneprijevare nekvalificirane manjine....Demokracijabiraie irleanaeufe,
i posvemaSnje korupcije,znajucida hoie vlast,ali u pravilu svaki joj jednako vrijedi, i svaki je rezultat
izboraj"J;;i.;
ne znajuii kako vladati,i ne mareii odvei za taj marginalni vrijedan:narod je odluiio! A ta odluka ima
sva obiljeZja
im problem.Predvode ih, i u vlastipredstavljaju
mediokriteti Zdrijeba,lutrije;zapravoodluiuje kocka,sluiaj.
Odlueujl,
koji u sebine iute viSuteZnjuduhu i slobodi,pa je ne mogu svakako, i spretnost
laZii obmana,kojimakandidati,spleva,iu
projiciratii usadivatini na narod5toim je izruienza Lrtvu. zavestisvojeZrtve.Nema,medutim,nekeosobite
nuZnostini
u samomzahtjevuda narod_ kao mehaniiki
skuppojedinaca
Strankenisujamacslobode,kakoseto iini povr5nimprotivni- - bira svoju politiekuklasu.
Nisu, u veiini sluiajeva,birani
pristupademokraciji.
cima kritienoga Oni misle,ako nestane ni tradicionafni kraljevi,pa su opet mogli vradaiina dobro
stranaka, To
nestatie i slobode. bi znaiilo da je iitav ljudski naroda.Ne bira katoliekinarodni pupr, pa ga
ipak neupitno
76
priznajeza duhovnogpoglavara.Ni u lslamunisu kalifi i
alatolepodvrgnutipuikim izbornimprocedurama, a unatoi
toga zraie neporecivim autoritetom.Ne biramo ni svoje
roditelje,svoju naciju,svoje ime, i mnogotoga drugogau
ljudskom livotu, Sto ipak bez pogovoraprihvaiamo i, u
pravilu,nemamoto razlogapoZaliti.
i odgovorne
Ako narodima sreie,niimeie vladatisposobne
ie mu nagrbacuovaili onaklika'
elite;akoje nesretan,
zasjest
Elite,to su maniineizabranih,odabranih(electi),ali je n.iih,
na narodnodobro,odabralaBoZiavolja.Kinezi,koji u svojoj
i do
dugoji velikojpovijestinisupuno drlali do demokracije
izbora,radorabetradicionalnu slikuo mandatuNeba.Ta se
Bolia volja ponekadmoZeoiitovati i izbornomprocedurom
u koioj sudjelujenarod,ali, u najmanjuruku, ne postoji
nikakvojamstvoda ie baSnarodniizborbiti pravi.Dapaie!
No, demokracijani samane poStujeodvei vlastituprocedu-
ru. To se ocitujevei samimizbornimzakonodavstvom. Kako
vicliesmo, posvesu iskljueene ili manipulacijom marginalizi-
rane"radikalne" i "ekstremne" stranke,dakle upravo one koje
bi moglerazbitimonotonurutinu,te unijetiu politiekizivot
svjeZihidejai strasti.Postojeizbornipragovi,i ne samoda se
neradoglasujeza strankeza koje se pretpostavlja da ih ne ie
prema5iti, negose glasovitih stranaka, koje nisupreSle prag,
pribraja.iuvelikim strankama,posve stranimaonome iije
glasoveuzurpiraju. Ono Stoseipakpripustiizborima,pomno
se promiSljenim postupkomusmjerava. Demokratski bi izbori
morali omoguiiti iitavu naroduda glasujeza jedinstvene
liste, koje bi prema dobivenimglasovimabile razmjerno
zastupljene u parlamentu. No, razlieitihizbornihzakonaima
kolikoi demokratskih reZima,i oni vei svojimkompliciranim
matematiikimspecifiinostima uvjetujuposverazlieiterezul-
tate.K tomu joS pridolazizla navada pojedinihdemokracija
da redovitomijenjajuizbornezakone,kakobi ih prilagodile
78
potrebamaupravovladajuie strankeili koalicije.Od demo_
kratske"jednakosti oiito ne preostaje
Sansi,,tu mnogo.
U svakomsluiaju, u demokracijirzbori,daklejedan metapo_
litiekiain par excellence
(jerse njime ne odluiuje o sudbini
naroda,nego o sudbinipolitikei politiiara), predstavljaju
povod za vrhunskuegzaltaciju;tu je demokracijau svom
elementu.Ona se masamai obraia samokada se spremaju
izbori,ona u narodui ne vidi puno viSedori biraikogmesa.
Dobri su, pametnii sveti,,gradani,,
kad izlazena biraliste,a
kadasu obaviliprljaviposao,viie ne broje,vladajuiaih klika
vi5ene propitujeza cijenjenomisljenje,negovlada kakojoj
drago,pa i protiv nacelaiijim se verbalnimzastupanjem
doiepalavlasti.Demokracijaje kadrasvojepodanike,,odus_
eviti",namamiti,samona izborove ili one stranke,a nikada
ga uistinune oduievljavana velikadjera- sto bi trebalabiti
jedina,svetazadaiapolitike.
Rezultatiizboraredovitopokazujuda su manjeili viseuspjele
smicalicesa stranaikimkljuievima,kvotama,pragovima,s
koalicijamai opozicijama,i da je partitokratskiesta-blishment
izvoj5tiopunu pobjedu.Vara se na sve nadine,od krivo_
tvorenjaizbornih rezultata,tajnog prebacivanjaglasovasa
strankena stranku,bacanjai izmjenenepoiudnihglurou",pu
sve do okuftizmai magije.,,slobodnii po5teniizbori,,,kako
glasinajnovijaformula,zapravosu krinkomza neogranicenu
manipulaciju od stranekojekakvih,,nevladinih udruga,,,koje
u "tranzicijskim"zemljamasveodredastojeu Spijunskojslu_
Zbi neprijateljskog inozemstva- Amerikei judeo_masonske
kriptokracije.Nisu doSlina vlastbolji, poiteniji,sposobniji,
odgovorniji, domoljubniji,negospretniji, drskijii neugledniji.
Njihovadjela naroduu pravilune ie biti po volji, ali mu ne
preostajedrugodoli stisnutizube,i iekati nove izbore,kada
ie se ponoviti cirkus- ako se ne odluii revolucionarnim
zahvatompomestito smeie i prepustitiistinskimelitamada
svezapoinu ispoietka.
 izbornom iasu iz njega progovorinepatvoreniglas - iega
xLill. IZBORNO li zapravo?Duha?lstine?Pravde? Takodemokracija nadzire
E
PONIzENf narod na koji se poziva,tako ga Stujei toliko povjerenjau
njegaima! Nikadau povijestinije bilo vladavinekoja je do
Za demokraciju,narodnije organskazajednicaosoba,pre- te mjere preziralanarod doli one, koja se kiti ponosnim,
dmetzduSnogi obzirnogzalaganja, od Boganam povjerena koliko i laZnim imenom "narodnevladavine",pukovlada,
mistiinavelieina.Narodie u demokraciii svedenna bezliine demokracije.
"gradane"i skupinu "poreznihobveznika",a naposena I kao Stoje u demokracijinarodponiZendo brojkeu biraikoj
"biraae i biraiice", na puko neodgovornobiraiko meso rulji,takoje u njoj opie dobrodegeneriralo
na glasaiku maSineriju u opie pravogla-
(nema kolektivneodSovornosti!), je, u svojimsvedanim
sa.Demokracija papirimaiz herojskih
- na proizvodaiaglasovaza nezasitnestranaikeklike' To
vremena masonsko-prosvjetiteljske revolucije,najavljivala
je meso,to ie tijelo,s jednestranemasaindividuaogoljenih vladavinuod naroda,po narodui za narod.Praktieniposlje-
od svih ljudskihsvojstavaosim sposobnosti da se, svojim
dak ove utopijskedoskoiicemoZese iitati kao vladavinaod
zbrojem,dade uporabiti za svrhe demokratskepolitike. s zavedenoga biraikogatijela,po mediokritetski
m ol igarhijskim
druge je pak straneono ujedno i neStoposvehomogeno' klikama,a za njihovepoloZajei povlastice.
neindividualizirano,amorfno,nerazumno, statistiikaveliti na
podloZnabeskrajnojobradi,modeliranjui prilagodavanju' PolitiekimislilacSorel- na koga se pozivlju i marksistii
ona je ljudskuosobu svela - za sveje to imaojednurijei: Nisamdemokrat- jer ne
fa5isti
Demokracijaje aritmokraci.ia,
preziremnarod!
na bezimenubroikujednakusvimadrugima,na objektlazi i
podvala,zavodenja i manipuliranja. Ali, kolikoje eovjeku toj Valja napokonupozoritida izborni circenses predstavljaju
demokratskoj travestijiizgubio,tolikoje dobio"bi(ae"' On je uvrjedu i poniZenjei za ozbiljnogpolitieara.Njega demo-
jer
stupio ne samonamjestoiovjeka, nego i namjestoBoga: kratska procedura dovodiu stanjestalnogstrahaod slijedeiih
bez"birata"nemastranaikihnomenklatura i sinekura' izbora,iini ga ovisnimo prevrtljivomhiru povodljivapuka,i
stogaga prisiljavada se ovome neprestalno ulagujei dodvo-
Demokratskase proceduraspramtoboZ razboritogi puno-
djetetu'Tako rava,da mu oportunisticki ljigavopodilazi,da se pokorava
ljetnoggradanina odnosikao premanedoraslu
ukusupokvarenebirackerulje,da smisljakako ie je umilo-
,nu ,u i obraia, rabeii imbecilni"baby talk', iezik Mickey
parole,stupidnekraticei sliine stiviti.Na taj naiin politiiar postajeucjenjiv,spremani na
Mousea,smijesne, nesuvisle
izdaju nasjvetijihnaiela istinei pravde,ako procijenida ie
predizborneludorije.Demokracijasvoje biraie mami.na
vje5tine, najbe- se time svidjetibiraikoj masi i ponukatije da ga dovedena
irikove,primjenjujena njimasveopsjenarske vlast.Takavpolitiearne mora ni biti osobitonepo5ten
ono sto iovjek;
zoinije im seizruguje- samokakobi iz njih iscijedila uvjetidemokratske
su glasaii, bitni su brojaii vladavinesvojomga unutarnjomlogikom
joj je potrebno:glasove. Nebitni
sile na kalkulacijepri kojima se, uz dobar ukus,Zrtvujei
) . n e k i m( i n a i en e p r o h i b i c i j s k i m ) z e m l j a m a
e t u i o u "( S t a l j i nU elementarno iudorede.A politiiki uiinaktakvuZrtvunipoSto
na svetisedan izborane toii alkohol,a dan-dvaprijesamoga ne iskupljuje.
ritualapropisuje se "izbornaSutnja"- sveda se na razboritog
gradanane bi dodatno utjecalo,nego da u sveianom'

80 8l

XLIV.NARODUNE
TREBAIZBORA
jos
Redenoje vei da narod ne bira ni rimskogaPapu'Ali
uvijek nitkood izabranihpolitiearane dobivanakonizbora
takavpljesak,s kakvimraeunarimskibiskup.lstose dogada
i drugim neizabranimautoritetima, u drugim i drugaiijim
kulturnimkrugovima.Narod,dakle,ne osjeia da bi onome
koji ie ga predstavljatii uZivatinjegovopovjerenjetrebao
dail vlastiti blagoslov, izra7renveiinom svojih glasova'
Narod se instinktivnouzda i u BoZjuvolju, mandatNeba'
On ie, nadalie,i neusporedivo viSecijenitionogapolitiiara
kojeganije sam izabrao. Narod zapravouopce i Stujesamo
onogavodu kojeganije birao,koji mu se svojommuZevnom
snagomnametnuo.Onome izabranom,kao ni institucijama
5to ih ovaj predstavlja,narod ne priznajeautoritet,prezire
ga, jer znada ga je postavioida ga moZeiopozvati,da je
koii je
Lj o naroduovisan,dakleod njegaslabiji.Uzurpator,
oko sebestrvorioozratiekulta i mita, kojegse ne moZesutra
po miloj votji veiinom glasova"suvereno"maknuti, ulijeva
respekt,strahopo5tovanje. Mussoliniie Io izraziorijeiima:
je
Masa poput Zene - voli iake fude. Narod, naprosto,nije
demokrat,koliko god to Sokiralo,ljutilo ili zbunjivalo
fanatiinedemokratske ideologe.Narod se vrlo lako privikne
na stanjeu kojemuvise nema izbora.Ali zdravi instinktne
dopu5tamu da se ikadapomiris vladavinomkojoj nije cilj
narodi njegovprobitak,negoje samasebisvrhom.
VAZNUESU
XLV.PRAVDAI SLOBODA
OD OP(TC PRAVAGLASA
Opie pravoglasanije oduvijekbilo pravilomni u demokra-
cijama.Anonimni,izjednaieniatomibirackoga tijelanemaju
da bi na sebemogli
ni znanjani odgovornosti preuzeti odred-
82
ivanjeonih koji ie voditi iitav narod.Demokracijaprepu5tai
gotovonedozrelojdjecida odluiujuo sudbininarodai zema-
lja.Nekoi je pravoglasaimaosamootacobitelli,kojije birao
uimesvojeZenei djece,jer djecasu nerazborita, a predoiba
zdraveobitelji nije dopustalada u njezinuokviru nastane
razdor prema razliiitim ideoloSko-politiekim uvjerenjima.
lzborni cenzus, provoden u nekim razdobljima moderne
parlamentarne demokracije, poiivao je na ideji da nisu svi
narodnislojevipodjednakodruStvovno zreli ni upuieni da
bi s jednakomkompetencijom mogli donositisudbonosne
(meta)politiekeodluke.Nevoljaje u tomeda narodnemase,
bez obzirana stupanjnaobraZenosti ili tzv. prosvijeienosti,
nikada nisu kompetentneza donoSenleodluka: masa ne
odluiuje,a ponajmanje sluiajnomveiinomtajnihglasova.
Ono 5to broji, Stoje uistinuvalno, - to nije formalisticka
dogma opieg prava glasa, nego su to stvarne sadrZine
politike.To su vrednote:istina,pravda,zbiljske,primjerenei
pravicei sloboStine.
odmjerene O njimasene licitiraveiinom
glasova.Veiina se,rekosmo,uvijekiznudujedodvoravanjem,
podilaZenjem masovnomhiru, koji je vrlo rijetkona strani
onogavrijednoga,i u pravilu gledasamosvoju kratkotrajnu
korist.
lz toga,medutim,slijedi,da se i ne moZepravednovladati
ako se vlastdugujedemokratskoj proceduri.Uvijek smo u
tom slucajuobvezniudovoljavatizahtijevimamase,i lrtvo-
vati naiela viSegareda.Onaj pak koji nije ovisano glasovima
prevrtljiva puka, taj se nesmetanoi neograniienomoZe
posvetitisuverenomodluiivanju o onome Stoie osiguratii
unaprijediti narodniopstanak.
83

U
xLVl. lzBoRl NARUSAVAf
VLASTI
KONTINUITET
U demokraciii,izborisu neupitnoboZanstvo. Redovitiizbori,
koje se nikakone moZeizbieci, su predvidenisvetimslo-
jer
vom ustavai zakona,prekidajunormalnoodvijanjepolitiikih
poslova.Stovi5e,demokracijarazviiakult eim uiestali.iih
izbora,potiiuii tako smjenjivostvlastikao vrednotupo sebi,
umjestoda teZi 5to dugotrajnijojdobroj vladavini.Ti su
izborikao nekivjeini karuseldemokratskih drZavnihudara'
lznenadnompromjenomvlastikoja se dogodivoljom izbor-
nogatijela,moZese osujetitii najplemenitiji, najspasonosniji
posaood
nacionalniprojekt.MoZese prekinutidalekoseZni
nacionalnevaZnostikoji je tek zapoieo. MoZe se, Stovi5e,
dogoditida kljucnedrZavnesluZbe,ujednos drZavnimi voj-
Zauzvrat,vjeruje
nim tajnama,zavrSeu rukamaneprijatelja.
se i tvrdi se da ie, ako je do sadasve i i5lo po zlu, upravo
slijedeiiizborina iarobannacinrije5itisvenaSeprobleme'A
sveostajeisto,istastrankaili koalicija,u najmanjuruku ista
politiekaklasa,a svakakoistaideologijai metodologija.
izbora' Nema prigodekoja
Postojipravi kult demokratskih
bi u demokratskojdosadi i jednoliiju mogla izazvatitoliko
strasti,kao Stosu to predizbornicirkusii susljedniim skupi,
ali sakrosanktni,nedodirljivicin izbora.To je u demokraciji
vaZnijeod svega:neka se samosmjenjujuvlade,pa makar
propaoi narod,skupasa svojomdrZavom.Uostalom,nije
uvijek rijet ba5 o potpunoj propasti.Dostatnoje da dode
na vlastnova garnitura,s novim ljudimakoji se tek trebaju
uhodatii izvjeStitiu poslu;da donesesobom nove naglaske
i prioritete,pa da vei nastanepotpuna pomutnja.Osim
toga,redovitiizbori,koji se odrZavajuu kratkimrazmacima,
ometajui koie normalanradpolitikejoSi dugovremenaprije
84
samihizbora,buduii da se na njih treba pripremiti,da se
mora razraditistrategijai taktikaslijedeiegulagivanjabirad-
kom tijelu, te na vrijemeosiguratinjegovupotporu.Notorna
je Cinjenicada ameriiki predsjednik- ,,najodgovornija,,,
najmoinijai, nadasve, najopasnija osobana planetu- drugu
polovicu svojegaprvog mandatasprovodiu posvemaSnjoj
politiekojparalizi,zaokupljengolommetapolitikom, smislja-
juci sa svojimstoZeromsmicalice,ustupkei laZnaobeianja
kojimaie od biraikemaseiznuditijo5jedanietverogodiSnji
mandat.
Ograniiavanje broja mandata Sto ga demokracijeuvode
za vodece politiike liinosti kao neku branu od pogibli
diktatorskeuzurpacije,takoderse nepovoljnoodraZavana
kontinuirano vodenjenarodai drZave. Za demokracijuje veia
vrednotau tome da veliki i zasluZnipredsjedniknakon5, 10
ili 15 godinamora nepovratnoodstupitii moZdaprepustiti
pololaj najobiCnijem demokratskilegitimi ranomprobisvjetu,
negolida, neometan, dokrajauzmogneispunitisvojumisiju
i dovrSitizapoeetodjelo. Vei i stoga (ali i zbog svojega
relativizmai agnosticizma), demokracija je nesposobnaza
bilo koju dugoroinijuviziju.
Neusporedivoje bolje jednom u deset,dvadeset,pedeset
godinanasilnosvrgnutiloieg vladara,kadase uistinupotvr-
dilo da njegovavladavinarada zlo, nego svako malo, pod
svakucijenu,jednakotako,ali ritualno,rutinski,bezpotrebe,
svrgavatidobrogavodu,samozatojer se ispuniobroj godina
Stomu ih za obna5anjevlastiodobravademokratskiformali-
zam.Ono Stoje s demokratskom dogmomnepomirljivo, jest
jednostavna, vjeina,narodnombiiu uvijekbliskaistina:Niie
vaZnoje li nekavladadospjelana vlastputom ,,slobodnih
izbora" ili silom. VaZnoje da ona izralava interesenaroda
i sluZinarodnomdobru. Pritomje manjevjerojatnoda ie
narodvodstvokakvomu je potrebnodobiti ba5demokratskim
izborima,na kojima kao kandidatisudjelujutek povlaSteni
85
 su navlasisterezultate,
kao i njihovinormalnisugradani
na
segmentapolitike'pa stoga
predstavniciuieg, partitokratskog
imaju pravimizborima.)
na njima bezlienimediokritetii konformistiunaprijed
bol.ieizgledena uspjeh,negolinepatvoreni i Stranke i njihovipredstavnici
neusporedivo ne ulazeu parlamente po nekoj
nepotkupljivinarodnisinovi. krutoj neumoljivostisvoje poruke,poslanjaili vrijednosti
programatskih najava.Tu caruje slijepi sluiaj. Ponajprije,
glasujese za odredenestrankesamimtim Stosu upravoone
XLVII.5TOAKO NAROD na raspolaganju, a ne nekedruge.Da ima drugih,i one bi
IZABERELOSE? zavrijedile dio kolaea.Da bi stranka dobilazastupnike, manje
ie joj biti od pomoii zdravanaiela,mudreidejeili utemelje-
uvodi i
Demokraciia,uz ostalesvoje nedodirljive"istine"' ne,ostvarivevizije,a mnogovi5elaZnaobeianja,prikrivanje
"suverena"' tj'
pre5utnu,apriornudogmu o nepogrjeSivosti ,,biraiko stvarnihnakana,medijskamanipulacija, Sarmi telegeniinost
tije|o,,.
mehaniikenarodnemasekoju ona vidi kao njezinihprvaka,novac,prikladniizbornizakon i uspjeSno
moZeitekako prevariti
pogrije5iti, se, izabratikrivo falsificirani izbori.Biraii zapravoglasujuza liinosti,a ne za
nli,
""_a izbornim kriterijima.Ne
i kiivog,vodensvojimirelevantnim stranke.To moZebiti dobro,ali i loSe,no u svakomsluiaju
iudom'
moZese u beskrajiekati da nekomsreiom' nekim nijeie naielne pretpostavkeparlamentarne demokracije,
(pa i najmanje loieg)'
narodizabereupravoonog najboljeg svjedoiikako ipak u biti brojezbiljskiljudi, a ne stranaike
Oobri,najbolji,u demokraiijiionakone stoje na raspolaga- o l i g a r h i j s kkel i k e .
i moZe
nju za izbor. Zapravoje pitanje kako narod uopie
je jamstvoda ie se to dogoditi)' kada Nikadasetolikone laZe,veli Bismarck, kao u ljubavi,poslije
gi"rou"tl dobro(ili, koje
(mislida misli) lovai prijeizbora.A lijevipisacGabrielLaub:U totalitarnom
ivaki izoliraniilan biraekogakorpusamisli
drugimmedijemili narodnimzavodni- reZimuidiotidolazena ielo silomi intrigama,a u demokraciji
drugaeije,nahu5kan
pouzdani slobodnimizborima.
t o,i, tuiu niti hoie, niti moze, imati potpuni i
i
pi"gi"a svih razlogapro i contraglede pojedinestranke' Da .jemehaniiki,degradirani, na skupsmuSenih druStvovnih
luau;" mnijenjesvakogapojedinca, ovisnoo propagandnim atoma svedeni narod demokracijedoista respektabilna
utjecajima,a naposeo insceniranim, laZnimdemoskopskim velieina,on bi glasovao za pravustranku,ukolikobi setakva
isiraZivanjima,stabilnoba5kolikoi jesenskilistna vjetru. ukazalana obzorju.Ne bi trebaloiekati povoljnetrenutke,
Moglo bi se,dapaie,smatratisvojevrsnom zakonitoSiuda ie konstelacije i novi duh vremena,da iz puka progovoriglas
polfdina., u jednakimuvietima, uvijek biti sklonijidati svoj istine,ili pak rabitismicalicei podvalekakobi se utjecalona
glashulji negolisvecu,slijedeiivei i analogijus vlastitom' v e i i n s k uo d l u k u .
i pravilukoiumpiranomi grje5nomnaravi'Uvijekie imati Demokracija, ipak,narodniizborsmatraneupitnomvredno-
prvenstvoonaj koji se bolje predstavi,pa bio on laZljivac' tom samotako dugodok se ne isprazneizborneurne.Tada
varalicai lopov, nad po5tenjatinomi iistuncem'Svakako' se svakoj stranki, razoiaranoj svojim rezultatom,itekako
ponasa
i ludakje u prednostikao izabranik'(Ali, kao birai uiini da je veiina glasovalapogrjeSno.Vi5ese ne ponavlja
jednom istraZivanju u
," poput duSevnozdravog:prema omiljela,koliko i zloiinaika demokratska floskulada niie
da|i
Njemaekoj[1g76|, anketiraniZite|ji dusevnebo|nice
87
86
vaznokako se bira, negoje vaZnoda se bira. Narod namah
gubi atribut razboritosti.Tada ie se rado progovoritii o
zavodenjui manipulacijii krivotvorbama; samo,za njih ie
uvijekbiti kriv onajdrugi.Ali ie se,u istimah,odmahpoieti
slijedeiepodvalei smicalice,
smiSljati kakobi seslijedeiiput
"suverena" ipaknatjeraloda glasujekakovalja.
XLVIII.BIRAEI
su NEUBROfIVI
Demokratska ideologi.iapostulirakakoje narodskupapsolu-
tnih mudraca,savrSenih biia. Ali, bai zatoier je "narodna"
ideologijanarod istodobnosvelana kukavnebiraie, taj je
narodpostaoneubrojiv.Biraii su samobroi, zbroi brojeva,i
stogasu neubrojivi. Skandalje predstavniike demokracijeda
sudbinajednenacijeovisio masinestalnihi kolebljivihbira-
ia, koji joi tjedandana prije izbornogaritualanisuodlucili
kome ie poklonitiglas.Oni ne moguodluiivatislobodnoi
odgovornojer nemajuni toian, pouzdanuvid u sameproble-
me, u alternative medu kojimase bira, niti pobliZepoznaju
svoje kandidate,osim s TV-ekrana,na kojima se redovito
servirasamo neuporabljivamedijskautvara.Ne poznaju
najieSieCakni elementarna izbornapravila.Kolikogod se
demokratske stranketrudileda im napuneglavutoboZnjim
argumentima - to ih jo5 dodatnoizluduje.Na demokratskim
se izborimane glasujepo istinskimvlastitimuvjerenjima;
uvjerenjaima samomalenibroj.
Glasujese po nametnutim,shematskim nrodelima,po pre-
doibi o onomeStose od posluSnog podanikaoiekuje,Stose
smatradobrim,naprednim,suvremenim i sl. Glasujese pod
utjecajemtiska,pod hipnozom medijske manipulaciie, izbor-
nih stranaekihslogana,ali i susjedai slueajnihprolaznika.
Clasujese radozaveCvladajuie:oni imajutakozvanibonus,
koji mogu zahvalitibiraikom konformizmui inerciji.Jedan
88
ce birati konzervativnustrankukao branu protiv komunista;
drugi, iz istog razloga,bira socijal-demokrate, vjerujuii da
jaki konzervativci neizravno jaiaju i komunistiikuoporbu.
Korjenite, beskompromisnestranke, pak, ostat ie bez
glasovajer se oiekuje da ne mogu prijeii izborniprag,pa
je bolje dati te glasovejednoj vrsti umjerenjakada se njima
ne okoristi druga vrsta umjerenjaka. Svadeoko kandidata
mogudovestitome da pobijedemanjevrijedni,nesposobnii
nezainteresirani - osobitona niZimrazinama. Zenaglasuje za
zgodnog,Sarmantnog
muSkarca, mu5karac za boljegla5caili
muSkarcaiza koga stoji "jaka lena". Svi glasujuza republi-
kanskekandidate,a srceim poskakujekadau posjetnjihovoj
zemlji dode kakva prokotolarna,marionetska,razvlaSiena
kraljica.U Njemackojje jedandojmljivieksperiment (1g74)
pokazaokako je veliki broj biraia kadarglasovatiza nepo-
stojecuosobu,koja je medijskibila prikazanakao realna,i
ustoprihvarljiva za konvencionalni biraiki ukus.predrasude
su osobitovazneza stvaranjebiraike odluke,ba5kao i razli-
iite magloviteprocjenebez ikakvatemelja. Dakako,bitnu
ulogu u izbornomopredjeljivanju igra i oiekivanjeosobne
koristi,koje je najdeiie neutemeljenoi ubrzo nakon izbora
bude iznevjereno.Rijetki su gradani koje pred izbornom
urnom nadahnjujeopii nacionalno-drZavni interes.Oni ne
procjenjujuobjektivnoi svestranokandidatovemoguinosti,
nego ih kod njega najie5ie privuie kakva treierazredna
pojedinost. Biraei imajumisljenjekadane treba:javljajuse u
demokratskoj javnostipozvanii nepozvani, s najmaStovitijim
i ujednoposvesuvi5nimmnijenjimao svemui svaiemu(ta
demokracijai jest vladavina diskutirajuceklasel).A kada je
potrebno,zataje,zaokruiebilo koga,na vlastituitetu, kao i
na Stetusvojihbliznjih.
Demokracijavidi svetu kravu ne samo u cjelini biraekog
tijela,negoi u svakomnjegovomilanu. Ali, rijei je o realnim
ljudimasa svim svojimmoralnimi intelektualnim manama,
koje demokratskadekadencijai korupcija samo joS jaie
istieu.To su liudi koji bez demokratskih medijane bi imali i manipulirale,i predizborneanketeipak pruZajuneStood
nikakvo"svoie"mi5ljenje. Oni ne birajustrankei njihovepre- opienitog uvidau promjenjivost biraikogahira:iz mjeseca u
dvodnikevodeninalogompolitiekemudrostii nacionalnog mjesec,iz tjednau tjedan,iz danau dan.Kojeje ondapuiko
interesa. Oni glasujupo diktatuosobnekoristi.O njihovoj mnijenjeispravno, odgovornoi probitaino:ono iz veljaieili
razini najboljesvjedoie povremenaispitivanjasluiajnih, ono iz svibnja?Ono od srijedeili ono od ietvrtka?Trebali
statistiikihprolaznikana ekranimademokratske televizije. ga,takvog,prihvatitiiako se odluiilo za posvekrivu iStetnu
Ti ljudi, koji na upit ne znaiuodgovoritiSto "nilskikonj", je stranku?Liberalnidemokrati,poput Popperai Duvergera,
trebalibi odluiivatio naiboljimaStoie voditinarodi drZavu! zalaLuse za "netoleriranjenetolerantnih", Stobi znaiilo i da
Notornidemokratchurchillsmogaoje britanskog cinizmada sedemokratski establishmentne pomiris izbornompobjedom
izjavi:Najboljije argumentprotivdemokracijepetominutni ekstremne ljeviceili desnice.Sto onda slijedi?Demokratski
razgovor i prosjee nim biraiem.Kakoie oni koji nisunajbolji drZavniudar?Cradanskirat?Zar na nasilnonepriznavanje
uo[c" prepoznatinajbolje?f raiiti da do izraiaia dode sva- rezultata
demokratskih izboraimajupravosamodemokrati?
eiji glai stogaje velikapogrje5ka i velikabesmislica, onoliko
poruiuju ti pojedinaini S drugestrane,kolikogod neizvjesni bili izbornirezultati- jer
kolikoje besmisla i u onome5tonam
ih odredujeniz sluiajnostii samovoljnihodluka; nadalje,
g l a s o v ik, a oi n j i h o v au k u P n as u m a . kolikogod bila manipulirana i nepouzdana tzv. istraZivanja
javnogamnijenja- posljedak se izbora,paradoksalno, barem
fE
xltx. BIRACKA po prilici i pribliZno,nerijetkomoZesa stanovitomvjeroja-
tnoSiu predvidjeti.I ta okolnostgovoriprotiv demokracije:
VOLIA NESTALNA sve Stonam naimedonositoboZerazboritosamoodredenje
svjesnihpojedinaca,moie se podvestipod nekakavprosjek,
Dopunimojo5malotvrdnjeiz dva prijaSnja poglavlja'Demo-
srednjumjeru,normalnost, statistiku.
Tu nemaiznenadenja;
kratskije birai neubrojiv,i on moZe birati na svoju Stetu, njih je kadra prireditisamo viSa,originalna,stvaralaika
Stovise,na Stetuiitavog naroda' Biraika je volja nestalna, ljudskost,koja, medutim,ne znaii niita u egalitaristiikim
demokratski izboriuvijeksu vrstalutrije,tombole.svi strepe demokratski m rutinama.
od njih - i vlasti oporba,i prijatelji neprijatelj'Ne zna se
do zadnjegiasa kako ie ispasti,no kad jednom ispadne,
pogovoran"tu. Birai je nedosljedan, nelojalan'Arhetipska L. NATEZANIE
sli[a biraekoga tijelapoklapase sa masomkojaje odluiivala
i r i s t au J e r u z a l e mjue:d a nd a n v i t u m u H o s i a n n a ,
o s u d b i nK
KOAUCUAI OPOZTCUA
spasinas;a drugiga dan Saljuda 8a se raspnena KriZ' Demokracija je od opieg, narodnogdobra uiinila predmet
U politici svakakodjeluju emocije,i dobro je da je tako' vulgarnogc.ienkanja.Ta istinanajpunijedolazi do izraiaja
Ali, zavedenipuk dadese lako prepustitisvojimosjeiajima u medusobnom natezanjustranakakoje su, izbornimpostu-
koji ga navodeda svevidi crno-bijelo,
simpatijei antipatije, pkom, postaleponosnenositeljiceveieg ili manjegbroja
a zacasse mogu promijeniti,pa skupas njima i politiiki biraikih glasova,pa se upu5tajuu sklapanjakoalicijakoje
ukusi odluka.Kolikogod i samebile nepouzdane te lagale ie vladatizemljom,ili, ako su ne5tozlosretnije,u krojenje

90 9l
 ne vrijedi,pa i ako je za njegaglasovala razmjernaveiina.
o p o z i c i i ae, i j i i e j e d i n ic i l j b i t i , p o d d o s l o v c es v a k uc i j e n u '
Stovi5e, istisnutie i jaiega,i pod cijenumanjinske
opstruiratipostojeiu vlast, eda bi se njihovi junaci iim vlade,ako
u ministarske fotelje' Stranke je jaii, naprimjer, politieki nepocudan. A manjinske
vladeniti
p,rijeiz opozicijeprem.iestili
sklapajuneiasne kompromise, izdajusvoie imajubiraekupotporu,nisudakle"demokratske", niti mogu
se'dogouuraju,
medusobno se djelotvornoi trajnoobavljatidrZavneposlove.U demokraciji
nauodie ideale,priklanjajuse oportunitetu,
po natelu do ut des,samokako moguse,naeelno,u oporbenukoalicijuudruzitii inaie posve
ucjenjujui potkusuravaju
vlastiteskupinske probitke,dospjelena nesrodnestranke,te formiranjemparlamentarneveiine
bi eim boljeostvarile
blokiratisvakuvladu.Koalicijas minimalnomveiinom moZe
vlasti na njoj ostale.
vladatiprotivskorojednakotako snaZneoporbe,pozivajuii
Narod,taj toboznjivelikimestarizbornihrituala,tvrdise,bira sena svetizakondemokracije, iakosenjezinaprednost moZe
i odlutuje. Pa cak i ako je tako:kadasu jednomzatvoreni mjerititek neznatnimbrojemglasovaili mandata.
izbornilokali,on visenemanikakvauvida,a jo5 manjenad-
Naielo demokratske "veiine" osobitoide u prilog manjim
zora,nadsvih moguiim i nemoguiim,pa i najapsurdnijim
i strankama(dakako, dostatno velikima da predu izborni
k o a l i c i j s k i mk o m b i n a c i j a m an,e p r o z i r n i mm e h a n i z m i m a prag!),dakle strankamamale manjine.One poiesto mogu
rnun"urirnu, kojetadazapotinjusvojsamostalni Zivot' Opor-
odigratiulozu " jezitca na vagi", i priklonitise Casjednom,
ba, parlamentarna opozicija,trebalabi uimenarodanadzirati
easdrugomveiem bloku, postavljajuiimu uvjete,jer bez
uladr. Ali ona nemocnau ulozi nadzirateljice;
je ;edinoSto
je njih ne bi mogaoosvojitivecinupotrebnuzadolazaknavlast.
moZejestkoiiti, paralizirati rad vlade,iak i ako on nekim
opozicijauopce Odludujuii se pak meduvelikima,manjestrankeujednose
sluiajemna narodnodobro.Parlamentarna ipak i odridu dijelavlastitaidentiteta,
nadziranjem vlade i njezinom konstrukti- svojihprogramatskih
i nije zaokupljena svetinja,pa tako izdajubiraie Stosu za njih glasovali.
- Svaka-
v n o m k r i t i k o mJ. e d i njio j j e o z b i l j a nc i l j v l a d us r u S i t i i a k i ko, biracimanjihstranakaponekadove biraju i znajucida im
-
ako se s njezinimpostupcimai projektimaslaZe te potom nemadruge,negose upustitiu koalicijus nekomveiom. Ali,
samazaslestina vlast,pa i ako pritom ne ce biti kadravoditi uvijekse moZedogoditi- i dogadase - da manjestrankeudu
drugaiijupolitikunegolivtada,Stoje ona svimsilamanastoji u koalicijskisavezs nekimdrugimvelikimpartnerom,a ne
smifeniti.Da je partijskimklikamana srcu istinai pravda, onim Stogaje njihovobiraikotijelooiekivalo.Samoje jedan
traZile bi puta nacionalnomjedinstvui vladi nacionalne primjer ovakve izborne prijevarepriklanjanjenjemaikih
solidarnosti. nli, u demokracijivladajudruga pravilaigre, liberalaW i l l y j uB r a n d t u1 9 6 9 .
drugevrednotei drugiciljevi.
Manjesu strankeu demokratskoj kombinatoriciuvijekraspete
izmeduscileizdajei haribdeslijepevjernosti.Ali demokrat-
Lt. KOALICUSKI skapravilamogu i jake stranke,iak i ako im je sklonznatan
MANEVRI dio biradkogatijela, drZati izvan vlasti. To je, primjerice,
desetljeiimabio sluiaj s talijanskimSocijalnimpokretom.
U paradokse demokracije spadajui koalicije,kojesu u pravilu
mehaniikei svojevoljne:dva jata uvijekie pobijeditislabije-
ga (Srbibi rekli:dva losaubiseMilosa),za kojegademokracija

92 93
 njeZne naravi njezine strahovlade,to nije Lrvijek na prvi
pogled i prepoznatljivo.

LII. BOG PARLAMENT

LIII.PARLAMENTARNA
Pravibog demokracije nije narod,pa iak ni u obliejuna koje
ga demokracijasvodi za svojepotrebe.Demokratskije bog
BRBLfAONTCA
I parlament.parlamentje nedodirljivadragocjenost. lzreka
- Citav je problem s parlamentomi parlamentarizmom u
veli za britanskiparlamentda svemoian je jedino Sto ne
tome da taj politiiki modeldaje prednostrjeii nad djelom:
moZe jest pretvoritimu5karcau Zenu. (To, dodu5e,ne bi dijalogu,diskusiji, debati,nad muZevnimodlukama.Zapadni
trebao biti razlogza ialopoike:reienu transmutacijudanas su parlamenti majmunjiteatri,popriStastadionskihstrasti.
moZeobavitisvakiliberalno-demokratski lijeinik.)Parlament
Demokratski su parlamenti visokeSkolenatezanja,nadglasa-
na neki naiin predstavl.ia zamjenikaNjegovogVeliianstva v a n j ai n a d m u d r i v a n jgan, j i l i hk o m p r o m i s a
l a, b i l n i hp, o l o v i t -
Naroda premdaniposto zrcalizbiljskustrukturuslojeva
- ne nih improvizacija,posvema5nje nemoii, a nadasveispraznog
i uvjerenjau narodu.Jedanod izvanjskihznakovanedodir- i neodgovornog brbljanjao svemui svaiemu.Proceduralna
ljivostisvetogaparlamenta jest i uredbao imunitetuparla-
natezanjao "povredamaparlamentarnog poslovnika",unu-
mentarnih zaitupnika:narodih je svjesnoi slobodnoizabrao, tarnjegpravilnikaponaSanja, postajugotovo najvaZnijom
oni su toboZnarodnipredstavnici, pa ako su i zloiinci, ne
temom.Kolikose samomilijunaradnihsatiu zapadnjaikim
ce baStako lakopredsud i onkrajbrave.Oni su,a ne narod, parlamentimautroSilo na problem skracivanjaradnog
uZivateljinarodnog suvereniteta, i u tom pogleduizjednaieni vremenaza jedan sat - kao da je rad samoprokletstvo,a ne
su s negda5njim pravimsuverenima okrunjeneglave'Oni, istodobnoi blagoslov?! Parlamenti su razvilistanovitiljigavi,
svetekrive bez ikakvesvezes narodom,bez ikakvezasluge simpatiini (koliko god nerijetkoi bezobrazni,uvrjedljivi)
i ranga,osim Stosvojepovlasticemogu zahvalitisluiajnoj govorniiki stil, sa svojim maniramai frazamabez znatenja,
a a r o d n av o l j a "u z d i g l an a
o k o t n o s tdi a i h j e i z m a n i p u l i r a n" n sa svojimspecifiinimverbalizmom,koji bi trebaozasjeniti
iast parlamentaraca. Oni ie u parlamentu, na tekuioj vrpci-
- manjkavoststavovai argumenata.
ne sjeiajuii se5tosu prije izboratvrdilii obecavali donositi
odlukekoje narodviSenikakone ie uspjetiprepoznatikao Parlament je bojno polje one politiike frontekoju Donoso
tumaieniesvoje"volje".Moida ie u meduvremenu napustiti Cort6s (a s njim i Carl Schmitt) nazivlje clasediscutidora,
i strankuna tijoj su listi izabrani.No, 5to to smeta! Ta, par- diskutirajuiaklasa, koja bi samo o svemu u nedogled
lamentarizam i nije vlastnaroda,negovlastparlamentarnih raspravljala,debatiralai dijalogizirala,
umjestoda odluiujeo
klika, koie, otudeneod narodajo5 i prije negoliih je ovaj Zivotnimi goruiim pitanjimanacije.U demokratskoj vladavi-
"izabrao;',slijedesamologikusvogainteresa' Tradicionalne ni, ta seokolnostmoZepratitiu svakompojedinomsegmentu
monarhijei diktature,tiranijei despocije,moglesu biti .na narodnogaLivota,doslovcena svakomkoraku.Demokracija
dobro ili na zlo svojih podanika.Parlamentarna, liberalna nije kadraodgajatiljude, nego ih prepuSta vlastitojpameti.
demokracija unaprijedje programirana kao nevidenanevolja Neka se samopripovijedao svemui svaiemu- kao da ie
za narodeizloiene niezinojvlasti,samoSto,zbog razmjerno se iz te djelatnostiizroditi istinai pravda.Demokracijato

94 95
nazivljedijalogom,i on je jednood boZanstava demokratske
vladavine.U praksi,pak, se
stvar svodi na talkshaw:iitava
je demokraciiazapravo jedva viSedoli jedan jedinstveni'
monstruoznitalk shaw, u koji je nasilnoukljuiena cijela
Zrtva,narod.
umjestood istine,ueinivrhovnavre-
Ali, ako se od diskusije,
dnota,onda ni najboljiargumentinemajuprodu'Parlament
je bablja brbljaonica,galamakoja je samoj sebi svrhom'
doslovni demokratskiantipod muZevnom spartanskom
lakonskomjeziku; u parlamentuvlada naielo lalokraciie,
-
brbljovlada.Vrhovna je parlamentarnakrepost logoreia'
sposobnost neograniienogblebetanja.
parlamentarna masane donosiodluke,one su, kao i poslje-
dak glasovanja,vei unaprijedodredene veiinskimodnosima
parlamentarnih eak i kada ne postojiimperativni
stranaka.
mandat,tj. duZnostzastupnika svoje
da glasujuza stajali5te
partije,gotovose nikada ne dogodi da bi se koii zastupnik
prikloniorazlozimasuparniike klike.Mozda- akoga potkupi
iparlamentarna praksaobiluje takvim sluiajevima!),ali ne
ako ga uvjeri.Novacu demokracijiionakovi5evrijedinego
pamet.
Odlukaje pak u svojojbiti uvijekiin pojedinainogeovjeka'
Pojedinacodluiuje, a ne masa,kao Sto samo pojedinaci
iudorednost;kao
misli, iuti, oiituje hrabrost,plemenitost,
Sto samo pojedinac,a ne anonimnikolektiv,moZesnositi
i odgovornost za svojadjela.Veiina glasovane predstavlja
ni oJluku niti njezinnadomjestak; ona je njezinakarikatura.
Umjestoautentiineodlukeneponovljivog pojedinca- ili pak
razumnogdogovoraproisteklogiz suglasjaveieg brojasubo-
raca na iaiedniekomcilju; umjestoorganskogjednoduSja'
ovdjesedogadatek mehanickozbrajanjeglasova'
- stvarau ljudskomsvijetu,ali ponajmanjeu parlamentu, koji
Nitko nikogajo5 nikadanije u nestouvjerio tvrdi schopen-
hauer.Najmanjese pak moZeuvjeritipripadnikaprotivniike
96
stranke.Razlozima, istinii pravdipriiuvanesu stanovite ni5e
u inaie iracionalnom, nerazumnomljudskomsvijetu;ali u
parlamentu posveim sigurnonemamjesta.Tu nemapredo-
mi5ljanja,iak i ako se javi nekiposvenovi,ozbiljan,solidan
argument. Tudiseargumenti ne prihvaiajuvei samomnaravi
parlamentarne rutine.Ona, vidjelismo,predvidamehanieko
nadglasavanje stranaikihklika umjestoorganskog dogovora
umnihljudi.Taj sezid nikakone moZeprobiti,iak ni najpa-
metnijimi najbriljantnijim nastupom.Kolikogod parlament
volio raspravei Ziviood njih,tolikomalodrZido samestvari
koja se u njima ponekadzahvati.SluSajuiiparlamentarne
debate,covjek bi mogaosteii dojam da je tu ipak na djelu
razumno razvijanjeargumentacijeo pitanjima Sto su na
dnevnomredu.Ali Stoto znaCi,iemu je to uopie potrebno,
kadase unaprijedznadeposljedakglasovanja? Stogase sve
Stoje u parlamentu reieno moZemirneduSeotpisatikao (u
najboljemsluiaju) narcisoidno-ekshibicionistiiko trabunja-
nje,bez ikakvasmislai cilja.Ako se puiki zastupnici uopie i
pojavena sjednicama, ionakonitkonikogane sluSa, smijuse
i psuju,neprestance ulazei izlaze,zijevajui drijemaju,listaju
i upijaju"slobodnetiskovine"tijekomdebate,ako su dame,
ogovarajui Strikaju,a odnedavnai telefonirajuspravicama
zvanimamobiteli.Dapace,obiino se boravkuu parlamen-
tarnojdvoranipretpostavikakvougodnijemjestance,pa ako
drugonije pri ruci, dobro dode i parlamentarna gostionica,
u kojoj nedodirljivinarodnipredstavnici odsjedeveii dio
vremenadok su u zgradi.
Za5tobi i bilo drugaiije,kada su dakle parlamentitek maS-
ineri.ieza rutinskoodglasavanjeneeegaunaprijedisprogra-
miranogstranaikomslogomili stegom? A 5toonda mislitio
dienimsuvremenicima koji naspouiavajukakoje parlament
jednood mjestana kojimase stvarasloboda!Slobodase ne
je tek jedno od sramotnihpopriStaljudskebijede,ioporske
97
 napokon,parlamentar-
svijesti,konformizmai oportunizma,
nog kretenizma (Engels).
LIV.FEUDALITETI
Tko u demokracijiuopie vlada?Svi, samo ne narod,pred-
stavljensvojim elitama.Za brojne vrsteskupinakoje su de
factonavlastiu demokratskim reZimima, a pritomnitim nisu
legitimirane,ponajmanje paknarodnomvoljom,madzarsko-
ameriiki je politiakimislilacThomasMolnar skovaonaziv
"feudaliteti".Time le vei samomrijetju htio naznaeiti,da
cfemokracija razbiiastrukturevlastinalik na srednjevjekovne
monarhi.ie,u kojima je suveren bio u obna5anjuvlasti
ograniienvoljomsvojihvazala,lokalnih feudalacai njihovih
posebnihinteresa.
Koji su to feudalitetiu suvremenim
dakako,na prvom mjestu,politidkestranke,obnaSateljice
najveiegadijela stvarnevlasti,kao i parlamentiu koje su
delegirane. NjimasepridruZujunevladine
bazieneinicijative,pokretigradana,samostalni
k l
i n t e l e k t u a lici in t e l e k t u a l n e i k e s
, i n d i k a tjia, v n ao p i i l a .R i j e i
je o anarhiinim,otudenimsredstvima
moii, koja se prikazuju kao legitimni
vladavine,5to zapravou dubljem smislui jesu (feudaliteti
su stvarnikonstituenti policentriinedemokracije,ukupnost
onogaStoneodemokratski ideolog Dahl,s pozitivnimpred-
znakom,nazivlje"poliarhijom"),Pd u tom svojstvuzdu5no
razbijajunarodnojedinstvo i potkopavajutemelje drZave.
iitava se njihova djelatnostsvodi na jedno jedinstveno
metapolitiikoorgijanje;svakiod njih vuie na svojustranu,
zastupanekuposebnukliku, laZnose predstavlja
vornik i braniteljodredenihskupinau narodu,a nerijetkoi
iitavog naroda,kao da ovaj vei nemasvoju vlastza koju je
glasovao,i koja bi trebalabranitisvenjegoveinterese.
98
Svete skupineparazitskivegetirajuna narodnolgrbati,grabe-
cibez ikakvapokriia i stvarneovlastinovac,ugledi politiiki
utjecaj,te zlorabeiiniskeporive,ali i stvarneproblemeSto
ih radademokratska politika.
Medu reeenimfeudalitetima, najmoinijisu i najpogibeljniji
demokratski "slobodnimediji",o kojimaje vei bilo govora.
Oni se osjeiajuvrhovnimsudcemnad cjelokupnompoliti-
kom, a dobrimsu dijelomi njezinautor.Na demokratskom
Zapadu,medijiigrajupo prilicionu ulogukojuje igralatajna
policijau zemljamabivSega komunizma:njuSkaju, Spijunira-
ju, trgujuinformacijama,istraZujui presluSavaju;
likvidiraju
nepoiudne,propagirajuvladajuii ustroj i, napokon,vode
glavnurijei u donoSenjupolitiekihodluka.
demokracijama? To su, LV.DEMOKRACUA
f E PROTTVTSTTNE
udruge,kojekakve Liberalnademokracijaprema svemu Zeli biti tolerantna,
demokratski jer joj uopie nije stalodo istine,jer je prema njoj posve
ravnodu5na. U tome je Nikolaj Berdajevvidio najteZigrijeh
politiekei financijske demokracije. Vei smoreklitijekomovih razmatranja: moZda
organi demokratske je tolerancijai dobra,ali istinaje bolja!Demokracija plurali-
stitki,relativistiiki,
svakomudopuSta pobjedu,kakavgod on
bio, samoako se moZe pozvati na veiinu glasova.U tomeje
njezinavelikasablazan. Ona je naielnoprotivistine,i sama
je sobom,kadasesvezbroji i oduzme,jednavelikalaZ.
Demokracijase neprijateljski odnosispramistinei svojom
metodologijom. Da bi dospiona vlast- Stomu je najvaZniji
kao zago- cilj - demokratskipolitiiar mora lagati,mora varatinarod,
ga
mora obasipatiispraznimfrazamai praznimobeianjima,
morase zaklinjatikako radi za njegovodobro,a potajnopri-
Zeljkivatikrizuu kojojbi moZdalakSei uvjerljivijenametnuo
99

upravosvojuvarijantupodvale,i poraziosvojemanjesretne
i manjespretnesuParnike.
Pre5utna pravilademokratskog govorapravasu apologijalaZi:
StoviSegovori,a da ni5tane kaZe5;govoriuvijekobratnood
onogaStomislis;preSucuj ono vaZnoi bitno;ogovaraj, traiaj i
pozivajse pritom neprestance
kleveii.l, Stoje najpresudnije,
na
na toleracijui dijalog, demokraciju i politiiku korektnost.
relativizanr, koji se ne moZeoslanjati
Liberalno-demokratski
na neupitnei ivrste vrednote,negotek na puku dopustivost
- mentarnedemokracije.Marx je govorioo "privatnojpersoni"
i nrnostvenostmnijenja, stavova,Zivotnih stilova stvara
ozraije u kojemu ne samo mase,nego i naobraZenislojevi'
nekood
lako prigrle,instinktivno ili pak svjesnoreflektirano,
uulerenjaprotivnihistinii njezinuistraZivanju. Demokratski
su reZimipravirasadnik agnosticizma, skepticizma, sofisterije
svakevrste.Stogau njima kao nigdje cvjeta biznis samo-
zvanih, laZnihproroka,pseudogurua, koji mladezizeljnoj
pouzdanihuvjerenja tuveu glavui najgrotesknije besmislice,
jer su se samozatajna drZava, izopaiena obitelj, posustali
vjerskiautoriteti,za ljubavrelativizma odreklisvetezadaie
odgoja novih nara5taja u duhu istine.Ali, demokracijaje
do-te mjere ogolila istinu od svakogasmisla,vrijednostii
privlaiivosti,da u zemljamakojima je ona ovladalasvaka
budalaStina i opaeina stjeie statusravnopravnog uvjerenja,a
svaka,i najapsurdnija ideologijamoZese natiecatiza zvanie
vrhovneistine.
U demokracijistogaoduvijekloseprolazeistinski,neovisni
d u h o v i ,k o j i m aj e j e d i n o i s t i n as v e t a ,i k o j i s e s n j o m e n e
Zele kockati.Tako je bilo vei i u starojAteni. Demokracija,
otvorenaegzotienimzabludamai intelektualnim
razvilaje istaniani instinktza prepoznavanjenepatvorene
misli.Stogaona, koja tolerirasve ludostii gluposti,nemilo-
srdnodotekujeozbiljanrad duha,njegoveplodoveismijava
i p r o g o n i ,i s a m o r a z u m l j i vuev i d e- u k o j e s p a d a j ui u v i d i
o laZidemokracije- pripisujeoboljelumozgu,nepoStenim
nakanama i politiekoidiverziji.
LVt. DEMOKRACUAf E
FORMATNAPROCEDURA
U demokraciji neodluiujeni narod,ni autoritet, nitiargument.
procedurai forma.U
U njoj odluiuju aritmetika,i statistika,
starommarksizmutoino je prepoznata formalnanaravparla-
i "apstraktnom gradaninu"kao o dva pola na koja se razbija
politike.S jedne
ljudskaosobnostu uvjetimademokratske
strane,dakle,povlaienjeu privatnost (stariCrci to su nazivali
idiotizmom), s drugepak sudjelovanje u formalnojproceduri
izbora,bez ikakvautjecajana zbiljskepolitiekesadrZine, Sto
znaii ciljevei vrednote.
Demokracija je samoambalaZa, koja
se odriie svakogutjecajana sadrZinuStoju je omotala.U
demokracijivaZnoje iskljueivoda svi biraju,a svejednoje
5to su izabrali.VaZnoje da veiina vlada,premdane vlada
nikakvaveiina negoslutajnademokratska oligarhija.Kako
ona vlada,na iije dobro,to se ne pita.Odluku se o tome
prepu5ta slijedeiimizborima:slijedeiojsmicalici,prijevarii
zabludi.Sveto demokratski ideolozii pristaSe demokratskoga
modelasmarajuvelikogpredno5iu.
U politici je, medutim, od presudnogznaienja upravo
narodnodobro,a njegane moZebiti ako vlada nije dobra.
VaZnijisu narod i njegovodobro negoliprocedura.Ali, u
demokracijise traZitek da formalnaprocedurafunkcionira
kakoje propisano.Ta je proceduravrhovnanormai vrednota,
hirovima, cilj i ideal demokratskihvladavina. A procedura znati:
osnovatistranke,Sto bezliinije i umjerenije;iii na izbore,
na kojima ie manipuliranobiraiko tijelo glasovatiprotiv
svojihinteresa; Stoprije pod svakucijenu,izbornomfarsom,
smijenitivlast,tako da zasjedneneka nova, po moguinosti

101
100
 joj je zadacabdijetinad politikomkao svojimdrugo-bitkom,
jo5 goraod prijainje.Nije ni vaZnokakvaje vlast;vaZnoje'
a sebesmatrajuiiizuzetomiz naielne upitnosti.
da fe "narod bira". Metoda iznad svega,metodakojom se
odrldul" oligarhijskaklika- pa kakobude'To je, konaino' i Bezbrojnimobzirima,skrupulama,umnaZanjeminstanci,
jedinaporuka(promarksistiike) teorijedemokracijekakvuje ograniiavanjemkompetencija,razgranatim sustavomnad-
ponudioglasovitiSchumPeter. zon i medusobnihovisnostipojedinih sudionilkavlasti,
- demokracija oteZavai koii normalnoodvijanjepolitike,te
prava,neometana energiinai samosvjesna, a navlastito dugo-
LVll. DEMOKRACUA roina politikau demokratskim uvjetimane moZeni zaZivjeti.
f E APOLITICNA PremaPlatonu,demokracija ie uvijekskoniatiili u anarhiji
i l i u t i r a n i j i :u b e z v l a 5 i ui l i u s a m o v l a d uT.o n i j e s l u e a j n o .
Arhetipskapredoiba politiekoga,potkrijepljena i zbiljskim Obje su alternative ne-politieke, kao i samademokracija: u
ocitovanjempolitikeu prostorui vremenu,ukljuiuje uvijek prvoj nemavladara,u drugojnemanaroda.A politikaje tek
nekuvrstuspregevodei naroda,onogakoji vladai onih koii- odredenavrstaodnoSaja izmedute dvijeveliaine.
ma se vlada.Demokracijapak, posvenepolitiino,postulira
da ovo dvoje mora koincidiratiu jednom:da vladanimora
samim sobomvladati.U tome je modernaideja narodnog tvilt. DEMOKRACUA
suvereniteta. fE METAPOLTTTKA
Autentiinapolitiikastrasttiie seozbiljnihi vaZnihpolitiekih
strast U prija5njimje poglavljima usputvei bilo rijeii o metapoliti-
sadrZina,ciljeva i ideala.No, iitava se demokratska
svoje ci, pa sadvaljaprecizirati
znatenjeu kojemuseta rijei ovdje
svodi na one povremenedane kada ona prireduje
i izbornefarse,kadasezbrajajuglasovi rabi.MetapolitikaponajprijemoZeznaeitineStoanalognoi
predizborn e circenses
dva su srodnometafizici:israZivanje prvih naeelai uzroka,metafi-
I procjenjujupartijskiprobitci.Politikai demokracija
zitkoga temelja,samepolitike. FrancuskaNouve/leDroite,
stubolom razlieitastava,razliiita odnosa prema narodu'
je politiciprotivna, pak, rabi taj termin u smislukulturnerevolucijes desna;
dvije posverazliiitestvari.Demokracija
Demokracija je intelektualnog,teoretskogi publicistiikog rada, uspostave
za'njuu najdubljemsmislunezainteresirana.
pozivljena narod,a politikaje kulturnehegemonije,koja bi tek trebalapripravitipolitieko
procedura kojase neovla5teno
Demokraci- okupljanjei politiekuborbu. Metapolitika, napokon,moie
vjestinaodluiivanjana koristnarodnezajednice.
izboraili smjene vladajuie oznaiavatii teokratskuislamskudrZavu.
;i ;e formalna,teh'iika metoda
k l i k e ,a p o l i t i k aj e s a m av l a d a v i n a . Respektirajuii
navedene uporaberijeii, mi, medutim,u ovoj
knjizi metapolitikomnazivljemoonu politiku, kojoj cilj i
Medudemokratske dogmespadai vjerovanjekakoje politika
kojuneprestance
djelatnost sadrZinanisu narod,njegovprobitaki boljitak,negose bavi
bahata,korumpirana i samovoljna
smjenjivati, samomsobom.U tom je smisluiitava demokratska politika
valja nadziratii trenutainenjezinepredstavnike
|
nadziratelja? timedemokra- najveiim dijelom, onim bitnim Sto je iini demokratskom
du se n" osile.A tko ie nadzirati - upravometapolitika.
e da u biti nije politiiki fenomen,
cija priznaf vjerujuii kako

103
t02
Demokracija sebaviimenimai procedurama, stranaikimpre-
pucavanjima i kadrovskim smicalicama, aferama,izborimai
statutima, nadmetanjima oligarhijskih klikaza utjeca.i i vlast.
Pritomsu joj, uostalom,uvijeku prvom planu treierazredna Llx. DEMOKRACUAfE
- mikropoiitieka - natezanja,a nikadadugoroeniprojektii NEPODNOSTftVO MrAKA
velike viziie,ier za njih nije sposobna' Tro5eiipak goleme
energijeu pothvatekaoStosu rasprave o izbornimzakonima' Demokratskaje metapolitikabesplodna, ali je ona i ubitaino
d"ml[ru.i;a se otkrivakao meta-metapolitika. Demokratska suha,troma,smrtnodosadna.Demokracija je poputpolumr-
politikabavi se najradije samom sobom, svojim ritualnim tve muhe:ubitaanodosadne,ali zatonistamanjenametljive.
ceremonijama i vodeiim predstavnicima' Ono Sto bi imalo Upravonjezinanametljivost muhu zapravoiini tako dosa-
biti zbiljsiom sadrZinom, idejei ideali,nacionalnapolitika, dnom. I demokracijuiini dosadnomnjezinademokratska
opie dobro,ostajupritom kratkihrukava'Stogademokracija nametfjivost,
agresivnosti umi5ljenost,
alije u njoj, zarazliku
neopravdan o izazivljeosjeiaj prezasicenja, paee,odvratnost
od muhe, dosadnoi sveostalo.Muhaje, naime,za razlikuod
nad politiekimuopie,a da onato politiiko nijejos uopie niti ipakjedanmali misterij:to ogavnoZivosmeie
demokracije,
d o d i r n u l an, i u n j e g ai s t i n s kzi a h v a t i l a ' umije neStoStoiovjek, bez pomoci kompliciranetehnike,
Nitko ovu metapolitiiku,Sto ie reci antipolitickunarav nikakone moZe,pa iak i ako je demokrat:muhaleti!
demokracije,nije, makarposvenehotienoi nepromiSljeno' Demokratska je teorijaistotoliko dosadnai bljedunjava,kao
je'
iskazaokao bivsi ameriiki predsjednikClinton, kada i demokratska praksai opieniti stildemokratske politike- jer
nakonizboranasvojdrugimandat,sretnouskliknuo:Vrijeme je
demokracija i CitavjedanZivotnistil,stilnarodnoga Zivota.
je da politikuostavimopostrani!za njega,politikai nije bila
kampanja. U demokracijise izborne Sveje to jedno beskrajno povr5no,racionalistiiko, empiristi-
irugo'negopredizborna
godinama"' U njoj prava/ tko, pozitivistiikozanovijetanje i cjepidlaienje,rezuckanje
godinerado nazivaju"politidkim
energicna, djelotvorna politika uopie ne i s i t n i i a r e n j eb,e zv e l i k i h d
, u b o k i hi 5 i r o k i hu, z v i s e n i vhi z i j a
odluen",muZevna,
dolazi na red. Sveje u banalnom,nedostojnom petljanjui i uvida;korektno,brbljivomudrovanjeo banalnimtemama
zanovijetanju, natezanjima i postotcima, gubljenju vremena/ i trivijalnimargumentima,bez strasti,dakle i bez ideja(.ier
je
energijei novca.Jedino5to u demokraciji uzbudljivo i istinskei istiniteideje radaju se tek u ambijentustrasti).U
trenutcisu izbora:taj trivijalni,mehaniiki'
uopi-e'zanimljivo, demokraciji, karizmusmjenjujeSminka,a moi uvjeravanja -
ariimokratskiobred. Karizme,svijetlaimena junaka,vaZni marketing:trgovanjei podvala.U toj je tradicijiMontesquieu
dogodaji,preokretii prevrati,ratovi,uzviSenesvrhe,sveiani izrekaoonu glasoviturijet, da su sretninaroditiji su anali
-
siriboti- odvijanjepravenarodnesudbine sveje to demo- siroma5ni dogodajima. Ne5tosliino priZeljkujuu na5evrije-
kracijistrano.Da bi mu se pribliZila,ona mora prestatibiti me ljudi poput Fukuyame, koji nam sretnonajavljujukonac
demokracilom. povijesti.Koncapovijestiu povijesti,medutim,ne moZebiti.
Povi.jest se moZenadvladatisamos nadpovijesnog, metafizi-
ikog, eshatoloSkog stajalista. Povijesnadramanastavitie se,
ali ona ne ie biti demokratska.

104 105
 demokracijama nema kataklizmion nestaje,prirodnose raspadajuiina lijevo i
Demokratiie radoreii da u stabilnim desnokrilo i pridruZujuiise mrskimmu "ekstremima".
i radikalnim potezima- No' Tako
;;;t"t" za velikom odluinoscu ni samademokracijanema dublje realnosti.Uzgajajuje i
;; ;;;" za demokraciju' U njoi.nemaveliiine' ni ljudske'ni
njegujutek fikcije mirnih intermezzaljudskepovijesti.
narodne,ni drZavne. Su" 1" svedenona trivijalnuosrednjost;
Otmjene gestei
,"alotri,",i i mlakonjevode glavnu rijei.
Zrtve; mistikasimbola,otvorenost za ono transcen-
olemenite ';io, 'nudindividualno;
ukorijenjenost u zaviiai' LX.DEMOKRACUA
il;;;; -
oduSevljenje stegei reda, patosautoritetai ranga sve
ono
fE KOMPLTCTRANA
Sto daje vrijednost
bez iega ne moZe ozbillna politika'
- za demokraciluje Demokratskaproceduranije samo metapolitieka,ona je i
i Lrioiunrtvo skupnom zivotu ljudi
prijezira'U demokraciji odvei sloZena,pa stoganedjelotvorna.Demokracijadonosi
or"drn"t podsmjeha,izrugivaniai
vegetirajupunom sobom decentralizaciju i unakrsnupodjelu vlasti uzduZ i
I*fur"niueine mahnitaju,a malogradani poprijeko,okomito i vodoravno.To koei politiekeodluke,
u demokracili
;;;il i. i" njihov eLment' Visa ljudskost
kaoeksces' umnaZasredi5ta odluiivanja,zahtijevanjihovadogovaranja i
ie osudenana unutarnjuemigraciju'ozlogla5ena usugla5avanja
koja je na svoj naein djelovanja.Umjestoda sesvapozornostposve-
;;;;;;i; pue" .roein' Demokraciia'
nijeie svaki autoritet' ti uiinkovitomrjeSavanju sudbinskihnacionalnihproblema,
teroristiekitip vladavine,dosljedno demokracijaproblemegura pod tepih, njihovo rjeSavanje
autoritetpapirnatih
Namjestoljudskogautoritetaona nudi odgadaiekajuii da zastareili se, na neki misteriozan
nije zaokupljen".9Y,t- naiin,
,r"aUi i utopijskihhimbi' Demokracija sami od sebe rijeSe,a svojom vlastitomprirodom stvarai
kakoto od politike
nosiu da narodueini boljim i sretnijim, bezbrojnovih,suviSnih, u zdravimuvjetimalako izbjeZivih
u zadaiu ispunitimu
traZiPlaton.Dostajoj je da sebistavi problema.Demokratizaziruod jednostavnog funkcioniranja
materilalne potrebe- piemdau pravilune uspjevani u tome'
svojstvenogautoritarnimporetcima,kao da bi ono znaiilo
je jednojedinstveno otjelovljenje neodluinostii neku osobitumanjkavosttih ustroja.Zapravojednostavnost
Demokracija
oLtlj"uunju. ft o pokuzevolju za velikim'bitnim'sudbinskim nijesamoolak5icau djelovanju,negoi vidljiviznakdubljega
na "gulag" i
poti,ietirn zahvatom,biva strasljivoupozoren zdravljajednogpolitiekogsustava,baSkao Stoje i nepregle-
Inototurrt" (kakozamjeiuje ljeviiarskikritik demokracije dna kompliciranost u strukturii izvodenjupouzdaniznak
babskimblebe-
Slavoi Zizek\.ZamijenivsimuZevnuodluku da s tim sustavomneStonije u redu: carstvakoja stojepred
improvizaciiama'
tanjem,ona je suau nekakvimpolovitnim propaSiu,donosemnogezakone- veli kineskaizreka,koiu
oportuni-
l a b i l n i mk o n s e n z u s i mi ag n j i l i mk o n f o r m i s t i i k i m ' navodiNietzsche.
Ona nije u stanju napasti' samose
stiikim kompromisima'
ne umije agirati,.moZe
Lr""i, i to, u ozbiljnojkrizi,nemocno;
tek reagirati, a ni na to nije uvijek.spremna' U demokraciji LXr.DEMOKRACUA
fE NAfSKUPTfA
i teZinu' Sve gubi
r"" grUi svoje konture,gubi ozbilinost
i istinskeljevice i Politikaje uvijekskupa,ali tro5akkoji ona traZi,ako ne ide
artikulaciju.Stogase deriokracijakloni na Stetunarodai ne nastajenjegovimpljaikaSkimizrabljiva-
istinskedesnice,idek|arirasekaobeskrvni,nieiji,po|itiiki njem,uvijekje opravdan.Pa i odredeneolakSice
ni centra'a pri prvoi i povlastice
."naur.Ali, bez ljevicei desnicenema
107
106
 drZavama,podloZnesu korupciji.To vrijedi za monarhije
vodeiih muZeva, akoje njihovrad na narodnodobroi korist'
politikei i republike,za aristokracijekao i za demokracije.Ali,
morajuse podnijetikao obol rangui dostojanstvu demokracija je pruZilaosobitogmahaoiitovanjuiovjekove
predstavnike'Tu
aur,i'toiu mora okruZivatinjezinevodeie zlo1e, doiim je aristokratskisustavi vladavine,svojim
koja
nema mjestacjepidlaienjutipiinom za demokraciiu' pravilimai normama,nadzoromi sankcijama,
insceniranjeafera te nadasve
;;" ,uo," nuidia.,erazbibrigeuvr.tava pomnim odabirom i odgojem vladajuiih elita, svode na
o toboZnjimili stvarnim,nezakonitim noveano-poslovnim podnoSljivu mjeru.DemokratLordRussell radopriznajekako
makinacijamasvojihheroja' demokratski sustaviimaju tendencijuda u njima zavladaju
nijetakoskrupulozno Stedljiva' osobitokorumpiranipojedinci- koji su, kako dodaje,usto
Na drugojstrani,demokracija
sustava ona je dokaZljivonajskuplja' dakle i budale.Demokracija doistaSiromotvaravratanepo5tenim
Oa ,uin'politidkih
najrastroSnija. Ona je to zbog nevierojatnerazgranatosti glupanima, a primjeraza to (pre5utimo imena!)bilo je osobito
,uoilf,vladalucihstrukturanagorei nadolje'administrativne posljednjih desetljeiau izobiljudiljemsvijeta.Ona ne raspo-
djelokruga i
decentralizacijete susljednogumnaZanja laZeetosomsamokontrole svojihvladajuiihklika,u njoj ne
duZnosti.Demokratske institucije: stranke'nevladineudruge' postojiniStanalik disciplinirajuiojformuli noblesseoblige.
golemesvote
izbori,parlamenti,sindikatii sveostale'gutaju Demokratski su politiearipotkupljivii ucjenjivi,uvijekovisni
nikada
novca.U demokraciii, izbori,svetinjanadsvetinjama' o milostibiraikogatijelana slijedeiimizborima.Takoseoni
god logika
se ne mogu smatratisuviSnimluksusom'Kad pokoravajuradije volji i diktatuopskurnihklika, vlastitom
procedurekakveizvanredne' prijevremene ili
demokratske interesu, izgledimada jo5 jednomzasjednuna svojuunosnu
ili lokalnoj
Jopunrt." izbore,na nacionalnoj,pokrajinskoj poziciju,negolinaeelimapo5tenjai osjeiajuodgovornosti za
novaca se za njih nade'Nije
,lutini,uiini prijekopotrebitima, povjereniim narod.Tu okolnostpotkupljivosti demokracija
vaZnohocelisenaoruZativojska,hoielibitiredarstvenika obilatokoristi,inscenirajuiikorupciona5ke afereradi odstri-
e d n a s i l n i k ai n a p a s n i k a ;
d a n o c u t u v a j u m i r n ep r o l a z n i k o jela nepoiudnihili suparniikihpolitiiara koji su moZdai
hoie li se izgraditikakvaZivotno vaZna cesta'hoie li umiro- "Cisti"(alisvakomuse "neSto"dadepronaii,ili pak uvjerljivo
za izbore
vllenici,truJnicei djecaumiratiod gladi:novaca i z m i s l i t-i t o j e n a j m a n jpi r o b l e m ! ) .
se.priredile
morabiti, i uvijekie se nacistotinemilijunada bi
biraika mjesta' tiskali.izbo,rni Nisusamopolitiiariu demokraciji korumpirani.Demokracila
preclizborne kampanje,uredila.
jevei potrebno za odvijanjedemokratskih je i gradanerazmazilada se umisle,da se uzohole,da povje-
fapiriii itd.itd,5to ruju kakosu svi ljudi jednaki,kakosvi imajujednakaprava,
circenses.
sve mogu,i svi o svemusmiju,paie, trebajuodluiivati.Sto
god naroduiinio, dobroje - sugeriraju im njihovipolitikanti.
LXll. DEMOKRACUAf E Svi su dobri, na njima nema grijeha,samo ako glasujuza
nas.A ako si pokatkada i dopustepokojunepodop5tinu, niSta
OSOBITOKORUMPIRANA zato!To ie samoolakiatikriminalnudjelatnostnamavlada-
je Kriianstvo za juiima, i pomoii naSemizuzecuiz naiela kaZnjivosti: ako
iovjek, kakav jest, pokvareno stvorenje' smijuoni, smijemoi mi! I zato,doiim u autoritarnom
nauk u Padu'o istotnom poretku
tu okolnostima na raspolaganju korumpirani idu predlicepravde,u demokracijinagraduju
grijehu.Stoga,i sve ljudskeinstitucije'pa i u najboliim se

109
108
 kliki nije moZebiti dostupno,nastojaoizbjecirat sa srcu mu priraslim
novimpoloZajima.Osim,dakako'akosuparniekoj germanskimnarodomEngleza,a njegovzamjenik Hessjoi
t#"ri"m njihovih kakobi
prekrsaja'
;;irJ;" odstrijelitiln i poslije),negoi u niz lokalnihratovasusljednihdesetljeia.
futu toglu nekaZnjeno naistinaiin'
nastaviti Zar lzrael,Egipat,Crika, Turska,Cipar,Britanija,Amerika,
Indija,nisubili pluralistiike,
demokratske drZave,zar su bil'
komunistiikiili fasistiiki,kada su vodili svoje ograniierre
LXIII.DEMOKRATSKI ratovetijekomproSloga stoljeia?
IMPERUALIZAM
- ne poseze-
Netkoje ispravnoformulirao:Nismodemokrati LXIV.DEMOKRATSKI
stereotipu'faSistima
ro tuiudim zemljama'U uobiiajenom GTOBALIZAM
Sirenju eemuse
(pri
se pripisujeupravoteZnjaimperijalnom
toga po.liti-
zanemaruje iitav niz clrugih,temeljnihznaiajki Liberalnademokracijau na5edane,pod komandomjedine
je, pseudomesijanskim
;k;; ;"i"la). I komunizam nosen preostale velesile,USA,ne provodisamo- prekoameridkih
upravo njegov.nauk
uvjerenjemda ce za iitavu vjeinost vojno-policijskih kaznenihekspedicija,i preko jo5 uvijek
poduzeo
i ;;"**" politieka praksa usreciti iitav svijet' uglavnomposluSne
potporu zapadnjacke ameriikeproduZene ruke,NATO-saveza
osvajaeke,imperijalnepohode' Uz polovicu - ne provodi,dakle,samoakcijuimperijalnoga potiinjavanja
;;il;;;i"rne demokracije,osvojio nakon 1945
je
svijetau vojniekom smislu.Ona stvarai duhovno ozra1je
Europe,da ostanemo samona staromkontinentu' jedinstva,potidei podupireintelektualne
svjetskoga zahvate
zasluga-
Demokraciia, medutim,kao da je svoiimnevidenim na izgradnjisnaZnogideolo5koguporiStaza svoj globalni
ma u oslobadanju covjekapolejinca'kakvejoj njeziniad.epti monopol. Liberalnademokracijakao politieka dogma, i
glede
;*t;ir, zavriiedilaiotalnu'abolicijui indulgenciiu USA kao vodecasilnicapostmodernoga svijeta,uz oslon na
narodnihzajednica' Jer' judeo-masonsku
svojihzloiina spramslobodei Zivota nadnacionalnu i antinacionalnu internacio-
zapravoizvoriSte modernog imperi- nalu, na kojekakvekriptokratskei oligarhijsko-plutokratske
iiU"t"f je demokracija
"" svi pothvatiienjina i Staljina'Hitlerai Mussolinija' trilaterale
i bilderberg-komisije
koje nitkonigdjei nikadanije
'"iulir^^,i pripojenjuonogaSto
p.f..t"""nju tudih podrucja(ili pak "demokratskiizabrao",na diktatorsko-teroristiike multinaci-
skromna
j.; prije oduzetonjihovim naciiama)samo su
;'riJri^'u'
onalnekompanijei mitologijuslobodnetrgovine,- sustavno
Sirenjem
usporedbii negdasniimimperijalnim i zdu5norade na stvaranjujednogasvijetabez granicai
danaSnjim globalnim
of.rrn;"n" britanskedemokiaciie'ili s naroda,bez razlika i Sarolikosti,bez slobodeda se bude
Sjedinjenih Amerie- drugatiji,svoj na svome.Cilj je uniformnoSvetoSvjetsko
itp"rii"f ittom liberalno-demokratskih
kih DrZava. CarstvoAmeriike Nacije,u kojemuie se totalitarno-tiranski
vladatiiz jednogacentra.Negda5njizloglasniBreZnjevljev
da je demokratskiustroi
Postoji,takoder,upornapred.rasuda "ograniieni suverenitet"bit ce iz te nove perspektivedoZi-
nam je pokazaloda su
sigurnabrana protiv rata' lskustvo vljen kao gotovo nesputana afirmacijanacionalno-drZavne
ne samo u oba velerata
demokratskedrZavebile upletene slobode,a LoZai Ghettobit ie izvrSniorganite monstruozne
easa'to danassvakome
ii ,iofi"cu (Hitler je do zadnjega
lll
ll0
utopijekojaje na putu ozbiljenja.Clobalizam , zaieru krilu tamo su svi robovi. Slobodai ropstvomogu postojatisamo
liberalnedemokracije,nijeie samepretpostavke demokraci- u medu sobom ravnomjerno podijeljenim domenama.
se zbude njegovoispunjenje- a ne ce se zbiti Demokracija,u kasnimdanimaPostmoderne, znaii potpuno
ie. No, kada
samoako udruZenenacionalnesnageEurope i Svijetatome iSeeznuiesvake veliiine, nesebiinogjuna5tvai visokih
ideala,otmjenostii stila,plemenitosti i pripravnosti
na Zrtvu.
zlikovaikomprojektu,rijeiju i dijelom,izreknuodluino NE
- onda ne ie vi5e preostatiprostorani za parlamentarizam, U demokraciji, svepostajebanalnoitrivijalno,jeftinoi olako.
Ali ni za ono 5tobi im U demokracijii jest na vlasti trivijalni i jeftini Covjek,onaj
niti za demokraciju.
ni za liberalizam,
koji bez pokriia vjerujekakomu je dopu5tenoo svemuizreii
moglopredstavljati bolju alternativu.
svoju rijec, i joi po toj rijeei i vladati.Demokracija,i sama
izopaiena,izopaiila je narod. Narod glasujeza demokrate
LXV.DEMOKRACUA jer ne nalazivi5eu sebisnageda im seusprotivi. Demokracija
je jedanjedinstveni sustavpolitiekogludila.Ono iega seona
IE DEKADENCUA dotakne,dugoroinoje osudenona propast.Demokracijajest
dekadencija.
Liberalnaje demokracija sutonskifenomen,kakoveli Evola.
Onaje posljedak, izrazistalnipoticajdekadencije zapadnoga
sviieta.Demokracija i dekadencija kasnisu plodoviZapada LXVI.DEMOKRACUA
-
i dijele njegovusudbinu zajedno moratipropasti'Zapad ie
i propadazatoier je demokratski, jer je liberalan,jer je per- lE PTEBEISKA
m i s i v a nj ,e rj e t o l e r a n t a ni j,e r m u n i j ev i 5 es t a l od o t e m e l j n i h
U demokraciji nema niieg uzviSenog,sveianog, svetog.
vrednotaistinei pravde,kojesu nekoi raslei na njegovutlu, Sveje svedenona najniZirang.Tu nema ni duha ni stila.
jer nemaosjetilaza potrebuaristokratskih elita i hijerarhij-
juna5tva;jer Demokracijaje neozbiljna,nepodnoSljivo jeftina i nepopra-
skog autoriteta, ljudskevelieine i nadljudskog
vljivo plebejska.Ona samanarodsrozavana razinuogavnog
ne shvaiada bez ovih, na dulje staze,ne moZebiti drzave plebsa,oloSi,umjestoda ga uzdignedo visina ponosne,
i naroda.Zapadnedemokracijezapravosu zapadnedeka- dostojanstvene i samosvjesne nacije.Narod se ne moZe,ne
dencije.Demokracija danasna Zapaduznaii posvema5nju trebau doslovnomsmislurafinirati, elitizirati;ali, njegatreba
krizu,nezaposlenost, rastuiesiromaStvo, inflaciju,kriminal,
organiziratii povesti.No, demokracija iitavu politikusvodi
bezakonje,nered,narkomaniju, alkoholizam,promiskuitet, na kukavnicirkus,u kojemu su njezinipodanicinatjerani
spolnu raskalaSenost, posvemaSnju bordelizaciju, kult neo-
igratiulogekomedijaSa. eak ni iasti dreseranisudorasli,on'
tesanogmladena5tva, divljanje sekti, iudoredno i uljudbeno su samiZrtvedemokratske dresure.
opadanje,anomiju,relativizam, nihilizam.Demokratipono-
sno tvrde kako nemademokracijebez pornografije; ali to ne Nijedobroda politikomovladajustrasti, ali joSje gorapolitika
govori za pornografiju,nego protiv demokracije! ldeologija lisenasvihstrasti. A upravoje takvademokratska politika.Oo
je strasti,u njoj su preostalesamokarikature:plebejskastadion-
iednakostii neograniieneslobodedovela raskoluna kastu
i kastuprosjaka. Mit socijalnesigurnosti skoniaoje skadivljanja.Njih ona velikoduinotolerira.Osim Ioga,zna
bogata5a
u poru"tusnjemstrahuod sutraSnjice. Cdje su svi slobodni, samoza bezgraniinudosadu.U demokraciji, sveteme,pa i

L12 113
one ZivotnovaZne,nekom unutarnjomzakonito5iupostaju
dosadne.S drugestrane,u pukotinamai najtiranskijeg ustroja
iuva se osjetljivost zava2ne,zanimljive,sudbinske, drama-
tiine stvari,koje od narodaizmamljuju nepatvorenu, Livu
pozornost. U demokracijipak svegubi privlainusnagu,gubi
vaZnosti velieinu.Ona sve uniZavado svojevlastiterazine.
Zato u velikim muZevima,s razlogom,prepoznajesvojesmr-
tne neprijatelje.Demokratska je boja siva(kakoreie poljski
propovjednikdemokracijeAdam Michnik);od svakedruge
ona zazire, jer zazireod razlikai ranga.Demokracijagradi
sekularnikult osrednjosti, svjetovnureligijumale,mizerne,
bljedunjave, malogradanske egzistencije u svakodnevlju, bez
velikih muZevai voda, bez velikih djela, velikih pothvata i
vizija.Sveje u demokracijisitno,bijedno,straSljivo, civilno,
brbljivo, antiautoritarno. Sve su njezine institucijetakve.
Takvi su i demokratski vode: na prvi pogledvrlo ozbiljni i
odgovorni,a vei na drugi poglednaivni,nesigurni, isprazni
i ni5tavni;pravese vaZni,jeru njimaioko njih ba5ni5ta nije
valno; umjestoda narod vode, i eventualnomu i laskaju,
oni s njim iavrljaju i polaZumu raiun o najsitnijimpoje-
dinostima,piju s njim kavu umjestoda ih njegaizmamljuju
strahopoStovanje. Takvisu,degradirani, i narodnisinovi,koje
je demokratska vladavinapodlom manipulacijomsvelana
svojuskromnumjeru.
LXVII. LAZ.NARODNOG
SUVERENITETA
U prijaSnjimvremenimapojedinibi eovjek,milo5iuBoZjom
kojagaje obasjala,ili na kojusepozivao,postajaosuverenom/
neograniienim vladateljem. eovjek i ne moZeobnaSativlast
nad drugim iovjekom, ako to nije po Bozjoi volji i milosti;
ako ne uZiva mandatNeba. Ali, doiim iovjek pojedinac
moZe (dobroili zlo) vladatinad povjerenimmu narodom,
tt4
narodnikakone moZevladatisamimsobom,ne moZebiti u
"personalnoj uniji" i vladatelji vladani,vec iz jednostavnog
jer
razloga ne predstavlja homogenuveliiinu. (On, doduSe,
moZebiti homogen, alitek mimodemokratskoga okvira,kako
iemo joi vidjeti.)Stogaje ideologijao ,,narodnomsuvere_
nitetu",kojom je masonsko-prosvjetiteljska revolucijahtjela
smjenitiboZanskopravokraljeva,iista besmislica. pripovijest
o vladavini"od naroda,po narodui za narod,,mogla je zalo
predstavljati
tek izliku ovoj ili onoj nenarodnojvladavini.
Demokracijaje politikuprikazalakao ne5toopieljudsko,ne
moZdakao nekuvrstuobrta,zaposlenjaza sveZiteljedrlave,
ali onda kao nekakvuobvezu, neku mistienuaktivnost,
duZnost,koja sve ljude obvezujeposveneovisnoo njihovim
stvarnimsposobnostima, potrebama i interesima.
Narod,medutim,samza sebe,ako ga ostavena miru demo-
kratskiideolozi,i ne pomisljada mu pripadanekisuverenitet
da je duZansobomvladati,Stovi5e, da'seuopie mora baviti
nekakvompolitikom.On sve to rado prepuStai uzurpatoru,
ako ovaj umije vladati odgovornoi po5teno,u narodnom
interesui na njegovodobro.Kadaosjetida nije tako,narodie
uvijeknaii naiina i svrgnutitiraninakoji je izigraonjegovo
povjerenje.To su, i samoto, trenutcinarodnogsuvereniteta:
kada on, u pravednom prevratu, svrgava nepravednoga
vladara,eda bi otvoriovrataza dolazaknovogai boljega.
Demokracijase, pak, ulaguje tom navodnom suverenu,
nedodirljivom, jedinom arbitru,premdaje njegoveovlasti
preuzelaoligarhijskaklika toboZe legitimirananarodnim,
demokratskimizborima.Ona bi, s takvom legitimacijom,
mogla i otvorenovladati mimo i protiv naroda,kada se ne
bi pribojavalaslijedeiih izbora,na kojima bi joj ,,suveren,,
mogaodatiotkaz.Ali, suverena kojimsetakohoie okoristiti,
demokracijaprezire dublje nego ijedan protudemokraski
poredak.Prvo ga je svrgnulas trona sretnogobjektavlasti,
dokinulaje podanike.Potomje izmislilapriiu o ,,narodnom
I15
 od kojenarodbaSniStanijedobio.Nakontoga,
suverenitetu",
suverenje postaoskupom "gradana",da bi se u konainici
ponizio do "puianstva","bira(kogatijela" i "poreznihobve-
znika".
i njegovihpredvodnika, od referendumai plebiscita.ona
toboZestrahujeda bi ovi mogli biti manipulirani,doiim
samane poiiva ni na iemu drugomu,doli na neprekidnoj
najpodlijojmanipulaci
ji.

LXVIII.NAROD [XIX. NAROD

IE HETEROGEN fEAPOUT|CAN
Vei rekosmokako narod ne moZesobomvladatii stogajer Reienoje da je apsurdna idejao vladanjunarodanadsamim
nije jedinstvena,homogenamasa, nego u njemu postoje sobom.U parlamentarnim sustavima, dakako,vladajutzv.
razlieiti,pa i sukobljenipokretiusmjerenina raznestrane. narodnipredstavnici, ali to nije demokracija negooligarhija.
Demokracija bi pak htjelajedinstveni,homogeninarod,ali u Ona ie uvijek iznova, demago5ki,posegnuti," rn"todo,
odredenommehaniikomsmislu.Demokracija, naime,hoie propitivanjanaroda,ne bi ri od njegaiura i doznara
kako
da narodbudebezlienasumabezimenih,medusobno posve da njime vlada.postupakje po priliii jednakoskandalozan
izjednaeivihbrojki, koja moZe posluZitinjezinoj izbornoj kao kadabi roditeljianketirarisvoj porodo najborjemnacinu
proceduri,a nakon procedurepredstavljati Zivu legitima- odgojadjece.Ali, sveto nijepresudno ni vazno.Demokraciia
ciju, opravdanje vladavini klike
oligarhijske Sto se formira zna da narod u demokratskim poretcimane vlada.Njoj ie
temeljemzbrajanjaizbornihrezultatai stranaikihnatezanja. naprostostalodo StoSirepolitizacijepuka_ kakobi ,", , j"inu
Narod,medutim,sadrZiu svomekrilu raznepotrebe,interese strane,stvoriodojamo narodnomsudjelovanjuu politici,
a sa
i CeZnje,i njegase ne moZemehaniikiujednaeiti, pretvoriti drugeosiguraloozratjeza lak5umanipulaciju.Narodje
,a.
u nekusrednjumjeruili apsolutnikolektivniindividuumkoji po sebi,spontano,manje-vi5e apolitiian,ali u stranaelimga
suverenoodluiuje o sebi i o naiinu na koji ie sam sobom se reZimima,navlastito djelovanjem javnihopiila, doslovle
vladati. No, postoji neStodrugo: narod se dade homogeni- sili na politienost.
Jer, ako je masa ljudi povrsnoporitizirana,
zirati na organskinaiin, kadase pred njim pojaviautentiini ona ie sezanimatiza razlidlapolitiekapitanjai rje5enja,
sva_
glasnogovorniknarodnogabitka, kada ga nepatvoreni,ple- tko ie postatiuvjerenda ima ne samopravona nekakvo
svoje
biscitarnivoda uzdignena vi5uegzistencijalnu razinu,kada politiekomnijenje,negoda ima i samomnijenje;vjerovat
ie
narod prepoznasvoju skupnu sudbinu,kada se prepusti da o politici neStoznade,i bit ie iskrenouvjerenda o politici
da ga vodi velika i uzviSenapovijest.To se dogadauvijek samodluiuje,odobravajuiipritombilo kojoj odlucina
koju
iznova u svijetlim,svedanimtrenutcimaljudskogatrajanja, ga je vladajuiaoligarhijarukavonahuskara. Narodu uuleii-
u povijesnimoazama,u svakomvremenui u svakompuku, ma liberalnedemokracije, dakako,radopripovijedao poritici
ali tada nije na djelu liberalna,parlamentarna demokracija. (iini on to, vi5ekriomice,i u autoritarnim
sustavima,ioji ga
Razumljivoje stogada ta politiika varijanta,uza sve svoje priti5iuili pak uznose,ali ga ne politizirajuu
smislupotre6e
ritualnozaklinjanjena nedodirljivusvetinjunaroda,ni od da samo sebiodluiuje),- no to je na nadinkakose u gostioni_
iega toliko ne zazire koliko od izravnogdosluhanaroda ci raspravlja o Sportuili Zenama.U tom pristupunipoitose ne

ll6 t17

moze prepoznatirelnia narodada i sam, izravnoi djelatno'
bio
sudjelujeu kreiranjupolitiikogasvijeta'Narodje uvijek
vodio
na neki naiin "politiziran",ali nikada nije stvarno
-
politiku.On niie vlaststvarao,negoju je uvijekdoduSedo
da
odredenegranice- prihvaiao.Ali, netrebasmetnutis uma
je taj naroJsastolaza stalnegosteu gostionici("Stammtisch"),
- za Europskuuniju ba5 kao i protiv nje. Narod je stabilno
i kojemumnogotoga nije razvidno onaj isti biratki narod
Sto nastupau ulozi suverenademokratskih reZima'Narod
sebavipo|itikomukrimi,inaietverogodisnjimizbornim
ritualima.Narodle ograniien,zavodljiv,vode mu se ulaguju
i baratanjem pukomlako postiZusvojeciljeve'Kad narod'u
na
vremenimavelikih prevrata,naias ipak izravnodospije
Veli Rivarol:ApsolutnivladalacmoZe
vlast,uiinak je strasan.
biti i Neron,no ponekadje on Titus,ili MarkoAurelije;narod
je pakiesto Neron,ali nikadaMarkoAurelije'
Vox populi nestalneje iudi, neubrojiv,nepredvidiv,prevr-
tljiv, mijenjase svakodnevno,sluiajno,sukladnopiskaranju
"slobodnih,neovisnihmedija"i agitacijideZurnihzavodnika
puka.Masa se slaZesa svakimmnijenjem,a isto je tako i
protiv svakog.Naias se moZe nahu5katii za ljevicu i za
desnicu,za nogometi za pornografiju,za Staljinai za Hitlera,
jednoduSan tek kadana njegasvojuvolju i uvjerenjaprenese,
projicira,usadi istaknutipojedinac,koji ie mu nametnuti
zdraveciljeve,Stoih narodtadainstinktivno prepoznaje kao
svojevlastite, sukladnesvomeprobitku- i povesti
autentiene,
ga. Narod,prepu5ten samomesebi, izgubljenje, ne moZe
odluiivati, ne zna Sto hoce. On tada predstavlja kaotiinu
rulju,puku pasivnumateriju,kojojtrebaudahnutitvoriteljsko
naieloforme.

LXX|.NARODUfE
LXX.NAROD
DO KRUHAI IGARA
NE ZNA 5TO HOCE
Narod iitav posao politike promatra iz kuta parcijalnog
Demokracija tvrdi kakoje narodnavoljasuverena' Ali' narod interesa,izravnebanalnekoristi,porivaza lagodnimZivotom.
je
nemavolje.Volju ima samopojedinac'Jednako i s miSlje- Samod sebeon nikadane ie posegnuti za vi5im idealomi
c i s l i ,a n e i n a r o d .U n a r o d ui m a r a z l i e i t i h
n j e m :p o j e d i n a m plemenitijimposlanjem.Njih mu moZeusaditisamonada-
volja i mnijenja,i ne postojipostupakkojim bi se oni mogli hnutivoda.Tadaon svoj naroduzdiZena viSurazinubitka.
jednoznainoi pouzdanoustvrditi'Dojmoviu narodunastaiu Dotle,narodje zadovoljanako mu je kruhai igara,kakoje
ad hoc, povrSno,nepromiSljeno, neprecizno,nestalnisu shvaiaoRim. Narod,po naravi,spontano,motri politikuiz
i podloZnirazliaitimutjecajima.NiStatu ne pomazetzv' zabljeperspektive.lz nje mote ga osloboditisamoorlovska
upuienost,informiranost. Ona je, u suvremenim masovnim perspektiva njegovihiznimnihmuZeva.Narod u politiekim
dru5tvima,tek suptilnija vrsta manipulacije: prulaiu se stvarimamisli mikropolitiaki,materijalistitki,
zadriavase na
detalju,presudnesu mu beznaiajnesitnice,a strane,zazorne
obavijestikoje ne 5tetevladajuiim klikama,i uvijaju se u
Vei samamnostve- su mu grandioznevizije,dok o njima samoslu5a,dok one
ambalaZu kojaih iini lakoprobavljivima.
njime ne ovladajusugestivnim posredovanjem karizmatskih
nostpodataka i mnijenjaStoje serviramedijskabransadjeluje
a mnoSovi5estvara predvodnika.Dok se to ne dogodi, narod se u politiikim
ponajmanje informativno i naobrazbeno,
i dezorijentaciju' programima orijentiratek premaskromnojponudiza dnevno
novu pomutnju,zbunjenost
119
118
 Njemaiki narods jednakomje odanoSiuprigrliosva ietiri
vegetiranje,te posve ignorira Siroke sinteze i globalne
prJ;ekte.Narodje, uostalom,nepismen, u najboljemsluiaju ovovjekareZimakoja su njime vladala:monarhijui demo-
Ne iita knjige,pa iak ni kraciju,faSizami komunizam;a to nije nikakavteutonski
folupismen,a navlastitopolitiiki. - takose ponasai svakidruginarod.U demokra-
i odgaja' specijalitet
novine.Dajeda ga televizijanaobraZava
ciji, i masaje demokratska:
moramobiti demokratijer je to
Narod i u revolr'rciju ide iz gladi;ne, doduSe , izravnegladi' humano,naprednoi dobro.U autoritarnom poretku,i masa
kako pokazujuistrazivanja (vei i zatojer uistinukroniino je autoritarna:moramo5tititizakonitosti poredak,te voljeti
pre-
gladaniovjek naprostonema psihofiziikesnageni za voljenogvodu.
to
irat), ali iz svijestida bi mu moglo biti bolje, samo5to
onemoguiavaju' Takav narod daje petat Moglobi se pomislitida je diktator(u negativnom smislurije-
vladajuiestrukture
revoluciji,koja je utoliko uvijekplebejska pobunamasa'ViSe' ii) samoonajkoji vladaprotivnarodnevolje.Ali, tko je ikada
plemeniiile.il1"u" - nacionalne, kulturneili vjerske- mogui vidio diktatorakojeganarod- baremdok mu ne dozlogrdi
- ne bi plebiscitarno
revolucijidatisamoiznimnimuZevi,koji joj se stavena ielo prihvatio?Dok traje trenutainavlast,
i povedunarod,oduSevljavajuci ga za velikadjela' svi su za nju. Kadapadne,vei sruSenu, ru5eje tvrdeii kako
je
su oduvijekprezirali,samoto nisu smjelipokazati.Kako
mi sadaklieu,tako ie se radovatimojoj smrti - lamentirao
LXXII.NARODPRIHVACA je vojskovodaWellington.Mussolini,koji je i sam, poput
SVAKUIAKU VLAST Cezarai Koriolana,doiivio najveii usponi pad,te mu je bilo
dodijeljenojoS i straSnoposmftnoponiZenje, tumaiio je to
Narodne trebademokracije, on nijedemokrat'Narodne ie i je
narodnomduSom:masa poputZene,voli jake ljude.Voli
ne moZevladatisamimsobom:psiholoSki, logiiki, moralnoi ih, dakako,dok sujaki.Slabegazi:bilo da sujoj, vei svrgnuti,
politieki to je neizvodljivo.Naroddoduseapstraktno prihvaia izruienina milosti nemilost,ili da ih je samasru5ilana prve
demokratsko naielo,ali ne vjerujeu demokratske institucije. znakenjihoveslabosti.
U tome Dahl vidi "paradoksdemokracije", premdatu nika-
odobrava Zapanjujuceje, a, ako se hoie, i zastraSujuie,
koliko se lako
kva paradoksanema: narod tek nepromi5ljeno
govori obratno. veiina ljudi miri sastatusom
podanika,sluge,roba,samoako
demokratskojdogmi, ali mu zdraviinstinkt joj taj statuszajamiujelagodan,ili tek podnoSljiv,
oportunistiiki,nekritiinoprihvaiasvaku pristojan
On konformistiefi, Zivot.
je
vlast,svakojplje5ie,svakaga moZezavesti,a demokracija
pritomsamo'jednaod politiikih formula.Narod se slazesa
svakimmi5ljenjem, jer sam ne misli' (lstotako dadega se i
protivsvakogmi5ljenja.) Narodima strahopoStova-
LXXIII.NARODNE
nahuSkati
nje premavodama,ali ako su istinskijaki' Dakako,najmanje MOZEBEZVODE
cileni one demokratske. Narod prezirevladateliekoje je
Narod nije demokrat;on mora imati predvodnikei vode;
birao,koji oviseo njegovuhiru.Zna da ih jednakotakomoZe
autoritete,zemaljskebogove kojima ie prepustiti ,,svoj"
i opozvaii,legalnosvrgnuti;osjeiase nad njima nadmoian'
jer su trivijalni,li5enimisteriozne aure' suvereniteti pokloniti povjerenje.DemokracijakrSi ovai

t20 12l
 cjelovitei organske,
na visu razinubitkadospjelesamosvje-
zakonIjudskenaravi,liSavapoIitikusakralno-mistiineaure snenacije(kojusamoon moZeuoblieitii promovirati), pred
tolu o,-r"ima u svim prostorimai vremenima'trivijalizira.i Bogom i pred Povijescu,napokon,pred vlastitomsavje5iu,
je na pred-
prii"J"""fizira politie'kudjelatnost'K.ralja svela uivrSienom kroz djelovanjeveliiine i vaZnostipoloZaja.
sjednika,jakogpredsjedni[ana protokolarno-ceremonijalnu Ponekad, dakako,narodpribjegnetiranicidui svrgnenepra-
marionetu, poniriluga do ulogeZivogagrba'hodajuiezasta-
Demokracija vednogvladara.Tada,i tek tada, vrijediona iesto i nepromi-
ve i himne,te prepuitilasvuvlastpartitokraciji. Sljenorabljenarijee,koja izjednaiuje vox populi i vox Dei;
njega
u praviIuodbacujeiak i izravnobiranjeSefadrZave; tadaje vladaru,posredovanjem naroda,dosudenakaznaone
parlamentarne klike' da se
stranaikimkuhinjamaimenuju nebeske,BoZanskeinstance,pred kojom je prisegnuosvoju
a predsjednikosilio' To ce
ne bi izbor "personalizirao", odgovornost.
reii:Stobezliinijaislabijavlast,kaoidealliberalnogparla-
mase,protivnopredoebama. i Demokracijanema odgovor na pitanje kako je moguie
r"nt"ritt". Ali, demokratske
vladajuieskupine,istotolikotrebajui vole idole da narod preziredemokraciju,a voli autoritarnediktatore.
sklonostima
mase'Tek kadasu
k'uoi n"d"tokratike ili protudemokratske Demokracija bi takvopona5anje proglasilaodstupanjem,otu-
ih maseru5e'Demokracija bi vlastpr:pY- denjem,a zapravosamaotudujeiovjeka od sebe,od ljudske
,Lti, ,.utoearane
stilanarodu:dabirasvojeoligarhijskopredstavniStvo',alida zajednice,od prava na vodstvo.Jer,narod ima samojedno
na svim razinamai u svim sirukturama i izravnoodluiuje' jedino,urodeno,prirodnoi suvereno, neuniStivo,
neotudivo,
odluku' dok
DemokracijaIraii da se priieka na narodnu neprenosivoi nedjeljivo,vjeino i apsolutnopravo:pravoda
od druge'
ne slivatikakoie nekapolitiekaponudabolja budevladan.
""-anarodto ne shvaiaako ga se ne povede.Ne Zeli li ga se
Ali Nije bitnoje li se narodza nekupolitiku"odlucio"veiinom
Narod
voditi, moZega se samo zivoditi, manipulirati'. .bez glasovaili mu je ona nametnuta.Presudnoje da politika
je i bezglav' neubro-
uoJ",'pt"pu5tJnsebi,medutim,kaotiian budedobra,vodenau narodnominteresui za njegovodobro.
jiv i neodgovoran, nejedinstveni sam.ome sebiopasan'On je
Sretanje onaj narodkoji ima vode kakvi ga mogu odu5eviti
pustinji'Narodi
tadanaprostoniSta,nalikrulji izgubljenihu za velieinu,obodritiza ono Stoje istinito,dobroi lijepo.Ona-
voda su komplementarne velieine,kao mu5koi zensko'kao kve, napokon,kakviie ga osloboditipogubnogmaloduSja,
Masa'narod'
svjetloi tama, Zemliai Nebo, materijai forma' beznadai pesimizma,kritizerstva i zanovijetanja, cinidnog
politiku'
trebaVodu, i tek pi"ko njegai prihvacaodredenu preziranjapolitiekeklase- onogadakleprotupolitickog afekta
i hijerarhije' Tu
Njihov odnosje sveianostdistance,autoriteta na koji ga, svim svojimsilama,nuka liberalnademokracija,
je'iovjek kod kuie, za5tiien,svoj'Ta istinapripada u samu
istodobno uvjerenakakoje, od svihpolitiekihmodela,upravo
bit poiitlt". I zatoje demokracija, koja mu to uskraiuje'ne
ona.iedina uspjelanarodna autentiiannaiin - politizirati.
,urno pro,upolitiena, negoje ona i zloiin protiv naroda;baS
roditelje'
kao 5tobi zioiin bio idjeci uskratitipravona
(i treba) biti
Demokratskaje predrasudada vladar moZe
su neo-
odgovorannarodukao vrhovnomsuverenu'Zapravo
neodgovornom
dgJvornibaSoni koji bi treb.ali"odgovarati"
je pred homogenom vizijom
nlrodu. Odgovornoit vladaoca
123
122

LXX|V.DEMOKRACUA
SEULAGUIENARODU
Demokracijaje nedostojnaiovjeka, jer poiiva na laZljivosti
politiekeklike,koja se naroduulagujei daje mu laZnaobe-
ianja, ne bi li i slijedeiomzgodomzaradilabiraiku milost
te ponovnozasielana unosnuvlast.U demokracijivladajuii
varaju,a vladanese vara.Drugae ije ona ne moZefunkcioni-
rati,jer je ucjenjiva,ovisnao biraikom hiru, pod stalnimje
pritiskomtakozvane"javnosti",koja se u skrajnjojinstanci
svodi na statistitkumieru onoga5to odredujeishod izborne
lutrije.
Demokratski politiCari, sudbinskiupuienina redoviteizborne
rituale,poiinili bi samoubojstvo kadabi seodrekliponiZava-
nja pred "biraikim tijelom", polaganjaracunapukuo svakom
potroSenomcentu;dodvoravanjai dosadivanja"suverenu",
vaSarske predizbornereklame,stalnog"telegenog"pokazi-
vanja puku, pristajanja propitivanjai preslu-
na televizijska
Savanjaod stranedrske i samosvijesne, "ietvrte", medijske
vlasti; priuienog sugestivnog obraianja Zrtvi, taktiziranja
s ciljevima,doziranjaistine,bezoinih smicalicai uopie
sustavnog podvaljivanja onimao kojimaovise.
Svakaiast gluhonijemima, ali te5koje zani.iekatida politika
gubi svakuozbiljnosti dostojanstvo, da viSenitko i ne misli
na njezinesadrZinei poruke,kadase na TV-ekranu, tik uz
zapjenjenogdemokratskog kandidata, pojavi patuljasta
spodobicakoja,smijeSnim grimasama i opscenimgestama,
prevodinjegovevelevaZne rijeti na jezik onih koji ga, na
svoju sreiu, ne mogu euti. Sto bi ostalood patosa,ali i od
djelotvornostiautoritarnih,karizmatskih vladateljaXX sto-
ljeia (Mao,Nasser,Nkrumah,Tito,Mussolini,Castro,Hitler
t24
-.birajtepo ukusu!),da ih se na TV ovako
zo(no,uz njihovu
Z i v us l i k u ,t u m a i i l on a g l u h i m a ?
A najveia je demokratska podvalau jirenju iluzije kako
demokracijauopie vlada,i kakoje ona dobarobrik vradavi-
ne. Demokratcambettaje rekaokakoje demokracija baksis
sirotinjida bi uZivalau svomropstvu.
[XXV. LAZ
DEMOSKOPUE
Od demagogije(shvaieneu izvornom,a ne u uobidajeno
pogrdnom smislu; shvaiene, dakle, kao vodenje naroda;,
prekodemokracije(koju,korakpo korak,nastojimoupoznati
i raskrinkatiu ovoj knjizi), vodi put - demoskopiji.Demo_
kracija,naime, u strahuza opstanaksvoje vladavinenad
narodomi protiv naroda,dospijevau situacijuu kojoj ona
sam narod (ili ono Stose njoj pod narodomsamo priiinja)
zapoine ispitivatio tome sto o njezinojvladavinimisli,ito
ima protiv nje, Stojoj se na njoj svida i kakvu bi je Zelio
ubuduie. Demoskopijazna(.inavodno istraZivanje,propi_
tivanje takozvanoganarodnogili javnog mnijenja. Ovisna
o demoskopiji,demokracijazapravopostajeanketokracija.
Anketeuvijek,u svakojprigodi,bez kraja i konca.Vladatlll
se odrekaoduznostida prepoznajei tumaii narodneteZnjei
probitke,odrekaose vlastitihuvjerenjai ciljeva,i mijenjaih
po potrebi,a vladanogpitakakoda vlada;po prilici,kaolada
bi otac pitao sina kako bi ovaj najviSevolio j" g" se odgaja.
osobito ga pak rado i znatizerjnoispituje kako ce grarJuati
na slijedeiim izborima- premdase odgovorina to pitanje
mijenjajuiz dana u dan, a mijenjalibi se i u jednomdanu,
kadabi u njegastaloviseanketa.Demokracijana taj naiin
- da bi njezinipredstavnici sebiosigurariopsianakna vlasti
- nastojiistraZitikojaje to politika,zakoju
ona smijemisliti
kako narodmisli da hoie upravonju, tu i takvu.
r25
 upravou tome:,da kratkoi jednoznaenoodgovoriti.PsiholoSki, lakSeje odgo-
demokracije
Jedanje od velikihskandala politika' voritis "da" negolis "ne";okolnosto kojoj ispitivaiine vode
Samosvijesna
.* pr.pia"jevladaneo stiluvladanja' a ne raiuna. Takoder,ne daju svi ispitaniciodgovore,a pogotovu
njih
i.,vizije' se d.rZi'
ona koja imajasneciljeve,vrednote mu se nije zajamcenoda su odgovoriiskreni.Nijedan"uzorak"ne
)"tlt"j i" prevrtljivo i'zavodljivopuiko mnijenjeda bi
je
na vlasti'Monarhija tu u moZebiti reprezentativan za iitavu "populaciju".Napokon,
a.a".tii" iek kakobi duZeostala od odgovorise dadu proizvoljnointerpretirati. U konatnici,
velikojprednosti, *onarh slijedisvojuzamisaoslobodan
podanicima'i da im tzv. javnogamiSljenja
institutiza istraZivanje to mi5ljenjene
ooir"U"'daje stalnotumaii i dokazule reproduciraju(ne prenosega),negoga produciraju.
r.itualno lazekakomu ne bi dali koSaru'
metodama PostojineStoSto se zove "osluSkivatibilo naroda".To je
Ali, mnijenjekoje demokracijademoskopskim sastavnidio politiekevjeitine i duZnostsvakogodgovornog
uglavno.mbaS
hoie iznuditi iz svojih zrtava' zapravo ie narodnogvode, drZavnikaili politieara.Ali, narodno se
vec unaprijedusadilasvo-
ono Sto ga je ona podanicima politiiari se bilo ne osluSkujemetodommehaniike,statistiike,varljive
;; ;"";pulativnom praksom' U .rezultatu' i manipulativne demoskopije. Ono se osluSkujeintuitivno,
pravodobno
pokoravajuili svoiim vlastitim projekcijama'- da.ih je
a pretpostavka toga umijeia biti u tijesnomdosluhus
za koje zakljucuju
usadenimau nuroi, ili zahtjevima rijei narodom,biti mu blizak,voljeti ga i razumijevati.Sveje to
sluc'aju'
postavljanjiirovoj vladavini' U prvom pak miljamaudaljenood onoga,Stonekompetentnu,
hirovitom nekva-
""t"a
i" podvali, ' dr.ugotn'o, podilaZenju
" "i",aj " pridrZavania lificiranu,pozitivistiikudemoskopsku pseudoznanost uopie
puikom mnijenjuumjesto ze(lezno.dosljednog
stanie iini moguiom.Demokratski politieari,medutim,umjestoda
;;;;;;^ih nuein iu'udnota, bez obzirana trenutaino
vladaju,narucujudemoskopske analize.iovjeka je sram
"javnogamnijenja"' Zivjetiu vremenuu kojemutoga ima.
nepoStena vjeStina:ona
Demoskopijaje, napokon,powe doznala
bi politika
propitujenarodo toniust" bi on htio' kako
s njimai eitavaponu- LXXVI.DEMOKRACUA
; k;; smleruvalialagati,da bi lazi'.a
prihvaiene'
denapoliiika,bile 5tobezbolnije vf ERUfE
U DOBROGcOVfrrn
l z n a n s t v e n o , a n e s a m o i u d o r e d n o - p o l i t i i k i , iVeiina
straZivanja
;'j*nog" miSljenja"viSestruko su dvojbenipothvat' KaZudaje papaPioVl zaklopio"Dru5tvovni ugovor"- kljuino
- su pismeni djelooca modernedemokracije, Rousseaua - na onomemje-
ti;; ;;" nituluin misljenia,neso se ako
ili odgovaraju stugdjeovaj otkrivakakoje iovjek po naravidobar(samoda
- prisjeiajuonoga Sto su upravo proiitali'
su ga pokvarileinstutucije;no uvijekje pitanje,tko je stvorio
o n a k o k a k o m i s | e a u - ' " o a n j i h o i e k u j e . M i S | j ezaiedni-
njasu,gdje pokvareneinstitucije!).To je uvjerenjepo kojentuje iovjek
nisu "javna"'
it"''ropcu irn", kuulitatiunorazliiita' neiskvaren,
krivotvorenja' statistiiki a politiearpokvaren.U vizuri tradicionalnog
ika, statistiika,i' "l Jui' se' bez tako katolika,odanognaukuo istoinomgrijehui iovjekovuPadu,
pitanjasugestivna'
kvantificirati.Osim toga,anketnasu rezultat nemamjestaza optimistienu
prophecy'sama postiZu antropologiju. Ali demokracija
da, po naielu ,"tf iut"fitii'g (ba5kao i njeziniprirepcii repovi:liberalizam
Pitanja su shematska' neprecizna' , anarhizam,
koji njihovi autorizele' je na niih marksizam...)
i te5ko smatraiovjeka izvornodobrim, a narodpros-
viSesmislena, mogu izazvatinesporazume
t27
r26
 umjestoda ga realistiinoshvatiu
naivnoidealizira,
vjetiteljski
njegovojkonkretnoj danosti.Za demokraciju, nemagrijehai
pada,postojesamostanovitipovijesninesporazumci, koji ie
se otklonitiproleterskomrevolucijom, dokinuiemdrZaveili, LXXVil.DEMOKRACUA
slobodnimrascvatom ljudskihsilnica- eda bi iovjek osvanuo
u iitavom svomsavrSenstvu i dobroti.
lE PROTUNARODNA
Masonskoprosvjetiteljstvo i demokratska revolucijaidealizi- Ako narodu demokraciji ponekadimadojamda mu je bolje,
rafu iovjeka i narod. Pojedinac, ako je i zabrazdio.lako je da se bolje osjeia,to jos ni izdalekane znaii da je dojam
popravljiv,a narodje kao takav izvor istinei pravde,zauri- utemeljenna stvarnosti. Dapaie,on je proizvoddemokratske
jedeninositeljsuvereniteta koji ne moZepogrije5iti: narodna manipulacije, koja se brine zato da narodi u svakojpojedi-
je, vele,istoStoi Bolja.Takodemokracijadospijevaapsurdu: nosti- a ne samou tom opiem dojmu - ostanerobomkrivih
ona obogotvoruje onaj isti narodkoji je u svakodoba pripra- nametnutih, a demokratskoj vladavinikorisnihuvjerenja.
van ne samonepromi5ljeno prihvatitii najgorudemokratsku
tako prekonoi svakoj demokraciji Narod je u demokraciji prepuStenvlastitoj kaotiinosti,
vladavinu, nego isto
paie nejedinstvenosti,tjeskobi, duhovnom ogoljenju. Demo-
okrenutileda,te se priklonitii izrazitonedemokratskom,
protudemokratskom autoritarnom ili totalitarnomporetku. kratskije narod osiroma5en,otuden, nesretan.U tome je
zloiin demokracije - da ga ona, koja se prikazalanjegovom
Demokracilau naroduuvijek vidi nepogrjeSivu, apsolutno zaStitnicom,ostavljana milost i nemilostsamomesebi,da
n
d o b r uv e l i a i n u , e d o d i r l i i v s
u v e t i n j ua; l i j e n j e z i n av l a s to d
se samsnalazi- kao kadabi se dijeteizbacilona cestuda se
naroda,po narodui za narod,redovitodvojbena, pokvarena,
brineo sebikakoznadei umije.U demokracijijei nemoguie
baSkao i ljudi koji je provodei kojima toboZesluZi.Jer,
vladatina dobronaroda,jer sveovisio sludajnojkonstelaciji
iovjek je poputledenogbrijega.Uvijekje u njemutanaksloj
sklonosti parlamentarnihveiina i manjina,a nikakoo dobroshvaienu
dobrote,Stoukljuiuje manjeili viSeplemenitosti,
pripravnosti na Zrtve;samostote crtenetko narodnomprobitku.Demokracijase okrutnopoigravapovje-
visokimidealima,
u njemu mora pobuditi,kao Stomora nadoii i vrijemeneke renimjoj pukom,u lice mu se smije,izravnomu se izruguje
"graniinesituacije"(Jaspers), u kojoj ovakvekrepostilakSe svojimbezoinim laZimaza koje nitkone snosiodgovornost.
dolazedo izraiaia.Ali, najveii dio ledenogabrijegaostaje Demokracijaprezirenarod kada ga svodi na biraiko meso.
pod vodom.Tu su pohranjene mraine,iracionalne, zlo(.ina- Demokracijane sluZinarodu,negooiekuje da narodsluZi
ike strasti,divlje, animalne, arhajske, atavistitke sklonosti' njoj.
Tim svoiim dubljim sastojkomtovjek je slab, nemoian i
Demokracija je zapravou najdubljemsmisluprotunarodna
neslobodan. On tu niie autonomani razborit,negoje povo-
vladavina,kao Stoje narodni neprijateljsvaki onaj koji ga,
dlyiv i zavodljiv,podao i pogibeljan.Jao politici kojoj ova
vjeina istinanije dostupna,i koja nije kadraiz nie povuii ideolo5kimopsjenamai politiikim inZenjeringom,hoie
primjerenekonzekvence! "emancipirati",Stoie reii, uiiniti ruljomslobodnihrobova.
Narodpak uistinumoZeosloboditisamoonaj, koji mu dize
iast i ponos i dostojanstvo,koji ga uzdi\e na vi5u razinu

128 129
 zavedenu,
bitka,koji nesvjesnu, tuZnurulju po sebipretvara S drugestrane,tek u nacionalizmunacijadospijevak sebi,
u samosvijesnu,sretnunacijuza sebe. tako da je, u dubljem smislu,upravonacionalizamprava
kuia "demokracije". Masonskekriptokracijeigralesu i na
Rekosmo vei, narodnije demokrat.Narodu demokracijii ne kartu parlamentarne demokracije(iine to jo5 uvijek),ali i
vlada.Demokracija je protivnaroda.No, vaZnijije narodod nacionalizma:u XIX stoljeiu, u vrijeme nacionalno-oslo-
demokracije. Stogaistinskinarodnapolitikanikadane moZe boditeljskihpokreta,kao i XX stoljeiu, kako bi se pospje5io
parlamentarizmom.
biti istovjetnas liberalno-demokratskim slom komunizma.Ovo posljednjezazivanjenacionalizma,
uostalom,poduzetoje i zato da bi se, uvlaienjempojedinih
nacionalizama u sukobe,konaino oslabio utjecaj nacio-
LXXVIII.NATIO nalnoga,te stvorili preduvjetiza uspostavunadnacionalne,
kozmopolitske svjetskenadvlade.
VS.DEMOS
Kadase narod prepustisebi,on se svodi na razinu mase.
Postojiduboki rascjep,a stogai dubokaodbojnost,izmedu Povedeli ga odgovorni,nadarenivoda,odgojili ga,osokoli,
demokracijei nacionalizma. Francuska revolucija,dodu5e, okruZisvedanimsimbolimai znamenjemeasti,- tadase on
iznjedrilaje i modernudemokraciju i moderninacionalizam. uzdiLe nad sama sebe, i od nesavrienog,grjeinog puka,
S jedne strane hoie se suverenitetrazboritogabiraikog objektamanipulacije,anonimnogmehaniCkog, aritmetiikog,
puka unutar drlave, a s druge, suverenitetnezavisnei kvantitativnogzbroja kukavnih, izoliranih, atomiziranih
drZavom, pojedinacakoji neito znaeesamo u izbornim statistikama,
samostalne naciie,skupas njezinomnacionalnom
kao nositeljidemokratskeprocedure,- postajeharmoniina
u igri svjetskih silnica.Pa ipak,demokracijai nacionalizam;
jedinstvena,
i organska,kvalitativna, homogenazajednica,
narod(demos)kakoga vidi demokratska ideologija,i nacija
subjektnacionalizma, kvazi-transcendentna,
mistiinaveliei-
(natio)kakvu hoie zastupatinacionalistieki pokreti,- dvije
na svjesna
sebei svojevrijednosti,
za kojuse mrije;oplemeni
su stubokomrazliiitestvari.Razlogje priliCnojednostavan. se,te postanepripravnapodnositi2rtvei kadraeinitivelika
Demokracija je, poputdrugihideologija, laZnihsvijesti(kako djela.
ih je tumadioMarx,ne uvidajuiiipakda je i njegovovlastito
Sveje to demokracijistrano:ona razbijanacionalnojedin-
nauiavanjejedva ne5toviSeod takve laZneideoloSkesvije-
stvo, ona pod narodomrazumijesamo njegovetrenutaino
sti),- ne5toljudskinesavrSeno; ona je ljudskaizmi5ljotina,
je, pak,konstitutivni Zivepripadnike, aktualnobiraikotijelo,- ne shvaiajuiikako
zabluda,himbai tlapnja.Nacionalizam je nacijazajedni5tvo Zivihi mrtvih,proSlihi buduiih. Demo-
sastojaknacije kao neupitnei nedodirljiveBolie zbiljnosti. kracija parlamentarnimposredni5tvomrazdvajanarod od
Jer,kako reie kasnineoplatonski mistikznan pod imenom njegovihelita,trivijalizira
narodniopstanak, i svojepodanike
Pseudo-Dioniziie, je
Bog stvorio nacije po uzoru na svoje iini komotnim,razmaZenim, anarhoidnim individuama. Sto-
andele.Svakoj,baSsvakojnaciji,velikoji maloj,miroljubivoj ga nacionalizam i demokracijane idu skupa:nacionalizam
i ratobornoj,nesretnoji sretnoj,- pripada neusporedivoi nijedemokratski, a demokracija ugroZava naciju.Ali, vaZnija
neporecivodostojanstvo,doiim je demokracijatek zbroj je, temeljnijai bolja nacijaod demokracije!Stovi5e, tek u
ispraznihrijeei,ordinarnihpodvalai jalovihpothvata.

130 l3l
 zloiinom roditeljakoji ostavljajuda ulica odgaja njihovo
naciji krije se pravo lice istinski
nacionalistiikiosvijestenoj
dijete.Jedanje azijskivladarsvojedobno toino zamijetioda
shvaienedemokraciie, vladavinena veiu slavuzbiljskoga
Zapadomvi5enitkone vlada.Ta vrstademokratske anarhije
naroda. zapravo je jedanod kljudnihsimptomazapadnedekadenci-
je.
LXXIX.DEMOKRACUA
f E oHtoKRACUA LXXX.DEMOKRACUA
U antiikoj politiekojdoktrini,ohlokracija(vladavinaolo5i)
POTIEEETIKUMASE
prikazujese kao lo5avarijanta, kao izopakademokracije' Ali,
jer U demokratskom svjetonazoru i praksinemanieegsvedanog
je
demokracija vei svojombiti ohlokratska, narod svodi na
jest i uzviSenog, nieegplemenitogi otmjenog.Demokracijije
ohlos,na masu,na uliinu rulju.Demokracija i vladavina
preko stoga strano svako junaStvo,strani su joj Casti sluZenje,
kritiiari
mase,5to su clijagnosticirali od Tocquevillea
odanost i Lrtva, stran joj je uopie elitni etos, Covjekov
ortegey cassetado DavidaRiesmana. Demokracija za narod
naporda normativnofiksiraciljeve,kojimaie se uzdiii nad
nemapoitovanja,ne Zeli ga unaprijediti, odgojiti,popraviti,
bijedu zemaIjskoga Livota,nad banalnostpukogavegetiranja.
negoga ostavljasamome sebi,sasvim njegovim manjkavosti-
Demokratskaje etika malogradanska, masovna,plebejska.
ma, zlim sklonostima i podloZno5iumanipulaciji'Narodza Ona je materijalistickai ekonomicistidka: najviSuvrednotu
a drZava,postajetako plijenom
koji ne Zeliskrbitidemokratsk vidi u tvarnimdobrima potrebnima preZivljenju. Ona vidi
putujuiihgurua,laZnihproroka,opsjenara i novinara'
svojunajviSuduZnostu progla5avanju "pravana sreiu" (koju
No, osim pomasovljenog naroda,u demokracijidominira shvaiastrogomaterijalistiiki),a eak ni to nije kadraostvariti.
Demokracija je ujednoi stalni je
Umjestoda sluZinaciji,ona na usluzigradanima, doZivlja-
ulicai krozdrugeinstrumente.
terorpasai narkomana, pijanaca, ludakai zlocinaca; svegaSto va se kao njihov "servis",neStopoput servisaza popravak
pripadau svijetizravne,uliine demokracije. Ona senaprosto samovozaili pranje rublja. Takva se demokratskaetika
Ona se na taj naiin "sublimira"u jednomod najsigurnijih simptomadekadencije
stidizaprijetitikaznom,nastupitistrogo. - hedonizmu.
neoprostivoogrjeSuje o interessvoganaroda,a u isti ga mah
uniZavai izopaeuje. U biti, dakle,i nemademokracije izvan Hedonizamnije,kakose danaskrivo i povrSnomisli,napro-
ohlokracije,pa radilo se i o urednoj,civiliziranoj gomili, sto traZenjeuZitkaili uZivanjeu ugodi.Oni su normalna
koju nitko zapravokako valja ne vodi, prepu5taje ulici i oiitovanjaljudskenaraviako su uz ostale,vaZnijesadrZine
n e k i ms u m n j i v i mS, i r o k i mg r a n i c a mua C i j i mj e o k v i r i m as v e smjeStenina mjestokoje im pripadana ljestvicivrednota,kao
dopuSteno. potreba,olakSanjeili bijeg.Pai kadaim seiovjek ekscesivno
prepuSta,joS uvijek su oni dijelom njegove- grje5ne,pale
Driavakojaseodriie autoriteta, hijerarhijei uporabeprisile,
naravi. Dekadencija, medutim,nastupaonogaiasa kadase
koja zazornimsmatrasvako mijeSanjeu pokretenarodne pukog
joj narodu,nego,naprotiv, od osjetilnoguZitkasvjesnoi naielno naeinivrhovna
du5e,- ne iini uslugupovjerenom vrednota. Oduvijek je bilo i prostitucijei pornografije,
protivnjegapoiinja najteZizloiin - usporediv saspomenutim
133
r32
bludai razvrata. Oni su se osudivali,progoniliili trpjeli.No,
demokraciiastvaraozratie u kojemu oni postajupoZeljnii
iasni, eticki preporuiljivi,dostojniuzgoiai njegovanjakao,
u najmanjuruku, ravnopravni,alternativniZivotni stilovi,
uz sve ostale.Demokracijaih ne osuduje,negoih, Stovi5e,
djelatnoi velikodu5no tolerira,generalnoih i neograniieno
dopuStakao navodniizraz ljudskeslobodeizbora i autono-
mije suverenoga pojedinca.
POTICE
LXXX|.DEMOKRACUA
PSIHOLOGUUMASE
Demokracija, umjestoda naroduzdignedo nacije,uniZava
ga u svjetinu,masu.Zato u demokracijinarodoiituje i sve
klasienetipovepona5anja o kojimagovoripsihologijamase
(Le Bon, Sighele).Tu je dominantanosjeiaj pripadnosti
gomili,utopljenosti u nju, uz odgovarajuiigubitakosobnosti.
Namjesto slobodnogaJa dolazi ropsko, konformistiiko,
organsko!)Mi.
mehaniiko (a ne autentiinozajednicarsko,
svjesnog,logiinog,inteligentnog
U masiopadasposobnost
miSljenjai krititnog rasudivanja,iovjek se izopaiuje,
na povrSinuizbijaju nesvjesnikompleksi,nezatomljene
strasti,ruSilaikii agresivniporivi,sklonostnekontroliranom
prepu5tanju agresijii panici.Rastupovodljivosti sugestibil-
nost, osobito pod djelovanjem "slobodnih", "nezavisnih"
demokratskih opiila. MasaseslaZesa svakimmnijenjemako
joj se ono na prikladannaiin proda.SadapljeSie"2a", da
bi u slijedeiemtrenugalamila"protiv".U masiuveiavase i
pripravnost na oponaSanje; nastajuautomatske, maniristiike,
zaraznereakcije,velika prijemiivost za jednostavneparole,
te pripravnostna pokoravanjebilo kom slueajnomuzoru,
istoino-zapadnomsektaSkom Suruuili kakvom god ad hoc
predvodniku.
i mproviziranom
t34
Vai.noje, medutim,istaknuti, da degradirani
narodu demo-
kratskimvladavinama ne oiituje navedenasvojstvasamou
sluiajnookupljenojgomili na stadionimai trgovima;svesu
te crte, naprotiv, znatajke njegovadu5evnogponaSanjau
svakojprigodi,na svakommjestu,neovisnoo broju nazoi-
nika.Demokracija, naprosto,potiie odredenipsihiiki profil
svojihpodanika,baskao Stopotiie i njegovuplebejskuetiku
i kiierskuestetiku.
LXXXII.PARLAMENTARNE
RULIE
Predvodnici pomasovljenog narodai sami su postalirulje i
iopori. BaSsetakodoimljunjihovevlade,ministarski kabine-
ti. No pogotovusudemokratski parlamentipopriSta na kojima
dolazi do izralaja upravo izloZenamasovnapsihologija,a
i vi5eda su posjeieniji,da imajukvorum,
bili bi to zasigurno
umjestoStosjednicama u pravilupribivatek ogranitenidio
"narodnihzastupnika", doiim je preostalaveiina zaokuplje-
na vaZnijimstvarima:sjedi u parlamentarnoj gostioniciili
luta svojim poslom. U tom se daklerespektabilnom organu
trostrukopodijeljenedemokratskevlasti sve odvija kao na
trguili stadionu,kaouopie u demokratskoj narodnojduSi,po
onoj rimskojsenatoresboni viri, senatusmala bestia.
Uostalomsu nedodirljivi, koliko i korumpirani, parlamentar-
ci, kadase i ukolikose i ne ponaSaju po pravilimamasovne
psihologije,bez obzira na svoj po5tovanii povlaStenistatus
svetihkrava,za5tiienihzastupniikimimunitetomkao Stosu
nekadakraljevii diktatoribili zaStiieni,i natovarenih
teretom
defegiranogim narodnogsuvereniteta,- zapravotiim se
oslobode naslagademokratskemitologije i mistifikacije,
jedna tek slutajno izabrana,zbrda-zdola pokupljenarulja,
koja s narodom,njegovimprobitkomi dobrom ponajie5ie
nemanikakveveze.JoSako u parlamentu ne dominiraneka
jaka i stabilnastranaikafrakcija,negose svakiias po volji
135
 veiine, plebejskisu kaosi majmu-
moguruSitiparlamenarne
nji teatarzajamieni.

txxxilt. DEMOKRACUA
MASU ZOVE"IAVNOST"
Jednaje od omiljelihsmicalicaliberalnedemokracije u tome
da narodu, kojemu je svojim pogubnim radom oduzela
dostojanstvo i rang,vraia vaZnostispraznimkomplimentima:
je
narod toboZzajednicasamosvjesnih i razboritihgradana
koji suvereno, autonomnoodluiuju o svojojsudbini.U tom
skfopu osobitu ulogu igra i kategorija,,javnosti,,,koja bi
trebalabiti neka vrstastalne,savjesnei odgovornenadzira-
teljicepolitiakihposlova.NakonStoje naroduispralai sme-
k5alamozaksvojimmanipulacijama, koristeiipritomobilato
moguinostiSto ih pruZaju"slobodna',i ,,nezavisn a,, op1ila,
demokracijamnijenjeStoje objavljenou medijimaprikazuje
kaojavno mnijenje.Ali, ono Stoje objavljeno, dakako,joSni
izdalekane morabiti istovjetno s javnim,u smisluuvjerenja
samih gradana.Ono Sto piSu novine moZe itekakoutjecati
na kolajuie predrasudei iluzije, ali to ne znaii da reflektira
spontanonastale,autentiineproceserazmiSljanja u krilu
naroda.
Takohvafjenaizazivanatakozvanajavnost,kaotoboZaktivni
antipodpukoj pasivnojpublici, zapravone postoji.Ono iega
ima, to su malobrojnistvarnimislioci,profesionalni struini
intelektualci,vladajuia ideologija,Zurnalistiikepodvale
i zavedenipuk. Cdje je tu mjesto za razborite,sv.iesnei
odgovornedrZavljane,gradane,o kojima ma5tamasonsko-
prosvjetiteljskaplebejskarevolucija?Javnostje u zbilji tek
obradena,nahuSkana, izvaranarulja, ovisnao vladajuiim
bedastoiama, a ustoje ona i jednaod priruinihdemokratskih
mistifikacija
i ideoloSkih fikcija.Narodse u politici povodi
za predrasudama i osjeiajima,fiksnimidejamai klisejima,

r36 r37
 pa bila ona i demokratska' ali prepoznajekao argument.Umjestoda narodugovoriiz du5e,
za karizmomi demagogijom,
demokracija govoriono 5tonrislida ie narodradoiuti, eda
ponajmanjeza razlozimaStoih nudi razum'
bi ga lakSeprevelaZednaprekovode.Umjestoda oslu5kuje
Demokratska manipulacijasva5tamoZe uiiniti od naroda; narodnobilo, ona osluSkuje procjene,kakobi
demoskopske
je' moze.ga
moZe udovoljavatinjegovoj znatizeliii poticati radi pobjede na slijedeiimizborimaeinilaono za Stojoj se
da ima "pravoia iniormaciju",
uv.ieriti pa ga Sopatidezinfor- u i i n i l od a n a r o dm n i j e .
macijama,mamitimu reakcijena njih, i takoga iak prividno
osoba'Ali, to je tek privid' Kada
fretvoritiu skuprazboritih ne bi
Li doir,u mislilida im ie narodautonomani razborit' LXXXV.KAKO DEMOKRACUA
na dan
demokratskirelimi,predtim odgovornimkorpusom' voDr OHLOKRACUT?
ne vjeru-
itn"tu nerijetkopribiegavalizatvaranjugostionica'
l u c i n a r o a , d a i e s e , s a m o d s e b e d i s je
cip|iniranosuzdrZati,a|i Demokracijaje, vidjesmo,ohlokratskaved u mjeri u kojoj
zatovjerujuii (ne posveutemeljeno) da narodpametnijii
podvrga- svoju Zrtvu,narod,pretvarau puku masu.Poblizegledano,
p.rfu'iiir tiileznegiuu"' Pravipolitiiar, drZavnik'ne ona to postiZe postupkom rastuie "demokratizacije" .
i Nacije'
va se prosudbijavnosti,negosudu Boga,Povijesti Demokracija,naime,nije samoproceduralnametodaizbora
oslanjase u svome
On crpi iz dubina narodnedu5e,a ne vladajuie klase,niti je samo parlamentarna oligarhija.U
postupanjuna prevrtljivomnijenjemnogoglave svjetine'pa
ideolozipromovirajuu "javnost"'
modernojdemokraciji djelatnaje stalnateZnjaza neograniC-
iak i ako'jeprosvjetiteljski enim,beskrajnim pro5irivanjem obzorademokratskih pravai
liberalnihsloboda,dakleza provodenjem neprestalne demo-
DEMOKRACUA
LXXXIV. kratizacije.Ova je uglavnomnedefinirana, nisujoj postavlje-
ne konkretneustavnebrane,ona je vjeenikarusel,nekavrsta
MASOM
MANIPULIRA demokratske "permanentne revolucije".Stalnopropitivanje,
i uzdiZega anketiranje puka, poticanjegradanskih inicijativaposveienih
Umjestoda vlada narodomna njegovodobro utjerivanjupartikularnih, sto ie reii, asocijalnihinteresa;
jedne straneulaguje'
nud'sutu sebe,demokracijamu se s poplavatzv. nevladinihudruga,razliiitihspontanih, neri.ietko
ideoloSkiga promovirau mitoloSkog nositeljasuvereniteta'
ga iprezire' nasilnih,u praviludestruktivnihi medusobno suprotstavljenih
ali, s drugestrane,u politiekojpraksiignorira -. lokalnihskupinaza pritisak,uz veCraspravljenu,praktiino
,rnnitu ga"nevrijednommasom
- na kakvu ga ie i svela i
je narodu neogranieenu slobodutiska- sve su to vidovi demokratiza-
eini onJto kakodrZi da je njoj korisno'a ne kako cije. Njezinu bit odredujeimperativda svatkomora imati
mu
probitaeno.Nameie mu teme i probleme' sugerira pravo(su)odluiivati
medijima' o svemu,o onomeStoga se izravnotiie
,tuuou",hipnotiziraga "slobodnim", ."neovisnim"
drugo doli kao i o onome Stobi mu moglo biti posveravnodu5no; o
O"rnusogiiu- koja ituorno (i etimolo5ki)i niie
zavodenje onomeo eemu sluiajno ne5toznade,kao i onomeo iemu
uodenie-naroda- demokracijaje pretvorila u
obeianjima' ispraznim nema pojma. U ozraiju demokratizacijenarod svedenna
narodapraznim rijeiima i laZnim
formulama,reklamerskom retorikom'Opija ga konzumomi masuosili se, postanedrzak,nauii se zahtijevatiovo i ono
jer laZkrivo poput razmalenogderi5ta,a da se pritom ni najmanjene
kvarijavnimnemoralom'A narodsveto vjeruje'
t39
138
 slobodei pravdeu svijetu,negotekojaia
uveia sumastvarne Protivegalitarizmagovoritek jedanjedini,ali dostatanargu-
nesnosna galama.
plebejska ment:ljudi nisujednaki.To pokazujeuvid u ljudskunarav
i ljudskupovijest,to nam kazuju intuicijai introspekcija.
Floskulo e o v i j i m )d e m o k r a c i j a m a ,
a m i l l e l au n e k i m( n a p o s n Kr5ianstvodrLi - a lslam nadovezuje- da je Bog stvorio
kojomsetvrdikakosedemokraciji "joi moramouiiti", navlas iovjeka na svoju sliku i priliku. To bi iovjeku pruZilone
podsjeia na icleolo5ketlapnje negda5njihmarksistiikih samo neusporedivodostojanstvo, nego bi ljude, u njihovoj
teoretikakoji su nam tvrdili da ie "pravi komunizam"tek biti, izjednatiloudjelomstvoriteljskeBoZjeideje,koja im je
doii (iime se "ispriiavalo"svezloiine reZima"realnogsoci- svimakao stvorenjima zajedniika.No, iovjekovimje padom
jalizma").Na sliian naiin, i pravaie demokracija"tek do(i", BoZjaslikau njemuzamagljena do karikature,do neprepo-
dakle,za sadaimamopostatirevnijii Zustriji,boljidemokrati, znatljivosti,a darovi koje je Bog iovjeku dao stubokomsu
te uznapredivati na stvaridemokracije ono Stonam je vei razliiiti.U toboZeegalitaristiikom Kr5ianstvu stvarje jasna:
danasmoguie,kakobismosutrauZivaliu njezinojnevidenoj tako se izjaSnjavaMatejevoEvandelje(XXV; 14-3O),tako i
punini. Pavaou PoslaniciRimljanima(Xll;6). MoZemoreii:s BoZje
visineljudi jesujednaki,ali na Zemlii,medusobom,oni to
Demokratizacija pak u meduvremenuZderesamu demo- ni s u .
r e z i m i m a ,t z v ' n e v l a d i n e
k r a c i i u :u n e k i m d e m o k r a t s k i m
udruge,kao orude radikalnedemokratizacije, vec otvoreno Jednaje od najdobrodo5lijih i najfascinantnijih okolnosti
postavljajuizravni zahtiev za nadziranjemdemokratskih na5egasvijetaupravou iinjenici da, medu tolikim milijar-
parlamenata. damazivih i mrtvih,nemadva jednakaiovjeka.HenryFord,
automobilski magnatkojemuse nije moglozanijekatizdrave
prosudbe i ljudskemudrosti, jednostavno je ustvrdiokakoniti
LXXXVI.LfUDI dva njegova(serijskiproizvedena) samovozanisujednaka,te
da nasilnoizjednaiavanje ljudi ide na Stetuuiinka, a da je
Nrsu f EDNAKI egalitarizam izmislioZidovkakobi prekosocijalne jednakoiti
ostvarioi nadmoi nadostalima. - Ljudise razlikujutjelesno-
Uvjerenje(ili tek tvrdnja)da su ljudi "jednaki",to je klasiina svakiima svojeneponovljivo lice,razlikujusesposobnostima
ljevitarskadogma,izvornalaZ,jedan od duhovnihtemelja i idejama,osjeiajno5iu,snagomili slaboiiu volje;jedanje
ljeviceuopie, uz vjerovanjeu dobrogiovjeka, savrsenidru- lijep, drugi ruLan;neki su vise dobri, neki viSezli; poneki
Stvovniustroj,posvemaSnji napredaki sl. (Bobbio,medutim, pametni,veiina glupi. Ovaj je roden rob, onaj slobodan;
upravoidejujednakosti smatraglavnomodrednicomljevice.) ovaj Zena,onaj muSkarac; ovaj za podanika,onaj za Vodu.
O jednakostigovorei anarhizami komunizam,socijalizam Ovaj bijeli,onajcrn ili zut - i to nijesamorazlikau boji koZe,
ba5 kao i demokraciia,pa i liberali su u meduvremenu kako se pomodnotrivijalizira.Dana5njateorijao genetskoj
napustilisvoj prvotnipatosobraneindividualnihrazliiitosti jednakosti svijurasane znaii niita. I mu5karac i lena imaju
predprijetnjomsveopiedemokratske, "veiinske"nivelacije, istegene,pa su stubokomrazliiiti. pod istimgenimapohra-
te su se i sami skladnouklopili u ozraije demokratskog njuju se razliaitenasljedne sadrZine. Crafiti dijamantisti su
egalitarizma. element- ugljik,podsjeiaNovalis,a koliko se razlikuiu!A

140 r4t
 te ljudskemoguinosti.One su po sebiodredeneposebnostima
nijekanjerazlikasmrtje svakehijerarhijei kompetencije'
znaii posvemaSnju pomutnjui kaos(Cu6non)' svakogapojedincai ne zna se kakoie se ozbiljiti.MoZese,
ljudskom,politiekomintervencijom, odredivatisamookvire,
Ako usput,neobvezatno, i priznaljudskerazlike(kaoStoto pretpostavkeindividualnomerazvitku.MoZe se, recimo,
tine demokratski gurui Lockei Montesquieu), demokracija
omoguiiti jednakpristupnaobrazbibez obzirana podrijetlo.
i
ih, iz najdubljeguvjerenja,shvaia kao neStosporedno Ali, ako se time razliiitimanameieistovjetnost, ondase iini
povrSinsko,privremeno,vrijedno nadvladavanja'Unatoi grijehspramnjihoverazliiitosti.Ako se, medutim,neovisno
iinjenici rlazlika,ona ie stoga ustrajavatibarem na nekoj o klasnojpripadnosti talentirane pripu5ta
odgovarajuioj Skoli,
kvazijednakosti, "intrinsiinojjednakosti"(Dahl),koja ljude -
time se ipakvei priznajurazlike ne one sluiajne,socijalne,
egalitarizam,
lednako kvalificirakao biraie. Demokratski negoone dubljei vaZnije,razlikeu BoZjimdarovima.Naeelo
uz agnostiekirelativizam,i jest temelj ideologijeapsolutne jednakih5ansiu konainicivodi jednakosti bezSansi, dokida-
sno5[ivosti:sve nam je tolerirati,i pritom zatvoritio(i za juii ponajprijeSansuna nejednakost. Kakoje jednakostljudi
razlike medu vjerama, ideologijama,rasama,nacijama' nerealni,utopijski,napokon,protuljudskiprojekt,u praksi
k l a s a m as,t a l i 5 i m al j,u d s k i mo s o b a m a "A' k o l j u d i b a 5i n i s u to se dogadaprisilnimizjednaiavanjem odgoja,Skolovanja
jednaki,ondaihva|jaizjednaiiti:kaoStoihdemokracija, i naobrazbe,dakle totalitarno-teroristiikom nivelacijom.
pred glasaikim urnama, aritmetiiki izjednaiuje,svod.eci Usto, apsurdnoje oiekivati da u naobrazbenomprocesu
je
ioul"ka na broj, na zamjenjivuveliiinu' Uostalom'plod nejednakiljudi produ jednako. ldeologijajednakih Sansi
togadubinskogegalitarizma i posvemaSnja jednakost demo-
- Medu njima dakle vei pretpostavlja jednakostljudi, te je stogai sama
krltskinstranaka njihovihprogramai ciljeva' bezostatno
je egalitaristiika.Naravnerazlikevalja uvaZavati,
nemastvarnogizboratlzbor postojisamogdje dopuSteno njegovati,podupirati, razvijati.Buducida na to nije spremna,
oiitovanjezbiljskih,naravnihrazlika'Tek je tamo moguia
demokracijadovodi prevlasti,paie tiraniji mediokritetai
i pravda:svakomsvoje.Tamo ne zavidi lo5ijiboljem'ali ni
manjevrijednih, a ugroZava one iznimne,nadarenije,
bolji lo5ijem- jer se ovaj umjetnone uzvisuje,niti se onaj bolje i
mjeru.Dobraje jednakost' ali sposobnije.
nasilnosrozavana zajednieku
za jednake- veli Aristotel. Dakle,politiika, pravna, socijalna'
gospodarska... jednakost za antropolo5ki jednake'A razlike
braniti,njegovati, produbljivati' LXXXVilt.DEMOKRACUA
valiauvazavati,
rzfEDNnenvn
ctASovE
LXXXVII.NEfEDNAKIMA Demokracija je vladavinaprosjeka, srednjemjere,napokon-
u svojimskrajnjimizopakama i izrodavanjima - vladavinauli-
IEDNAKESANSE? ce.To je posljedica njezinauvjerenja da su svijednaki,da sv
glasovijednakovrijede.Klasiinije liberalizam
u blaioj ie varijanri demokratskaideologija i priznati jo5 zagovarao
ljudi, ali ie zahtijevatida im se svima pruZe razliiit broj glasovaza razlitite slojeve,odnosnopojedince
nejednakost
jeinake moguinosti. No, zaSto jednake moguinosti Stosu im pripadnici.Zrelaparlamentarna demokracija dikta-
nejednakimaiPonalprije, nitko ne moZe unapriiedodrediti tura je postotka,statistike,
aritmetike,ona je aritmokracija,i

142 t43
upravoje ponosnana to da neponovljivogiovjeka svodi na u bezvlade,u anarhijui kaos, u kojima napokonnestajei
broi. Ona u tome vidi proceduralnu, formalnuokolnost'Ali svakogtragaslobodi.
ta okolnostodluiuje o tome tko ie i kako vladati.Dakle,u Oslobadanjena naiin demokratske jednakosti,pri Cemu
samojbiti demokratske politike,a ne tek u njezinojformalnoj strada autentie na sloboda slobodnih, iznimnih, osobito
proceduri,netek u metodologijiodabirapolitiikeklase,ugni- se povijesno provodila kroz razlieite, sukcesivnepokrete
jezdilase laZ o ljudskojjednakostii praksaizjednaiavanja "emancipacije":radnika,Zene,mladeZi,homoseksualaca,
nejednakih. pa sve do ne-ljudskihstvorenja,faune i flore. Ti pokretine
ostvarujupravu slobodu,komunizamne znaei sloboduza
industrijskogradnika,feminizamne oslobadaZenu,negoje
LXXXIX.f EDNAKOST samo izopaduje,izroduje, a homoseksualna emancipacija
PROTIVSLOBODE tek uivr5iuje ropstvou kojem se nalazinastrani,jer njegovu
suiuti dostojnubolestobjavljuje,propagirai laZnopredsta-
demokracije i indi- vlja kao oslobadajuieispunjenje jedneravnopravne ljudske
Klasiinije prijeporizmeduparlamentarne
pocivaoupravona neusuglasivosti moguinosti.A u politiikomposljetkudogadase,paradoksal-
vidualistiikogliberalizma
no, ono Orwellovo- da su nekii od jednakihjednakiji.
demokratske ideje o vladaviniveiine jednakihi liberalnog
zahtjeva za priznaniemslobode po.iedinca.U meduvre-
menu, nastaoje savr5eniliberalno-demokratski amalgam,
zastupaju pravo veiine kao i
xc. u DEMOKRACUI
u kojemu se deklarativno
pravomanjine,naielnadogmao jednakostikao i pretenziia oDLUeUfEPROSfEK
atomiziranog iovjeka na svoj vlastitiZivotni stil, odabrani
Demokracija je takoderoligarhija,iona je vladavinamanjine;
tip sreie i slobodnirazvitaknjegovihljudskihmoguinosti' Stovi5e,ona sei samashvaiakaoproceduraveiinskogodabira
EtienneBalibarskovaoje rijei 6galibert6,kako bi izrazio vladajuiemanjinske skupine.Svojomdogmomo jednakosti,
nerazdvojivo jedinstvote dvije paroleFrancuske revolucije' prevla5iuuglavnomniveliranihstranackih klika, sluiajnom
Ali, s onu stranusveianihkoliko i ispraznih,konstruiranih naraviizbornihrezultata,- demokracijaje gotovopatentirano
utopijskihobjava,- jednakosti slobodaostajunepomirljiva, sredstvoodabiraanti-elita,manjinamanjevrijednih, a u "naj-
nespojivanaiela, Stovi5e,medusobnose ugroZavajui ni5te: boljem"slucajuosrednjih, prosjeinih.Docim uvijekvaljada
to uvidajukonzervativni misliociod Tocquevillea do viteza drZavomvladajuoni najbolji,aristokrati, u demokracijiveli-
von Kuehnelt-Leddihna. Prisilnoizjednaiavanje neizbjeZivo iina se sputava,spram nje uzgajase sustavnopodozrenje,
vodi anarhiji i ropstvu,novom despotizmui apsolutizmu, napokon,uz pomoi liberalnogaostracizma("netolerancija
nepravednom ograniiavanju slobodenejednakih. Slobodaje za netolerantne"),sveStoiole vrijediiskljueuje se iz vlasti,a
pravo na nejednakost, tvrdi Berdajev.Osim toga, vidjesmo, dobrimdijelomi iz javnogaZivotauopie. Doiim u dru5tvu
i sam je liberalizambitno protivanslobodi.A demokratsko zasnovanomna povlasticamai razlikamamoZei rob postati
oslobadanje veiine, mase,ulice- nijeiuii sloboduiznimnog filozo{,i kmet povijesnijunak, i siroma5anmladii doii na
pojedinca - prema starom Platonovunauku vodi izravno visokeSkole,steii imetak,moi i utjecaj- demokracijazazire

144 t45
o d v e l i e i n e ,o d u i s t i n uv r i j e d n i hl j u d i ;p r a v ae l i t as p o s o b n i h negoje samojedanod izrazanemoii demokracije da shvati
i iznimnih u njoj nema izgleda.Na mjestokarizmestupa i prihvatipotrebustvarnepolitiekeelite,kojoj setehnokracija
" image".Demokracijaje stvorenaza mediokritete,za ljude tek moZestavitiu sluZbu.
bez svojstavai unutarnjevrijednosti,, bez ikakva ranga i
veliiine. Kadabi - kako zapalapsihologJean-Lucien Arreat
- opie glasovanje bilo uvedeno u republici biljaka, koprive xct. u DEMOKRACUT
SVI
bi istisnuleru1ei ljiljane.Demokracijanivelira,povladuje
je "drustvo
o svEMU
oDLUeUf
U
sivilu,srednjojmjeri,ru5ivelieine.Demokracija
bez oca" (HansKelsen).Aristokracija je ustroj koji ostavlja Demokracija je nesklonamuZevnimodlukama,no utolikoje
mjestaidealima,viSemi profinjenijem Zivotnomstilu,juna- sklonijababskombrbljanju.Jednoje od njezinihnajogavnijih
ikim krepostima, a demokracijamaterijalnomblagostanju, obiljezjaupravookolnostda je u njoj svakomedano da
osrednjostii miroljubivosti- kako analiziraTocqueville. neodgovorno- i posvesuviSno- raspravljao svemu;svatko
Mediokritetiu demokracijivladaju,oni su u njoj povlastena o svemusmije,eak je potican,od njegase izriiito traZi!
kasta.Ljudibez idejai inicijativeu njoj uvijekimajuprednost - izreci svoju rijee.Ako ne kao profesionalni politikant,a
nad kreativnima (Hoppe).Dostatnoje bacitipogledna na5e onda barem kao nekakavsudionik,prirepak,prolaznik.
zapadneparlamente i kabinete: svesamsivi i dosadnibrblja- Svi su postalikompetentnikritieari,mudracikoji o svemu
vac, ograniienirutiner,birokrat,tehnokrat,tehnomenedZer, i svemusude.Demokracija je politiekisustavu kojemu(a)
bez imalo osobneoriginalnostii uzviSenijeljudskosti;bez svatkomisli da moZemisliti,(b) da ima pravona misljenje,
otmjenosti,plemenitosti,lara u oiima 5to resionogakoji je (c)da ima pravosvojemi5ljenjejavnopriopiiti,te (d)da ima
odluiio, koji je kadar,svojezemaljske daneposvetiti neiemu pravopretendirati da je u pravuvei samimtim Stomnijekako
vi5em i vrijednijemod pukog materijalnogprobitka,od mnije. UmjestoStovanjaneupitnihautoritetai razumnog
smanjivanja nezaposlenosti, od bruto-socijalnog proizvoda' dogovoraonih ovlaitenih,- tek zgoljnigovor,zanovijetanje,
ipakpri- galama.Posljedica je da seonda i svatkosvatimsmijebaviti,
Ako demokraciia, pritjeSnjenapolitiekimrealizmom,
je
u svepetljati,da za sveovlaSteni mjerodavan, da o svemu
zna potrebuza vodstvom, ondaseona odlu6ujeza karikaturu
politiikog predvodnika,ona preferira odluiuje,u onoj mjeri u kojoj demokracija uopie odluiuje.
vode. Umjesto pravog
Velikije skandaldemokracije da u njoj subjektodluke- tog
takozvanog"eksperta".Zapravonarodtrebapovestipolitiiki -
voda'Struinjaciu pojedinim najosobnijeg ljudskogiina postajegomila,masa,srednja
"struinjak",rodeni,karizmatski
mjera,statistika,kojanemani sposobnosti, niovlasti,niodgo-
oblastima,tehnokrati,tehno-birokratii tehno-menedzeri,
vornosti,ni hrabrosti za donoSenje odluka.lli bilo tko,svatko:
zasigurnosu dobrodoSli,paie, prijeko potrebnisuradnici
SefdrZave,predsjednik vlade,sudovi,parlamenti stranke:
polliike, ali ne mogu nadomjestitipolitiiara i drZavnika,
one u njemu zastupljene,kao i one koje je izborna lutrija
onogakoji uistinuvodi narod,postavljamu ciljevei ideale'
pseudoelitizam (irla HelmutSchelsky),
koji ostavilaizvannjega;"nevladineudruge",skupineza pritisak;
Neokonzervativni
demokraci.ie(regimenta sindikatii poslodavci; konfesije idenominacije; intelektualcii
nas pokuSavauvjeriti da namjesto
feministice,homoseksualci i pacifisti,nudistii lobisti"animal
nekompetentnih) treba uvestitehnokraciju,vladavinustru-
lib"-a;dru5tvovni slojevii klase,javnaopiila, ulica...Svi su
injaka, zapravonije ozbiljna,temeljnakritikademokracije,

t46 t47
oni suverenisubjektformiranja"javnogamiSljenja",te djelo-
vanjasukladnog ovome"miSljenju". JedanSareni pluralizam,
jedan anarhiini kaos bez poretkai smisla,posvema5nja,
bezgraniinademokratizaciia, koja u konatnici guta i samu
demokracijushvaienu,u uZemsmislu,kao metodaodabira
vladajuieoligarhijei parlamentarni
mehanizam.
Demokracija, 5ireii u beskrajsubjektpolitiekogodluiivanja,
oduzima ovlast odluke upravo onima najsposobnijima,
najodlienijima, najodgovornijima,koji nestaju u masi
izruguje,i
lednakih,sivih i osrednjih.Masa im se, Stovi5e,
nerijetkonajboljenarodnesinoveosudujena ostracizam.
Demokracijatako dokida svaki naravni i poZeljni rang/
podjelu kompetencija,zahtjev elementarnepravednosti:
svakomsvoje.Demokracijaie moZdanaeelno,apstraktno,i
priznatinaravnunejednakost ljudi, no ne ce dopustitida seta
nejednakost provede i u druStvovnim odnoSajima. Ali, takone
raspodjelaulogamoraStovatinaravnerazlike
ide! DruStvovna
(pa eak i ako se pritom ovlastipodijelei ne posvesavr5eno),
inaie ie sestvoritinepravedna nejednakost,laL.nahijerarhija,
ohlokracijai kakistokracija, u kojoj oni odabrani- nasilno
nivelirani- najgoreprolaze,docim su najgoripovla5teni.
Onaj, kome su dana nebeskaprava,u pravnojdemokratskoj
drZavipostaoje parija.Slobodanrobuje,patricijse prisiljava
u plebs,aristokratje natjeranhvaliti demokraciju,inaie ga
guta Hegelovanoi u kojoj su sve krave crne. Time se gazi
ljudsko dostojanstvo,dokida se svakaelita i podrezujuse
korijenisvakojviSojkulturi.
DA SVI
xcil. NUEPOTREBNO
fEDNAKOSUDfEtUfUU POUTICI
Cdje svi vladaju (gdje se, totnije, postavljademokratski
zahtjevda svi vladaju- jer, zbiljski,svi ne mogu vladati),
tamo zapravone vlada nitko. Zatoie teSkobranitiliberalno-
148
demokratskiparlamenlarizamod prigovoraza anarhizam:
u biti, isti je ustroj na djelu. Pravobavljenjapolitikom tek
je jedno od moguiih prava, a ne neko nad-pravokoje bi
temeljilosva ostala.Nije vaZansvaiiji glas.Smije se baviti
politikomonaj koji to moZe i hode,tko je ovlaSten,roden,
pozvan,tko je odreden,tko je izabranBoZjomvoljom, a ne
"voljom veiine" ili dogmatskeegalitaristiikepredrasude.
ZaSIoda u politici ne sudjelujusvi, da o njoj ne odluiuju
svi?Ponajprije, to je u velikim,masovnimdrZavama moderne
demokracije tehniiki,paie fiziiki nemoguie.Nadalje,veliki
broj subjekatavlasti beskrajnimdebatiranjemonemoguiuje
djelotvorno odlueivanje.Naprotiv,unosisezabunai zbunje-
nost,pomutnja,kaos.Potom,nisu svi jednakokompetentni.
Nije svakiglasjednak;razlititisu i darovi,vrijednosti,ovlasti,
zasluge,rang. Razlieitosu ozbiljnosti duZnostpodijeljene
medu ljudima. Napokon,nije svakiCovjekvei samomsvo-
jom ljudskosiu ujedno i politieki subjekt.Aristotelcovjeka
dodu5eodredujekao zoon politikon,no time ne misli da je
svakiiovjek politiiar,negoda je CovjekdruStvovna Zivotinja,
za koju je ono politiekosvakakona neki naiin relevantno,
te mu iovjek ne moZeizbjeci(inadeje ,,idiot,,kako su Stari
rekfi). Ali, po ljudskojnaravii Bozjojvolji, nekimaje dano
da vladaju,nekimada se pokoravaju. Sveu skladu,ljubavi,
odgovornosti,uz zadovoljnusuglasnost svakogasa svojom
posebnomulogomkoja ga je pritomdopala.
xcilt. NUEPOTREBNO,
A NI DOBRO,DA VECINAVTADA
Demokracijije vrhovni bog - broj. Ona je aritmokracija,
i izjednaiujuii ljude promatra ih kao brojke, svaku
jednakovrijednu.Zato za demokracijuveiina - veii broj
- predstavljakljuinu svetinju.No, zaStobi jednavlada,
zaSto
bi uopie nekapolititkaodlukabila dobrasamozato jer je
r49
za nju glasovala veiina? | koja je veiina u posjeduistinei
pravde?Ona obiina, ili ona dvotreiinska? lli troietvrtinska?
lli polovicaplusjedan?lli svi minusjedan?| tko je taj jedan,
zarje to nevaZno? lza5to bi gomilana vlastibila bolja nego
jedan - ali vrijedan?I zaStouopie da narod vlada?Dapaee,
sloZenost Zivotai politikeboljeizraLava jakavoljapojedinca,
praienacjelovitimuvidom,negoliveiina sluiajnihglasova.
eitavu povijeststvarajuelitne manjine,a ne parlamentarne
veiine. Cdje mnogizapovijedaju, ne moZese dobro upra-
vljati drZavom (CorneliusNepos).U takvu sustavu,nitko nije
odgovoran.Demokratskipak kolektivizamonemoguCuje
istaknutom,odgovornompojedincuprimjenuosobnihdaro-
va, kao Stoonemoguiujei pravoonih boljih da poveduone
gore na njihovodobro. Odluka demokratske veiine niti je
odlukanaroda,nitije odlukana narodnukorist.Na veiinskim
izborimamoZepobijeditii lo5avlada,pa i vladakojabaSnije
po ukusudemokratai njihovemasovneideologijearitmetidke
veiine. I protudemokrat Hitler pobijedioje na veiinskim
demokratski m izborima.
',+l .',;'iri ri'bltoteka
Ali je upravoHitlerizniojedanod kljuinih argumenata protiv
demokratskevladavine: gdje odluiuje veiina, nitko nije
odgovoran.I doista, buduii da nema kolektivneslobodne
odluke,ne moZebiti ni kolektivne odgovornosti. Kolektivnije
odgovoran,jer je odgovornost uvijek individualna;ali nije
odgovoran ni individuum,jer on nije donosio odluke. Tu je
odgovorna(zapravo neodgovorna)tek anonimnamasa.Nitko
nije kriv, a svi uZivajukoristiStoim ih priskrbljujenjihova
moi. Aristokrat,medutim, kaZe:narode,daj mi ovlasti da
mogu vladati,a ako budem vladao na tvoje zlo umjestona
tvoje dobro,onda mi sudi! Demokratskim petljancimanitko
uistinune sudi (osimako im se, iz uobiiajenedemokratske
zlobe, ne uvali kakva financijskaafera);najgoreSto im se
mole dogoditi jest, da izgube slijedeie izbore. Mogu ih,
dakako,izgubitii ako su sluiajno vladali dobro. Pravome
150
vodi, pak,ne sudibiraekotijelo;njemusudenjegovanacija,
Povijesti Bog.
xctv. vEctNAGRUESI
U demokratskim vladavinama uvrijeZena je pre5utna dogma
po kojoj bi pojedinacuvijek bio pogrjeiiv,a veiina glasova,
veiina narodnihpripadnika, samimsvojimsvojstvom veiine,
uvijekzajamienomoralabiti u pravu- bilo da na izborima
odabire svoje predstavnike,bilo pak da se izjaSnjavao
nekom posebnompitanju narodnogaZivota.Demokracija
ne dopu5tada se oditujepogrje5ivost veiine, negoona svaku
veiinskusamovolju(premaCarluSchmittu) pretvara u pravoi
zakonitost.Veiina se,medutim, vara,i to dalekolakSei Ce5ie
negolipojedinac.Prvostogajer je veiina - slijepa masa,za
koju vrijedenadelapsihologijegomile,a onda i zato jer je
volja veiine zapravo neartikulirana,bljedunjava srednja
mjera,docim je istinauvijek neki ekstrem,skrajnosts onu
stranuprosjeka.Toino zapala pjesnikSchiller(Maria Stuartl)
da "mora prije ili kasnijepropastiona drZava,u kojo.iveiina
pobjeduje,a bezumljeodluiuje". Demokracija to bezumlje
potiie, jer predstavljadiktaturuosrednjih,sluiajnih, neovla5-
tenih- koja se u politiekojpraksigotovoredovitoiskazujekao
veiina najslaboumnijih. Demokratska ideologijadrZi kako
veii broj glasovajamii i veiu vjerojatnost bolje odluke,lak5i
naiin dosezanja istinei veii izgledda se ona otkrije.Ali isto
tako naielo veiine, i prema povijesno-politiikomiskustvu,
pruZa joS veiu Sansuzabludi,laZi,zloiinu. Demokracija
ljudimaprepu5ta da o svemuodluduju,da bi se potomiudila
kako lo5e odluiuju. Na sve stranevide se u demokratskim
poredcimaposljedice kriveveiinskeodluke.Zapravoveiina,
premazakonuvjerojatnosti, moZeodluiiti i ovakoi onako:to
najboljepokazujudemoskopska (kolikogodinaie
istraZivanja
problematiinabila),na kojimasu,akoje u pitanjudvojbena
l5l
tema, glasoviza i protiv, najieSie,pribliZnopodjednako
podijeljeni.Masa,veiina - ne zna.
xcv. vEclNANEfAMel
ISTINUI PRAVDU
NikolajBerdajevupornoje isticaokakodemokracijiuspjeva
biti relativistiika(Stoznaii i tolerantna)samo zalo ier ioi
odlukuo istiniprepu-
uopie nije stalodo istine.Demokracija
je
Staveiini glasova,i time poiinja zloiin spramistine,koja
uvijekplod individualnog duha,ponekadmoZdai nekekole-
ktivneintuicijeu stanjuu kojemunarodnazajednicanadilazi
samusebe;ali istinase nikadai nipostone smijeprepustiti
lutrijiveiinskogahira.Tehnokratski je konzervatizam uveou
optjecajtezupo kojoj politikomimajuupravljati"struinjaci"'
Svakako,politici su struinjaci potrebnikao savjetniciza
pojedinenjezinedomene;pa ipak, politiku moraju voditi
politiiari,drZavnici, narodnivode.Ali i oni su,u jos bitnijem
smislunegoli"eksperti", - majstorisvogazanata.To ie reii:
da bi se vodio narod, potrebno je umijeie, potrebanje osobit
poziv, potrebnoje sudbinskoodredenje,potrebnasvijest o
poslanju.I dodimnikomene bi palona pametda u pitanjima
znanostiili umjetnosti sve ljudesmatrajednakonadarenima,
a odlukuo istinitomi lijepomprepustivecini(pa ni u stvari-
ma iudoredato se ne iini!), kadase dospijedo politike,te
najvaZnije i najodgovornije ljudskedjelatnosti- odjednomsvi
postajustruinjacimaza niu, i tu, umjestoistanianogduha,
dubokihargumenata, obuhvatnogpogleda,smijeodluiivati
veiina izjednaienih anonimnih glasova.U filozofijiodlucuje
genijalnium, u znanostinjoj primjerenavrstaracionalnosti,
u umjetnostidobar ukus. U ratniikim stvarimaprosuduje
vojskovoda, a glazbenim orkestrom diktatorski upravlja
njegovravnatelj.samo u politici trebalabi stvariodredivati
diskusijai veiina glasova, statistika,
aritmetika, ulica!Kojegli
r52
apsurda,koje li laZi!Demokracija je ljudeuvjerilada svatko
vei samomiinjenicom svojegarodenjaima pravo baviti se
politikom.lpak, "Kao Stood nesposobna i neiskusna sudca
ne moZemooiekivati pravednepresude,tako se ne moZe
oiekivati da narod,koji je pun zabludai neznanja,bude,
osim u rijetkimsluiajevima,razboritili pametankada bira
ili neStoodluiuje."- zamjeiujeMachiavelli.No, umjestoda
za drZavnesluZbenekogakvalificirajunjegovesposobnosti,
njegovse izbor prepuSta hiru statistiikogsluiaja i nekompe-
tentneveiine. Za svakiposaotraZese talenti Skola;posvuda
se, makar i nevoljko, priznajeda nisu svi isti po svojim
genetskim darovima;ali demokratimisleda je iz tog pravila
izuzeta jedino politika- o kojoj u ljudskomsvijetunapokon
ovisi upravosve,i tvarniprobitaki duhovniboljitak.Netko
je rekaoda prosjek1000idiotane odlutujeboljenegojedan
pravi,sposobnii odgovornivoda. Kolektivnije kompetentan
za stvariistinei pravde.Dakle,logikei etike.Abez njih nema
ni zdravepolitike.
Da bi naizgledkorigiralasvojudogmuveiine, demokracija
(dopunjena liberalnim elementom) zagovara kojekakva
manjinska prava.Ali takvamanjinane spa5ava nasod veiin-
skogaterora.To nijeelitnamanjinavlastii ovlasti,negonova
ideolo5kasmicalica, kojombi se htjelomarginalne, navodno
diskrimiraneplebejskeskupine uzdici na rang koji im ne
pripada,i na taj naiin tek osnaZititemelinudemokratsku
posvema5nje
orijentaciju jednakosti.
XCVI.VECINAMOZECMSOVATI
PROTIVNARODNOGPROBITKA
U demokracijiveiinska odluka narodnemase predstavlja
nedodirljivusvetinju.Majoritaslocuta - causafinifa! Neka
budekakomu drago,samoako se za to odluiila veiina gla-
sova.Dosljednotomu pravilu,demokracija bi moralapristati
153
i na dokinuieslobode,pa i vlastitanarodakojim vlada.SAm
je duhovniotac modernedemokracije, Rousseau, izrijekom
tvrdiokako nitkonemapravoprijeiiti veiinu, ako ona Zeli i
smrtsvomenarodu!Bi li dakledemokracija legitimnomogla xcvil. vECtNA
fE
izglasovatigenocid?Vidimo u liberal-demokratskim reZimi- NECUDOREDNA
ma da onato iini baremu pitanju genocida nad nerodenima:
stranaikekonstelacijei odnossnagamoguodlutiti o tomeda Dodim pojedinacuvijekmoZebiti u odredenojmjeri dobar
seiitave legijesunarodnjaka,napokon,ljudskihbiia, ni krive ili zao, iudoredan ili neiudoredan,masa,veiina, kakvom
ni duZneosudena smrt.Ali, vaZnijaje nacijaod demokracije: operirademokratskametodologija,vei stogajer je neodgo-
ona prvapredstavljazajednicuzivih ljudskihstvorenja, a ova vorna/ne moZebiti ni iudoredna.Veiinskaodlukaponekad
je drugatek puka ideolo5kahimba i tlapnja.Kako bilo da ie, stoga,ispastimoralno,po5teno,a ponekadnemoralno,
bilo, ovdje se toboZ narodusklonademokratska doktrina nepoSteno; i jedno i drugoposvesluiajno,vei kako ispadne.
izravnooeituiekao nakaznagenocidnakonstrukcija, koja se Uvijeksepita5tokaZeveiina, a ne Stoje dobro.Ali veiina nije
doZivljava vaZnijomod onoga u iije ime tvrdi da govori. mjerilodobrai zla. O moralune odluiuju manjinei veiine,
negobi se ijedne idrugetek imale drlatimoralnihkriterijai
Osim toga, Sto bi bilo kada bi se demokratske fanatike nacelaneovisnih o njihovimefemernimhirovima.Demokrat-
zapitalobi li demokratski legitimirana veiina glasova,kada ske su odluke nestalne, promjenjive,opozive.Demokracija
je demokracijiodluka veiine svetabez obzira na njezinu ne potvrduje dostojanstvoslobodnogpojedincanego mase,
s a d r Z i n ub,i l i d a k l eb i l ao v l a S t e noad l u i i t io d o k i n u i u- s a m e koja nije ni dostojanstvena ni dostojnani slobodna.Krivim
demokracije? Ovo bi za demokratske ideologesvakakobila prosudbamai odlukama,Stovi5e,demokratskamasaupravo
teZaku5njaod one,pri kojojseodluiujeteko ljudskimZivoti- dovodi u pitanje dostojanstvoi slobodu pojedincakoji je,
ma i nacionalnom opstanku:ta, za demokrata, posveobratno zahvacenveiinskimodluiivanjemi pravilimademokratske
od suda zdravarazbora,demokracijaje vaZnijai od iovjeka igre,natjeranda im se bespogovorno pokorava.
i od nacije.Ako dakledemokratska odlukaglasida demokra-
-
cija nije dobra je li ta demokratska odlukadobra ili lo5a?
je
Ako odluka dobra, demokracija je loSa i trebaje ukloniti. xcvilt. slueAfNAVEctNA
Ako je odluka nevaljana,demokracijamoZebiti dobra,ali NADGTASAVADOBRUMANf|NU
se ondaponiStava demokratska odlukakojaje htjelaponi5titi
demokraciiu. lz ove aporijedemokracija bi svakakopotraZila Demokracija je u "najboljem"sluiaju upravoto Sto onaza
izlaz u formulinalik onoj, po kojoj tolerancijavrijedisamo sebetvrdi: izraz vecineglasova.Premamanjini,medutim,
za tolerantne.Tako i demokracijavrijedi samodotle,dok ne ona se pojavljuje kao pritisaki prisila.Veiina - koja i ne
dovedesamusebeu pitanje.Jer,inherentno je demokratskom postojiosim kao konstruktveiinskeglasujuieprocedure- sa
umu da je svena ovomui onomusvijetuvrijednonijekanjai svim svojimzabludama,pogrjeSkama, krivim procjenamai
upitnosti,samone najveia,vrhovna,nenadmaSiva vrednota odlukama,nameiesvojuvolju manjini.U demokracijivlada
- Stoje predstavlja samademokracija. osebujni"carizambroja", kakoje to nazvaoKurt Hillel. Broj,

t54 155
veii broj, svetinjaje po sebi.Okolnostda na stranimanjine
moZebiti, i da u pravilui jest stvaristine,za demokraciju
ne znaii puno.VaZnijeje dobiti veiinu negobiti u pravu.
Stogademokratska politikauvijek,u najmanjuruku,nadelno
ugroZava pobjedudobra,a u svojimkonkretnimotitovanjima
ona je doistai onemoguiava.
xclx. DEMOKRACUA
IE TIRANIIA
Demokraci.iaje uvijek tiranija veiine nad manjinom,
diskriminacijamanjine. Demokracijaie, prema Spinozi,
posveapsolutistiiki reZim.Kantsmatrakakoje najdespotskija
upravo demokracija,jer manjinu bezostatnoizruiuje na
milosti nemilostveiini. (On ima u vidu izravnu,no njegove
I Treitschke
se rijeii odnosei na neizravnudemokraciju.)
govori o "demokratskojdespociji". Liberalno-demokratska
tiranijauvijekje teror nad onima koji se ne mogu i ne Zele
pokoritinjezinuregimentu. Ona je teror laZi,terorobmane,
eufemizama,himbenekorektnostikoja ne dopuStada na
povr5inudospijesamastvar,istinao njoj. Demokracija, napo-
kon, bez ustezanjahapsi, progoni i zatvaraone koji joj nisu
skloni.Demokracija je u odredenomsmislunieZna,a svakako
licemjerna diktatura - jer,prikazujuiisespasonosnim lijekom
protiv "lijeve" kao i "desne"diktature (komunizma, faSizma),
porobljavanas;stvarajuiinam iluziiu, varajucinas,da smo
tek pod njezinimokriljemkonainoslobodni,demokracija je
- demokratura.
To su priznavalii njezini kritiiari s lijeva.Tako talijanski
komunistickiprvak Cramsci,uostalomna tragu Marxove
kritike parlamentarizma, izravno izriie kako je svaka
demokracijadiktatura.KomunistkinjaLuxemburg,govoreii
o svom komunizmu,ali pogadajuiii bit parlamentarizma,
poja5njava: nema demokracijeza protivnikedemokracije,
156
nema slobodeza protivnikeslobode.Naslu5alismo se i
famoznog "Popperova paradoksa":nema tolerancije za
protivniketolerancije.Demokracija je demokratura jer je ona
diktaturapartitokratskih i financijsko-plutokratskih
oligarhija
te tehnokratskihfunkcionara,despocijasvjetskihkozmokrat-
skih nadvlada,globalnih judeo-masonskih, kriptokratskih
klika,koje suverenoodluiuju mimo propisai zakonatoboZ
suverenihzemalja,a zacijeloprotiv ,volje,,,protiv interesa,
toboZsamostalnih naroda.Demokracija je, takoreii,tiranska
i spramsebesame.Ona je svevije sklonanadziratii vlastite
organe/strogopropisivatistatutarneodredbe i financiranje
stranaka,petljatise u naein odrZavanjanjihovih kongresai
sastavljanje
stranaikih Iista.
Despotskunaravdemokracijeoduvijeksu prepoznavalikako
klasiiniliberali,tako i izvornikonzervativci (JamesMadison,
Tocqueville,Constant,J. S. Mill, Karl Mannheim,Walter
Lippmann).Tocquevilleje upozorio kako se despotizma
- kao tiranije veiine - treba bojati upravo u demokratskom
vremenu.BenjaminConstantuvidioje da upravootacdemo_
kracije,Rousseau, iirom otvaravratadespociji.Uostalom,
demokratski su se politiearii drzavniciuvijek iznovadiviri
nedemokratskim politiiarimapoput Hitlera ili Mussolinija,
Staljina,Tita ili Mao Zedonga.
c. DEMOKRACUA
fE TOTAUTARNA
Osim Sto je svaki protivnik mora doZivjeti kao teror i
torturu,despocijui tiraniju,- demokracijaje ustojo5 i posve
totalitarnipolitiekiustroj.Ni jedan poliilekiustroj(ukljueiv
i njegovuopravdavajuiuideologiju)nije razviotako ljigavu
humanistiiko-filantropsku frazeologiju,
a nijedanse nije u
zbiljskojpraksipokazaotako okrutno(dakako,na podmukli
i podli, ne odmah prepoznatljivinadin)represivnim,terori-
stiikim i totalitarnim,
kao parlamentarna demokracija. To ie
t57
reii, ona pretendira uplestise u sveoblastiljudskoga Zivota time se ona )izravnoupleie u autonomijuduhovnogLivota,
i u nlima mjerodavno djelovati.O "totalitarnoj demokraciji" kao Stoto po definicijiiini totalitarna
politika.Mediokracija,
govorii CiovanniSartori,demokratski teoretikdemokracije' karakteristiinaza liberal-demokratske sustave,dodatni je
Totalitarnu bit neokonzervativci poput HelmutaSchelskog iimbenik u provodenjuposvemaSnjeg totalitarnogterorai
pronalazevei kod Rousseaua, jer njegov nauk predvida nadzora.Umjestosveienikai mislioca,u demokracijilurna-
prevlastdru5tvanad drZavom,permanentnurevolucijui listodredujeljudskemislii usadujemu spasonosnu ideologiju
diktaturufiktivnenarodnevolie. (lpak,o ambivalencijama - dakako,demokratsku. Demokracija se nesmiljenomijeSau
Rousseauova shvaianjajo5 ie biti rijeei.)Svojetotalitarno- privatniZivotljudi,smijesekineskojkampanjiuniitavanja Ste-
(a
teroristiiko svakakoi tiransko-despotsko) lice demokracija toiina poputvrabaca,ali i samaprovodigrotesknekampanje
je pokazala u danimaRobespierrea. paie otvorenoi
joS Ovaj nalikonoj protivpuSenja - kojapoklonikeodavnauvrijeZenog
sam govorio "despotizmu slobode"jednakomotvorenoSiu, i toleriranogduhanskoga porokadovodiu poloZajpravihizo-
koiom i radikalni demokrat Marx najavljuje "diktaturu pienika,gradanadrugogareda.Demokracijanikakone Zeli
proletarijata".Liberalna demokracija radoosudujetotalitarne prihvatititeorijuCarlaSchmittao podjelidru5tvana prijatelje
poretke, komunizam i faSizam,zamagljujuii, uostalom, i neprijatelje.Ona poeestotvrdi kako (unutarnjei vanjske)
na raiun niihovetotalitarne"sliinosti",sve razlikemedu neprijatelje izmi5ljajutotalitarnireZimi,eda bi izazivanjem
njima.Ali clemokracija nije ni5tamanjetotalitarna. Ona Zeli strahahomogenizirali svoje podanike.Ali, za demokraciju
obuzetiiitav iovjekov duh, iitavu njegovu egzistenciju.Ona neprijateljje svatkotko demokratsku dogmu- u teoriji i praksi
veiine, jednakosti, - tek opreznouiini upitnomi vrijednomrazmatranja.
svima bezuvjetnonameie sveti zakon Ako
srednjemjere.Ona provodinesmiljenu represijuprotivsvega pak demokratski poredakjoS koincidirasa statusom velesile
nerijetko reii: hrabrog, dosljednog, (USA),vode se kriZarskiratoviza spassvijetaod nedemokrat-
"ekstremnog",5to ie
samosvojnog, protivsmionihi originalnihzamisli.Demokra- skihporedaka(Afganistan, lrak...).
cija neobicnog iovjeka(WilhelmReich,EzraPound,Lyndon
LaRouche) bez imalo krzmanjaSaljeu tamnicei politieke
ludnice. Demokracijapotiie konformizami oportunizam, ct. SMRTDEMOKRACUE
obeshrabrujuiivelike,svjeZepothvate,uistinunove projekte
koia, Ni .iedanpolitiekiporedaknije vjeian, kao niti iStadrugona
i visokeidealeuopie. Sirokizahvat"demokratizaciie",
ovomesvijetu.Postojeznacikoji govoreda seliberalno-demo-
vidjesmo,u konainici guta i samu demokracijushvaienu
predstavljaproSirenje kratskiparlamentarizam istroSio,iscrpio,kao pred desetljeie
kao primatpredstavniikog parlamenta,
segmente i pol i njegovsubratkomunizam.Stovi5e, da je na izdisaju,
demokracije i na izvanpolitieke, izvandrZavne
pred propa5iu. Uostalom,demokracijaje vei i u proilosti
dru5tva:demokratsko naielo, dakle,mora totalnozahvatiti
propadala: pomislimona staruAtenu.Prevarilisu se oni koji
iitav ljudskiZivot,svaoditovanja ljudskoga.
su, poput Fukuyame,vjerovalida ie, nakonspektakularne
Liberalnademokracija nameie opieobvezatnuideologiju propastieuropskihkomunizama, nastupitimilenijparlamen-
i skepticizma,
agnosticizma relativizma i permisivizma.Uime tarizmakaopolitiekogmodelapo mjerisvakog iovjeka,naro-
iovjekoveautonomije traZisveopiu proskri
kritienost, bi raj
uii da i buduieg vremena.Nolte toino zapaZada demokracija
Svimese
ujednosvakuozbiljnijukritikuvlastitihpretpostavki. nije nikakvostabilno,konainostanje.Demokracija ie nestati

158 t59
 Sto
zbog svojih unutarn.iihmanjkavosti,slabostii protuslovl.ia
poglavlja, a i zbog rastuie
smo ih izloZ.ilikroz dosada5n.ia
da ona nipo5to ne moZe biti smatranaidealnim
svijestio tome
stanjemljudskihzajednica.Protivdemokracijenavlastitoradi
okolnost da je ona neprimjerenaljLrdskojnaravi: nenaravno
je, naime,da veliki bro.ivlada, a mali se pokorava- govora5e
sam otac modernedemokracije,Rousseau.
Smrt demokraciie,medutim, valja nam isiekivati i zl:og niza
posebnih,konkretnihrazloga,ko.iecemo zavrSnosaZeti:
1 . D e m o k r a t s kder Z a v eb i l j e z ep o s l j e d n j i hd e s e t l j e i ai g o d i n a
sve veiu izbornu apstinencijusvojih podanika'Osobito se
t o d a d e p r a t i t iu v e l i k i md e m o k r a t s k i m drZavanra:Americi,
N j e m a i k o j , J a p a n u .N a r o d i s u s i t i d e m o k r a c i j e z, a s i i e n i
n j e z i n i m p o d v a l a m a ,n e s m a t r a j uj e v i S e o z b i l j n o m , n e
poStujuje. Uvidaju, zasadviSenesvjesno,kako se ofucala
j e s v o j eu n u t a r n j em o g u i n o s t i 'N e m a
i i s h l a p i l aP
. otro5ila
vi5e ideja, vizila, strasti.Dosadila je. Na redu je ne5to
n o v o ,d r u g a i i j e .
2. Usporedno s tom opiom tendencijom, ubrzano opada
autoritetdemokratskihparlamenata,stranakai politiiara.
Otkrivaju se, ali i montiraju, razlieite,ponajvi5ekorupcio-
naske,financiiskeafere,pogodneza poniZavanjei odstrijel
omraZenihdemokratskihkorifela.S druge strane,put do
moii otvoren je doslovce svakomu,i posljednjim5arlata-
n i m a i l i z l o c i n c i m a .R a s p a d a j us e t r a d i c i o n a l n es t r a n k e ,
dezintegriraju se demokratske strukture, jaia politieka
polarizacijauz slabljenjeklasiinoga centra' Pokazu.ieto,
u posljeclnjemdesetljeiu,i uspjehniza u biti nedemokrat-
s k i h p o l i t i c a r ak a k v is u H a i d e r ,L e P e n ,F i n i ,B o s s i F
, ortuyn,
Chavez, Walesa, Kuima, Luka5enko,Zirinovski, Meeiar,
S e v a r d n a d z eM, i l o 5 e v i i ,T u d m a n ,l l i e s c u ,M a n d e l a '
3. Demokracijazamire,a da se na obzorju ne nazirenaiin na
koii bi se ona mogla bittro reformiratii obnoviti'
160
4. Demokracijaje osobitougroZenaokolnoSiuda je nedavno
n a g l o b a l n o mp l a n u k a p i t u l i r a on j e z i n l j e v i i a r s k is u b r a t-
komunizam. Demokraciiase otada viSene moZe tolerirati
kao "manje zlo", jer viSe nema niti onoga veceg. Do5lo
je stoga vrijeme da se demokraciju procjenjuje u samoj
sebi, iznutra, da se njezine mane sagledaju pogledom
slobodnim od traZenja olakotnih okolnosti, usporedbi i
relativiziranja.Rijeiju, demokracijanam vi5enije potrebna
k a o m i t o l o g i z i r a nz a S t i t nzi i d p r e d k o m u n i z m o m .
5. Slom komunizma ujedno je potaknuoi opienito raspoloZ-
enje spremnostina velike potrese,rasapei prevrate. Kako
je mogao propastikomunizam - tako moZe propastii par-
l a m e n t a r i z a mP. o l j u l j a n aj e i l u z i j ao t r a j n i m ,n e u g r o z i v i m
poretcima.
6 . U r g e n t n zi a h t j e v ip o s t m o d e r n ec i v i l i z a c i j ev r l o b r z o u i i n i t
ie stari model veiinskog odlutivanja anakronim,i otvorit
ie put pojavi novog autoritarizmai diktature.Parlamentar-
na se liberalnademokracijane ie viSedugo nroii nositi s
izazovima(koje samastvara),kao Stosu anomija,anarhija,
dekadencija, svjetski terorizam, rastuia stopa zloiina,
u g r o z b ao k o l i S ai l i n a r k o m a n i j a .
Z. Nakon sloma komunizma,oiekivalo se da ie se u sviiesti
i srcima, kao i na vlasti europskih driava, ukorijeniti
nacionalistiikegarniture,koje su i svrgnulekomunistiike
r e Z i m e .U p r v i m a h , o i e k i v a n j e s e n i j e i s p u n i l o ,j e r s u
se veliki reZiseripostkomunistiikogasvijeta pobrinuli da
pobjednici nad komunizmom i sami doZive poraz.Ali, u
svakojzdravoj naciji Zive naravni nacionalistiikiinstinkti.
Samo je pitanje vremena kada ie oni ponovno, u punoj
snazi, doii do izraiaja. Zamiruce demokracije ne ie biti
dorasle njihovoj navali. Nadolazeii velerat,koii se stalno
sluti na svjetskom obzoriu, takoder ie demokratsku for-
mulu, u svojoj mirotvornoj i filantropskojmlakosti,uiiniti
posve neprimjerenomizazovimaStonas i5iekuju. Liberal-
161
 se
ne zaustavlja
galamomi zanovijetanjem
demokratskom svojega dernokratskogdrijemeZa),Kina, Japan, sutra5nja
povijest. (takoderprobudena,svojemuautokratskom,konzervativnom,
iracionalnom,mistiinomiskonuvraiena)Rusija,velikiislam-
I doista,sve govorida je na pomolu nevidenakataklizma, sko-arapskisvijet- nasesu pouzdaneuzdaniceu borbi koja
grandioznipreludijtreiegatisuiljeia, Novog Eona,praien nam predstoji.
katastrofama o kakvimanismomoglini sanjati.Svegovorida
ie, dok sejoSnismopravoni snaSli, s pozornicenestatiparla-
mentarnihbrbljaonica, predizbornih cirkusa,ulagivanja masi
parlamentarizam poput staroga
POSTSCRIPTUM:
i preziranjaranga.lzgorjetie
njematkog Reichstaga, lSieznutie s kuinih ekrananasmi- sTo fESTDEMOKRACUA?
je5enimlakonje,simpatiinimediokriteti, politiiki transvestiti
i tehno-kozmopoliti. Nadolazi vrijeme koje nam je nazvati t . PosvuDAsNlADEMOKRACTIA
titanskim. Vriiemeopasno,strogoi tvrdo,neumoljivoi nesen- Demokracijaje danas, na prijelomutisuiljeia, naprosto
timentalno;vrijemeborbei nejednakosti; vrijemeuzvi5enog
posvuda.Veiina se drZavana nju poziva,na svaiijim je
i sveianog, plemenitog i otmjenog patosa, vrijemenoveiasti
usnamakaojamstvopravovjerja,prolelaje sveporedruStvo-
i dostojanstva ljudskerase;novodoba autoritetai hijerarhije,
vnogZivotaZapada,o njoj se pi5ei piskara,govorii blebeie,
muZevnostii junaitva,aristokracije i elite.Tadaie u nepovrat
cjepidlacka demokratska raspravljaju o njezinimfinesamanovinei knjige,servirase
nestati sitniiava, kalkulantska,
je navalanovih idealai viziia, djeciod malena,predajese po Skolama i sveuiilistima...I u
politiika formula,pomestie
snage. samompojmu, u misli,ima je puno,jer je vi5estruka, mno-
novihideja,osjeiajasvetogaposlanjai herojske
golika.Povijesnorazlikujemoantiiku, atenskudemokraciju,
Ne zbude li se tako, medutim,znaeitie to konaini poraz i onu modernu; izravnu i neizravnu- predstavnitku,parla-
svegaza Stose u iovjekovoj povijestiisplatiloZivjetii mrijeti. mentarnu.Parlamentarnoj se demokracijirado suprotstavlja
Znatit ie to kapitulaciju svakeveliiine,vrijednosti, Zivotnog predsjedniCka, premdai u ovoj vlada parlamentarizam, tek
smisla. Znaeft ie potpunu nivelaciju ljudskoga prostora,
neStoublaZen.Modernoj se, parlamentarnoj demokraciji
propastosobnog,nacionalnogi rasnogidentiteta.A sve ie pripisujeda je liberalna,pluralistiCka(dakle relativistiika,
biti u nepovrat,na milost i nemilost,izruieno globalnom, agnostiika, permisivna)-premdaje s liberalizmom izvornou
teroristiikom i totalitarnomkozmokratskomregimentu,na sukobu (kaoStosu u sukobui njihovekljuine ideje, jednakost
i e l u s p r o r o c i m aa m e r i k a n i z mia n j i h o v o mi m p e r i j a l n o m i sloboda),ali je setakodernazivljei totalitarnorn, premdase
domovinom, u koaliciji s kriptokratskimiimbenicima predstavlja
bit
ona sama kao patentiranilijek protivsvakogtota-
judeo-masonskog monopola.Umjestosmrtidemokracije,
jo5 fitarizma.Ova je vrstademokracijeorganska,plebiscitarna,
ie tada na djelu smrt naSega starog svijeta. U na5e dane
nasuprot mehanitko-aritmetiikoj, i u tom smisluni nekebitno
je mogui izbor.Odluiiti se za stvarZivotaiduha, a protiv
protudemokratske udrugei pokretine bjeZeod demokratske
snaga5to ih hoie uniStiti- zadaCom je na5eganara5taja. Ne
nego (dok se ona, na ielu etikete,Stovi5e, bez krzmanja priznajukakosu demokratski u
dekadentna,zombiziranaEuropa,
nacijomNjemaikom- ne probudiiz onoj mjeri u kojoj demokracijapredstavljaizrazorganskoga
sa svojomsredi5njom
narodnogbiia.

162 t63
Nadalfe se govori o formalnoj denrokraciji; i sami snro u ciiskademokracija, koja bi u naSe,sloZenovrijemeobnovila
o v i m r a z m a t r a n i i mu a v i d i e l ik a k oj e p a r l a m e n t a r n al i,b e r a l n a idealantiike izravnedenrokracije, u kojoj "svi" sudjelujuu
demokracija,neStoposveformalrroi formalistiiko,u skrajnjoj -
o b n a i a n j ud r Z a v n i hc l u Z n o s t i .U s k l o p uo v i h r a z l i k o v a n j a ,
i n s t a n c i p r o c e d u r a l n o .D e m o k r a c i j aj e f o r m a l n a j e r s e n e zamislivoje, pa i povijesnopotvrdeno,da isprvademo-
o p r e d j e l j u j e z a o d r e d e n u s a d r Z i n u .U o i i m a n e g d a 5 n j i h kratskommetodomdospiju na vlast i posvenedemokratske
marksista,ta .ie sadrZirraimala biti gospodarska,pa ako bi snage,koje ie demokracijuu slijedecemkorakudokinuti
orra pridosla demokraciji, tada bi ova od formalne postala ( H i t l e rA, l l e n d eM
, ugabe...).
materijalna.Da bi postala"materijalnom",morala bi se ona Marksistisu uvelidistinkcijupolitiCke(formalne) i gospodar-
i s p u n i t io p i e n i t i j i m i d u b l j i m p o z i t i v n i r nc i l j e v i m a ,v r e d n o - ske(materijalne) je, parlamentarno-
demokracije. Cradanska
t a m a , i d e a l i m a - n o o n d a b i p r e s t a l ab i t i d e m o k r a c i j o m : stranaikademokracifa za njih formalna,laZnai irelevantna
v r e d n o t ef o r m u l i r a j ue l i t n e m a n j i n e ,v r e d n o t es e n e d a j u n a upravozatojer,u drZavama je, zaba-
kojimavlada,zanemaru
procjenu i odobrerrjevecini glasova! cujedemokratsko odluiivanjeu privredi.Ako gospodarska je
Takoderse razlikujepotpunademokracijaodnepotpune:prva moc nejednaka, tvrdemarksisti, ne ce ni politiikanroi moii
bi imala ukljuiiti sva ljudska bica, traposeiene, koje do XX biti jednaka.I doista,demokracija je u zapadnomgospodar-
stoljeia nisu imale pravo glasa,jer se, ne bez cvrstograzloga, stvu iskljuiena (premda u njoj vlada liberalnolaissez-faire),
t v r d i l o k a k o j e n r u 5 k ig l a su j e d n o i g l a so b i t e l j i .N a k o n 5 t oj e tu je svatkoprepuSten svojimosobnimsposobnostima i sreii,
muSkarac,ustrainim dlelovanjem demokratskeicleologijei a poduzetnika nitkone bira i ne svrgavas njegovapoloZaja.
subverzije,izgubiostatusglaveobitelii,feminiziraose,a zena Alternativna je zamisaobila da se u poduzecimai tvornica-
se odala feminizmu (Sto je rezultiralo slomonr obiteljskog m a o m o g u c ir a d n i i k os u d j e l o v a n j eK.a d aj e u k o m u n i z m u
autoriteta te emancipacijom mladeZi), atomizirana obiteli mjestimice(ex-Jugoslavija) to bilo provedeno,pokazalose
na demokratskim izborima moie razlitito glasovati"muZ za d a j e r i j e ct e k o k o m b i n a c i jki a o s as d o m i n a n t n o m
ulogom
jednu stranku,ienaza posvedrugu, a o porodu im da se i ne KP.Ali, nije dostada se demokracija pro5irina gospodarsko
govori. podruije kako bi postalamaterijalnom. Nije to, dakako,ni
poZeljno,kao Stouopcenistademokratsko nije poZeljno!r
MoZe se razlikovati i periodicna od stalne demokracije. U
t p"r* .tr"g.t politiikog kuta javila se kritika ograniiavanja gospodarskeslobode
prvom sluiaju, rijei je o povremenin-r demokratskimizborima,
u parlamentarnoj demokraciji. Njemaiko-ameriiki autor l{ans-Hermann Hoppe
koiima se odreduju nositelji vlasti,Stoie je oni, u slijedeiem (u knjizi Denrocracy,The God that Failed; Studiesin the Economicsand politics

razdoblju, obna5atislobodni od zanovijetanjai ugrozbe iz o.f Monarchy,Democrary and Naturol Ordea 2001) zastupa tezu o neprikladnosti
parlamentarnedemokracije za nesmetani rascvatkapitalistiike privrede, i poieljnu
smjera naroda. U drugom, pak, provodi se demokratizacija, alternativu pronalazi u proilosti: u bivSoj KuK-monarhiji. Naravno, ovdje niie
kao naielo ukljuiivanja Stovecegabroja l.iudiu odluke o bilo rijei o zagovaranjugospodarskedemokracije koliko gospodarskogliberalizma,iiji
se kljuini neprijatelj, medutim, prepoznaje u politiikoj demokraciji, koja, poput
iemu. Ta dva tipa, ili te dvije uloge demokraci.ie,mogli bi komunizma, vlasni5tvo pripisuje "svima'l dakle nikome, doiim je u monarhijr
se oznaiiti i kao iniciialna i kontinualna demokracija - takva univerzalni vlasnik - sam monarh. - Dodajmo ovdje joi samo natuknicu o posebnom
odnoiaju gospodarstva i parlamentarizma kojeg nazivljemo plutokracijom. Rijei
koja samo pokreie dolazak vladajuceskupinedemokratskim je o oligarhijskoj vladavini krupnog linancijskog kapitala pod krinkom politiike
naiinom, i ona koia ie stvar svakidaSnjihprava i duZnosti, demokracije,dakle o jednom od vidova globaliziranekriptokracije pod komandom
perpetuummobile neiscrpne"narodnevolje". Io je participa- danainjega samozvanog svjetskog hegemona, Sjedinjenih Ameriikih DrZava. O

164 r65
 nekih,tako je demokracija(izopaka:ohlokracija,plebejska
Nadodajmo ovom vei opseZnompopisu joS neke: voinu vlast uliine svjetine)- vladavina"svih", "iitavog naroda".
demokraciiu,kr5ianskui socijalnu:,narodnu i masovnu' Pritomdobre varijanteteZeopiem dobru,dobru vladanih,
poliarhiju(kaorazvijenupolicentricnu
radniiku i sovjetsku,
Za a one izopacene,opake - tek sebienomdobru vladatelja
demokracijuu Dahlovusmislu)."Svesamedemokracije' Ta se klasiCnaklasifikacija,unatoi pojednostavnjenosti i
je
koje,za iije dobro?Cemu ideal koji ne samo neostvariv'
preinakamakoje fe doZivljavala,u biti uporno u5iuvalaod
nego usto i posveprotivanljudskojnaravi,pa stoganepoze- Aristotela do Hegela.Zapravojesusrecemo vec kod povjesni-
l j a n? ka Herodota, koji namtrilemuo tri oblikavlastiprenosiu vidu
rasprave trojiceperzijskihprinieva.Pai danasje ona Zivotna
DEMOKRACTIA?
2. sTO UOPCEJEST i uporabljiva.Svakako,tradicionalna monarhijaumnogome
KaZuda bi se odrednicakoju je pruZiopovjesniear Herodot je onemoiala,reducirana,svedenana protokolarno-ceremo-
(u V st. pr. Kr.)moglasmatratiprvomdefinicijomdemokra- nijalnurutinu.Ali vladavinajednogaiovjeka preZivljava u
pred
cije. On joj istidetri bitne znaeajke:jednakostsviju razlieitimoblicimadiktature(komunistiike, faSistiikeili one
pueko
rukonot, odgovornostpri obna5anjujavnih sluZba'te TreiegaSvijeta).Tradicionalnoplemstvoizgubiloje odavna
vrhovni5tvo(suverenitet). Ti su elementi, mutatismutandis' svojupolitiekumisiju,no raznevrsteelita,avangardii klika,
mjerodavnii za suvremeno odredenjedemokracije: mitologi- manjinavlasti,joS uvijek su posvudana dnevnom redu.
ja " naroda"kao mehaniCko-aritmetiikog zbroiaatoma-i nd.ivi- Konacno,tu je i modernademokracija,pukovlade,koliko
iua, instrumentalna naivno-idiIiina
fikcija"jednakosti", slika god se ona u nizu sporednihpojedinostirazlikovalaod one
o polaganjuraiuna izabranihbiraeima(akone valjaju'biraci antieke.
ih kaznetime Stoih vi5ene biraju). Sto demokracijajest - kao oblik politiike vlasti,kao kult
se promatrau skloputrijadepolitie- jednakosti,kao nadmoi procedurenad idejomi idealom,ali i
od starine,demokraciju
- iscrpnoje
kih ustrojas obziromna broj onih koji drZavomvladaju'Kao kaomentalitet, duh, kaostildru5tvovnih odno5aja,
Stoje monarhija(ukljucivi izopake,despociju,tiraniju)vlast izloZenokrozstoi jednopoglavljeu kojemusmonjezinecrte
(uz losuvarijantu- oligarhiju)
jednoga,aristokracija vladavina potankopodvrgnulinesmiljenoj kritici.Modernademokracija
je rijeii joi u prvom dijelu.proiloga
poteklaje u plebejsko-utopi jsko-teroristiikoj
Francuskoj revo-
demokraciji kao fasadi plutokracije relevantnih
stolje6a ( 1925) napisao i.ichard grof von coudenhove-Kalergi,
a i desniiarska kritika luciji. Kao i ta, demokratska revolucija,tako je i demokratska
svezu s vla6iu
toga i potonjeg vremena dovod-ila je zapadne demokracije u izravnu politikaugradilau svoje biie masonskezamisli.(uz neSto
novdarskih moinika. mogaobi se tako i liberalizamoznatiti kao
ukoliko ona nije.ujedno i simplifikacije,
, Dugo smo od ljevice slusali kako nema demokracije
,oJ,;ulnu, da daide mora biti socijal-demokracija.
Ali, socijalnost je zahtjev koji anglosaski, komunizamkao Zidovski,faSizamkao arijski).
pak' moie li' demokracija biti nacionalna?
se ,,um"ie svakoj Politici. Treba li
To su zamislihumanizma(koji nesavr5enog, grjeSnog, palog
Parlamentarizamjezasigurnoanacionalan;njemusuvaZnetekizoliraneindividue'
pretvorene u broji<e i m"ehaniiki okupljene u bezbojnu, bezlidnu
skupinu "gradana' tovjeka stavljana mjestoBoga),snoiljivosti(kojaje moguia
j nacionalnih
ili"birada'i Svakako,svojim zastupanjem manjinskih prava' Pa tako samoako se izgubilouporiSteu jednoznainojistini,vjeri u
ali samo zato da bi' pod cijenu
manjina, on prividno pop,im" nacionultto sta.ialiSte' nju, volji da je se bezuvjetnobrani) i dijaloga(puka rijei,
iiazbio domicilnu naciju. - Istinska, plauzibilnademotracija
nedosljednosti, ugrozio
zapraYoie sadriana upravo i samo u stavu nacionalizma'
Tek narod uobliden u nipoSto istovjetna s Rijeeju, Logosom Novoga Zavjeta,
- ali se to onda ne dogada na nadin
samosvi;"snu naciju kadar je vladati sobom - umjestodjela).
parlamentaristiike obmane.

r67
166
 (kaootpadanleod idejeHijerarhi- d e m o k r a c i j en,j e z i n i hd o g m i ,i n j e z i n i hi n s t i t u c i jkaa o5 t os u
Moclernadentokratizacija
autoriteta)r nastupala je usporedno s posvema5njom politiikestranke.
ie, ranga,
'sekularizacijonr
(kao napuStanjem ideje Transcendencije, Danas,ipak,kakoi Bobbiopokazuje,demokracijai liberali-
Boga i vjecnosti).Buduci i samasekularnom, demokracija
zam dostiglisu razinuskladnesimbioze,i jednobezdrugoga
je laprauo naglavceobrnula u vjeri ukorijenjeniizri(ai
'koji u zapadnomsvijetuviSese ne javljaju.U ovoj knfizi uzeli
izrieekako je "sve od Njegai po Njemu i za Njega" smo na zub taj liberalrro-denrokratski amalganr,istaknuvSi
(PavlovaPoslanica Rimljanima Xl; 36). Demokracija je ovu
u a r r a l i zpi o s e b n oi o n e c r t e k o j e s u t i p i i r r ez a l i b e r a l i z a m ,
formulu teocentrizma, pretvoriv5inarod u Boga,prevelau prenrdaih je, skupas njim, usisalasuvremena demokracija.
antropocentrie nu formulupukovlada; svavlastje "od naroda'
Dakako,unatoctom zajedniStvu, posebrre idejedenrokracije
. l i ,z l o s ed o g a d ak a d a
p o n a r o d ui z a n a r o d "( L i n c o l n1 8 6 3 )A - jednakosti sloboda- ostajunespojivei sLrko-
i liberalizma
se iovjek, narocl,postavenamjestoBoga'Najednocpostaie b l f e n ei, n i 5 t an a u v j e r l j i v o snt i s ui z g u b i l ni r i s l i o cki o j i n a t o
jasno kako oni, prepu5teni sebi,ni sami ne prolazedobro' - poputvitezaKuehrrelt-Leddihna - neumornoupozoravaju.
vidl"rn.,okroz rasilanrbudemokratskih himni i tlapnji,kako
vlastii neljudskijeg regimenta - negoli5to Osim toga,liberalizanr, vidjesnro,ne zastupastvarslobode.
nemanenarodniie
je to demokraciia. je
Sloboda metafiziikakategorija, a liberalizarn - pozitivisti-
ika, protumetafizicka ideologija.KaoStoje fa5izamsukladan
3. DEMOKRACIIAI LIBERALIZAM aristokratskoj, elitistiikojfilozofijijednogaNietzschea, Kon-
Modernademokracijaujedno.ie i liberalna'lzvorno,vidje- zervativneRevolucije, Neomakjavelista, tako le komunizanr
smo, rijei je ipak o dva razlieita,srodnadodu5e,jednako uteme'ljen u nauku Karla Marxa i njegovihsljedbenika, a
emancipatorna, sekularna i humanistiika, ali i suprotstavliena l i b e r a l i z a me,t o , u p o z i t i v i s t i c k oamg n o s t i c i z m N
u .e z n a r n o
programapolitike.Demokracija promiie naeelo vecine(koja Sto.je dobro, zato, dopustimosvakomsloboduda iini Sto
n.,oi" i tiranizirati),a liberalizamnaielo pojedinca (koji ga je volja, pa ce se vec neStou posljetkuiskristalizirati.
navodnohoce i moZebiti slobodan). To i jest razlogstano- A l i i d e m o k r a c i j am n i j es l i i r r o :n e z n a m oS t oj e d o b r o ,p a
vitoj aristokratskoj crti klasiinog, Millovog i Tocquevillovog p r e p u s t i msol u c a j n ovj e c i n ig l a s o v d a a o t o m o d l u eu j e .
l i b e r a l i z m ak ,o j is eb r i n ed a n e b i n e p o n o v l j i vpio . i e d i n abci o Crotesknoje pritom - budi kao kuriozumzabilieZeno - da
zagusendemokratskonr nivelacijom.Zato se Mill zalagao
su engleskikonzervativci-torijevci svojeliberalenazivalitint
za cenzus,le za razlicito pravo glasa,a prinos liberalnog
imenom pogrdno, posudivSiga iz Cortesa,Spanjolskog
naukaegalitarnoj demokracijisu i za5titamanjinskihprava, parlanrenta (liberales), iime su htleli istaknutikako liberale
f e d e r a l i z a ml o, k a l n ea u t o n o m i j e . l. z. v o r n oi i d e a l n o t i p s k i , smatrajune-engleskonr politiekonrstrujom.Ali,za Sparrjolce
dakle,demokracijaje moguia bez slobode,a slobodabez l i b e r a lsi u b i l i u p r a v ot i p i i n o e n g l e s kzi :a g o v a r a t eul jsi t a v n e
demokraciie. Uostalomta okolnostulijevanaduda ce se i u
i mimo monarhije,parlamentarizma i ljudskihpravana traguJohna
nasei u buducevriiemestvarslobodenroii zastupati je
Lockea!| doista,teSko zamislitineStoengleskijenegoli
demokratizira
t Ovdje govorim o opcenitom modernom stavu i duhu ko)i Stosu liberali.I demokratski (dakleumiereni)konzervativci
situaciju, doiim sam u dosadainjim raSilan.rbama imao u vidu
iitavu ludsku
demokratizaciju kao ekscesivnu dopunu parlamentarizna' kao
konkretno torijevci,i ljeviiarskilaburisti,u srii su (ideoloSki, okvirno,
proiimanje dru3tva demokratskom dogmom i njezinorn primjenonr' metastranaiki)- liberali; a Sto drugo! U Americi, pak,

168 t69
konzervativcise, svojim laissez-iaire habitusonr,zapravo Sokrat,koliko o njemu znanroneovisnoo platonu(koji
u
dobrim d i j e l o mi p o k l a p a j u
s p o l i t i k o S
m t oj e E u r o p anazivl.ie njegovoime iznosisvojemisli)r,nije bio pristaSa demokra_
l i b e r a l n o md, o i i m l i b e r a l iz a s t u p a j u i n a e e k o n z ervativni cije, negovladavinezakona,nekavrsta,,republikanca,,
(ultra)konzervativni koji
etatizanr.Svojedobnivodeci americki se pokoriopravilimaclrZave, ali ga je demokracijaosudila
predsjedniikikandidat,Zidov BarryColdwater,pred kojim na smrt. Platon,i sam plemickogapodrijetla(odvjetak
s e l j e v i c ik o s ad i z a l ao d s t r a h ab, i o j e j e d a no d n a j g l a s n i j i h staroga, posljednjeg
.ie
- pobaiaja.Napokon,u zapadnompolitiekom atenskogkraljaKodra,a ujak mu je bio
zagovornika Kritija,jedanod elanovakratkotrajne protudemokratske vlade
spektru, od vrenrenaBurkea,nalazimoi odrednicu"libe-
jo5
Tridesetorice), izninrnoje aristokratski mudroslov.platon
r a l n i k o n z e r v a t i z a mK" o . m u n i z a mf ,a S i z a mp,a k - n e m o g u
vjerujeda je samoodabranom,rijetkom,dano znati Stojest
b i t il i b e r a l n i !
najviSe dobro;maloje umnikai cudorednihrjudi. zato trazi
4. TEORETICT - NEKENATUKNTCE
DEMOKRACIIE da upravoti malobrojnii vlada.iu , da filozofibuclukral.ievi.
O b i e n i s u p a k g r a d a n ip o l i t i i k i n c m j e r o d a v n b
i ,e z u m n i ,
U naSoije ra5ilambiopetovanoisticanokako mnogivodeii noSeniemocijama.Denrokracijaru5i kontinuitetvlasti,
duhovi nisu bili pristaSe denrokratskoga politiikog modela' a
p i t a t iz a n r i S l j e n jaek, o odgovornost raspodijeljuje na veliki broj ljudi. Dernokraci;a
N i i et o n e v a Z n o : tkao g ac e m ou o p c e
- pretjerujei s jednakoScu i sa slobodom,te preko anarhije
ne uzviSene genije,n-risliocekolikogod je to, u clemokrat-
prelazi u tiraniju. Napokon, atenskaje clemokracija
skomuviieku,postaloneobiino, pa('ezazorno'Ovdje nanr no
krajuizgubilaPeloponeski rat,te ubilaSokrata, Stojoj piaton,
ie tek saZetineStood reienogi dopunitiga razmatranjima
k o l a n e s p a d a j ui z r a v n ou n a 5i z n i j e t i1 0 1 a r g u m e npt r o t i v njegovnajvjernijiuienik, nikadanije oprostio.
demokracije. Aristotelima i ljepSihrijeii za vradavinuveiine u njezinoj
U Antici,poiam s honrerovskim epom,preteZito je raspoloZ- boljojvarijanti,koju nazivljepoliteja(a znaii po priliciusta_
enje nedemokratsko: Homerovje idealpatrijarhalna monar- vnu drZavu,vladavinuzakona).Njezinaizopaka,medutim,
hija, a v l a d a v i n am n o g i hs m a t r as e n e i i m l u d i m . P.iesnik denrokracija, u kojojsvjetinaugadasamojsebi,najgoraje od
je
All<eiaristokratski duh. U Sparti, Tirtei svojom poezijom svihpolitiikihoblika;pa i poritejaje goraocrdrugaJva dobra
bodrijunaikeratnike.Za efeSkoga filozofaHeraklita, jedanje oblika vladavine- od nronarhijei aristokracij". Llrdi ni*
k o l i k ot i s u i e ,s a m oa k o j e n a j b o l i iO . n n a p a d am n o S t v od,a jednaki,te je stoganeprirodno da vladavecinajednakih.
se ne zna pokoravati najboljima i podnositi njihovunadmoc.
U Periklovudemokratskom dobu i izravno nakon njega, Polibijei Ciceronzagovarari su mijeSani obriksa sastojcima
zapravo (s uvjetnom iznimkom dramatiiara,koji su ipak nronarhije,aristokracijei demokracije,vjerujucikakoce on
u m i e t n i i k ed u 5 ea, n e e k s p l i c i t n i i s l i o c i !i)n e m ao z b i l j n i i i h
m biti slobodanmanjkavosti pojecrinihobrikakadasu na djeru
teoretskihzagovornikademokracije.PovjesniciHerodot, izolirano.Na tom je tragu i rimskapolitika,u kojoj
nema
Tukididi Ksenofont, ne razmiSljaju u demokratskim kategori- demokracije, tek se konrbiniramonarhistiikonaielo (dvoiica
jama:prvije monarhist, drugasu dvojica pristaSe aristokratske konzula)s aristokratskim (senat)i demokratskim (komicije
i v a n tl a
v l a d a v i n eS. o f i s tKi a l i k l oi T r a s i m a ha,n t i i k in i i e a n c a ' Drugaiije miiljenje, ipak, zastupa
Jol.rnBurnet (Tholes tt>plak>, r9r4), koji smatra
lettre,zagovaraju ljudsku nejednakost i pravo jaiega' dobar dio Platonovih dijaloga izlaganjentizvornoga Sokratovog
nauiavanya.

170
17l
 Vijekupakjedvada se u Clede Montesquiea, valja ovclie tek zabilieZiti njegovu
kao naroclna U Srednjem
skupStina).
podigaoglasili dva'
l za nas znakovitu korekcijLrAristotelove podjele drZavnih
vrstidemokracije
prilogrrekakvoj o b l i k a . M o n t e s q u i e un , a i m e , r a z l i k u j ed e s p o c i j u( v l a d a v i n u
izglede za
Spinoza, koii u demokraciji otkriva veie s a m o v o l j e )m , o n a r h i j u( v l a d a v i n uz a k o n a )t e r e p u b l i k u ,v l a -
demokraciju
ortunr"nl" rlobodn (misli, Sovora,saviesti)' davinu bez nasljednoganronarha, kola medutim moze biti
politiekim oblikom' aristokratska ili demokratska.No, u oba slueajarepublikase
ipak smatrai ponajvi5eapsolutistiikim
Tako i Rousseau, koji zapravoi propovijedademokraciju t e m e l j in a v r l i n i ,S t oL rp o s l j e t k ud a k a k oz n a i i d a d e m o k r a c i j a
trodiobu nije jedina kreposnavlast.
l<aototalnupolitiku,oclbacujuiii Montesquieovu
vlasti i parlamentarno preclstavniStvo' A uiedno ponavljai
Tako, dakle, vidimo kako i sanri oci moderne demokracije
stariprotudemokratski argument: "strogouzev' nikadai ni'ie
nisu bili tako fanatiini denrokratikako se to danasoiekuje od
je protiv
postojala,i ne ce postojatipravademokracija'ier poclanika I i beralno-denrokratski
h parlamentarn i h reZi ma.
se poko-
prir.in"*" poretkada veliki broj vlada'a manjina
usredDruitvenog Unatoi pak Rousseauovojvlastitoj zadrSciglede demokra-
rauo."- veli otac moclernedemokracije
uip1o,ror,-,t I nacloclale: "Da postoii narod bogova' u niemu ci.je,u temeljinraje moderne denrokratskeideologije rrjegov
upravljalo'No' tako savr5ena vlastnije za optimistiiki antropoloSkistavak cla je iovjel< po naravi (u
bi se clemokratski
priznaie naravnonrstan.iu)dobar (ujedno, ne zaboravimo,jak i glup),
ljude." Rousseau, uostalom,posvenedemokratski'
koie su rezultat ali su ga pokvarile institucije. Tko je, medutim, stvorio
iazlike mecluliuclirl.llr-resamo umjetne'
prematjelesnim institucije,tko .je njih pokvario?Rousseauov"dobar iovjek"
ljudskeuredbe,negoi naravnerazlikeljudi promarSirao je kroz sve lijeve ideologije,ukljuiiv marksizam
Buduii da se
s v o j s t v i m aa,l i i e n e r g i j is, p o s o b n o s t i ' u '
c l u h
i a n a r h i z a m ,a l i s e u p o l i t i e k o jp r a k s is v e u d i l jo i i t o v a o t e k
sedogoditida
naravnei umjetne,u,iik" ne poklapaju'moZe s t a r i , g r j e 5 n i , p a l i A d a m . S a m a d e m o k r a c i j a ,o d u m i r a n j e
vladajakim,5to Rousseau osuduie'Ali to ie
slabi,osredrrji, drZave,bezvlaSce,autononrija,savr5enodruStvo- ostale su
Lrpravo sluiaj s demokracijom! tek naivne (i pogibeljne)utopije. Ne prihvacajr-rci "dobrog
je, u modernomsmislu,protudemokrat i stogaSto iovjeka", dapaie, uvidajuci kako u stanjunaravnaeovjeka je
Rousseau
demokraciju (izraZenu generalnonr voljom)' honto hontini lupus, Hobbes za takvogazahtijeva strogi, neu-
zastupa organsku
a ne mehaniikudemokraciju (kojazbraiapojedinainevolje' moljivi, apsolutistiiki regiment, svemocnu i sveobuhvatnu
parlamentarizmu)' Rousseau kao drZavu-eudoviSte, Levijatan.Ono 5to je u Hobbesa totalna
kakoseto iini u danaSnjem
slobodni drlava, jo5 prije je kod Maclriavellija neograrriienavolja
protivnikparlamentazakljuiuje kako su Englezi
- za svojenarodne samodrzaikogvladara;bez toga nema politike,a demokracija
samojednom u 7 goclina kada glasuju
zastupa jednu totalitarnu'pa i time je neprimjerena i n e u m j e s n aK . a o n i H o b b e s ,M a c h i a v e l l in e
predstavnike. Rousseau
neclemokratsku teorijudemokracije, u kojoj manjinanema uzgaja hinrbe i tlapnje o ljudsko.inaravi, pa ni o demokra-
je emigrira' c i j i . N e m a m j e s t ai l u z i j i o d o b r o m i o v j e k u . A l i M a c h i a v e l l i
nikakvapravaosim pravada, ako nezadovoljna'
Napokon, drlava,u Rousseauovoj viziji' moZe nametatii vjeruje u ideal nacionalnogoslobodenja.Nacionalizanr,ne
i u antiikoj demokracijaU ! XX stoljecud , e s n as e m i s a op o n o v n o p r i b l i -
v l a d a j u i ur e l i g i i u( S t oj e , u o s t a l o mb' i o s l u i a j j e ,
Zila tome uvidu: c l a n a i m e , p r a v a , a u t e n t i i n a ,p o Z e l j n a
demokraciii)'
173
172
demokraciiazapravoniStadrugo, negoli ono, Stoje ozbiljeno koja ce koincidiratis konainim povratkomotudenog(pred)-
u n a c i o n a l i s t i i k odj r Z a v i . povijesnog eovjekasamomesebi,svojojbiti - na desnomkrilu
filozofijsko-politiekog spektra, od samogaizvornogdogodaja
O c i u t i l i t a r i s t i i k o gp, o z i t i v i s t i i k o gl i b e r a l i z m a ,B e n t h a m i modernedemokracije,od Francuskerevolucijedo danas,
o b a M i l l a , o i e k u i u o d p o l i t i k et e k t o l i k o d a z a s t u p ai n t e r e s u svezis konzervativninr i faSistiikimzahvatima politieke
v l a d a n i h ,t e d a i h S t i t io d z l o p o r a b ev l a s t i .l s t i n aj e d a d e m o - prakse,redajuse starii novi argumentiprotivparlamentarne
kracija ima bolje preduvjeteza ispunjenjeovih zadaca, ali demokracije. Ona se dovodi u pitanjeuime tradicionalne,
izravno,djelatnosudjelovanjenaroda u vlasti rre predstavlja stali5ke, organskedrZaveSrednjega Vijeka i susljednihsto-
neku vrednotu po sebi, 5toviSebi bilo gullitak vremena da ljeia (kontrarevolucionarna, reakcionarnai restauratorska
svi sudjelujuu sekundarnojdjelatnostipoput politike,ako se n a u i a v a n j pa r v i hv e l i k i hk o n z e r v a t i v ndi hu h o v ad: e B o n a l d a ,
u njoj sve odviia kako treba. Pritom Mill-otac (James)traZi de Maistrea,DonosoCort6sa,Stahla,Adama MUllera,te
pravo glasasamo za zrelemu5karce(starepreko 40 Sodina), n j e m a i k eR o m a n t i k e . . . ) .
c i j i i e g l a s v r i j e d i t iz a i i t a v u o b i t e l j :s v a k o p r o i i r e n j ep r a v a
Demokratskaje egalitarnanivelacijai na udaru kritike
g l a s ab i l o b i t e k s u v i S ntir o 5 a k .
konzervativnih liberalaBurkeai Tocquevillea.Neomakja-
I kasniii neopozitivizamanglosaskeprovenijencijeoprezan velistiikiteoreticicirkulacijeelita (Mosca,pareto,Michels)
je, koliko god ustrajan,u nametarrjudenrokratskedogme' v j e r u j ud a s u s v ip o l i t i e koi b l i c iz a p ( a v o l i g a r h i j s k- im a n j i n -
Velikim diielom on se posveiuje empirijskoj raSilambi skevladavine- pa je oligarhijska i samapredstavnicka demo-
zbiliske demokracije, a tek potom normativnom pristupu, kracija.Paretoraskrinkava mit "izabranevlade",iza koje se
o d r e d u l u c i k a k v a b i d e n r o k r a c i j ab i l a p o Z e l j n a n a i e l n o i kriju nroine interesne skupinekoje nredusobno dijele vlast
uopie, ili samo skromnije,u okvirima vec zadanoga,posto- i uspostavljaju demagoSku plutokraciju.Protudentokrat je i
jeceg demokratskogporetka. Pri svemu tome razglabajuse i z n i m n ov a Z a nm i s l i l a cp, r a v o s l a v e ng i z i s t e n c i j a lBi setr d a j e v ,
"neutralno" razlozi koji toboz govore za demokraciju,ali i konvertiti negda5njimarksist, koji u demokracijirazotkriva
oni protiv nje (kao u djelu vodeieg dana5njegpozitivistiikog posvemaSnji agnosticizam i skepticizam dekadentnoga vije-
teoretikademokraciie,RobertaA. Dahla). je
ka. Protudemokratska i Konzervativna Revolucija- zbrojni
naziv za sve desno-konzervativne doktrine Weimarske
Kod Marxa, koji je prihvacaotipiino modernu Rousseauovu Njemaike s iznimkom(takoderprotudenrokratskog) nacio-
i o v j e k u , k o j i i e o s v a n u ti i m
i l u z i i u o i z v o r n on e i s k v a r e n o m nal-socijalizma. Protudemokratski je i poslijeratninjemaiki
s e u k l o n e n e p r a v e d ndi r u 5 t v e noi d n o s i ,n e n a i l a z i m o ,m e d u - neokonzervatizanr (Cehleni drugi),koji zastupatezu da je
. v a k aj e " d e m o k r a c i . i a n
t i m , i n a i l u z i j uo d e m o k r a c i j i S " ,a u - do5lo vrijeme za ne-demokratsku vladavinu "struinjaka"
iava on, tek krinkom za stvartrostdiktaturevladajuce klase' (tehnokrata)s. SnaZnuprotudemokratsku duhovnuklimustvo-
stoga i buduia revolucija ima zavestidiktatorskuvladavinu rili su,napokon,radovipredstavnika europske NoveDesnice.
jedne klase- proleterske- koja ie, na vi5oj razini,dijalektiiki, na ielu s francuskim p i s c e mA l a i n o md e B e n o i s t o mA. oi z a
d o k i d a n i e ms e b es a m ed o k i n u t ii k l a s n uv l a d a v i n uu o p i e ' t Vidjesnro, ipak, da neokonzervativna apologija tehnokracije u biti ne odn-riie od
demokratskogaideoloikog okvira.
No doiim se u marksizmuipak ostavljaprostoraza misterio- o O desno-konzervativnojteoriji uopie usp. moju knjigu Srolc to - Dtsnittr;O j,,,lnu1
zni nadolazakneke buduce, apsolutnei vjeine demokracije, ntrcvarenoj kategorili ( IuvenalisSamizdat,Zagreb 200I ) !

174 175
i i z n a ds v i h n j i h , g r a n d i o z n fai g u r aF r i e d r i c h N a ietzschea, kojih parstotinjakbesposliiara),pa su se zastupnicimamili
e i j i j e c j e l o k u p noi p u sj e d n aj e d i n s t v e n a m,o i n a , n e o b o r i v a od5tetomza propusteniposao,a posebnabi policija na
o s u d am o d e r n e d e m o k r a c i iier r l e z i n ifhi k s n i hi d e j a . ulici tjeralaslobodnegradanenekomvrstombiieva da se
okupe u Skup5tini, Stosu izbjegavali(ba5kao Sto i danas
5. ATENSKADEMOKRACTIA puiki zastupniciradijediskutirajuu parlamentarnoj krtmi,
Modernademokracija smatraseunekolikouskrslom verzijom negoliu dvoraniza sjednice). A i oni okupljeniredovitobi,
one negdaSnje, antiike grike demokracije.Svakako,ova kao prevrtljiva,povodljivai naivnamasa,postajaliplijenom
je bila izravna,ona je neizravna.Atenskaje demokracija spretnihdemago5kih retoraiz svojihredova.
n a d a h n u lR a o u s s e a uAal.i , o n a i e p o r e d a kz a g r c k ep o l i s ei Uostalom,kvorumod 6 tisucanazoinikatraiio se samoza
Svicarske kantone. U velikimdruStvima ona je neprovodiva i z n i m n oz a n i m l j i vi s l o b o d n i mg r a d a n i m ad r a g p o s t u p a k
(osim ako netko u buduinostine pokuSaprovestiizravno ostracizma: kadaje kakvuveliiinu valjaloizgnatiiz demokra-
i eo s l o v c es v i . i up r i p a d n i k g
p o l i t i i k os u d j e l o v a n d alomaznih cije. DrZavnesluZbenetkoje mogaoobnajatisamogodinu
d r u S t v o v n iahg l o m e r a c i j a p u t o m raiunalne t e h n i k e )U
. sto, dana i samojedanput,kolikose god dobrimpokazao.puku
arrtiika,atenska demokracija takodernije bila potpunoi iisto smjenjivost vlastikao politiakiidealmodernaje demokracija
ostvarenie dernokratske ideje u politiekoipraksi,a daleko b a i t i n i l ao d a n t i i k e .l m e n o v a n j a
n i s u u s l i j e d i v a lpar o c j e n i
od togada je icim oiitovalasavrSenstvo kakvojoj pripisuje pojedinievihsposobnosti i kreposti,nego bi on, sukladno
n a i v n am i t o l o g i j a . uvjerenju o sveopioj jednakosti,bio biran Zdrijebom.
Atensku demokraciiuraiunamo od Klistenovihreformi Vrhovnimarbitromu demokracijitako se pokazala- kocka
5OBl507 pr. Kr.,pa u slijedeiihdvjestotinjak godina,do pada (aleokracija).
Atenepod makedonsku vlast.Klistenje svrgnuoposljednjeg Slobodarska je atenskademokracija osudilana smrt filozofa
t i r a n i n aH i p i j ui d r a s t i i n os m a n j i op o l i t i ek e o v l a s tai r i s t o k r a t - Sokrata,zbog kvarenjamladeZii nevjerovanja u drZavne
skom Areopagu(da bi ga Efi.ialr 462/461pretvoriou puko
bogove,kakoje glasilaoptuZba.Kao i lsusa,Sokrataje sma-
s u d i s t e t)e, v l a s tp r e n i on a p u i k u s k u p S t i n(uE k l e s i j aP) a . rola
knula demokratska ulica. Zbog asebije,nijekanfasluZbene
je glasila:isonomi.ia, jednakapravaza sve.U politiikoj pra-
vjere, proganjanisu i mudrosloviAnaksagora, protagora,
ksi,medutim,to ie izgledaloovako:iz korpusadenrokratskog Teodor.fpak,u tome nije dolazilado izralajasamodemo-
o d l u i i v a n j ab i l i s u i z u z e l d i j e c a( d o 2 0 g o d i n eZ i v o t a )Z, e n e ,
kratskanivelacija,nego i stanovitadaleko plauzibilnija,
r o b o v ii s t r a n c id, u S e v nbi o l e s n i c ip, a i s i r o m a 5 ngir a d a n i : totalitarnanaravatenske demokracije: nije,naime,u pitanju
imutak biia5euvjetomgradanskoga statusa.U V stoliecu,
bila strogoreligijska dimenzijaprekr5aja, vei okolnostda se,
punopravnih j e g r a d a n a
bilo 3 0 - 4 0t i s u i a ,n a 3 0 0 - 3 5 0t i s u c a
odbacivanjem opceprihvaiene vjerei obreda,ugroZava bitan
atenskihstanovnika. Stogaje i izravnaatenska demokracija u
cimbenikdruStvovne i drZavnekohezije.Criki je iovjek bio
neku ruku bila aristokratska, paie oligarhijska.
ponajprijedruStvovnalivotinja, kako ga je odredioAristotel.
Skup5tinase sastajaladesetakputa godiSnje,a dobar dio Pravoi etika padalisu ujedno,a etika se ostvarivala tek u
demokratskeprocedure ipak se odvijao posredno.Na politici.Tko je bio izvanpolitike,izvanjavnihposlova,zvao
siednicedolazilibi tek malobrojni(oddesetaka
tisuia moZda se"idiot".Slobodasesastojala u sudjelovanju u zajedniikom

t76 t77 l
suverenitetu, a ne u nekim pravimaiovjeka pojedinca(na i Propileji, Odejon, veliianstvenaobnova Akropole, pove-
Stosu, uz ostale,upozoriliConstanti Fustelde Coulanges). zuju se s njegovim imenom. Sve se to financiralo novcima
Pojedinacje bio radi drZave;driava, za.lednica, bila je Delskoga saveza, koje je Periklo prenio u Atenu. periklov
veliiina neupitno nadredenapojedincu, a donroljublje "zlatni vijek", tridesetgodina njegove vladavine,vrijeme
fe
vrhovnakrepost,kojoj je slLrZila iak i religija.ZaIose Sokrat Anaksagore,Protagorei Sokrata,Sofokla,Euripidai Herodota,
je
pokorioZakonima, iako bio uvjerenda je osLrda protiv Fidije,Mirona i Polikleta.Mnogo toga Stoje doseglaperiklova
njega nepravedna. To shvacanje, dakako,nije bilo tipiino Atena, nikada vi5e u povijestinije bilo nadmaSeno.
demokratsko, negoje bilo svojstveno iitavu antiikonrsvijetu,
i i i n i g a t o l i k on a d m o c n i md a n a S n j e jm
e f t i n o ml i b e r a l n o m lpak, atenskaje demokracija,koja je i u helenskomsvifetu
individualizmu. b i l a i z n i m k o m , n a k o n n e s t a n k as n a Z n ep e r i k l o v e l i i n o s t i ,
s k o n i a l a u o h l o k r a c i j ii s o f i s t i c i .N j e z i n o j s u p a r n i c ii a n t i -
Spomenutompraksomostracizmaatenskaje demokracija, podu Sparti,u kojoj je vladala vojna aristokracijaoslonjena
bez ikakverasprave, tek glasovan.iem na glinenimcrijepicima
na ratniike krepostii strogiodgoj, divili su se mnogi atenski
(ostrakoi), preventivno kaZnjavala iznimnepojedince, za koje
duhovi na telu sa Sokratom. Netko je svakako preferirao
bi joj se uiinilo da kanepreuzetitiranskeovlasti.Demokrati
Spartui jer je manje govorila,jer nije poput Atene o svemu i
b i s eo k u p i l i ,i p i t a n j ej e g l a s i l ok: o g ai e m o d a n a so s t r a c i r a t i ?
svaiemu brbljala,i nije poput Atene (i danaSnjihdemokraci_
Tko je dobio najviSeglasova,a netkoje morao,letio je iz
ja) vjerovalau nekakvopravo gradanada budu ,,informirani,,
drZave.Tako su Hiparh,Aristid,Kimon,vojskovodaTemi-
i da o svemu "debatiraju",nego se izraZavalalakonski,Sto ce
stoklo...poslaniu desetgodiSnje progonstvo. lstina,nisutime
reii spartanski.Clede pak Sokrata , uz znane optuZbe zbog
gubili iast i imetak,kako je to sluiaj u suvremenoi liberal-
kvarenjamladeZii neStovanja drZavnihboZanstava(te uvode-
demokraciji,koja nepocudnetjera u unutarnjeprogonstvo,
nja nekog "demona", na iiji se glas u sebi pozivao),Zivotaga
liSavajuci ih pritom,kao "Stetoiine"i "provokatore", i ugleda
je zacijelo koStalai ta simpatijaza spartanskuAntiatenu.
i prihoda.
Sredisnjafiguraatenskedemokracije,atenskoga Vara se onaj koji bi povjerovao da je za svu onu veliiinu
V stoljeia
uopce,bio .ie glasovitistrateg,panhelenski sanjar,prijatelj atenskogaduha zasluZandemokratskiporedak.KaZese, Duh
l i j e p i hu m j e t n o s it il j u d i o d d u h a ,P e r i k l oN. i s l a v n aa t e n s k a puSetamo gdje hoce. Vrednotestvaragriki aristokratski duh,
denrokracijanije mogla bez kariznlatskog vode; Stobi ona a ne Periklovdemokratskiustav.Cenija je, i opcenitog kul_
bila beznjega?! Ovaj zapravo aristokratski, otmjeni,plemeniti turnog procvata,napretkaznanosti i umjetnosti,u Ateni bilo
muZ,konzervativni zagovornikvrednotadrZavei domovine, i z a i z n i m n o p o p u l a r n o g( d a n a sb i s m o r e k l i i : p o p u l i s t i i k o g ,
ratniikih krepostii tradicijapreda(Stoga sve nriljamadijeli ali i puiistiikog, ima.iuii na umu naiin njegova dolaska na
od osrednjihi ispraznihpredstavnika suvremene demokraci- vlast)tiranina Pisistrata, baSkao Stoga je bilo i u autokratskim
je!),demokratski diktatorAtene(kakoga je vidio povjesniiar drZavamarenesansneltalije, pod apsolutistiikimvladaocima
Tukidid),kojemuje Skup5tina sve odobravala,krepostani ili totalitarnim diktatorima (vjerojatnonajveii sklaclateliXX
fanatiian poput nekog helenskogRobespierrea, ostaoje u stoljeca,Sostakovii, djelovao je pod Staljinovom despoci-
povijesnom sjeianjukaovelikipodupiratelj kulture.Partenon iom).

t78 179
U vriieme Pisistratove vladavinenastaloje kazaliste,pro- odgovornosti za n.jihovadjela i propuste- upravoono Sto
vedena je redakcija Homerovih epova,tiraninje u Atenu manjkamodernimdemokratskim kolektivima,
u kojimanitko
doveo pjesnikeSimonidai Anakreonta,uzdigaoje slavu nizaStone odgovara(kakoje to, hvaleii tradicionalnu ger-
Panatenelskih sveeanosli; za njegovevladavine,uljepSana manskudemokraciiu,isticao jedan tako nedemokratski duh
je
je Atena,zapoiela obnovaAkropole,gradenisu hramovi, kakavje bio njemaikikancelarHitler).Modernademokracija
sagradenvodovod,da ne nabrajamopotanko uspjeheu razgovara,germanska demokracijabira vodu koji, imutkomi
privredii trgovini,te ostavimopostrani tiraninovumirotvornu Zivotom,odgovara.
politikui zamahekolonizacijedo kojih je doSlou njegovo Sve u svemu,istinskaobnovademokraciienakonatenskih
doba, takoder nazivano zlatnim. Za razliku od Perikla, vremenanastupila je tek s parlamentaristiikim revolucijama
uostalom,Pisistrat kulturnepothvatenije financiraonekim u Engleskoj (XVllst.),Francuskoj i Americi(XVlllst.).Zapravo
uzurpiranimnovcimaSaveza,negosvojimvlastitimsredstvi- j e m o d e r n ad e m o k r a c i j-ae n g l e s k(ai p o v i j e s n oa, i u t e o r i j i :
ma namaknutim u .T u k i d i d a
i z r u d n i k au n j e g o v uv l a s n i S t vA L o c k eH , u m e ,p a i M i l l , u k o l i k ol i b e r a l i z a mu,n a t o tk o n k r e -
(ne povjesniiara), koji je napaoPeriklovuzloporabunovaca, tnih otporaprotiv nje, ipak i sam nastajena velikomvalu
je
pogodio ostracizam. modernedemokracije), a francuskaje demokracijajednim
( d o b r i m )d i j e l o m p l o d a n g l o m a n i j ev,e i i i m a j u i i u v i d u
6. MODERNADEMOKRACIIA
slobodnozidarske korijenedemokratske ideologije,korijene
S o b z i r o mn ad e m o k r a c i j uR,i mi S r e d n jVi i j e km o Z e m om i r n e kojevaljatraZitiu Engleskoj.
d u S eu g l a v n o mz a o b i i i .R i mj e , k a on i j e d n ap o v i j e s neap o h a ,
zahvatiou naielo Hijerarhije,SrednjiVijek pak, s uspore- Napoleonska osvajanjai revolucijeXIX stoljeia pruZilisu
divom energijom,u naielo Transcendencije, a oba naiela snaZan zamahpostupnom 5irenjui ucvrSiivanju demokracije.
smrtni su neprijateljidemokratske laZi. Ni Renesansa niie Posljednji udaracstaromusvijetunanioje lSvj. rat,kojijeza
demokratska, o s i m u p o j e d i n i mm a l i m z a j e d n i c a m p
a o put posljedak imaoi porazvelikih,manjeili viSenedemokratskih
antiikogapolisa,i to iznimno. Svicarskim (U kantonima takva i protudemokratskih carstava.Dolazeie stoljeie bilo je
sedemokraci.ia prakticira jo5od Xlll stoljeia.)Spomenuti nam stoga predodredenokao stoljeie demokracije,premda se
j e , m e d u t i m ,g e r m a n s k uv,i k i n S k ud e m o k r a c i j u s n j i h ovim o v a i m a l ab o r i t i ( n o k r o z b o r b u i j a i a t i ! ) p r o t i vd v a s v o j a
skupStinama Sto ih nazivahu ting (u NorveSkoj),volketing o z b i l j n ak o n k u r e n t az;d e s n ab i o j e t o , u s v o j i mr a z l i i i t i m
(Danska), althing, (lsland),riksdag(Svedska). Neito su sliino ( d o 1 9 4 5 ) s, l i . j e vpaa k ( d o 1 9 8 9 )
p o j a v n i mo b l i c i m af,a S i z a m
imali i srednjevjekovni Hrvatipod imenomsabor.lmenasu komunizam.Valja,medutim,upozoritida su i ova dva ideo-
se uglavnomodrZalado danas,ali se ne smijeprevidjetikako lo5kiobrazlagana poretkadio velikemodernedemokratske
su u svojevrijemeoznaiavalaneStodrugo,naimevojniiko- tradicije:komunizamizravno,kao radikalizirana demokra-
aristokratske oligarhijekoje su o tekucimpitanjimadoduSe cija, a faiizam neizravno,kao neokonzervativna pobuna
odluiivalerazgovorom i veiinski,ali su iz te procedure puike protiv nekih zasadaRevolucije.Pa ipak, povijesnifa5izam
veiine bile posveizuzete.Na germanskim su se skupStinama ima i sam lijeve,revolucionarne korijenei znaiajke,te ne
birali predvodnici, kojima se potom imala ukazivatipotpuna iudi kadanjegov voda Mussoliniuporno,koliko i ponosno,
pokornost,doiim se od izabranihoiekivalo preuzimanje govorio "fa5istiikojrevoluciji",i dajeda se,revolucionarnim

180 l8l
kalendarom,poput francuskoga, poniStikr5ianskaera, te s e s u d i t ip r e d n a d n a c i o n a l n i m
s t,r a n i mt r i b u n a l o md, o i i m
da se godinebroje od izvornogdogodajaosvajanjavlastii Amerikaizrijekomzahtijevasvjetskupotporuda se njezine
ru5enjastarogareZima. vojnikeunaprijedizuzmeiz takvogasudi5ta. Svimaostalima
nameie kao obvezatneodluke "U jedinjenih naroda" i
Kada su nestali lijevi i desrri suparnik,demokracijaje
ostalasama,odluina da ukloni i one preostalebastione "Vijeia sigurnosti", ali za Amerikuone ne vriiede,ako se ne
nedemokratskepolitiike prakse u zemljarna Trecega usuglase njezinudiktatu.Traieciod ostalihdriava,kao uvjet
Svijeta.U demokratski tabor spremnosu se ukljuiili i biv5i globalistiikih"integracija",dokinuie smrtne kazne,sama
e u r o p s kki o m u n i s t ip, r i g r l i v 5i i s a m if a n a t i i n ip a r l a m e n t a r n i Amerikana takvoStoi ne pomiSlja; naprotiv,u Americidano-
dogmatizam, i svrstavSi sebezostatno na stranudojueeraSnjeg micese izritu, i na barbarski naiin izvrlavaju,smrtneosude,
smrtnogneprijatelja, USA. Jer,udarnasnagate imperijalne, koje u vecinisluiajevaoiito nisupotkrijepljene nepobitnim
hegemonistiike, teroristiikedemokracije, svjetskidemokrat- dokazima Z r t v i n ek r i v n i e .
ski hegemon,postalaje jedinasvjetska velesila, Amerika.Uz
I takose pokazujeda je demokratizacija svijeta,osimStosva-
o s l o n n a m e d u n a r o d n un,a d n a c i o n a l naun, t i n a c i o n a l i s t i i k u
judeomasonsku kriptokraciju, Amerikadanasmisionirasvoju kako predstavljai izraz iskrenog,koliko i krivogameriikog
o d a b r a n ui d e o l o g i j um a r c i j a l n o mb, r a h i j a l n o ms i l o m . l l i uvjerenjao neusporedivim prednostimaparlamentarizma,
cete svi postatidemokrati,ili vas ne ce biti! Nenadma5iva naprostojedan instrumentumregni, pogodno sredstvoza
civilizacijakokakole,hamburgerai ljudskih prava, abor- o s t v a r i v a n j ea m e r i i k i h i m p e r i j a l n i hc i l . i e v as l a b l j e n j e m ,
tusa i homoseksualnih brakova,prostitucijei pornografije, demokratskim rastakanjem institucija onih drlavaStoih valja
ameriekog jezika i americkogmulti-kulti-amalganra, mora pokoriti.A skrajnjije cilj demokratsko dokidanjesvihrazlika
se prihvatitidiljem svijeta.Pritonrje samaAmerikanajdalje medu narodima,dokidanjesvih narodai stvaranjeSvetoga
od pridrZavanja svetihpravilaStoih nameieostatkuplaneta. Svjetskog (demokratskog) CarstvaAmeriike Naciie.
Ona iak ne prihvaia, premdaje, povrSnogledajuii,onaj
razvikanimeltingpot, - iak dakle ne prihvacaza sebeniti 7. KRSCANSKA
DEMOKRACTIA
sam multikulturalizam t a: z n a s e k a k o j e v l a d a j u c si l o j u U vijeku demokracijenije joj moglo odoljeti ni tradicionalno
-
USA takozvaniWASP (= white Anglo-Saxonprotestants).
Kr5ianstvo, kumujuii radanju neke vrste mokre vatre pod
Amerikace povesti"preventivni" rat protivlraka,koji nikoga
nazivom:demokrScanstvo iliti krScanska
demokracija.Dvade-
ne ugroZava,a ponajmanje Anreriku,uz izliku da mora
setoje stoljecediljem Europei LatinskeAmerike izniedriloniz
uniStiti"nedopuSteno" oruZje,koje vjerojatnoi ne posjeduje
(a ako ga i ima, ima ga od Amerike,iz vremenakadasu lrak centrumaSkihstranakai straniica, koje su zastupalestajali5te
i Saddambili dobrodoSliza pohod protiv lslamskeRepu- krSianski obogaiene, oplemenjene demokracije, odnosno
blike lran!),za razlikuod sameAmerikei njezinamezimca demokratiziranogKr5ianstva,a sve na veiu slavuiovfekovu.
lzraela.Oni se smijunaoruZavati kakoZele,pa i nuklearnim Pritom je nestala iz vida upravo kljuina okolnost: da se
g l a v a m ak, o j i m as e A m e r i k az a p r i j e t i l a l r a k uk a o d a i n i j e Kr5ianstvoi demokracijaiskljuiuju, Stovi5e,da je Kr5ianstvo
b i l o H i r o 5 i m ei N a g a s a k i j T a .o b o Z n j i nrra t n i mz l o i i n c i m as protivnosvakom- a ne samodemokratskom- humanistiikom
podruejaHrvatske, Srbije,Albanije(Kosove), Ruande..., mora projektu, buduii da ovaj iovjeka stavlja namjesto Boga.

r82 183
 7

Oni koji su Evandelja najednocpoieli potezatii natezatikao Kr5canskimislilacBerdajevizravnotvrcli kako Krscanstvo

k r u c i j a l ndi o k a zu p r i l o gd e m o k r a c i j pi ,r e v i d j e lsi u d a s v e t i nema niieg zajedniikogs dernokracijom, a da je svaki
tekstoviovajpolitiekioblik baSniiim ne prikazujupoZeljnim. pokuSaj njihovapriblizavanja epohalrra laZi ogavnapodvara.
Vox populi nije isto Sto i vox Dei. U StaromZavjelu nema Srodnimrijeiima izralavase ,,antikrist,, Nietzsche:da su,
pukovladuni traga.Novi Zavjetpropovijedakakoje svaka naime,krScanska drZavai kr5canska politikabesramnala1,te
vlastod Boga.To znaii: i demokratska i aristokratska i monar- d a n i p a p i n s t vnoi k a d an i j ev o d i l ok r 5 i a n s kpuo l i t i k u .
hijska;i despotska i tiranskai diktatorska; i parlamentarna i
komunistiikai faSistiika. Bogje izvoriSte vlasti,suvereniteta, Na koncuse kriianskademokracija svodina nestopersona-
a k a k oi e l j u d is n j i n r ai z i c in a k r a j ,h o c el i t o b i t i n a d o b r oi l i lizma, neStoantitotalitarizma, neito zagovaranjaprimjene
na zlo, stvarje ljudskeslobodei iovjekovihdarova. cudoredau politici.Niti je to odvecuporabljivo,niti
1e'pak
specifiinokriiansko,kaoprimjericenaielosolidarnosti, koje
N i s u n i c r k v e n io c i , n a u i i t e l j i s, k o l a s t i c- i 5 a m p i o ndi e m o - .ieopcemjestosvakezdravepolitike.strankedemokrsiansko-
kracije.Augustinposveu duhu Evandel.la razdvajaBoZjeod ga imenau zapadnonr svijetuu meduvremenu su oslabile,a
carevog,BoLjui zemaljskudrZavu.ZemaljskadrZavamora oprezim se upuiujekakos politiekestrane,kojahoceizl:jeci
postojatii ne mora biti posve loSa,ali kao ljudskodjelo pogibaoklerikalizma, takoi s crkvenestrane,kojoj pretjerana
nikadanije savrSena (nijeto stogani demokracija), te se zato politizacijane donosiodvei koristi.
trebaproZetiduhom BoZjedrZave.Za Tomu Akvinskoga, kao
i za Aristotela, demokracija je zlo, pa od nje moZebiti bolja Kr5canstvo i demokracija,ipak, dospijevajudo stanovite
iak i uzurpatorska tiranija,ukolikoje na dobro naroda,na simbiozetijekom unutarnjihpreviranjau Katoliikoj crkvi,
opie dobro. poiam od povijesnoga Drugogvatikanskog sabora(1g62_65).
Najednoi je Crkvaodluiila biti ,,nroderna,, i demokratska.
U shvaianjutradicionalnog Kr5canstva, demokracijase poi- Demokratizaciju unutarCrkvepotaknulose ponajprijelitur-
stovjecujesa svetogrdemi bezboStvom, jednakostse smatra gijskimreformama, od uvodenjasvjetovnog jezikau sluZbu
laiju, a demokratskaprava i slobodeosuduju se kao izvor BoZju,pa do okretanjasvecenikapastviumjestosvetohrani_
neredai bezvlaSia. U XIXstoljeiupapesu izdaliniz enciklika 5tu,koje iuva tijelo Kristovo,itd. Na traguclemokratizacije
i ostalihcrkvenihdokumenata napadajuci glavneidejemaso- je i crkvino preuzimanje iitava repertoara masonskih doemi
nerijei Francuske revolucije,a nredunjima i demokraciju. poputtolerancije,dijalogai vjerskeslobode.U tom sklJpu
Od tih dokumenatavalja osobitoistaknutidvije enciklike crkva..ie prekinulatradicionalni sukobsasrobodninr zidarima
pape Lava Xlll: ImmortaleDei (1885),s kritikomamericke ( a l i i Z i d o v i m ai)s k l o p i l as n j i m as p o r a z u mo.n i k o j i m a
demokracije, njezinaegalitarizmairazuzdanih slobodaStou nije
dosta novotarijaDrugoga vaticanunla, vec san.iaju o Trecem,,
njoj vladaju,Ie Cravesde CommuniRe (1901),
s oStromosu- a i prijenjegovasazivanastojeusaditiu svijestvjernikasastoj-
dom krSianske demokracije kao politiekogpokretakoji cilja ke demokratskoga duha vremena,poput dokinucacelibata,
daljeod pukekaritativne djelatnostii socijalnesolidarnosti. Zenskogasveceniikogredenja ili prihvacanjaistospolnih
Papaupozoravada suverenitet pripadaBogu,a ne narodu,
brakova.Drugi vatikanskikoncil potaknuoje svojim refor-
eija je prosudbapogrjeSiva i kadaje glasvecine. -
\/ei godinama u svojim radoi,ima rabim dosjetkuo,,treiekoncilaiima,lcla
bih zadnjih
godina ustvrdio kako je o "Treien.rkoncilu" progovorio i lijevi
kaniinal carlo Maiia
lvlartini, a u meduvremenu dosro'ce ga zazivajui neki hrvatski
teoloiki pisci.

184
185
 l-

mama i ultrademokratskeradikalne pokrete u Crkvi, koji kako u tu organskuzajednicu ne pripadajusamo oni upravo
s u k u l m i n i r a l i l a t i n o a m e r i i k o m" t e o l o g i j o m o s l o b o d e n j a " , Livuci, nego narod tvore, uz sadaSnji,i njegov proSli kao i
te amalgamom razvodnjena Kr5canstvai Vodeniaka New buduii naraStaj.Organicistiiko je shvaianje i opie mjesto
Age-a.e injenicaje, medutim, da je svaki korak katoliianstva romantiine filozofije politike na tragu otpora racionalistiikoj
u smjeru veie "demokracije"istodobnoznaiio i udaljavanje ideologiji Prosvjetiteljstva i Revolucije.To je shvacanjecloSlo
od ozbil.irrostii neupitnosti stavaka vjere, udaliavanje od do izra2aja i u svim desno-konzervativnimnauiavanjima
r e l i g i o z n ed i m e n z i j eC r k v e i n j e z i n ai z v o r n o gp o s l a n j a . * (primjericeu djelu Othmara Spanna)i politiekim pokretima,
ukljuiivSi i faSizmeXX stoljeca,kao i parafaSistiiku vladavinu
B. ORGANSKADEMOKRACIIA kakva je bila ona generalissimusa Franca.Termin ,,organska
Parlamentarnusmo liberal-demokraci.iu u naSoj raSilambi demokracija"rabi i praSkiZidovskiautor,KafkinprijatellFelix
upoznali kao politiiki poredak koji iovjeka promatra kao W e l t s c h , u n a s l o v u i s t o i m e n ek n j i g e ( 1 9 j 8 ) . U f r a n c u s k o j
i z o l i r a n o ,a t o m i z i r a n o ,i n d i v i d u a l i z i r a n ob i c e , i p r e d n j e g a Nouvelle Droite druge polovice XX stoljeca, kao i opienito
tek postavljazadacu da ozbil.iizajedniStvosa sebi sliinima, u europskoj novoj desnici, organskaje demokracijakljuina
s a s v o l i m b l i z n j i m a . N o t o j e z a j e d n i S t v om e h a n i i k o , kategorija.
um.ietno,naknadno, a iovjeka se pritom uzima kao puku
Fa5izamje, dakako, autoritarni,a netko ie rado nadodati,
besadrZalnuformu, kao brojku bez du5e, bez strastii volje,
i - totalitarni tip vladavine. Sam je Mussolini otvoreno
bez neponovljive osobnosti.
zagovaraototalnu drZavu.lmamo, dakle, posla s diktaturonr,
Nasuprot ovom modelu, oduvijek se u ljudskom mnoStvu s tiranijom, a ne demokracijom. pa ipak takvi se sustavi i
nastojalovidjeti i neStovi5e doli zbroia sluiajnih pojedinaca gibanja - sve do suvremene nacional-denrokraciie- rado
k o i i t e k i m a j u n a i i p u t j e d n i d r u g i m a .N i j e m c i s u o v u r a z l i k u nazivajudemokratskima.Oni su demokratskiu jednom smi-
oznaiavali parom termina Cesellschaft i Cemeinschaft slu koji je razlieitod parlamentarnoga. Oni narod promatraju
- druStvo i zajednica, autentiina zajednica' Berdajev je kao organskojedinstvo,kao jednu volju (Rousseuaova ,,opca
naziva sobornost.Zaiednica se od druStvarazlikuje utoliko -
volja" volont1 gdndralekoja je jedini legitimni izraz opcega
5to je dru5tvo rezultat, rezultantasume pojedinaca,doiim dobra - nasuprotvolji svih kao mehaniikom, kvantitativnom
je zajednica neSto unaprijed dano i zadano, nadredeno zbroju pojedinainih glasova, volont6 de tous!). Rijei je,
pojedincima koji u njoj sudjeluju. Da cjelina prethodi prema izri(aju Moellera van den Brucka, o demokraciii
dijelovima (koji bez nje ne bi mogli djelovati),ta nam ide.ia krvi, a ne ugovora.I upravo stogaorganskadenrokracijane
potjeie od Platonai Aristotela.To je ideja koju bismo nazvali obuhvaia samo one pripadnike naroda koji sluiajno Zive u
h o l i s t i i k o m , i l i o r g a n i c i s t i i k o m .L j u d s k az a j e d n i c aj e s t , i l i suvremenosti. Ona objedinjujesve proSlenara5taje,kao i one
bi imala biti, organizam, a ne mehanizam. Valja istaknuti tek nadolazeie, s nama dana5njima.Organskademokracija
8 Poput Kr5danstva,i nepatvoreni Islam protivan je demokraciji; teokratski je, a pretpostavlja cjelinu narodnogbiia, kola je korpusviSegareda
demokraciju dosljedno snatra sotonskom podvalonl izvana, smiiljenom kako bi
se nametnutom snodljivoiiu poljuljali temelji muslimanskereligije.Islam se protivi
negofi Stoje to trenutaini skup atomiziranih gradana nazvan
demokraciji jer ona ljudima nameie ljudske zakone umjesto Allahovih. U najboljem "biraiko tijelo", zapravo razbijena, prevrtljiva, zasIijepljena,
sluiaju, demokracijaje za muslimanskogvjernika neznanje(diahiliy'a\.
zaludenam , a n i p u l i r a n ar u l j a .

r86 t87
Narocl pak u organskom stanju, narod kao skladni organi-
povezanih
l- te, susljedno,
ravnoduijuza istinui pravdu,nemali dakleu
njoj moZdaipaki neiegadobrog.
zarn, zajedni5tv; lludskih osobnosti neraskidivo
ciljem,
m e d u o v i s n o s t i m as,v e t i m t r a d i c i j a m ai z a j e d n i i k i m Na strani je demokracijeracionalisticko-prosvjetiteljska,
koja prepoznaie
monolitna je i samosvjesnanaciia za sebe, anglosasko- pozitivistiika,marksistiiko- emancipatorna
delegira
svoj interes, a njegovo zastupanje plebiscitarno" tradicija.Protiv denrokracije,pak, misao transcendencije
njegovo bilo
na karizmatskogvodu, koji pomno osluSkuje (Platon)i hijerarhije(Nietzsche), reakcionarno-restaurativno-
u zdravoi
i legitimno nastupau njegovo ime, baS kao Sto i kontrarevolucionarna misao konzervatizma, iracionalizma,
ga nije potrebno podu-
oUiteliiotac brani probitaksviju,a da r o m a n t i k eU. o v o j s e k n j i z id r Z i m ot e d r u g et e n d e n c i j eA.l i ,
je duzan o svakom
p r i j e t i s t a l r r i mv e c i n s k i mi z b o r i m a ,n i t i redje da sadapromotrimoi onu protivnu.
svom koraku polagati raiune Zeni i djeci' Naprosto mu se
jer se od same naravi Bit ce najprikladnije,a i najsukladnije"denrokratskoj
vjeruje, poklania nlu sc povierenie,
jer to ustrajno korektnosti", da o dobrimstranamademokracijeposluSamo
nl"gou" duZnostioiekuje da ne ie izdati, i
kao nju samu,i na njezine,pro-denrokratske argumente odgovo-
powrduje svojim cl.ielima.Tek je volla takvoga naroda
konzervativni rimo ako za to budemoimali dostatnog razloga.Jer,na prvi,
sklaclne- organskezajednice, kako upozorava
povrs- povrSnipogled,bez dubljegpromiSljanja, demokracijakao
klasik Adanr Mr-iller,napokon,ono Stose, ponajceSce
opia volja' idejai politiekapraksanrnogeplijeni.Sli.jedece argumente u
no i nepromi5ljeno,voli nazivati vox Dei' Tek ta'
prilogdemokracije saZeosami poredaopo najboljemznanju
p r e m a H e g e l u ,i e s t o b j e k t i v n id u h k o j i i m a c u d o r e d n o - u m n i
svoje i savjesti, temeljemnjezinihvlastitihtekstovaiz raznihrazdo-
sadrZaj.Tek takav,narod je dorastaoimperativuobrane
i svojesamobitnosti b l j ai p o d n e b l j aF. o r m u l i r asoa mi h k a k os a mz n a oi u m i o ,t e
samosvo.inosti (egzistencije, suvereniteta)
odn-rah u nastavku na svakii uzvratio.
(esenciie, identiteta).
DEMOKRACIJAPOSP]ESU]EPOSVEMASNII NAPREDAK.
TCECADOBROC?
s. tMA Lt U DEMOKRACUI - Takvo neStone postoji.Napredakje uvijek pitanjesta-
ratnomzloiincu jalistai procjene.U nekim podrucjinra doistase dogada
Staromengleskomciniku i demokratskom
Churchillu p r i p i s u jseeo n a ,n e d v o j b e ndou h o v i t ar i j e i p r e m a napredak,a u drugimanazadak;takoderi nakonnapretka,
kojoj je demokracija najgoripolitiiki ustroj- uz iznimkusvih jer on nije jednosmjeran, redovitoslijedinazadak.Sveto i
Stoce reci,clemokraci.ia je najmanjezlo' U odnosu nije tipiino za demokraciju,negose jednakodade pratitiu
oriuiit.r.
ne-demokratskim ustrojima.Ako sepak mislina gospodarski
naveiezloonabi,stoga,ipaktrebalapredstavljatistanovito
poSten'pa se napredak, njegaje oduvijekbilo i u tiranijama, baSkaoStosu
dobro. Valia biti dobrohotani intelektualno
i danaSnje zapadnedemokracijemjestabijedei siromaStva,
z a p i t a t in, a k o ns v i ho v i hZ e s t o k i hn,e s m i l j e n i khr i t i k a5 t os m o
a u najmanjuruku Sirokimslojevimanerijetkodopu5taju tek
i h k r o zk n j i g ud o s a d ai z n i j e l i-, n e m al i u t o j p a r l a m e n t a r n o j '
unatoi njezinuformalnomkarakteru s k r a j n jo
e s k u d n us, k r o m n ue g z i s t e n c i j u .
liberalnojclemokraciji,
je i glasoviti liberalni filozof politike
, Ternrin,,plebiscitrrnaclemokraci.ii'ratlo rabio DEMOKRACIIA OMOCUCU]E AUTONOMIJIJ, SAMOO-
Max Weber, premda pod njime nije razumio ovo Sto ovdje iznosimo' nego tek
stanovitukombinacijukonvencionalnegradanskedemokracijeinaielapojedinainog
DREDENIE I NESMETAN RAZVTTAK OSOBNOSII.- eoviek
vode. prepuSten
vlastitojautonomiji,ostavljenna milosti nemilost

188 189
vlastitojprocjeni,bez moguinostii bez potrebedosluha i n s t i n k t un, a p o k o n ,n a m a n i p u l a c i jii i n d o k t r i n a c isi it o i h
s transcendenciiom, s hijerarhiionl,s autoritetonrkoji ga provodesamademokratska opcila i propaganda. Slobodno,
n a c l i l a z-i ,n i i e p o t p u ni n e m o Z eb i t i s r e t a ni o v j e k ,b a 5k a o pak, treba biti samo istinskomiSljenje, a zastupnikepukih
n i d i j e t ek o j es u r o d i t e l jpi r e p u s t isl ie b i ,d a s a m oo d l u i u j eo mnijenjavalja odgajatii naobraZavati u ozraiju istinskih
d o b r u i z l u i o c i l i e v i m ai s m i s l us v o j e g ao p s t a n k aO' s o b a i i s t i n i t i hm i S l j e n j ak,a k o j e t o i i n i l a s v a k az d r a v ae p o h a .
se pak snaZnijeoblikuje i ostvarujeu uvjetimauskratai Demokracija)e, medutinr,od svih politiekih poredaka
suzdrZavanja, patnjei oskudice,negolipod drZavnomskrbi, najnesklonija izninrnomcovjekuod duha.Ona fe zatvorena
kojajoj priskrbljuje sveza Stosesamane moraboriti,te tako za korjenite nove ideje, za velike preokrete,za prodore
kroz borbukalitii iaiati. Uostalom,demokracija covjekane svjeZine,pa i za zdravoeksperimentiranje. A konkurencija
promatrakao osobu,kao sudionikau narodnoizajednici, r a z l i i i t i hn r n i j e n j ad,i j a l o g n, e v o d i i s t i n i l.s t i n uc l o s e Zsea n r o
neg,okao broj, kao apstraktnog "gradanina", kao dio "birai- pojedinac;sanrojeclanstiZena cilj, po rijeii sv. pavla.
k o gt i j e l a " . DEMOKRACIJA JAMCIVECUSLOBODTJ, PRAVAI INTERESE
-
DEMOKRACIIAOMOCUCUIE PLURAUZAM' Prrkamno- VECEMBROJULJUDI.- DemokracijapruZau ,,najboljem,,
Stvenostpojavnihoblika, srediStamoii, razlieitilrskupina sluiaju slobodu-od,doiim je ljudskomstvorenjupotrebna
dfelatnihu javnosti,suprotstavljenih mrrijenjau nekoj zaje- sloboda-za - kakobi sebeuistinuostvarilou svojimljuclskinr
clnici,samapo sebine predstavlja nesto vri.iedno postizanja' okvirima.Nije apsolutniiovjekov interesda uZivaneograni-
Vrijednijeje kadasu pravevrednoteprepoznate i kadasu na ienu negativnu slobodu.Bezodredenemjerestege,nadzora
; o n e n i s um n o 5 t v e nue s m i s l ud a i m s e r a v n o d u S n o
c l i e l ua i naputka,bez uklopljenosti,ukorijenjenosti u zajednicukoja
moZedopustitisupostojan.ie. Demokratski ideolozitvrdenam od njegatraZiispunjenje duZnostii odgovornost,
- istodobno
kako konainogodgovorana pitanjeStoje ispravno nema' mu jamieci priznanjei sigurnost, iovjek je nesretani izgu-
To je skeptiikiargument'Ali, sto opravdavasamuskepsu? bljen.Neograniiena se slobodazlorabi,vodi anomiji,cudo-
Uvijekiznovau povijestil.iudi,javljalisu sepo.iedinci i pokre- rednombezakonju.Stogasu zdravomdruStvui iovjekovoj
ti s uvjerenjem, a nerijetko,po svemusudeii, i s pravom(o naraviprinrjereneupravoodmjerene,konkretneslobojtine
iemu namovcljenije prosudivati) - da su u pos.iedu nepobitne i pravice.Tzv. ljudskaprava(a medu njima r.rajrazvikanija
istine.MoZclaie taj dogmatizam istineznao ponekaddovesti - pravona Zivot,dostojanstvo i slobodu)tek su mrtvoslovo
i r a z o r n i mu i i n c i m a 'A l i , n e m an i c e gr a z o r n i j ezga i o v j e k a , na papiru. Tko iovjeku nroZejamiiti Zivot?potrebnaje
d o l i u z e t im u s v a k uv j e r ui s v a k un a d u .A d e m o k r a t spk li u r a - smrtnakazna,rat je iesto neizbjeliv,a od bolestiumire se
lizami samsenameiekaonedodirljiva, sakrosanktna dogma,
unatoidobrojdemokratskoj volji. Nekeje, poputside(Aids).
koiu se ne smijedovestiu Pitanje. stvorioupravodemokratskipernrisivizam. Tko da iovjeku
DEMOKRACIIA]AMCI SLOBODU ZA RAZLICITAMISL]E- Stujedostojanstvo, ako ga je sam pogazio?Tko da ga uiini
NlA.- Dobroje, s Platonom,razlikovatimi5ljenie(6nrotr1pr1) slobodnim,ako je u duSirodenirob?- HansKelsen,govoreci
i mnijenje(66[(t).Modernaliberalnademokracija vidi ne5to o demokratskom naceluvecine,priznajekakoono ne znaii
osobitou pravu5toga pruLasvakompojedincuda izrazisvo- da veiina uvijekmorabiti u pravu,alidrzida je boljeda bucle
interesu,
le mnijenje,kojepoiiva na predrasudi, zavodljivom vi5eslobodnih(nositelja odluke),akoto vei ne mogubiti svi.

190 r91
 hoce.Prirodnaznanostnapredovala je pod razlieitimsusta-
Na to nam ie uzvratiti:kakvekoristiod "slobode",ako nas
r , o Z e b i t npoo g u b n i mu i i n c i m a ?
, t e t n i nm
v o d ik r i v i m S v i m a ,a u n o v i j ev r i j e m ei p o d k o m u n i s t i i k i m i fa5istiikim
diktaturama. Drustvovne u
znanosti tim su sustavima bile pod
-
DEMOKRACIIA|TITI ZAJEDNI:KE /NIERE5E. Naprotiv, pritiskom,ali zarto nisui u parlamentarnim demokracijama?
c l e m o k r a c i jdar u S t v oa t o m i z i r a i,n d i v i d u a l i z i r ap,a r c e l i z i r a Ove, doduSe,neradotrpaju nepoiudneduhoveu politieke
ga na suprotstavljene i sebiine interesneskupine'te time l u d n i c ei u r o b i j a S n i c( per e m d ai t o i i n e ! ) ,a l i i h z a t om a r g i n a -
Jprnuoonemoguiujeuspostavu skladnei solidarneorganske lizirajui ignoriraju, iime slobodnojmislinanoseteZuuvrjedu,
zajednice. j e r i h u z i m l j uo z b i l j n o .
n e g o l ri e Z i m ki o j i i h p r o g o n e
DEMOKRACIJACUV,q SLOBODNO GOSPODARSTVO. U DEMOKRACIIIVLADAIU ARGUMENTI.- Argumenti
- Slobodnogospodarstvo njegovanoje u posverazli'itim n e v l a d a j un i g d j e ,a k o n i s u n a o r u Z a nni ;i t k o n i k o g aj o 5 n i
politiekim ustrojima,ocl Antike i starogalstoka'.pa .do u Sto nije uvjerio- veli Schopenhauer. Prihvacajuse tek
i a S i z a mXaXs t o l j e c aS. a m oj e k o m u n i z a m d o k i n u os l o b o d n o
oni argumentikoji se dadu uskladitis naSimuvjerenjem.
gospodarstvo, ali je zatozahtijevao gospodarsku demokraciiu
Demokratska razmjenaargumenatauglavnomse svodi na
koju nije proveoni on sanr (negdaSnje "sanroupravljanje"
ispraznoi dokonobrbljanjekoje samopovecavakonfuzijui
, pokoinolJugoslavi.ii, zamiSljenona tragu parafaSistiikog
koeidono5enje odluka.Drugoje manipulacija, propaganda.
koiporativizma, bilo je tek produZenom rukomKP),niti su to
Ona uspjevai bez oruZja,ali ne pronosiargumentiranu istinu.
u i i n i l i p a r l a m e n t a r i s t ircekZi i m i . Covjeknijesamobiie razuma,vec i nagona, volje,osjecanja,
BOLJEI DEMOKRATSKT STJPERMARKET NEGO TOTALT- strasti,predrasuda, interesa- a demokratska druStvanisu u
IARN/ KONC-LOCOR.Problemje u tome da ideologija t o m en i k a k v ai z n i m k a .
supermarketa, prenesena na iitav ljudskiZivot,porobljava - U rome i jest nevoljas
napokon'tota- DEMOKRACUA JAMCIJEDNAKOSL
sve pripadnikenarodadublje i djelotvornije, demokracijom: ljudi su razliiiti,i potrebnoje Stovatinjihove
litarnije,negolisabirno-radni logor,u kojem se samo neki'
prijeie u protunarodnoj raboti' razlike,stititiih, braniti,razvijali,produbljavati,a ne nametat'
malobroiniilrdi pt"u"ntivno jednakost,
svoje mjesto u razliaitimaumjetnu od koje uvijek stradajuon'
raclei preodgaja.iu se da ponovno zauzmu
nab
f olji.
n a r o d n ozi a i e d n i c i .
I MUDROSTIU VECEMBROJUL]UDI. DEMOKRACIIAJAMCI PRAVDI-).- Buduii da ne pridaje
VISEJE KLILTL)RE
- Naprotiv,vecina povodljivai u praviluse vara;veiina'
je svakomsvoje,kakoto traZinaielo pravednosti,
negoprisi-
a pametne nastaje ljavasve na jednakost,
demokracijaje iznimnonepravedan
kolektiv,ne misli i ne djelujestvaralaiki,
glasovai Ii razmjenom mnijenja' Pravipredstavn ici politiiki ustroj.
zbrajanjem
p
k u l t u r ei m u c l r a cuiv i j e ks u i z n i n r n i o j e d i n c a
i , d e m o k r a cija DEMOKRACIIARABI MINIMUM PRINUDE TE LIUDE
nepruZanajpovoIjnijeuvjetezarrjihovslobodrrirazvitak,jer OSLOBADA STRAHA.- Strah je kao emocija usaden u
povladujeosrednjosti. ljudsku narav, iz koje ga nije kadar iskorijenitinikakav
POTPORUZNANOSTI. politiiki reZim.Ljudi se boje Bogai prirodnihsila,boje se
DEMOKRACIJA JAMCI NAJBOLJU
cvategdjeDuh to
- Znanost,kao i filozofija,kao i umjetnost, s v o j i hb l i z n j i hi s a m i hs e b eb, o j e s ei p o l i t i e k e v l a spt a
i ,i k a d a

193
t92
je ona demokratska. A ova inr pruZaitekakorazlogaza strah o d l u i u j u ,v i d j e s m om
, e d i j i ," n e v l a d i n e
u d r u g e "i k r i p t o k r a -
svojom njeZnomprinudonr:prisiljavaih na potiinjavan.ie cije.
demokratskom konformizmu, progarrja ih zbog nizadelikata
DEMOKRACI]A NAIBOL]E OMOCUCU]E IZB]ECAVANJE
druStvima
k o j i s u u z d r a v i ma u t o r i t a r n i m bili nezamislivi
I ZASTITUOD ZLO7ORABAVLAST\.- Protiv ove rvrdnje
("napastovanje na poslu"),straSiih nezaposlenoScu i, 5toje
"najbolje"govoredemokratska opiila, koja svoje iitatelje
najstraSnije, potpunomiskorijenjenoScu iz skladnogZivotau
danomicezasipajuupravopoplavomvijestio demokratskoj
organskoj zajednici,kojaje iedinau stanjuublaZiticoviekovu
korupciji.Da je baremdio tih vijestiistinit,pruZaobi on
strepnjui strah.
poraznuslikuo demokratskom poStenju.
LJ DEMOKRACIIICOVJEK BIRA SVOJU VLAST.- Nista
DEMOKRACIJAOMOGUCUJEIJREDNUSMJENUVLASTI.
netoinije,to je zabludai smicalicau koju samonaivacmoZe
- Jo5urednijusmjenuvlastiomogucujenasljedna monarhija.
povjerovati! Demokratski podanikbira tek iznreduonogaSto
i propa- A demokracija omogucujepreiestusmjenuvlasti,zavodeci
m u j e p o n u d e n oi , b i r ao n o 5 t om u , m a n i p u l a c i j o m
namecu,demokratski medijii (i najbolje)vlasti,umjestoda teZi5todugo-
kult smjenjivosti
gandom,neodoljivosugeriraju,
medii i "demokrati zacije"'.razliiite oligarhijske kri ptokraci je, trajnijojdobrojvlasti.
"nevladineudruge"i srodne,te Spijunske, petokolonaSke, DEMOKRACTJAOMOCUCUIE MTRNE DRUSTVOVNE
neprijateljske organizacije - kako se do u pojedinosti moglo - Evolutivne
PROMJENE promjenenisudalekogdosegai nisu
pratitiu tzv. tranzicijskim zemljama,Stoih je, nakonsloma vrednotaili cilj po sebi.Pitanjeje iemu sluZe,Stodonose.
k o m u n i z m an, i k r i v en i d u Z n eu s r e c i l p
aarlamentard ne
amo-
Ponekadje potrebanradikalanrez,potrebnaje revolucija.
kracija.Napokon, ima stotinu naiina da se krivotvore izborni
rezultati. DEMOKRACTIAOMOCUCUJE MTRNO TJSKLADTVANJE
SUKOBAU DRZAVII U MEDUNARODNIMODNOSAIIMA,
U DEMOKRACIJI COVJEKSUDJELUIE U VLASTI.- Samomu - DiktaturerjeSavajuunutarnjeproblemejoS mirnije.A ako
se eini da sudieluje, ier mu to sugerira demokratska industrija
demokracijeba5 i ne ratuju odvei iesto medu sobom,u
o b m a n eA . i da sudjeluje u djelicuj a v n i hs l u Z b k
i o jimu je,
- neprekidnomsu ratu protiv ne-demokracija, pa se pritom
kao po.jedincu, dodijeljen Stoima od toga?Koga to joS je
moguudruZitiu ratnukoalicijLr
i s drugimne-demokracijama
u i i n i l o b o l j i mi s r e t n i j i m
eovjekom?
(Staljinkao saveznik protivHitlera!).
Churchillai Roosevelta
U DEMOKRACI]ICOV]EKDJELOTYORNONADZIREVLAST.
- Tekuie odvijanjepolitiekepraksepoclanikdemokratskih APATTJAt POLtTtcKA LETARCTJA srO m pOTtcE DEMO-
driava nikako nema mogucnostnadzirati.U pitan.iusu KRACUA NAIBOLI\ SU DOKAZ DA JE U DEMOKRAC|I|
p o s v en e p r o z i r nni ,e v i d l j i vmi e h a n i z mvi l a s t i k, o j ed i r i g i r a n i POLIT\CKI SVEU REDU.- Naprotiv,dokazsu kakosedemo-
demokratski medijisamojoSdodatnozamagljuju.U svoistvu kracija njezinim Zrtvamagadi, kako pogubno djeluje na
razboritogabiraia, pak, pojedinactakodernema nikakva ljudskeduSe,otupljujeih, otudujei degradira, zaprijeiujeim
izgledaprovestinaknadnukontrolu,te kaznitivladajuceza oduSevljeno sudjelovanje pristupsvakojvelikoj
u zajedni5tvu,
, r e k r i i l i z b o r n ao b e c a n i ai t a k o g a i z d a l i .
t o S t os u , r e c i m o p strasti,viSemidealu,te time nijeie ljudskodostojanstvo na
Birai, naime,uopcenemabitnogutjecajana smjenuvlasti: k o j es e i n a i et o l i k oz a k l i n l e .

194 l9s
 DEMOKRACI]A PREDSTAVLJA NA]BOL]UBRANUTIRANIJI. denrokracija je tu negdje:pomalo
i monarhija(aristokracija
- Samaje demokracija tiranskavei kaovladavinaveiine nad parazitski
provlae jednoga).
i se uz vlast
m a n j i n o mU . n a j m a n j ur u k u ,t i r a n s k jae k o l i k oi s v a k av l a s t ,
Nakonkatastrofe europskihkomunizama, nametnulisu nam
iijim se odlukamai eijoj se volji valja pokoravati. S druge
kao neupitnusvetinju- parlamentarnu demokraciju.
Ali, ako
strane,postoji,vec u Antici,"dobra"tiranija,ona koja,i ako je demokracija jest,
manjkava, kao5to alternativni
ie politiaki
je uzurpatorska, moZevladatina dobronarodau veioj mjeri ustroj,ukolikoposvei ne iskljuiidemokratskielement,morati
negomnogakorumpirana i dekadentna demokracija. Napo- voditi raiuna da njegoveslabostisvedena najmanjumjeru,
kon, demokracija nije nikakvabrana protiv mogucetiranske pridajuii ipak dobro shvaienoj kategorijinaroda(narodu
uzurpacije:usreddemokracije, na vlastmoZedoii diktatura kao naciji,a ne kao rulji!)ono Stomu pripada.Jer,tko god
(a) slobodnimizborima,kao u WeimarskojNfematkoj,ili obnaSao vlast,ona ima biti na potpuninarodniprobitak.Mi
(b) drZavnimudarom (Turska,Crika). Uostalom,jedan je smo,medutim,iitavomovom knjigomnastojalirazumjetida
od najtrajnijihpouiaka Stoih dugujemoklasiinojCrikoj i je najdaljeod narodnoga probitkaupravoona vlast,koja za
onaj, koji nauiavakako demokracijasvojomnaravi(preko sebetvrdida je "od naroda,po narodui za narod".
anarhije)vodi upravotiraniji.- Ovaj se argumento demokra-
c i j i k a o b r a n ip r o t i vt i r a n i j ep r i k a z u j ei u s l i j e d e i e mo b l i k u : Stoeiniti?Horribiledictu, valja nam uiiti i od ne-demokrat-
demokracija razbi.ja monolitnumoi i zaustavlja koncentraci- skogaporetka,Stoga je demokracijakao ratnapobjednica
ju autokratske vlasti(a s njomei moguie krvoproliie).To je zakoiila u razvitku 1945. Taj je poredaklogikom prava
jaiegademoniziran, ali je nakon60 godinavaljdadopu5teno
toino, jer demokracijai jest policentriena "poliarhija",koja
nam priskrbljujeinstitucijenuZne,i ujedno dostatne,radi zapitatise, ima li u njemumoZdaipak neStozdravo,prihva-
p r i j e d e n jtai r a n i j e( D a h l )A
. l i , t i m en i j e r e i e n od a j e o n az a t o tljivo u danaSnje vrijeme,u vrijemekrizedemokracije, koje
nam nameienovarjeSenja, ako ne Zelimo,skupas demokra-
dobar,poZeljanpolitiakiustroj.Cdje mnogivladaju,ne vlada
cijom,kao narodi,kao ljudi, kao svijet,propastiu nepovrat.
nitko,javljajusesukobikompetencija, brbljaseumjestoda se
Usputreieno,nijetu u pitanjusamo1945 poraleniporedak.
odluiuje, i takodemokracija zapravone predstavlja koinicu
Krozsusljedna desetljeia,u viie su europskih, a i u mnogo
t i r a n i j in
, e g os a m o sj e b i .
l a t i n o a m e r i i kzi he m a l j ai ,p a kd o s p i j e v anl iav l a s t( i l io p s t a j a l i
t 0. sTo UMJESTO
DEMOKRACTIE? n a v l a s t i )n j e g o v ri e c i d i v i r e s i d u iU
. b r o j n i mv l a d a v i n a m a
TrecegaSvijetau drugojpoloviciXX stoljeiaetabliralisu se
Ne iemo li vladavinu odozdol, moramo optirati za onu reZimi- ni komunistiikini demokratski - koji su od oba ova
odozgor. Ako ne demokracija,onda neka vrstaaristokracijei modelapone5tobaStinili,da bi ipak samosvojno zastupali
/ i l i m o n a r h i j e- v l a d a v i n ee l i t n em a n j i n ei k a r i z m a t s k opgo j e - neku vrstu autoritarno-elitarnog Treiegaputar{,. U velikoi i
dinca. Ne iemo li lijevo, ostajenam desno,ne iemo li Atenu, ' t" *-. .rt l*e veze s navodnim "trecim putom" Tonnyja Blaira i sliinih
moramo Spartu- treiega nema, osim uvjetno, u stanovitim politikanata, koji su taj izriiaj ukrali desnici, eda bi ga primijenili na svoju
k o m b i n a c i j a m ao v i h i d e a l n i ht i p o v a . V e i P l a t o nu s v o j e m u besmislenu, anirkronu i jalovu kombinaciju socijal-demokracije i liberalizma, r
joi uime toga "najprogresivnijeg"medu politiikim modelima zapoteli za raiun
kasnom djelu Zakoni iznosi tu, veoma vaZnu i plodnu ideju, medunarodnog Zidovstva kriiarski rat protiv suverenih islamskih zemalia, koje
da naielno postojesamo dva politiekaoblika. Za njega,to su nikoga ne ugroZavaju.

196 t97
v a Z n o (j s u t r a ) e p u b l i cKi i n id o 5 l oj e d o
j o Sv i S en e g od a n a s !R zana t r i t r a d i c i o n a l noab l i k a ,z a p r a v oi d e a l n at i p a ,p o l i t i i k e
novogaprocvata,nakon5toje napu5tena krutamarksistitka vlasti.
dogma,prihvaienaslobodna privreda, ali zadrZana tradicio-
Skiciranimodel priblizavaseonome Stose nazivl)eplebiscitar-
nalnastruktura autoritarno-hilerarhijske vlasti.Od sveganam
nom demokracijont:narod ne bira i ne vlada, nego naknadno
je togauiiti.
presuduje.Njemaiki narode, daj nam ietiri godine, i onda
JednastaraSkolamiSljenjauvjeravalanas je, kako opstoji s u d i ! - u s k l i k n u oj e j e d n o m j e d a n n j e m a i k i k a n c e l a rT
. ermin
strogapovijesnanuZnost,kako je ljudskojslobodi- ako je "plebiscitarnademokracija"rabi, kako rekoh, iak i nezaobi-
uopce priznamo- prepuStena neznatnauloga u politiekim lazivi liberalni promisliteljpolitike, Max Weber. prednostje
stvarima,te se politiiki poretciredaju i smjenjujunekom u tome 5toje vladajucuklasu mnogo lakSepravednoocijeniti
viSomsilom,u ko.iumi gotovoda i ne moZemointervenirati. p o d j e l i m a ,n e g o l ip o p r o g r a m i m ai ( l a Z n i m o ) beianjima.
To baSnijetako.MnogesilepostojenaZemlii,al nijednakao
Ljudskaje volja jaia Nije nikakva vrednota po sebi sadrZanau ideji o narodnoj
iovjek silna,veli Sofoklo(u Antigoni).
Stogase moZemo autonomiji i samoupravi.Vidjesmo da pukovlade, sumom
od usuda,s kojim se hrvaatiika tragedija.
gospodarima na5epolitiike svojih uiinaka, radi zapravopuku o glavi. Nije presudno
ipak dobrim dijelom smatrati
da vlada bude "od naroda". Berda.iev, u krScanskojtradiciji,
buduinosti.
tumaii kako je narodni suverenitetlaZ, jer je vlast, suve-
Kakav nam ie za tu buducnostpotrebanpolitiiki model? renitet, od Boga; mudri Kinezi govore o ,,mandatuneba,,.
Ortegay Cassetje, piSucio rimskojdrLavi,skovaorijei o Nije presudno ni da vlada bude "po narodu". Narod vlada
d r Z a v i - k o Zi iz: n j e n e m o Z e m oa, l i n a mj e t a k ob l i s k ai t a k o bezglavo,neuko, zavode ga podli demagozi na njegovozlo.
nam pristaje, da je i ne osjecamo. To je, dakako,eistoformal- Ono Stojedino broji, jestda vlada bude,,zanarod,,,za njegov
no obiljeZjezdravevladavine.Time jo5 niStanije reeenoo svestraniprobitak,na opce dobro.
boji koZe.Zelimoli pruZitisadrZajniiu odrednicu,vratimose
za poietakna staropitanjeo brojuonih koji vladaju.DrZava Da bi bila na opie dobro, zdrava vlast mora uspostaviti
bi, u tom pogledu,imala biti ne5topoput orkestra:na ielu kontinuitet: narod ne Zivi samo u sadaSnjosti; njega iine i
opceprihvaieni narodnivoda,dirigent;izvr5neulogeprepu5- proSli i buduci naraStaj.Ono Sto je puko sadaSnje,jest tek
tene su virtuoznim sviraiima,plemenitojeliti,- doiim narod mehaniiko, aritmetiiko "biraiko tijelo". Nacija je mistiina
(demokratska publika)ne bira ni ravnateljaniti izvodaie, veliiina, koja se svojim bivstvom proteZekroz sve dimenzije
n e g oi h s a z a h v a l n o S ipur i m a , u Z i v au n j i h o v o ij z v e d b i z a vremena,zahvacajuii u ono vjeino. Kako bi se njemu odala
to vrijeme sa strahopoStovanjem Suti,da bi tek post iestum pravda,valja njegovatistoljetnenarodnetradiciie i biti auten-
plebiscitarno zapljeskaou znak potpore (a ako neStopode tiino, bitno, a ne formalno konzervativan:ne konzervirati,
krivo,uvijekima pravoi fuikati - Stobi u politiciodgovaralo dakle, tek bilo kakav sluiajni, pa i Stetni statusquo, nego
svetom,BoZjempravu narodana svrgavanjenepravednog cuvati (a po potrebi,ako ga nema, i stvarati,revolucionarnim
vladara,svedo tiranicida). promjenama) ono 5toje vrijedno u5iuvanja.

Ovdiesu,na naiin ne posverazliiitod OrteginastarogRima, Demokracija je zavela pravu idolatriju, nastranifetiiizam,

onakokakosuto zamiSljalii Polibijei Ciceron,skladnopove- naroda i njegova "suvereniteta", a zapravo ga je razbila i

198 t99
 Y

otudila od sebe samoEia, od drzave i od politike.Zdrava Zdravojje vlasti,za razlikuod ove,samozatajne i nrinimalne
p o l i t i k ad u Z n a n a r o d k a o d e m o k r a t s kruu l j u u z d i c i d o
j e (Nozick),od anarho-liberalne drZave"nocobdije",zadaCom
- odgajatiljude.Ali, za taj se pothvathocenekavrstatotalne,
rangaorganskei homogenerracije.Nacionalnoje naielo
prastaroi ono ie ZivjetijoS dugo, ako mu uspijeformirati upravomaksimalnedrZave.StariPlatongovorioje u Zakont-
udarnumedunarodnu frontud.ielotvorne oporbeprotivpogu- ma kakou drZavini5tane valjaostavitibez nadzora.Nije to
b n o g ,n e n a r o d n o ga,n t i n a c i o n a l i s t i i kgolgo b a l i z m ak,o j i s e odbojnitotalitarizam, to je odgovornaskrb.Denrokrati poput
poputprijeteiegtamnogoblakanadvionad sveStonamje u DahfazgraZajuse nad takvim "iuvarstvom".No, iovjek je
. a c i j ai n a c i o n a l i z a m , nesavrSen i slab;i narodu,kao i djetetu,trebaiuvara,uiitelja,
Z i v o t ul j u d ii n j i h o v i hz a j e d n i csav e t oN
vodakoji mu hoie dobro,koji bi ga izdalikadabi gaprepustili
n j e m a i k i i k i n e s k i r, u s k i i a r a p s k i , r v a t s ki f l a m a n s k i . . . ,
h
- zbilinostsu, a ne iluziia,ne himbai tlapnja'Oni pripadaju vlastitojnezrelosti i smuSenosti.
sakrosanktnim uvjetimal.iudskoga svijeta,i tko im ne odaje Narodutreba aristokracije i elite, hijerarhijskogregimenta
duZnostrahopoStovanje, osudenje na propast. koji ie ga usmjeravati, poticatii oplemenj ivati.Naprotiv,ne
parlamentari- trebamu politiikih stranaka, koje ga odvracajuod bitnoga,
Pouieni manikavostima liberal-demokratskog
zavodei kvare,huSkajui dijele, razbijajumu jedinstvoi
zma, koji raspr5ujevlast,dijeli narodna zavadeneinteresne
nameiu mu umjetne,suviSnerazlikeStoporadajuneslogu
skupine,odsiieca od njegovatranscendentnog
ga korijena
i razdor,pa i gradanskirat. Dokinucestranakane treba
- uvidamovrijednost jake,strogei pravednenacionalne drz-
katastrofiino kaosumraksvakeslobode.Slobodaje
zanri5ljati
ave,suverene i nezavisne u medunarodnim koordinatama,a
velieina metafiziikoga redai nije stvarstranaka da je jamie;
u sebiorganske, korporativne, staliskiustrojene,utemeljene
oneje samozamagljuju. Nije niti zadacadrZaveda ostvaruje
na skladnomispomaganju svojihsastavnica i na socijalnoj
slobodu;njezinaje duZnost tekosigurati jamstvoza odredene,
solidarnostisvojih tlanova. Drlava mora u narodubuditi odmjerene, primjerene sloboStine i pravicekakveodgovaraju
sklonostvi5emZivotu,iamieci mu, u istovrijeme,i nesmeta- konkretnojpolitiikoj zajednici.Modus provodenjasloboda
no, dostoinoodvijanjeelementarnoga Zivotatijela. valjastogatraZitis onu stranustranaikoga pluralizma(kakoje
Drlava narodu ne smiie nuditi samo punu zaposlenost i to sugeriraovec i raniteoretiki kritikstranaikedemokracije,
podizanje"Zivotnogstardarda", negomu mora nuditiideale Ostrogorski).
ivizije neiegaboljegivi5eg, za Sto se isplatine samoZivieIi, Alternativa stranaikomparlamentu, koji predstavlja popriite
n e g o i m r i j e t i .U v e l i k i me p o h a m av e l i k i l j u d i u s p i j e v a j u ideoloSkih m n i j e n j as a m o z v a n i hi ,z b o r n o mk o c k o m o d a -
od svoganarodaisklesatitakvujednu ivrstu i samosvjesnu branihtoboZnjihnarodnihpredstavnika, i arenu ispraznog
zajednicu,uzdiLuciga na viSurazinubitka,pretvarajuiisvoj nadmetanja u (tekponekadkvalitetnom) govorniStvu, te nad
To je svetamisija, '
narod u ne5todrugo,novo, kvalitetni.ie. kojim ionakoupravljajuvladinestranke- povijesnoje bio,
sveta duZnostpolitike. Trivijalnaliberal-demokracija pak trebaponovnopostati,staliSki, korporativni parlamerrt. Njega
p o n o s n aj e n a i i n j e n i c ud a j o j d o n j e n i j e s t a l o ,d a l j u d e ne bira prevrtljivi"narod",iza njegane stojesilnicekoje b'
prepu5tasebi,laZnotvrdeii kako im time priznajeniihovu tek pod svakucijenuhtjeledospjetina vlast,i nije mu svrha
slobodu,autonomiiui dostojanstvo. p u k or a z m j e n j i v a nijsep r a z n irhi j e i i ,n e g oz d r a v i p
, robitaini,

200 201
 Y

konkretni dogovor. U njemu nisu zastupljenesluiajne, stavnickoj,

aritmetiikoj,nrehaniikojdemokraciji.Na vrhute
mehaniiki suprotstavliene stranke,nego zbiljski dijelovi alternativne
struktureuputnonam je zamislitikarizmatskog,
organskoganarodnog jedinstva: slojevi,klase,profesionalne plebiscitarnoprihvacenog,odgovornogvodu, vladaoca
s k u p i n er; a d n i c i s, e l j a c iv, o j n i c i ,o b r t n i c i p
, o d u z e t n i csi ,v e - opskrbljenognajsirimovlastimapotrebnima da moZevladati
ienstvo,plemstvo... Ovi tamo ne nastupaju uime ideolo5kih neometanrutinskimoporbenimzanovijetanjem, koienjem
f i l < s n i ihd e l a ,i l i i n t e r e s n ikhl i k a ,n e s u k o b l j a v a jsue n e g os e od stranezavidljivacai konkurenata, te stalnimprekidima
dopunjavaju, te svojomskladnomukupno5cuzrcalecjelinu mandatazbog redovitog odrZavanjasvetihizbornihobreda.
nepatvorenoga narodnog probitka.
Zastupajuiizamisaozdrave,benignediktature,koja ce pro-
Reienoie, tko ne ie demokracijukao vlastodozdol,morat vestii vertikalnui horizontalnucentralizaciju moci, imamo
ie htfetivlastodozgor,tiraniju(u naj5irem smislu), jer trecega ponajprijeu vidu nesposobnost parlamentarizma, kakvomse
nema.Dodirnulismo aristokratski vid ne-demokratske alter- ona oiitovalau dosadaSnjoj politiikojpraksiModerne(i pos-
. r u g ij e n j e g o vv i d t i r a n i j a( u u Z e ms m i s l u )v,l a d a v i n a
n a t i v eD tmoderne).Ali, izazoviStoih tek slutimona obzor)u,jo5 ie u
jednogaiovjeka, despota,diktatora,ili monarha(kako se mnogovecoj mjeri navestinarodeda zavapeza pravednom
u Antici zvao dobri antipod uzurpatorskom i sebiinom
i odgovornonr vladavinomivrste ruke.,,porastkriminaliteta,
samodr5cu). U danaSnje vrijemegovorimoradijeo diktaturi,
i u sprezis nezaustavivim Sirenjem narkomanije, pretvoritce
premda institutdiktaturepotjeie ioi iz razdobljarimske
naSegradovei njihoveulice u podruija nadmetanja supar-
republike.
niikih zloiinackihbandi.Cvjetanjeterorizma, naoruZavanje
Spomeneli se pak u naSevrijemediktatura,zdruZenise gradske gerilenuklearnim mini-bombama, ekoloSki problemi
demokratiritualnozgraiaiu.U rinrskovrijeme,ipak,ona je o k a k v i m an i s m on i s a n j a l iu, i i n i t c e m l a k em e t o d ed e m o -
b i l a l e g i t i m a inl e g a l a n o, p i e n i t op o z d r a v l j e ni z l a z i zv e l i k e kratskeminimalnedrZaveposve neprimjerenom obranom
u n u t a r n j iel i v a n j s k ek r i z e .B i l aj e , d a k a k ov, r e m e n s koig r a n i - gologaZivotanjezinihpodanika.
iena (na dva putapo pola godine),dotim modernidiktatori
teZeneograniienom vremenskom proSirenju svojevlasti'Ali Nastupitie razdobljeu kojemuie namse nametatinruZevna
ni takvavladavinaniie osudenana to da bude lo5a(kao ni odluinost,kojeie ponovnouiiniti samorazumljivima strogu,
dobra,uostalom). Vladavinune trebaosudivatisamimtim Sto nesmiljenu pravdu,prijekesudove,sabirnelogore,javnasma-
ie diktatorska. Ako je na dobronaroda,ona je dobra.Nakon knuia,kakvedanaspoznajemo u Kiniili u arapsko-islamskom
Stoje uiinila neStodobro,narodje naknadno,post festum, svijetu.Za ljubav Zivota i pravde,slobode i dostojanstva,
moZe plebiscitompotvrditi.To je, vidjesmo,bolje negoli za ljubav nacijaovogasvijetai stanovnikaovoga planeta,-
glasovanje unaprijed,kadase medusuparniikimstrankama moratcemopostatimnogostroZijima, pa i okrutnijima,negol'
dade odluiivatisamotemeliemnjihovihpredizbornih lazi i Stonam to dopuStaju sentimentalno-malogradanska mjerila
obmana. liberal-demokratskedekadencije. Postati okrutnijima,ne zato
Poku5ali smou ovoi knjizipokazati da narodnosamovlade bas " Cak i najveii pokJonik i ideolog gradanske demokracije u XX stoljeiu, Robert
A. Dahl, dopuita (u knjizi o Denokraciji i njezinim kritiiarima) n.roguinost da
nikakone udovoliavanarodnomprobitku.Odgovorneelite i demokracija oslabi i nestane,te da na njezino miesto dodu hiierarhiiske vladavine
s t a l i S kpia r l a m e nptl a u z i b i l n sau a l t e r n a t i vlai b e r a l n o p
j ,r e d - uime viie kreposti i boljegaznanja (po starom platonovom modelu).

202 203
d a t l a i i m o p r a v e d n i k en,e g ok a k ob i s m oi i m b o l j e i s p u n i l i
I
svojeposlanjeda budemopravedni'
A ako nam danaSnialiberal-parlamentarna demokracijasa DODATAK:
s v o j i mm e h a n i z m i mia n e h o t i c ep, r o t i vs v o j ev o l j e ,o l a k S a
da dospijemodo pozicije,iz koje iemo nesmetanomoci
BESPUC
A ZBtLfSKEDEMOKRACUE
koristitiwoje ne-demokratske ovlasti,tim bolje. lskoristimo
Nema,a vjerojatnonikadanije ni bilo, rijeii u tako skrajnje
clemokraciju t oliko je potrebno, eda bismoje potom mogli
inflatornojuporabikao Sto.je to rijee "demokracija".r2 Na
5todjelotvornije nadvladati. iekajmo strpljivoda demokraci-
u a n a ss e r u t i n s k i r i t u a l n oz a k l i n j ui l j e v i i a r i
d e m o k r a c i jd
ja ojumre, jer svi znacigovoreda ce se to dogoditi'S druge
i desniiari i centruma5i; NarodnaDemokratska Republika
pak strane,radimoistodobnona tome da joj smrtnemuke
suradnjuna traganju Korejarr,afrieki ljudozderi i sv. Otac Papa.laZavladala
budu Stokrace.Potiiimomedunarodnu j e n e p o d n o S l j i v loj i g a v a ,o l i n j a l a , i s p r a z n a ,b e s n r i s l e n a
za alternativom, za uklanjarrjem sadasnje kriptokratske, ame-
oligarhijekoja,uimedemokra- demokratska retorika.Usprotivitise snagomnezavisnih argu-
rocentriine,judeo-masonske
menataparlamentarnoj demokraciji,postalaje mnogoopa-
cije i na Stetunarocla,provodi nad planetomsvoj despotski
snijapustolovina negoStoje juier bilo pobijatisametenrelje
regiment. Pokrecimo molekularneprocese oslobodenja
provodimosustavnu kulturnu komunistiikoga poretkau zenrljamakojimaje on vladao.''I
na"roda i liucliod demokracije,
revolucijus desna,slijevajmo potoiiie otpora u sve Sirei ll
Nekome tko, poput autora ove knjige, od najranije rnladosti konrunizam mrzi a
jedno, u jednu jedinstvenu denrokraciju prezire,pa nakon sloma europskih komunizama za dogledno vrijeme
5irerijeke,da rastui pretoiese u predvida i propast demokratskogaporetka, nemoguie bi bilo iutke prelaziti preko
p l i m uk a d r ud a p o p l a v s
i v ub i i e d un a 5 i d
h a n a 'S p r e m a j msoe teSkopodnoiljivog terora den.rokratske fiazeologijeu naSinrdanima.

za titanskiobraiun, ier u njemunemamoStoizgubiti,osim
svoiih demokratskih
Vrijedno je uoaiti pleonazanrsadrZanu ovom pompozno srotenom nazivu drZave.
Nije dosta "narodna'l nego mora biti joi i'demokratska'l dakle uten.reljenana
okova. vladavini naroda. Pa i ovo je bilo premalo, nego se Sjeverna Koreja htjela k tomu
legitimirati kao "republika" (respublica = javna stvar,tj. drZavakoja potiva na volji i
probitku titavog naroda).Dakle,iak tri puta narod, a zapravoje ta zemlja ni5tadrugo
doli tipiana istoinjaika despocija.Kako god da se zvala,dakle,demokratskau smislu
parlamentarnedemokracijeSjevernaKoreja nije,a i zaito bi bila! Ono nenadoknadivo
dobro u njoj jest ustrajno odolijevanje napastima ameriikog imperijalizma. To
je svakome,ako vet ne prije, na najpotpuniji naiin nroralo doprijeti do pameti u
daninra ameriike kriminalne agresijena suvereni Irak i pojaiane kampanje protiv
SjeverneKoreje,kojoj su jenkijevski kauboji, kako se iini, namijenili ulogu slijedeie
Zrtve.Ali, Koreja je tvrd orah!
Njegovi predSasnicijoi su pisali enciklike svjedoieci o zlu demokratske novotarije,
kao i niezinih nusprodukata poput liberalizma. Usp. primjerice glasoviti Syllabus
(186.1)paps Pija IX, ili okruinicu sv. Pijr X protiv"modernizma" (1907). S drugc'
strane,jedanhrvatski katolitki svecenik(Drago SimundZa),pred nekoliko.iegodina,
u razmjerno kratkorn ilanku pod znakovitim naslovom "Mjesto i uloga Crkve u
demokraciji" (podnaslov bi mirne duie mogao glasiti:"Kako da se Katoliika Crkva
iim bolje prilagodi hirovima naiih dana"), uspio rijei'demokracija" i izvedenice,u
posve odobravajucemsmislu,uporabiti ne manje negoli 30 puta! V Glas Koncila br.
1 3 ( = 2 8 .I I I 1 9 9 3 ) s, t r . 4 ,i b r . 1 4 ( = 4 . I V 1 9 9 3 ) s, t r . 6 .
t5
U hrvatskom je politiakom iargonu rijei'demokracija" popunila prazninu ito je

204 205
u k o m u n i z m up o s t o j a lsi u p o n e k a dd o n e k l et o l e r i r a npi r o t i - Tko je "demokrat", taj je pozitivna, simpatiina, nadasve
vnici,disiclenfi, ioni nisubasuvijekbili upuiivaniu tamnice bezopasna liinost, dobrohotna i dobroiudna, tolerantna i
. e i i n i t o , d o d u 5 eu, v i j e ki d o s l o v c en i
i l i p o l i t i i k el u d n i c eN spremna na "dijalog"; ona voli slobodu, pravdu, po5tenje,
svetakravademokracijasa svojimkritiiarima,ali zato iini a n e v o l i u z u r p a c i j u ,k o r u p c i j u i f a S i z a m . rR6i j e i " d e m o k r a -
neStoioSi gore:ona ih izopcLrje i marginalizira, a i niihove cija", kako je upozorio ameriiko-Zidovskianarhist i filozol
najboljerazloge unaprijedproglaSava proizvodima bolesnog, jezika Noam Chomsky,posveje izopaiena, te je stogatreba
nastranoguma nevrijedninra jednakopravnog razloinog redefinirati.MoZda bi prikladnije, nu svakako i uzaludnije
uzvrata,a nekmoliuvaZavanja i prihvaianja'Demokracija bilo pokuSatizatraZitida je se potpuno izbaci iz uporabe.Ali
j e d a l e k ou s p j e 5 n i jnee g ok o m u n i z a mn, e n a s i l n i mn,j e Z n i m rijei nije ni potrebnoredefinirati;dostatnoje vratiti se starim
terorom,postiglaconsensus koji je iini nedodirljivom,a definicijama, potisnutim u neodgovornoj jezitnoj praksi
svakiotpor djelotvornoiskljuiu.iekao provokaciju, moralnu aktualne politike i parapolitike. Tako je, prema klasiinoj
i z o p a i e n o si lti ei s t os l a b o u m l j e . Aristotelovojodredbi, demokracija''oblik drZavneuprave u
kojem slobodnjaci bez obzira na svo.jeimovno stanje kao
A zapravoje u ovoj bezumno nekritiinoi uporabi rijec
je v e c i n as u d j e l u j uu v r h o v n o jv l a s t i . r '
" d e m o k r a c i i at "o l i k o d e v a l v i r a n iad i s k r e d i t i r a n ad, a
iov.iekkojidrzido sebe,uimesvogintelektualnog integriteta i
Crika se demokracija izralavala u radu onoga Sto su Stari
dostojanstva, ne bi uopie smio prevaliti preko iezika' Nikoga
nazivali6xx).r1oia. Ta je rijei vec u Novom Zavjetu poprimila
visene zanimaStoona zna(i,pa se i ne pitamoZeli se itreba znaienje kr5ianskeCrkve (ili crkvene gradevine)- Ecclesia.
l i s e p o l i t i k ao d v i j a tbi a Su n j e z i n uz n a k u .U d a n a 5 n j e m poli-
N u u a n t i i k o j A t e n i o n a j e o z n a i a v a l as k u p S t i n uo d r a s l i hi
tiikom kontekstu je
ona izgubila svako diskurzivno znaienje,
slobodnihmuSkaraca, koji su na njoj, kao vrhovni organvlasti,
svatkoje ispunjaonim Stoje baSnjemuosobitoprirasloza o d l u i i v a l i o s v i m j a v n i m p i t a n j i m ap o l i t i i k e , z a k o n o d a v n ei
srce.Postalaie emocionalnom poStapalicom za svrhedoka-
s u d s k en a r a v i .C r i k a j e d e m o k r a c i j ad, a k l e ,b i l a i z r a v n a ,a l i
zivanjagovornikovog polititkog pravovjerja i diskvalifikacije
ona nije obuhvacalarobove i iene, a dakako i nralodobne,a
politiekogprotivnika.Ta nasdaklerijei viSene upucujena
njezinupolitiekusadrZinu, negonastek maglovitoobavjesta- O komunizmu bi se joi dalo i razgovarati,on nije demokraciji apsolutni neprijatelj,
VaZnoie samo njegove zloiine ona sustavno preiuiuje, na koncu, ratni su saveznicil - Na sliian
va o podobnosti onogakoji za njom poseZe. naiin kao'demokracijil sanlo u obratnom smislu, uostalom, i rijei "faiizam'
na vriiemeoiitovatisvojeneupitnodemokratsko pravovjerje, poprimila je ulogu verbalnog oru2ja, rijeii-batine, pa njome simpatitni 'demokrat"
kakobi se izbjegloubitainojosudiza primitivizamili ekstre- nenrilicenrlati svakogakoji mu iz nekog razloganije po volji.
TornislavLadan prevodi Aristotelovo 64poxporio kao "puika vladavinil V Aristotel,
mizam. I tako, umiestoda se u demokracijividi tek jedan Politika.Globus i Sveuiiliina Naklada Libea Zagreb 1988!
o d m o g u i i hp o l i t i a k i h i tamnijim
o b l i k a ,s as v o j i ms v i j e t l i j i m Ona za Aristotela, uostalom, nipoito nije najbolji oblik vladavine, kako to drZe

stranama, oblik uostalom koji je u iitavoj povijesti najrjede neki interpreti zavedeni sadainjom pozitivnom emocionalnom konotacijom rijeti
'demokracija'l
Aristotel je smatra zastranjenjem,loSom inaiicom politije (nolrrero),
primjenjivan, pa i tada nipoStou iistu obliku, pretvorena je "ustavnog poretka'l kako prevodi Ladan. - Aristotelova je definicija po klasiinoj

o n a u m a g i i n ur i j e i , t a b ui d o g m u . metodi per genum proximum et diferentiam specifcatn (putonr najbliZega roda i

svojstvenerazlike).Definirati, uz ostalo,moiemo rijet ili stvar.Kao rijei, etimoloiki,
'demokracija" jest
"sanloupravnog socijalizmi" r o n a l g r a vladavinanaroda,puka. Definirajuii samu stvar koja se nazivatim
stvorena nestankom isprazne frazeologi.ie
imenom, pak, moramo zahvatitidublje u njezinu bit, u ono 3to uistinu jesu stvari koje
posve istu ulogu zamagljivanja stvarnosti te njezina zanrjenjivania utopijskim
se uobiiajeno nazivlju rijeiju'demokracija'i
idealom.

206 207
 i na gospodarsko podruije'Stara i sanrudrZavukao naielo nejednakosti i autoriteta,iovjek
takoderse nije rasprostirala
je demokracija, prematome, bila nepotpunas obziromna koji je anticipiraonajradikalnije demokratskefantazmagorije
puno znaienjepojmasobomvladajuceg naroda.Osim toga, Francuske revolucije,pokretesankilotai bijesnih(lesEnrag6s)
Jacquesa Rouxa.U kontinuitetu do vremenaFrancuske revolu-
ona .ie bila ogranicenasamo na .iednorazdobljepovijesti
jednogagrikog grada-drZave. Veliki griki filozofi nisu bili cije redajusesadamisliocikoji se,korakpo korak,pribliZavaju
pristaSedemokracije. zaokruZenustajalistulaiike driave, narodnogsuvereniteta,
jednakostiljudi i njihova"prava na sreiu", osobitekakvoie
KroziitavadugastoljeiaRima,u njemunikadanijevladala veiinskeodlukei uopcevelikogabroja,slabljenjai podjele
clemokracija, osimStoje, u sloZenom modelupolitiekevlasti, vlasti,vladavinezakona nad ljudima, prirodenihprava i
uz monarhiiskii aristokratski element,bio zastupljeni onaj slobodaStonavodnopripadajuiovjeku kao takvom,i svega
clemokratski (u ustanoviplebejskih tribunakakvisu bili braia onogaSto,nakonbrojnihengleskih, francuskihili ameriikih
-
Cracchus,ili kroz narodnozboriSte,skupStinu contitia)' racionalistiikih,
prosvjetiteljskihpovelja,deklaracija, te inih
Demokraci.iu ne poznajedrZavnapovijestizvaneuropskih pergamena, predstavlja
temeljedana5njega politiikog svijeta.
n a r o d a ." o b o i e n i h "l j u c l s k i h . i k r S i a n s kSi r e d n j i
p a s m i n aN Modernaje demokracijabiljka koja je kasno niknula na
Vijek nije dobapolitiekedemokracije. Politiekinarod(popu- tlu svjetskepovijesti.Njezinih predSasnica prije Francuske
/us) predstavljaju u to vrijemesveienstvoi aristokracija, a revolucijei kasnijihvremenamoglobi se nabrojitina prstima
narodnimse masama(ptebs) vladai upravlja.Tek na izmaku jedneruke.Njezinoje trajanjebitno vezanoza XX stolfece.
srednjega Vijeka zamisao demokratske vladavineoZivljava JoSu XIX stoljeiuona je - izuzimajuiidoneklerepublikansku
kod pojedinihfilozofa.William Occam, koji u teoriji spo- Ameriku- bilatek stranotijelo,parazitarniuljezu strukturama
znaje razdvajadvije vrsteistine- nazovimoih metafiziikom europskoga monarhizma, koji je njezinuvaljanost,izbornim
i f i z i i k o m ,t r a n s c e n d e n t n oi m imanentnom - h o i e d i j e l i t ii cenzusom, sveona najmanjumjeru.
svjetovnuvlastod crkvene,a za ovu potonju zahtijevada
Koncem DrugogaMilenija, od neStopreko dvije stotine
p o i i v a n a z a j e d n i c vi j e r n i k au m j e s t on a h i j e r a r h i jki l e r a '
je naravnopodrijetlovlasti, suverenih
drZava,117su imaledemokratski
izabranevlade.2,'
Marsilioda Padovapakzastupao
:0
i zatojuie htio Lrtemeljiti na narodnojvolji, kojabira kneza' O d t o g a b r o j a 1 9 9 5 g o d i n e i h j e " s l o b o d n i h ' ( l i b e r a l n o - p l u r a l i s t i t k i hb) i l o 7 6 , a
1997 godine - 81. Prema istraiivanju instituta House of Freedom. - Globalnoj
Njegovmladisuvremenik Bartoloda Sassoferrato dopuStao je
den,okratskoj zarazi jo! najupornije odolijevaju zemlje tzv. Treiega svijeta, koje
demokratsku vladavinusamoza malezemlje,kakvaje bila i su veiinom prigrlile neku varijantu "nacionalnog socijalizma" (ili "socijalnog
nacionalizma'lkako je svoj politiiki model nazivaoargentinskicaudillo generalluan
antiikaAtenar". Domingo Peron). Voda Libijske DZamahirije Moamar al Gaddafi uzeo si je truda
i u svojoj Zelenoj knjizi izloiio posve suvislu kritiku parlamentarne demokracije.
Svakako,humanistiikiduh Renesanse potaknuoje prisjecanja Gaddafi narodno predstavniStvo smatra lainim, jer narod ne moZe nitko
na slavnedanePerikloveatenske demokracije. Na traguLuthe- predstavljati.Narodni je suverenitetnedjeljiv,a politiike stranke,koje su tek dijelovi
pojaviojedanThomasMtintzer,buntovnik
rovese Reformacije
naroda, dijele i suverenitet.Nu one same po sebi nisu suverene,pa to ne moie biti
ni stranaiki parlament,a ovaj se upravo predstavljakao zastupnik suverenognaroda.
paraateist
iz rodabuntovnika,panteisti racionalist, i protoko- Stranke su uopie oruda manjinske diktature, potkupljive su i svojim sukobima,
munist,ultrademokrat je
koji htio dokinuti sve ljudske razlike, u cilju skupinske koristi, razaraju nacionalno jedinstvo. Stranatka je igra plitka i
prijevarna, puna manevara i trikova usmjerenih protiv narodnog interesa.Gaddafi
r., I kasniji Svicarski kantoni, koji su, uz atensku prademokraciju, inspirirali oca se zakljuino opredjeljuje za izravnu demokraciju, ne uvidajuii kako je ona moguta
moderne puike vladavine Jean-lacquesa Rousseaua' samo u grikom polisu ili dvicarskomkantonu.

208 209
Ova suvremena,neizravna,parlamentarna, predstavniika tehniiku metodu izbora vladajuceskupine.,2| doista,demo-
ili zastupniika demokracija joS uvijek je najprvo procedura kracija jest tek instrument smjenjivanjajedne oligarhijske
uspostave politiike vlastii naiin njezinaobnaSanja. Ona usto vlasti drugom na temelju sluiajne aritmetiike veiine, kao
ukljuiuje i iitav sloZenisustavodnosameduljudimakojima i n a i i n d o n o S e n j av e i i n s k i h o d l u k a u d r Z a v i .O n a j e p u k a
procedura,okvir koji je postao samome sebi cilj, vaZniji od
vladaduh jednakosti u slobodi,sno5ljivosti, slobodnog govora
pravasvakogpojedincada izreknesvojemni- sadrZine.Na mjesto opieg dobra, u tom modelu politiikog
i nedodirljivog
jenjeo iemu god izvoli.Ova, proSirena demokraciia, kojase ustroja dospjela je jedna veliiina posve drugaiijeg reda i
znaiaja - opie pravo glasa.Na mjestodobre vlasti do5laje,
ioSredovitomora izlagatikuramauljepSavanja takozvanom
- jer demokracije, po uvjerenjunjezinih kao vrhovna vrednota,puka smjenjivostvlasti.2rDemokracija
"demokratizaciiorn"tt
je k tomu zaduZenai jednom izabranuvlast nadzirati,kon-
propovjednika, nikad nije dosta,- zna(.ii naj5iripolicentri-
trolirati. To je zadaia parlamentarneoporbe, kao i narodne
zam moii (Dahlova"poliarhija"!), ukljuiivanjesvih u parti-
mnoStvenost veiine, koja na slijedeiim izborima moZe vlasti i presuditi
cipaciju pri odluiivanju, lokalnu samoupravu,
- ako je njome nezadovoljna. Ali, otkuda uvjerenje da je
s p o n t a n i hi a u t o n o m n i h g r a d a n s k iihn i c i j a t i v a n a h u 5 k a n i h
parlamentarnaoporba ili narodnaveiina - apsolutnodobro,
p a c i f i s t i i k i h f, e m i n i s t i i k i h ,h o m o s e k s u a l n i "hZ, i v o t i n j s k i m
s k u p i n az a nepogreSiva svetinja,a da je vlast uvijek kao takva bahata i
p r a v i m a "z a o k u p l j e n i ht e, o p c e n i t om a n j i n s k i h
samovofjna,sumnjiva, pokvarena i zla?.Zai,to bi nadzornik
pritisak,te neograniienu moguinostsvestrukog sudjelovanja
bio bolji od nadziranoga? Tko ie kontroliratikontrolore?2a
najveieg moguieg broja u politiikoj vlasti. Demokracija nije
viSesamo opie pravoglasai naiin ustoliiavanjapolitiike U povijesti idejA ne manjka kritiiarA denrokraciie:od Hera-
k l a s ea n o n i m n o mv e i i n s k o mo d l u k o mt e s k u p p r a v i l az a klita i Sokrata,Platonai Aristotela,preko Augustinai Tome
odvijanjepolitiekoga Zivota.Ona pretpostavlja i iitavu gustu, Akvinskogado Machiavellija,Tocquevillea,Schopenhauera,
neprohodnu mreZusloZenihsustava slobodai prava,protoka Nietzschea, Marxa, Spenglera, Carla Schmitta, Nikolaja
i nformacija, d.jelovanja j avnosti, sudjelovanj a, suodluiivanja, Berdajevai iitave plejade mislilaca ovovjeke konzervativne
dogovaranja,pregovaranja,razgovaranjai govorenja,- u desnice.Nevolje s demokracijompoiinju vec kod odredenja
kojoj se tako upravljanapolitiika vlast i tako artikuliranai naroda.Umjestozbiljske,organskenarodnezajednice,kao i
izopaienapolitiikavolja,poputjednemonstruozne, otudene n j e z i n i h r a z l i i i t i h , k o l i k o i n e s a v r S e n iihl a n o v a , k o n k r e t n i h
metapolitiikesile okreiu i protiv samih svojih nositelja,i pojedinaca i Zivih liinosti, demokratskaideologija barata
protivnarodnogi opcegdobra,kao i opienito protivsvakog I Istina,demokratski ideolozi uz proceduralnu ulogu demokracijekao naiina dolaska
na vlast i nadglasavanjasveviie istiiu znaienje demokracijekao iitavog stila javnoga
smisla.
Zivota. U prvoj funkciji demokracija je duboko nehumana politiika pojava: ona
predstavljavladavinu anonimne aritmetike i sluiajnih oligarhija. U drugom smislu,
Prista5edemokracijeiak i priznajunjezinimkritiiarimada ona je totalitarna ohlokracija, apsolutna vladavina srednje mjere, ulice, koja svim
demokracija nemadrugogsmisla,sadrZine ili vrijednosti
doli o b l a s t i m a2 i v o l an a m e c es v o j u n o r m u .
u iisto formalnomsvojstvu
onih Stosu sadrZani da predstavlja Dodim demokracija iivi od fanatiinog kulta smjenjivosti vlasti - kao da ie ona
slijedeiabiti bolja,ili je pak samasmjenjivostdobro po sebi , jer je njezino boZanstvo
To je neka vrsta permanentne demokratskerevolucije,vjeinoga karuselabez kraja relativizam - prava politika vjeruje u vrednote, sadrZine,ciljeve, u smisao opieg
"
i konca, neutaiive gladi za slobodama i pravima bez strogih delinicija i ustavnih dobra, i zato ona naprotiv zahtijeva da dobra vlast za Sto dulje vrijeme moie biti
brana. Takva den.rokratizacijana koncu guta i samu demokraciju,jer se nameie kao izuzeta iz naiela smjenjivosti.
odluiujuia instancai iznad moii samogademokratskogparlamenta. Tko ce odgajati odgajatelje?- pita Marx.

2r0 2tl
apstraktnim utopijskimpojmomnarodakao
prosvjetiteljskim, duhovnivoda naroda:iznositisvojemiSljenie. Demokracija i
nositelja"narodnogsuvereniteta"25. U tom svojstvu"narod" jestpolitiekisustavu kojemusvatkomnijeda (a)moZemisliti,
nije drugo negoli fikcija prirodnogaprava, pa vladavina (b)da ima pravona
tj. da mnijenjeznaii istoStoi mi5ljenje;
" od naroda"i " po narodu" ne pruZanikakvojamstvoda ie miSljenje;(c)da ima pravosvojemiSljenje javno priopiiti,te
u svojim ucincimapostativladavinomza narodkakavon (d)da ima pravopretendiratida je u pravu samozatojer mni-
z b i l j s kjie s t . r o je kakomnije.Ukratko,u liberalnojje demokracijinamfesto
miSljenjadoSlopravona miSljenje.
Kako ilanovi naroda nipoStonisu jednaki,osim s BoZje
visine,upitnaje i demokratska dogmao jednakosti. Naravno, Ali ne samo da u demokracijisvatkodjeluje no5enuvje-
i najzadrtijidemokratmoratie pristatina tvrdnjuda se ljudi renjemda smije o svemumisliti i govoriti,nego se to od
u nizu svojstava stubokomrazlikuju.Ali on nije pripravan njegaizrijekomi zahtijeva.Demokratski podanikmora se
iz te istinepovuii neizbjeZive posljedice, te ljude,umjesto neprestance izjaSnjavati, mora otkrivatimedijimai anketari-
kao neponovljiveveliiine, mikrokozmose,promatrakao ma svojestavoveu svojstvunekogsudionikaili promatraia,
statistiike,u njegovojpolitiekojaritmeticimedusobnozamje- prirepka,prolaznikaili statistiikeveliaine.U takvu sistemu
njive brojke.Narodkao cjelina,buducida poiiva na zbroju nema nadleZnosti, nema ranga,distancei respekta.Time
j e d n a k i ha t o m i z i r a n i h
( i n d i v i d u a l i z i r a n i hp)or ?j e d i n a c az, a demokracijaizravno vodi despocijimase, koja je inaie
demokratepredstavljatek mehaniiko dru5tvo,a ne Zivu neosvije5tena, neodluina i nasilna,te iijom uzurpacijom
organskuzajednicuzbiljskih ljudskihstvorenja.lzjednai- politikenastajesamoporastbesmisla, nelogiinostii nereda.
avajuii za potrebedemokratskog formalizmainaee posve Masase slaZesa svakimmnijenjem,kao Sto,istotako,protiv
n e j e d n a klej u d e ,d e m o k r a c i jiai n i v e l i k ig r i j e hs p r a ml j u d s k e bilo kogamiSljenja moZebiti nahu5kana. Ali joj sedemokrat-
naravi.Ona,kakoje to istraZio Tocqueville na sluiajuAmeri- ski politiearmora ulagivatikako bi pobijediona slijedeiim
ke, donosisobompravudespocijujednakosti. A jednakost je izborima,buduii da nije odgovoranBogu,povijestii naciji
doduSedobra,veli Aristotel, ali samoza jednake. n e g o" b i r a ek o mt i j e l u " .

Ustrajavanje na jednakostiljudi, u svakompogledutako Narod,koji nije autoritetni u religiji,filozofijiili znanosti,

razliiitih, izvornaje laL, np6tov rye06oq demokracije. Ona
ovim svojim postulatornim egalitarizmom stvaraozratje u
kojemu se svatkoosjeia pozvanim,pa i obveznim,suditi
o svemu.Svatkopod okriljemdemokracijepostajeuvjeren
kako je i njemu, upravo njemu, dana povlasticada iini
o n o S t oj e u b o l j i mv r e m e n i m sa m i os a m om i s l i l a cf,i l o z o,f
rs
U praksi, medutim, ona narod svodi na puko biraiko tijelo, korpus poreskih
obveznika i na amorfnu rulju takozvanih'gradana'l
Negdje je medu svojim aforizmima francuski roajalistidki pisac grof Antoine de
Rivarol pribiljeZioi ovakvu misao:"ApsolutnivladalacmoZebiti i Neron, nu ponekad
je on i Tit, ili Marko Aurelije. Narod je pak destoNeron, a nikada Marko Aurelije.
2l
Atom i individua (orogog, individuum) oznaiavaju isto: nerazdjeljivo.
umjetnostiili moralu,trebaobi to biti ba5 u politici.Da je
on to uistinu,medutim,tada bi on svojeglasovenepogre5-
ivo davaopravojstranki,ne bi ona moralaiekati povoljne
"trendove", raspoloZenjeduha vremena ili pribjegavati
predizbornimsmicalicamai laZima,ne bi dakle prezirala
narod. "Nisam demokrat,ne preziremnarod" - rekao je
osebujni marksistiiko-revizionistiiki
i protofaSistitki mislilac
CeorgesSorel.Stujemoli narod,uzimamoli ozbiljnoi njega
i njegovprobitak- tad mu ne moZemopristupitina naiin
demokratske politike.Narod kao OrlFoq (demos)mehaniiki
je zbroj atomiziranihpojedinaca,nositeljademokratske

2t2 213
procedure. Narodkao natioemanacija je nacionalnog duha, proiisti,uzdignestegovnim i odgojnimmjeramasamosvjesne,
organskazajednicaljudi koji spadaju zajedno, j a k ei e l i t n ed r Z a v e ! r l
samosvjesna
kvazitranscendentna veliainaza koiu se mrije, koju je Bog Prosjektisuie maloumnikane mora bolje odlueivatinego
stvorio prema svojimandeoskimarhetipovima. Demokracija pojedinac,odgovornaliinost, plebiscitarninarodni voda.
h d s k i hi z m i S l j o t i naa ,n a c i j aj e s t
j e t e kj e d n ao d n e s a v r S e nl ji u Dapaie,demokracija svojombitnomdimenzijomi jestteror
Bolja realnost.I zato je tek narod kao nacija demokratski, o s r e d n j i hi m a n j ev r i j e d n i hN . i g d j et o n i j e t o l i k oj a s n ok a o
zapravo,u nacionalizmu je sadrZana ujednoi samaautenti- pri pogledu na sastavena5ih demokratskihparlamenata.
ina demokracija.r' U z m a s us l u i a j n i hm e d i o k r i t e tial i o b i e n i hg l u p a n au, n j i h
Sukladnodemokratskom postupku,mora uvijek odluiivati ponekadzaluta i poneki znaiajniji iovjek. Ali takav nije
" u , k a k o i e z n a n o ,i s t i n aj e u p r a v i l ud o s t u p n a
v e i i n a . 2N p o t e k a oi z p a r l a m e n t a ; l i i i n e u n j e m un e n a s t a j ui o n i h
ve
s a m oi z n i m n i mp o j e d i n c i m ad,o e i ms e v e c i n ai t e k a k om o L e ne trpi.Masa,kojau demokraciji donosiodluke,ne moZebiti
prevariti.r0 Na taj su dojam povremenoprisiljeniiak i sami odgovorna. Odgovoranje samopojedinac.Zato,u dubljemi
demokrati,primjericeoni okupljenioko HrvatskeDemo- izvornomsmislu,samopo.iedinac uopie odluiuje.
kratskeZajednicenakon Novogodi5njerevolucije.Pitajte Prista5edemokracijekao da uZivaju u ovoj demokratskoj
narod kao skup atomiziranihpojedinacada, bez strahai u srednjojmjeri,koja im jamii mir neodgovornosti, spa5ava ih
"slobodi",odgovorio nekomne odvei prijepornom predme- od potresa Stoih znajuprireditiiznimnimuZevi.Zagovaratelji
tu sa "da" ili "ne". Bit ce oko polovice pro i oko polovice o b i t n e , n e u g l e d n em, i n i m a l n ep o l i t i k et a k o o i i t u j u s v o j u
contra,ili vec tako nekako.Rezultatnema nikakveveze s Zarkuljubavspram"sivebojedemokracije" (AdamMichnik).
i s t i n o mi p r a v d o m ,p a m e i u i l i s u v e r e n o mo d l u k o m ,v e 1 , ili se opredjeljuju za "antipolitiku"(CyorgyKonrad),politiku
u najboljemsluiaju, s raeunomvjerojatnosti. Naroddanas svakidaSnjice, bez velikih voda i karizma,velikih djela,
u zapadnjaikimdekadencijama glasujei za (pobaiajno) velikihpothvata. TakodosljednodomiSljeni demokratski duh
umorstvo, za gubitak suvereniteta ili homoseksualne brakove. skoniava u bijednoj apologiji bljedunjavemalogradanske
Svete odlukene postajunimaloboljetime Stonoseoznaku e g z i s t e n c i j eO. n s v e h o i e t r i v iaf l i z i r a t i ,u i i n i t i m l a k i m ,
"narodnih".Nastranoie traZitidemokratsku legitimacijuod svestina skuienu mjeruosrednjosti. Nema u njemu mjesta
je
istogonog narodakoji takooiito zahvaienpropadanjem, za otmjenegeste,plemeniteZrtve,mistiinusimbolikuodore
da mu se moZepomoii samoako ga se energicnopovede, i vojske,vrijednostistege,reda,autoriteta,ranga,herojstva,
Ovu svoju staru ideju, koja mi je sinula 1970 prigodom analiziranja Hrvatskoga za patosraIa,za viSurazinuljudskogaopstanka.Najveiaje
proljeia,kasnijesam u sliinom obliku pronaiao i kod glavnogmisliocaKonzervativne svetinjaza nj pukoZivotarenje. Aliza njegaseuopie ne mora
Revoluciie,Arthura Moellera van den Brucka.
Piesnik Sclriller(Maria Stuart)znadeo ovom pitanju slijedeie:"Mora prije ili kasnije
biti iovjek, ono je svojstveno i drugimZivimbiiima.r2
propasti ona drZavau kojoj veiina pobjeclujea bezumlje odlutujeJ' rr "Kao 3to od nesposobnai neiskusnasuca ne moiemo odekivati pravedne presude,
Demokracija, sa svojim formalnim prihvatanjem svake veiinske odluke, dospijeva tako se ne moZe oiekivati da narod koji je pun zabluda i nezna,njabude, osim u
ad absurdum naielnom moguinoicu da se veiina naroda izjasniprotiv demokracije, rijetkim sluiajevima,razborit ili pametan kada bira ili ne$toodluiuje." (Machiavelli)
ili protiv svojegavlastitog opstanka. Sto bi uiinili navodno domoljubni hrvatski tt Ovu mlaku, temeljito nejunaiku crtu demokracije izvrsno je - nehotice i nesvjesno,
demokrati kada bi narodu palo na pamet vecinskim glasovanjem restaurirati dakako - izrazio njemadki ministar rata (mira, obrane, vojske...,kako sve glase
fugoslaviju,ili se opet prikljuiiti Srbiji? Ili ipak ima vecinskih odluka koje valja na demokratski eufemizmi) Volker Riihe, uskliknuvii na Hrvatskoi Televiziji 2. VI 1998;
svaki naiin odbaciti?Ali to ruii sametemelje demokratskeideoloike zgrade! "Ja,naravno,nisam vojnik!" Ne dai Bo2e!

zll 2t5
 I
Dok u svakojoblastiljudskedjelatnostiodluiuju znalci i njemuovisijer ga je narodsantizabrao.Narodne Stujevlast
struiniaci,iznimni ljudi i autoriteti,a ne prosjeki veiina, koju moZesmijenitii kojaje ovisnao njegovuhiru.
samobi se od politikeoiekivaloda u njoj vladabezliina i eitava demokratska tehnika,kompliciranakakva vei jest,
bezimenasrednjamjera.Svatkomislida je po prirodiposve te5kofunkcionira,a upuiena na propitivanjepromjenljive
dostatnonadarenda moZepisatipoezijui bavitisepolitikom. biraikeiudi, poiiva na neodgovornim natezanjima, kompro-
Nu ipak, ni pri demokratskimizborima,unatoi naielu i m i s i m ak, o n s e n z u s i ml a ,b i l n i mi p o l o v i i n i mi m p r o v i z a c i j a -
postupku,konaini posljedakne odredujevecina glasova, ma. Demokracija se svasastojiod beskrajnih, samodostatnih
nego razlikaizmeduveiine i manjine,koja moZe iznositi procedurara, u kojimase ne donoseodgovorneodlukekakve
i samojedan postotak(51 % je takoderveiina),iak samo moZe donijeti samo pojedinac,opskrbljenovlastima,ali i
j e d a nj e d i n ig l a s !
duZno5iuda za svoje iine pod svojim vlastitimimenom,
Napokon,velikaseprijevara demokracije oiituje i u okolnosti a ne u ime bezimeneparlamentarne rulje, naciji poloZi
da u reZimimapredstavniike demokracije takoderne vlada raiun. Demokracijai jest upravo (i) procedura,doiim je
ni narodniti njegova vecina, nego vlada manjina, oligarhija politika- odluka.Demokratska se politikanajvecimdijelom
osamostaljenih, otudenih"narodnihpredstavnika", za koju bavi samomsobomumjestoda je zaokupljena dono5enjem
medutimnema nikakvihjamstavada bi moralabiti sposo- o d l u k a ,v l a d a n j e mn, a r o d n i md o b r o m .U d e m o k r a c i j io, d
bnija,bolja ili plenrenitija nego5tosu to druge,demokratski te metapolitike3s prava, djelotvorna, stvaralaika politika
nelegitimirane manjinena vlasti,poputaristokratskih elita." idejdi vizijAgotovouopcene dolazina red.Svese uglavnom
I u d e m o k r a c i j u
i ,n a t o i n j e z i n d
u u h u i z a k o n i m an, a koncu iscrpljujeu smrtnodosadnimformalnimrutinama,izborima,
se,makaru vidu kakvogpremijeraili kancelara, iznjedrineki kampanjama, kadrovskim smicalicanra i kriZaljkama, imeno-
istaknutipojedinackoji se, ako ba5 i ne izravnommiloScu vanjima,mandatinra, postotcima, besplodnompersonalnom
BoZiom,a ono okoli5no,logikomdemokratskih mehanizama gloZenju,klikaikimprepucavanjima i stranatkomnatezaniu,
i narodnepotrebe,stavikao voda na ielo svojeganaroda,da frakcionaSenju, aferama,ucjenama,izdajanra,razdorima,
bi u razumnodugomroku vodio njegoveposlovekakose to ostavkama...16
iinilo od kadaje svijetai vijeka.Problem,ipak,leZiu tome '{ Ona nepotrebno umnaia besmisleneparapolititke poslove, dto je uz ostalo iini i
da narodne moZeimati strahopoStovanja premavodi koji o daleko najskupljim medu politiikim ustrojima. Ne kojta, medutim, samo novaca,
n e g oj o i v i 5 ev r e m e n ai e n e r g i j e .
! Oligarhijske klike u reiimima parlamentarnih demokracija mogu biti i skrajnje Metapolitikom ovdje nazivam politiku koja je samoj sebi predn.reti svrha. Inaie
nepopularne, nenarodne,a utinci njihove vladavine pogubni i razorni. Preporuda rijei moie imati i slijedeia znaienja: (a) politiika n.retalizika,
istrazivanjemetafiziike
se primjerice promisliti koliko je dojuierainja vlast HDZ-a u Republici Hrvatskoj dimenzije politiikoga; (b) teokratskaislamskadrZava;(c) kulturna revolucijas desna
bila reprezentativnai koliko je bila omiljelija od one svoje prediasniceu Nezavisnoj uz suzdriavanjeod stranaike politike - u smislu francuskeNouvelle Droite.
DrZavi Hrvatskoj, koja nije bila legitimirana opiim pravom glasa,te tko uopie u Da se demokratska politika uistinu iscrpljuje u opisanom metapolitiikom bavljenju
ovih deset godina vlada u ovoj demokratskoj i viieumnoj Republici Hrvatskoj. samom sobom, rjetito govori spontana i nepromiSljena,te stoga iskrena izjava
Hrvatski narod, ili rnoida ipak jedna neslavnakoalicija vlastohlepnihi srebrohlepnih ameriikog predsjednikaClintona nakon itoje drugi put izabran na duinost:"Vrijeme
prolitera s tehnomenedZerima,starim udbaiima, raznoraznim vjeino-juieraSnjim je da politiku ostavimo postrani." Za njega politika se iscrpljuje u predizbornoj
nostalgiiarima te karijeristima, oportunistima i konformistima svih boja - i to kampanji! A u Americi predsjedniika predizborna kampanja, koja izazivlje prave
uz obilato asistiranje demokratski nelegitimiranih medija koji manipulativnim orgije metapolitike, zbiljski traje dvije godine, dakle polovicu (prvog) mandata. U
zahvatima proizvode javno mnijenje, kao i zdruienih centrala judeo-masonske to vrijeme ne mogu se donositi nikakve bitne i ozbiljne politiike odluke iz uvjerenja
internacionale,ameriikih agenatai bjelosvjetskihvagabunda.I to bi trebalabiti vlast ili dobro procijenjenog nacionalnog probitka, jer sve snage moraju biti usmjerene
hrvatskog naroda? ulagivanjubiraiima i podilaZenjunjihor.im predrasudama,zabludamai hirovima, ne
bi li se od njih izmolio dostatanbroj glasovapotrebnil-rza drugi ntandat.

2t6 217
 't
Demokracija, prenrarijeiimamudrogpredsjednika Republike
Estonije Lennarta Merija (koji u svojemu konzervativnom srcu
Modernademokraciia, zbog napuienostii sloZenosti suvre-
iuva prostorza tihi otpor duhom mu vremenanametnutoi menih druStava, posredovanjem predstavniikoga
odvija se
demokratskoj formuli),u stanjuje samo reagiratina kakav
tijelaparlamenta, koji okupljaljudepolitiekihstranaka, legi-
svrSeniiin, doiim ie u politicipotrebnoiz vlastitapoticaja t i m i r a n eg l a s o v i mS a t os u i h p r i k u p i l i z l a i u c is e g l a s o v a n j u
dfelovati, agirati.Zaro uobieajenizapadnjaiki politiiari, biraikogatijela. Demokracijas kojom imamo posla reZim
neodluinii u pravilune odvei sposobniza obavljanjesvoje j e p a r l a m e n t a r nki hl i k a ,u i i j e m s e a m b i j e n t uk r i s t a l i z i r a j u
cluZnosti("biraiko tiielo" ne odluiuje premasposobnosti- v l a d a j u i eo l i g a r h i j eP. a r l a m e nnti j es a m ov i s o k aS k o l ai s p r a -
ma!),notornone rjeSavaju probleme,nego"sjedena njima",
znogi neodgovornog brbljanja;on je i veleuiiliSte natezanja
c e k a i u cdi a z a s t a riel i d a s en a n e k im i s t e r i o z nnia i i n s a m io d i n a d g l a s a v a n jgan, j i l i h k o m p r o m i s al ,a b i l n i h ,p o l o v i i n i h
seberiieSe,ili pak samistvarajuproblemekojih bez niih ne improvizacija i posvemaSnje nemoci.Parlamentarna masane
bi ni bilo. jer
donosiodluke, uvijekodluiujesamo pojedinac.rs Umjesto
DanaSniapolitiekakastazapadnjaekih demokracijapruZa muZevneodluke neponovljivogpo.iedinca, dakle, ili pak
r u Z n us l i k u i n t e l e k t u a l noes r e d n i o s tni ,e p r i m j e r e n onga r c i - razumnogdogovoravecegbroja suboracana zajedniikom
s i z m a ,v u l g a r n ed e m a g o g i j ek,o r u p c i j ez, l o ( i n a ,o k u l t i z m a , cilju, umjestoorganskogsuglasjaovdje se dogadasamo
obscenostii homoseksualnosti. To je, opcenito gledano, mehaniiko zbrajanjeglasova.
jedna medunarodna klika bolesnoambicioznihskorojeviia U p a r l a m e n t ub, u d u c id a j e u n j e m uv e c a s k u p i n al j u d i ,
bez ikakvihvi5ihideala,bezideia,voljei osjeiajapripadnosti takoderje na djelu psihologijagomile. SvejednoSto je
svojim nacijama.Oni se pozivajuna narodnisuverenitet i
rijei o respektabilnom "narodnompredstavniStvu"; stvari
o p i e p r a v o g l a s a ,l i n e Z e l ei n i s u u s t a n j us v o jn a r o dp o v e s t i se,mutatismutandis,odvijaju jednako kao na trgu ili stadi-
i m o b i l i z i r a tAi .l i n a d r u g in a i i n n e m o g um u s l u Z i tii b i t i o d onu, prema onoj rimskoj senatoresboni viri, Senatusmala
koristi.SvoioimlakomsamozatajnoSiu posvjedoiujusamo
bestia.I parlamentarnu masuobiljeZavaosjeiaj priradnosti
svojuposvema5nju suviSnost' Stogace se na mjestokoje su
gomili,utopljenosti u nju uz odgovarajuci gubitakosobnosti:
o n i d r a g o v o l j n ios p r a z n i lui g n i j e z d i tl ia z n i p r o r o c i g u r u i , namjesto slobodnogaJa dolazi ropsko, konformistiiko
cinici", epikurejci,skepticii sofistidekadentne demokracije, (nipoSto zajedniiarsko!) Mi. I u parlamentarnoj masiopada
spremnida posvenedemokratskim stilom,koristeci beskrainu
sposobnost inteligentnog miSljenjai kritiinog rasudivanja;
snoSljivost permisivnog demokratskog duha za sve ono 5to
na povrSinuizbijajunezatomljene strasti, ru5ilaikii agresivni
iovieka vodi u propast,zagospodare mislima i djelima izva-
porivi,sklonostnekontroliranom prepuStanju agresijii panici.
r a n i hn a r o d aS t os u i h n . i i h o vi iz a b r a npi r e d v o d n i coi ,d r i i u i i Na koncu,kao posljedaktih du5evnihpokreta,rastupovo-
se misiiei odgovornosti, izdajniikiostavilina cjedilu. dljivost,sugestibilnost i pripravnostna opona5anje; nastaju
zaraznereakcijei velikaprijemiivostza jednostavne parole
rq
,-. Parlament je pravo mjesto onoga 3to Donoso Cortes i Carl Schmitt razotkrivaju
tr"*r* ."bt- latiniziranu, vulgariziranu verziju naziva Kiniike filozofijske6kole,
kao c/asediscutidora,klasu koja znade samo u beskraj voditi isprazne diskusije o
provodedi distinkciju'tiniinog" i "kiniikog'l kako to iini i Peter Sloterdijk u svojoj
predrnetimao kojima valja donositi odluke.
Kritik der 4,nischen Vcntunfi.

2t8 2r9
te spremnost bilo kom sluiajnomuzorui ad
na pokoravanje d j e l a t n o snti t i s u b i l e p r a v i ,a n e k m o ljie d i n ij a m a cs l o b o d A
hoc predvodniku.to
improviziranom u skupnomZivotuljudi. Stranke,partije,po svojojsu naravi
sukobljenidijelovi,partes,politiikogakorpusai one samim
Uostalomsu narodnizastupnici,ako se i ne ponaSajupo svojim suparniikimi natjecateljskim postojanjenrizravno
pravilimamasovne psihologije ,bez obzirana svojpo5tovani i
ugroZavajunacionalnojedinstvo.Hobbesje vjerovaoda
povlaSteni statussvefihkravazaSticenih zastupnitkim imuni-
stranaikamnostvenost moradovestigradanskom ratu,a proti-
tetomi natovarenih delegiranim im narodnimsuverenitetom,
v n i c ip o l i t i e k i h
s t r a n a kbai l i s u i d a n a so p i e s l a v l j e ndiu h o v n i
zapravo,iim se oslobodenaslagademokratske mitologijei
oci demokracijei liberalizma,pluralizmai agnosticizma,
mistifikacije, tek sluiajno izabrana,zbrda-zdola pokupljena
Locke,Hume,Mill i Rousseau. Trijeznipromatraiioduvijek
stvorenjakoja s narodom,njegovim probitkom i dobrom u su u strankama vidjeliveliku pogibelj,podrr.rijenesputanog
pravilunemajuba5niteg zajedrriikog. Ako u parlamentu ne rascvatasebienihstrastikoje vode razdoru.
dominiraiaka stranaikafrakcija, neplo se svaki ias po volji
mogu ruSitiparlamentarne veiine, tad je zajamienpolitiiki U demokraciji,strankesu te koje predstavljaju kljuini iim-
kaos u kakvomie desetlieiima bila - a uglavnomi ostala benik vlastite stvarnoobna5ajuprerogative politiike moci
d jo k o n i a ot e k 1 9 5 8g e n e r adl e
I t a l i l a i, k o j i j e u F r a n c u s k o umjestonaroda,ove ili one vecine,i umjestozamiSljenog
Caulle, slijedeii poziv da se vrati na vlast kao spasitelj narodnogpredstavni5tva. Politiikestranke, medutim,u svojoj
Naciie.a" ukupnostinisu reprezentativne: one ne pokrivajupotpuni
spektarpostojeiihideja,strujanjai politiekihpotreba.Neke
S t r a n kien j i h o v ei d e o l o g i j ea,n en a r o di n j e g o v i z b i l j ssktia l i 5 i , su, restriktivnim zakonima,kao "ekstremne" iesto unaprijed
temeljsu parlamenta. Danassu,nakonslomajednopartijskog iskljuieneiz natjecanj?u,, a one koje preostajuuglavnom
komunistiikog poretka,vi5enegoikadastrankepostalezaSti- su medusobnosliine, blijede,nisu domi5ljate, jedinstvene,
tnim znakomslobodei nezaobilazivim sastojkom politiekog tvoritel.iske. Njihovu opcenitu dosadnosti neprivlaiivost
sviieta.Stranke,medutim, nisu oduvijek pratile politiekr, n a d m a S ujjoeSs a m ou b i t a i n an a m e t l j i v o ns jt i h o v i ho s r e d n l i h
Vei jedan od otaca (uz Scipia Sighelea)psihologije mase,GustaveLe Bon, govori u i m l a k i hp r e d v o d n i k a .
svojoj klasiinoj raspraviLa Psychologie ( 1895)o parlamentarnimgomilama,
desforl/es
i s cbzirom na njih ukazuje na prevladavanjeemocionalnosti, razdrailjivosti i Ali ni pojedinainemedupolitiikimstrankama ne noseu sebi
sugestibilnostite pokoravanjanajieiie neinteligentnomvodi. Usp.hrvatski prijevod:
ne5toobvezujucei nuZnobez iega ne bismo mogli opstatii
Psihologijagorrilrr,Globus etc., Zagreb 1989,str. 173-187.- Mora se, medutim, cum
grano salis uzeti ovaj parlamentarni psiholoiki nauk kada je u pitanju Hrvatski 5to bi opravdavalostrogosti patospluralisticke
frazeologije.
Driavni Sabor.U niemu je, naime, najie3ceipak premalo nazotnika a da bi mogli Strankanastajesluiajno,moglaje i ne biti, moglaje biti '
saainiti pravu masu.
Zagovornici parlamenta skloni su ovu klimavu i viSestruko upitnu instituciju
neka druga,drugaiija.Kao Sto nekom neumoljivomnuZ-
gotovo divinizirati, beskrajno mu preuveliiavajuii ulogu. O britanskom parlamentu no5cune nastaju,tako strankeni u parlamente ne ulazepo
- premda ni on nikada nije bio svemoian, a joi manje idealan - kola stara doskoiica
rr
da on ne moZejedino - pretvoriti muikarca u ienu, ali da ni pritom nije ograniien Izborni pragovi' uostalom, onemoguiuju nralim strankama ulazak u parlamente
pravnim razlozima.Vlado Gotovac,veliki mag l.rrvatskogparlamentarizma,izvoljeo Buduii da se oiekuje kako one ne ie usp.fetiprijeii propisani minin.ralni postotak
je (u jednoj debati na Hrvatskoj Televiziji 28. II 1995) ustvrditi kako je "parlament glasova, biratko se tijelo za njih i ne odluiuje. Na taj naiin, posve nesuglasno
jedno od mjesta gdje se stvara slobodil Nasuprot ovoj naivnoj iluziji tipiinoj temeljima demokratske ideologije, prema principu self fulfilling propl.recy,male
za liberalni pozitivizam, sloboda se ne stvara u ljudskom svijetu, a najmanje u stranke,koliko god moZda dobri i spasonosnibili njihovi programi, ostatu male i ne
parlamentima.Ona je entitet nebeskogareda. dobivaju pravo na razmjerni broj svojih zastupnika.

220 221
krutoj neminovnosti svojeporuke,poslanja,ili vrijednoSiu odgovorna,nezavisnapolitikadugoroinihciljeva naprosto
stranaikihprograma. Da bi strankadobilazastupnike, manje nezamisliva.a2
ce joj biti od pomoii zdravanaiela,mudreideje,ili utemelje-
ne,ostvarive vizije,a mnogovi5elaZnaobeianja,prikrivanje Demokracija, koja se nekocsveianoi uzviSenopredstavila
stvarnihnakana,medijskamanipulacija, Sarmi telegeniinost kao vlast od naroda,po narodu i za narod,poniZavataj
n j e z i n i hp r v a k a n
, o v a c ,p r i k l a d n i z b o r n iz a k o ni u s p j e S n o narod do razine biraikoga mesa, glasaike marve u igri
falsificiraniizborni rezultati.A onaj penzum himbenosti, nadjaiavanjakrvoloinih politiekih stranaka.ar Biraiki ie
neiskrenosti i prijetvornosti koji ne ispuneu predizbornoj korpusne5tohomogeno, ali ne i organski povezano;amorfno,
kampanji,rradoknadit ce lako kad jednom pobjedonosno neindividualizirap nod, loZno m a n i p u l a c i .pi ia, t a k oi z n i m n o
ukoraiajuu parlament: izdajamakoalicijskih partneraili pak i razumnoj,poStenoj promiibi.+1 On samje pak nerazuman,
slijepomodanoScukoju im iskazu.ju: oba puta bez mnogo statistiikic.ielovit,
oslobodensvakesadrzineosim atomizira-
obzirapremaistinii pravdii s utolikoviSepoStovanja za svoje nogaritmetiikijednakogpravana glas.Birai u dubljemsmi_
uskestranaikeinterese. slu nije slobodan, jer on nematoine i relevantne informaciie
- osim reklamnevarke- niti mu je omogucen
svjesniuvid u
Dosljednosvojoj partikularistiekoj naravi, strankei nisu alternative medukojimanru je birati.on daklene glasujeiz
odvei zaokupljenesastavljanjem stvarnihc.ielovitih progra- uvjerenja, negopo nametnutim, upravoizlolenim,zateienim
ma kao nacrtaza rjeSavanje svih kljuenihpitanjanarodnoga shematskim modelima,sukladnoonomeza Stooiekujeda se
Zivotas kojimabi se imalepravoobraiatiiitavu narodu.One smatra" dobrim","naprednim",,,spasonosnim,,.
se u praviluspecijaliziraju za pojedineiz cjelineistrgnute
problenrei nagovarajuistrgnutesegmentenarodnogabica, S drugestrane,on glasujepremakrivoshvacenim uskim,oso_
slojeveili klase,interesneskupine,svoju "biraiku bazu". bnim interesima,blazenonezainteresiran za opienitiprobitak
Na taj se naiin one preSutnomire s iinjenicom da ce biti nacionalnecjeline.Ta partikLrla
rizacijabiraikoginteresaposve
zanimljivetek dok trajekonjunktura odabraneproblematike, korespondiraspecijaliziranosti
stranakaza odrecrena ogranie-
te da je unaprijedisprogramirano njihovo svrgavanje iim " Sustav stranaikoga pluralizma, uza sve ostaro, vladavina
ie smrtne tlosrrde koia
kakvodrugopitanje,kojim se one ne bave,zadobijeprven- svemu oduzima identitet,konture, dostojanstvo,ozbiljnost,vrijednost, teiinu,
rang.
" Demokracija u ritualu "slobodnih izbora" vidi svetinju nad svetiniama.u
stvo.To je protuslovlje ugradenou bit demokratske stranke: s njinra, sve ostalo je blijedo i bijedno, nisko i natraino. To je na potresan
usporeib,
naiin
s jedne strane,ona bi rado ostalavjeino na vlasti,s druge, i z r a z i o p r e d s j e d n i kT a j v a n ap r i g o d o n r p r v i h p i r r l a n r e n t a r n i hi z b o r a
u toi zenrrii.
o'o j e p r v i p u t u 5 0 0 0 g o d i n a d a s e u K i n i p r o v o d e s l o b o d n i d e n r o k r a r s i ii z b o ; i
vei svojimparcijalninr nastupom pristajena smjenjivanje iim - uskliknuo je tom zgodom Lee Teng-hui.
Ako je to takvo epohalno postignuce da
n e k i d r u g i p a r c i j a l nni a s t u pp o s t a n ez a n i m l j i v i j iN
. apokon, ga se mora istaknuti nasuprotiitavoj prijainjoj povijesti,kao vrhunac
ii.uigloaisnjeg
strankeionakone pobjedujuprogramima, negotrikovimai usuda kineske nacije,kako li su onda niitetni bili ti dugi mileniji! - S drule
strane,
ukoliko izborna lutrija ne ispadne prema oiekivanjinra, demokraciia
laZnimpredstavljanjem svojihprvaka.One ne dospijevaju na ponistiti. vidjeli smo poietkom 2000 kako je austriski predsjednik,pod pritiskom
ie rnoie i

vlastpo mjeri sposobnosti, politiekepametii domoljubnog judeokratske internacionale,ali i vlastitog "antifiiistiiiog"-u.ierenya,

na jedvite
jade pristao staviti svoj.potpis pod novu vladu,
poleta,nego najrazlieitijim sustavima stranaikihkljuieva i ler se driki narod usudio birati
desniiarsku stranku FPo, dto je uainilo neizbjezivim imenovanie nekoliko
desnih
kvota, kompromisnihkoalicijai kondominija,patronaZai ministJra.
*
nagodbi.Stranke nisuzatoda trajnosluZenarodu,negoda Sto Kada iovjek jednonr pojmi koliko su bezobzirno i nesavjesnosvekoliki gospo<Jari
manipulirali hrvatskim narodom, postaje mu jasno da ga konaino
ie5ie jednadrugusvrgavaju. Stogaje u reZimupartitokracije izmanipulirati na njegovu r4astitukorist.
ledn-on,treba

222
223
ena "rjesenja"ili posebne,izdvojenesegmente biraikebaze. Demokratskapolitika ne moze osvojitiglasovepotrebneza
Clasujese ponajmanjeza programe,vizije i ideje,pa i ako ih dolazakna vlastakooportunistiikine izdaona uvjerenja koja
doistaima, ako i jesu poSterri Liinostiprivlaie
i realistiini.as moZdadoistaima,ako se ne pokoriukusuiskvarene biraike
lakie, ali one lak5estvarajui laZandojam o sebi.Clasaiki populacije. Onaj koji nijeovisano glasovima, koji se ne mora
su motividosadaSnja djelakandidata, koja se u pravilukrivo ulagivatipukuda bi pobijediona izborima,kogase ne moze
i nepravednoprocjenjuju,razli(ite predrasudei oiitovana ucjenjivatiobeiavanjemili uskracivanjem izbornepotpore,
spremnost izbornihkandidatada tim predrasudama povladuju, u stanjuje vladatisuverenije, pravednijei po5tenije, negoli
da im se ulaguju,pa makarone znaiile zloiin (kaou pitanju demokratski politiearoslonjenna demoskopska isirazivJnla
abortusa);unaprijedstvorenistavoviu spektrulijevo-desno, puikoga raspoloZenja. Umjestoda nastojiuvjeriti pouleren
inozemniuzori,obiteljska tradicija,
tudesugestije,reklakazala, mu narod u ispravnost, potrebitosti probitainostsvojih pre_
osobnakorist i sl. Sve utjeie na biraia, nu najrjedega na doebi,sto bi jedinobiro primjerenodostojanstvu poritiikoga
sveiani blagdanpodjeleglasovaprosvijetlikakva benigna poziva, on naruiuje od demoskopada ga ito je ,ogui"
politiekamudrosti odgovorna svijesto nacionalnom interesu. potankijei podrobnijeizvijestio trenutaenom stanjubiraekih
A ako seto iak i dogodi,moratie najvjerojatnije zakljuiitida hirova,kako bi se njima prilagodioi podilazeiirulji dospio
nemakomudatisvojglas! na vlast.rT
Napokon, glasuje se ishitreno,od sluiaja do sluiaja, U posljednjihnekolikodesetrjeia,popririino su dosadiri
nestalnoi hirovito.Temeljemposveirelevantnih,
marginalnih demokratski izborni circenses.Sveje manjegradanapripra_
pojedinosti, procjena
uvi.jeknovih maglovitih,bestemeljnih vno preuzetina se iasnu ulogubiraia i ritualnose podloZiti
ili tumaienjanekogspecifiinoginteresa,politiekise stavu glasaikojproceduri.Demokratske drZavebirjezevidni porast
biraia mijenjadoslovceiz danau dan. Kolikogod samepo izborneapstinencije. U Sjedinjenim DrZavama vei je notor_
sebinepouzdane, predizl:orne
anketeo nestalnoj
milostikan- no da na predsjedniikimizborimasudjelujedaleko manji
didatAkod biraikemaseuvjerljivosvjedoieo toj okolnosti."' broj poloviceupisanihbiraia. U ZapadnojEuropitaj je
.od
trend takoderu porastu.Sto navodi gradaneda gube volju
Zato radikalna desnicr, koja u pravilu ima odgovoran,cjelovit i realistiian program
opienarodnog probitka, teiko moie pod normalnim okolnostima osvojiti vecinu na
ispunjavatisvojuplemenituduznost? To da su protivnistranii
den.rokratskimizborima. Osinl toga, u mirnim vremenima ona je u nepovoljnijem kojaima izgledeosvojitivlast,a drugeim nisudostatno zani-
poloiaju jer takva vremena idu na ruku umjerenjaitvu. Kada se pak jednom, najieiie
mljivomalternativom? lli oiekuju da ie priZeljkivani rezultat
u trenutku velike krize, redovitim ili drugim putom nade na vlasti, ona ie smoci
naiina da narod uvjeri i osvoji, da ga obnovi, "zavede"i povede, te pritom dobije bit poluien i bez njihovasudjelovanja? ili su mozdastari,
njegov plebiscitarni pristanak. Nu tada vec progovara dublje nacionalno biie, toto bolesni,umorni?lli se ne ZeleponiZavati kao bezimenidjerii
cclo razliiito od raiiovjeiene rulje iekalaca u repu pred izbornim urnama. - Gdje je
demokratski"suveren"?Eno ga,skrio se iza glasaike kutije! - ruga se Carl Schmitt.
mesnatebiraike mase,jer im je vei dobranodozrogidira
samademokracijakao model,ustroj,poredak,kao ideoiogija
U sveganekoliko dana, prenra tin.r istraiivan.fima,potpuni marginalac Stipe Mesic,
zaboravljenibivii politiiar, koji iak nije uspio prijeii prag potreban za saborskog
zastupnika,postaoje apsolutni favorit predsjedniikih izboral Zar se od ponedjeljka
i praksa,kao demagoSka manipulacija, oliniala Sarena lai? l
do petka uspio toliko promijeniti nabolje?Arhetipskaje slikabiraikoga tijela i njegove
neubrojivosti sadriana u poznatom jeruzalemskom padu od onoga plebiscitarnogi
uzviSenoghosianna(spasinas,pomozi nam!) do straviinog plebejsko-ohlokratskog
l: Treba nam demografije a ne demokracUe; demagogije, a ne demoskopije!
raspnitega!

114
225
 Y

Demokracijarado tvrdi da ona nema neprijatelja, samo Demokracijana taj naiin, unatoi progla5avanju sveopce
protivnika. Ona,medutim,poputbogaJanusa ima i drugolice. slobodei snoSljivosti,zavodi kruti, konformisticki regiment
Kolikoje s jednestraneotvorena,neodredena i nedogmatska, te stvaraozraijeograniienjaslobodnog miSljenja i odgovara_
blaga,mlakaiosrednja, pluralistiika,
tolerantnai "sinrpatiina", juieg prisilnogproizvodenja demokratskih tipovapona5anja
ona po svojimuvjerenjima, ali i u stvarnojpolitiekojpraksi, u svakojoblasti:gospodarskoj kao i politiikoj;iudorednoj,
mora biti doZivljenakao demokraturaas: demokratska diktatu- uljudbenojili crkveno-religijskoj. Demokracijaod nas ulti-
ra, tiranija,totalitarizam(terminustechnicusStosu ga liberalni mativnozahtijevada budemouvjereniu relativnost istines
,
demokratirezerviralisamoza svojekomurristiikei fa5isticke da budemoborbeniagnosticii gorljiviskeptici,a navlastito
"protivnike"!). lmatomuviSerazloga. Ponajprijeje demokracija oiekuje da dopu5tamouniverzalnudopustivost.U demo-
vladavina veiine,tiranijavecine.Ona,pod utjecajern liberalne kraci.iizabranjenoje jedino biti sklon zabranama,strogim
kritikei u danasuobieajenoj simbiozis liberalizmom, moZe kaznamaza velikezloiine, dovoditiu pitanjedemokratski
osigurati i odredene ventileza potrebemanjinskih skupina,ali terorizamobmane i lali. Teror demokratskeideologijei
kao demokracija i ukolikoje demokracija, ona stojii padana dogmatiketotalnoproZimaiitav ljudskiZivot i svijet,nitko
neoborivom mituveiinskekomande.'" mu se i nigdjene moZeoduprijetiako Zeli izbjeciostracizam,
Kaovladavinaveiine, demokracija se u elitnimoazamaper- progonstvo. Prognanik, dodu5e,ne mora van iz domovine,
cipira na naeindiktatasrednjemjere,osrednjosti i prosjeka. kao u starojdemokratskojAteni, ne mora moZdani u poli-
Jednakostkoju ona propovijeda jest jer
prisilna, se moZe tiiku ludnicukao u Sovjetskom Savezui TitovojJugoslaviji
provoditisamo nijekanjemljudskenaravii stvarnerazliei- (aliAmerikaje EzruPoundaipakstrpalau umobolnicuzbog
tosti ljudskihmoci i htijenja.Provodeciopie izravnavanje, njegovihsimpatijaza Mussolinija!), nu zato mora nestatiiz
demokracijase brine da i demokratskopravovjerjesviju javnogaZivota.52 Tko se jednomusudioposumnjatiu naiela
njezinihpodanikabudejednakorevno.Ona razvijaosebujni demokratskoga pravovjerja,taj nije tek obieni ,,protivnik,,,
on
fanatizamusmjerenprotiv svih "ekstrema", i "radikalnosti", je neprijatelj,
paie iudovi5te,moralnanakazakojojseporiie
te nasuprotnjima podupiresve vrsteumjerenjaStva u misli, i elementarno svojstvoljudskosti.'r
rijeii i djelu i zavodirepresivnemjereprotivkrSiteljA malo- Berdajevduboko uvida kako demokracija moie biti tolerantna sanlo zatojer joj nue
gradanske politiikepristojnosti.
Demokratska je drzavajedno stalo do istine.A istina je, dodajmo, neusporedivoviia vrednota od snoiliivosii.
Medu izvorne izume demokratske tiranije osrednjosti spcda i zloglnsni institut
jedinstvenopopriStemahnitanjarazularenihuntjerenjacina,
ostracizma, glasovanja u atenskoj narodnoj skupitini za desetgodiinyi izgon
oni su zapravozbiljskedemokratske "elite"'u. potenci.ialnih tirana. Glasovalo se ispisivanjem irtvina imena na zemljaiim
cri.jepicima(crijepii = oorpcrcov). - U suvremenoj demokraciji pak, za neposluije
Pod ovom novotvorinom razumijenr diktatorsku dimenziju samog demokratskog spram njezina zakonao political correctnessstoje na raspolaganjui kaznestroiije od
ustroja, a ne mo2ebitno proZimanje tobo2e slobodarskeden.rokracijenjoj straninr ostracizma.U vodeiinr europskim demokracijama moie se, zbog argumentiranog,
natruhama diktature,kako se to ponekad shvaia. znanstveno utemeljenog nijekanja navodnog broja Zidova stradalih u II svj. ratu
Ova se tiranija osjeia u svim vidovima Zivota,dak ispunja i svakida3njicu,3to je iini (prema zakonu 3to ga' po imenu tvorca, njemaikog Zidovskog vode,
nazivam /e-t
osobito nepodnoiljivom. Mijeia se u ljudske navike i stilove ponaiarrja,propisuje Bubls),"zaraditi" i do pet godina boravka u tamnici. U svakom sluiaiu moie se
naiin (raz)govora,mjeri dopuiteni ton u javnoj polemici. raiunati s uniitenjem egzistencije,ili gubitkom zaposlenja,ito se nedavno zboq
Njihovi predstavnici - ako mi je dopuitena poneSto frivolna metafbra - nalik su "revizionistiikih" tezadogodilo jednom profesoru u demokratskoj poljskoj.
polumrtvim muhama, koje su, kako je poznato, najdosadnije i najnametljivi.fe.To il
Totalitarnu narav demokracije,diktaturu demokratskeosrednjosti,istaknuli su, na
je prava slika demokratskogterora, samo 5to su demo-teroristi ipak opasniji negoli svoj naiin, i mislioci kao Tocqueville,Nietzscheili Karl Mannheim. u svojoj slavnoj
onemoiale muhe. knjizi La dinocratie en AntiriLlue (1, II, r835), Tocquevillese pita ito oiekuiemo od

226 227
Shvacenau cijelostisvojih nemilih zna(aiki,demokracija, onal<okao Sto drZavniokvir obuhvaia posebnestranaike
o v a l j e n ai d r Z a n az a n a j s a v r 5 e noi jbi l i k
t o l i k o n e u m j e r e nh usmjeridbekoje se u njegamogu uklopiti.Jer, u sintagmi
politiike vladavinei trijumf narodnogasamovlada,nadaje "f iberalnademokracija",liberalizamne oznaiava tek jedan
namse malonekao neStonajgore5tose narodumoglodogo- moguii stranaikistav,negoopienitu,strukturalnu znaiajku
diti, sto se mogloizumitiprotivnaroda,njegovaveliianstva drZave.DrZavaje liberalnai onda ako su u njoj na vlasti
i njegovaprobitka.Ona je neuspjelautopija,realniteror, socijalnaili kr5ianskademokracija,jer i one su posvojile
otudenjepolitikeod narodai naroda od politike.Ona sva neketemeljnezasadeliberalnepolitike,premdase na njih u
poiiva na dvojbenojmitologiji naroda,fanatitnomkultu svojojideologijine morajuizriiito pozivati.
veiine i diktaturipartijskih oligarhija. Narodi demokracija ne Ovakvazbiljskasimbiozaliberalizmai demokracije,med-
obitavajuna istommjestu.Jedininaiin na koji sedemokracija u t i m ,i d e n a r u k u p r e v i d a n j un j i h o v i hp o v i j e s n i h
i naielnih
obraia naroduiestbezoino i niskoulagivanje njezinihprota- razlika.Klasitni je liberalizam,naime,premdazajednos
gonistanarodnojnaklonosti. Sa stajali5ta istinskog poStovanja demokracijomkorijeni u prosvjetiteljskom racionalizmui
narodakao BoZjegstvorenjanije se sluiajno demokraciju masonskoj francuskojrevoluciji,nastaokao stanovitakore-
znalooznaiavatidemonskom, vidlelou njoj vladavinukneza ktura revolucionarne demokracijei napor da demokratsko
ovogasvijeta,sotonokraciiu, " demon-kraciju".s' Sliino svoje- natelo vecinebude ispravljeno i dopunjenoliberalnimnai-
mu modernomsubratukomunizmu,stvarnaje demokracija e l o m m a n j i n s k i ihi n d i v i d u a l n ishl o b o d a . l z v o r nj e
o, u d j e l u
optereienaiznimnimmanjkavostima, a idealnaje, iak i ako osnivaia liberalizmaJohna StuartaMilla Essayon Liberty
-
bi i bila ne5tovriiedno, neostvariva. (1859),prisutani aristokratski sastojakprotimbejednakom
pravuglasai za5titepojedincaod veiinsketiranije.iinjenica
ipakjestda su danasdemokracija i liberalizamnerazdvojivo
K r o zi i t a v uo v u k n j i g u . ; ; s e r a b is i n t a g m"al i b e r a l n a srasli",pa je u opienitojraiilambi demokracije mjestoi za
demokracija" .Io seiini kakobi se jednoznaino odrediopar- n e k o l i k o p i i h n a p o m e noa l i b e r a l i z m u .
famentarni tip demokraciie za razlikuod izravnei organsko-
Kakogod ga procjenjivala, smatralaga blagotvornim ili pak
plebiscitarne demokracije. Jer,parlamentarna demokracija, u
pogubnim,uobieajena svijestvidi u liberalizmuideologijui
obliku koji se vei desetljeiimaprovodiu sustavima zapadne
praksuslobode.To je velikazabluda.Dana5njiliberalizam
politike,jest ujedno i liberalna.Ta liberalnademokracija
namijenio je svoju slobodoljubivusnoSljivostiskljuiivo
obuhvaia, primjerice,socijalnu i krSianskudemokraciju
liberalima:ta je sno5ljivost
selektivna, pa stogau odnosuna
dru3tva i politike, kakvog iovjeka hoiemo, s kojom vrstom duha. Dajemo li prednost iskljuienetotalitarna
i tiranska.Liberalizam uopie ne donosi
materijalnom blagostanju, banalnoj racionalnosti, nriroljubivim krepostima, a iovjeku slobodu.Slobodaje kategorijanebeskog, metafizi-
odbacujemo vrednote genija i junaka, velika djela, viii iivotni stil, prolinjene
ss Vrlo pregledno i precizno na razlike
umjetnosti, uzvi$enupolitiku, - onda nam valja stvoriti druitvo sveopie jednakosti r demokracije i liberalizma upozorio je talijanski
z a v e s tdi e n r o k r a t s k uv l a d c v i n u . pozitivistiiki lilozof politike Norberto Bobbio. Usp. hrvatski prijevod njegove knjige
5{ U svojemu kasnom obliku na Zapadu, demokraciji bi ponajbolje pristajao ePitet posveiene tom problemu: Liberalizam i demokracija, Novi Liber, Zagreb 19921.
oca hrvatskoga nacionalizmaAnte Starieviia - pornokracija - zavrijeden ne samo Bobbio pokazuje kako liberalizam i demokracija predstavljajurazliiite putove, ali
raiirenodiu vizualne i verbalne pornografije svih vrsta, nego i opienito nakaznom, su medusobno kompatibilni. "Dapa6e, valja reii da je postepeno doilo do takve
pokvarenom, bludnom (to nopveiov=bordel, bludili3te) naravi svojih pojavnih meduovisnosti(...) da danasvi5e nisu zamislivenedemokratskeliberalnedrZave,niti
oblika. demokratskedrZavekoie ne bi bile i liberalne."L. c., str.45-46.

228 229
 lice
ikog reda,doiim politiekiustrojimogu samomijen.iati bi namdo danasunistioi klimu i planetZemlju,rijeinu nam
njezinenegacije. mreZupretvoriou kanalizaciju,
atmosferu u plinskukomoru,
naSbogodaniZivotniprostoru socijal-darvinistiikudZunglu
Liberalna je po5ast, medutim,viSestruko obuzelazapadnisvi- preZivljavanja
onih najgorihi zatrovanosmetliStena kojemu
jet. Liberalizam ie politika odredene stranke, on je temeljno ce se pokopatibuduii naraStaji.
naielo zapadnihustavai sustava, napokon, on je ideoloSko
uvjerenjekoje je u naSevrijemeizraslou skup neupitnihi Dio svogazavodniikoguiinka liberalizamdugujepropovi-
joS
n e d o d i r l j i v i dh o g m i .D o k j e u X I X s t o l . i e clui b e r a l i z a m jedanjuslabedrZave,iije ovlastiograniiavajuustavi zakoni
bio izrazotporaprotivnivelirajuce masovne demokracije, te ("pravnadrLava"- a Stoje s pravednom?), podjelavlasti,
je, kao i masonerija koja ga je izrodila,u to vrijeme,u duhu oslobadanjedruStvovnesfere ispod drZavnepaske,5iroke
francuske revolucije, zastupaoi pravanacijaprotivtadaSnjeg slobodeza posluSne pojedincekao i za skupine,stranke,
konzervativnogkrSianskoguniverzalizma,u naSem su interesneklike.Ali grije5noj,
paloj,iskvarenoj ljudskojnaravi
se stoljeiu stvari stubokom izmijenile.Liberalnaljevica primjerenaje samojaka, stegovnadrZava,kako bi zauzdala
p r i k l o n i l as e k o z m o p o l i t i z m ua, n a c i o n a l i s t i i ksiu p o k r e t i njezine mane i poroke.Anarho-liberalno bezdrZavljene
sadabili mogucisamopod okriljemkonzervativne desnice.56 potiie ljudsku dobrotu, nego predstavlja izazov prvoj
Liberalizam, vei otprijeanarhoidno protivandrZavi,danasse razbojniikojbandi,nukajuiije da posegneza vla5iu.Slaba
o k o m i oi n a n a c i i ui n a c i o n a l ndur Z a v u . liberalnadrlavanajboljije put - prekokaosa- u tiraniju.
U svojemuizvoriStu liberalizamje ekonomska doktrina,eko- Poputdemokracije, moderniliberalizamkoriieniu renesan-
nomija,ekonomizam,materijalizam, pozitivizam, zakonito snomhumanizmu,teorijamaprirodnogaprava,Reformaciji,
dijeteanglosaksonske Zudnjeza pukomkori5iu57,
povrSnosti, Prosvjetiteljstvu, Revoluciji, racionalizmu i masonskim
mitologijeonogalaissezfaire,laissezpasser: nekasvatkoiini lolama. Poput anarhizmapak, liberalizamodbacujeza
Stogod mu drago,nekasveteie svojim tijekom,bez ikakva pojedincasvaki nadosobnikriteriji normu,uZasavaju ga i
nadzora,i tako ie svimabiti dobro.Slobodnogospodarstvo, Crkvai Driava,autoriteti rang.NamjestoBoga,liberalizam
slobodnatrgovina,otvoreno,svjetskotrZiste- trZiSte je Bog! postavljakukavnuljudskuindividuu,izravnouklopljenuu
Natjeiimoseu gospodarstvu, u politici,u idejama,a spontani kozmopolitsku zajednicu"iovjeianstva".Za organskiizrasle
ie procesvei izdvojitii ozakonitiono "najbolje"! nacijekao posrednike izmeduljudskihatomai nebuloznoga
iovjeianskogasveiovje5tva, liberalizamu na5emustolieiu
Liberalizamse zarana iskazao kao bezduSni,bezoini,
profita,koji n e m av i S es l u h at.*
beskrupulozni,sebiinifanatizamglavniiarskoga
je vjerovaoda divlja poZudasamasebenajboljeregulira,da Kakopojedincakantovskishvaiakaosvojzakon(auroqv6trrog,
to Netko bi se mogao naii ponukan i za drugi sastoiak klasiinog liberalizma, za autonomija!), liberalizamga izruiuje vlastitojizgubljenosti,
kapitalizam, ustvrditi kako je i on, Poput nacionalizma,preiao put od (liberalne) izmiie mu tlo pod nogama,podrezujemu korijenje.NiSta
ljevice do (konzervativne)desnice.Ova usporedba,ipak, poput mnogih 6epa.Nacija
i nacionalizam stariji su od liberalne ideologije,pa su i nadiivjeli njezin zaokret
ivrsto,ni5taizvjesnoi pouzdano- sveje dvojbeno,relativno,
kozmopolitizmu. A kapitalizam ni danasnije idealom uistinu desno-konzervativnih 58 Ako netko u naie vrijeme, poput
drZavnog poglavara Koruike lorga Haidera, nastoji
pokreta, koji odbacuju liberalno laissez-faire-gospodarstvo. po uzoru na liberale XIX stolje6a njegovati nacional-liberalne nazore, takvoga
" Otac liberalizma J.St. Mill uiedno je, uz JeremyaBenthama,i osnivai utilitaristiike izbacuju iz Liberalne internacionale.
etike.

230 231
dopuSteno. Ni5tasigurnone znamo,budimo zato snoSljivi u pitanje.60Prvosvecen ici demokratskoga terora,propovjed nic i
spramsvegapoputantiikih skeptika, vodimo beskrajnidija- liberalnog totalitarizma,inkvizitori"ljudskihprava/',njeZnomi
log bez nadeu istinu,zagovara)mo sloboduza griieh,zahir, licemjernomdiktaturom,koja ne dopu5taodstupanjei otklon,
za besmisao, koja s pravomslobodomduha nema nikakve iznimkei neslaganja, vlastitouvjerenje, prkosslobodnemisli
veze.)er, sloboda je u svojojbiti transcendencija.
Ono pak - veii su neprijatelji
duhanegosvi zdruZenifa5istii komunisti
za Stoagitirajuliberalnifundamentalisti je
karikatura slobode, protiv kojih liberalni kozmopolisza ljubav iovjeka vodi
podmetanje ropstvana njezinomjesto.se svoj svetikriZarskirat.Jer,doiim .ieprije predstavljalo grijeh
govoritiprotivsluZbeneideologizirane "istine",sadaje, pod
I za liberalizamvrifediono Stoje Nikolaj Berdajevpripisao
vladavinomliberalnogarelima "slobode",postalozabranjeno
d e m o k r a c i jsi :n o S l j ijve , j e r m u n i j e s t a l od o i s t i n eL. i b e r a l e ,
govoritiistinu,buduii da ona vrijedaagnostike, te je se zato
n a d o d a j m on, e z a n i m am i s l i t ii s t i n i t o n , e g o( s m j e t m i isliti)
nije ni izdaleka
progoniu sferu"politiekenekorektnosti" i ',govoramrlnje,'.
drugaCije. S drugestrane,liberalna tolerancija
tako dalekoseZna kakvombi je liberalizamhtio predstaviti. Za razliku od susjedaSrba, kod kojih je u XIX stoljeiu
Liberalnaje tolerancijaselektivna. A od Marcuseapotjeie djelovalajednatipiino liberalnastranka(s vodomJovanom
rijei o "represivnoj toleranciji".Takvatolerancija tek obdrZ- Risticemi u uobiiajenomduhu velesrpskoga miniimperija-
ava status quo i opstojeie odnoiaje moii. Upravo je takve lizma,zajedniikogasvim srpskimstrankama) - u hrvatskoj
naravi tolerancijaSto je promiie liberalni establishment. p o l i t i c in i j e b i l o n e k es p o m e n av r i j e d n el i b e r a l r rter a d i c i j e . 6 l
Za liberale,sve 5to se usudi i pedalj odstupitiod njihove U RepubliciHrvatskojnastalaje liberalnastrankatek 1989,
norme,predstavlja ekstremistieki, radikalistieki otpad,za koji koristeiiozraejeslomakomunistiikog monopola,povezanog
liberalnasnoSljivost ima na raspolaganju jo5 samozabrane s opienitom teZnjomnarodaslobodi.Nazvalase ,,socijal-
i globe,progonei robije,ostracizmei ekskomunikacije. L liberalnom"jer je prevladalomi5ljenjeda ie s tim prefiksom
liberalizmusveje dopuSteno, osimstavakojim se to dovodi lakSeproii u joSuvijek"socijalistiikoj" Jugoslaviji i u okviru
U ovom sklopu navodi se poznati "paradoks tolerancije" kako ga je formulirao
Zidovsko-austrijsko-britanskiliberalni i neopozitivistiiki mislilac Sir Karl popper, i
5o
iedan od Sedmorice mudraca iz grikoga VI st. prije Krista odredio je politiiku koji u slobodnoj interpretaciji izgleda ovako: Ako toleriramo netoleranciju,ona ie
slobodu kao ono ito imamo kada je zakon jaii od moguiih kriitelja zakona.Neito nadvladati i dokinuti toleranciju,te tako dosljednatolerancijaradi protiv samesebe.
slidno mislio je u XVI st. Machiavellijevsljedbenik FrancescoGuicciardini, piiuii o Ako pak ne toleriramo toleranciju, onda nismo tolerantni, jer je u biti tolerancije
slobodi kao o prevagi zakona i uredbi nad teinjama pojedinaca.- Politika uistinu da nije ograniiena. Pa ipak se Popper odluiuje za ograniienu toleranciju kako
ima koliko je moguie osigurati ovu negativnu slobodu, slobodu-od (zloiina, bi se u5iuvali temelji liberalnoga poretka. A ta je ograniiena, svrhovita liberalna
pljaike, prijevare, korupcije, nesigurnosti...)ali ujedno i podizati narod na viiu tolerancija, nadodajmo, istovjetna s terorom liberalnoga totalitarizma. popper
razinu samosvijesti,odgajati ga za solidarnostu zajedniitvu, sokoliti na velika djela, je, uostalom, svojim djelom The Open Societyans lts Enemies(1945), u kojemu
dakako i stvarati nru ozraije sveiane simbolike koja ie ga podsjeiati da ni iovjek s pozicija ovakvoga liberalnog totalitarizma napada komunistiiki totalitarizanr i
niti politika u skrajnjoj instanci nisu pojave ovoga svijeta. Sloboda-za,medutim, njegove navodne i stvarne zaietnike Platona, Hegela i Marxa, postao duhovninr
nema mjesta u svijetu politike. Politika je ne stvara niti jam6i. Ona tek dopuita ih ocem opskurnoga iidovskog meietara Gycirgya Sorosa, u iijem je d.jelovanju
ne dopudta pukotine u kojima se ta sloboda moLe izraziti. Za nju se, medutim, ne 'btvoreno
druitvo' postalo instrumentom nasilnog uklanjanja zbiljskih nacionalnih
brine politika. Za nju se brine vjeini duh u nama. Ovo prepuitanje slobodnoga identitetaza ratun Novoga SvjetskogPoretka,monstruoznekozmopolitskezajednice
stvaralatkog duha sferi transcendencije,koliko god i sama politika mogla biti podvrgnute judeo-masonskojsvjetskojnadvladi.
u z v i S e n o mi o d u h o v l j e n o n rn, a s v o j j e n a a i n i z r r z i o i m i s l i l a ch i j e r a r h i i e( n a u i t r b U kajkavskim jeziinim naslagama pohranjen je izritaj liberajec, koji izvorno
transcendencije)Nietzsche,govoreii (u l\rille zur Macftt):"S onu stranu gospodara,t oznaiava slobodnjaka,oslobodenog kmeta, a Gjalski ga pogrdno rabi misleii na
slobodni od svih sveza,iive najviii ljudi - a gospodari su im orude.'l Dolitiike liberale.

232
"socijalistiikogsaveza",Pod iijinr se okriliemtada moralo komunisti.6rLijeviliberalizamIraZibezgraniineindividualne
osnovatiprve stranke.Ta se Hrvatskasocijalno-liberalna slobode, fanatiino zahtifevajuci izravnu demokraciju i
stranka(HSLS) toenije,od nje su se odvojili
kasnijeraspala, posvemaSnju demokratizacijuu svim oblastima.Anarhiian
lijeviliberaliVladeCotovca pod imenom"Liberalne stranke" je, antiautoritaran,
otvorenomrzi DrZavui Crkvu,ponaSa se
(LS).Tako danassretnaHrvatskaima iak dvije liberalne nacional-mazohistiiki,trujesvojeopcinstvopogubnim paci-
stranke,ali nikomeniie posvejasnou temu bi se one toino fizmom,hedonizmom, zaht.ievomza sveopiomsno5ljivo5iu
trebalerazlikovatiosim u suprotstavljenim tastinamasvojih spramabortusa,homoseksualnosti i narkomanije,
destruira-
predvodnika."l njem naravnoga stidakao branepred navalompornografije
i bordelizacijedruStva,idealiziranjemhermafroditizma,
Svakako, OtacDontovinebiojeu svojevrijemeliberalom, ali
histeriinomobranomprava stranaca(na raiun domacih).
on je to bio u mjeriu kojoj i svakidrugi je korifej nacionalne
Zena,Zivotinja...
emancipacije prosloga stoljeiacrpiona masonsko-liberalnim
vrelimafrancuske revoluciie.Usta5kipokret,koji nije bio bas Lijeviliberalizamdrii senaiela"politiikekorektnosti" za one
n i m a l ol i b e r a l a n( o s i mS t oj e b i o u o k v i r i m an a c i o n a l n o g a koji su u njegovojmilostikaoodabrane skupinenamijenjene
prilicno snoiljiv),pozivao se na svoga Starieviia,ali ne emancipaciji. Svimadrugimanameiekonformistiiko prihva-
stogaStoje ovai bio liberal,negojer je u vrijemenacional- canjedanostisto ih je sam stvorio.Lijeviliberalizamdopro
je u na5ekrajevesa zakaSnjenjem, uveZenje iz predjela
no-liberalnilrpokretana epohi primjereninaiin zastupao
oslobodenje. Pai taj je razvikaniliberalStarievic zapadnjaikedekadencije. Tvrdenamda nije opasan.MoZda
nacionalno
joSi nije.To je razlogda ga smjestapoinemo prepoznavati
stotirrugodinaunaprijedshvatioono 5toje bjelodanonama
a o d e r n e": M i n e d r Z i m on i j e d a nn a e i n i suzbijati,dok nije postaoopasan.U svakomsluiaju,on je
k a s n i mb a s t i n i c i mM
vec obuzeomnogeduhove,ustanovei uredniStva. Desetak
v l a d a v i n ea p s o l u t n od o b r i m i s p a s o n o s n i mU. l i b e r a l n o i
naiokrutniji despotizam." vodecih pera"l marljivo ga promice razmjernopismeno,
formi moZebiti sadrZan
rafiniranoi sofisticirano,senzibilnoi kultivirano,nadasve
Danas se pak hrvatskiliberalizamne oiituje samo kroz afektirano,maniristiikimstilom,zavodljivoi lukavo ruSeii
politieke strankei sveopci consensusdemokratskoga esta- sve ono Sto podupirei simboliziraoslobodenohrvatstvo:
blishmenta. negojo5 i vi5e,i nadasve,kroz sveproZimajuii nacijui drZavu,autoriteti hijerarhiju,
vojskui policiju,odore
za
l i i e v o - l i b e r a ldnui h .L i j e v il i b e r a l i z a m , k o j ij e j e d n aV e s n a i odlieja,himnu,zastavui grb.otTe ljude smetanjegovanje
Pusii izvoljelaustvrditida kao politiekismjer"ne postoji",
i d e i o si d a l j eo d k l a s i i n o gl i b e r a l i z m a o ,n j e u l t r a l i b e r a l i z a m Lijevo-liberalni duh i nije zapljusnuo Hrvatsku tek s nacionalnim prevratom i
demokratskim slobodamaSto su ga popratile, nego je sustavnoi ustrajno zauzintao
koji je u RepubliciHrvatskojnaslijedioprotuhrvatsku rabotu pozicije jod u zavrinom razdoblju rastakanjajugo-komunistiikog monopola.
negda5njih komunista, a cesto ga i zastupaju upravo bivSi Uza sve medusobne razlike, u to jato pripadaju i (uostalom nedvojbeno nadareni)
pisci, publicisti i novinari kao lgor Mandii, Miljenko fergovii, Slobodan Snajdea
"r Na pitanje o toj razlici nije mi uzmogao odgovoriti ni sam verbalni kolovoda Boris Buden, Viktor lvaniii, Zlatko Gall, Zdravko Zima,Zarko Paii, Predrag Raos,
je
hru"iskog" liberalizma, Gotovac. Po svemu sudeii, hrvatski politiiari iz kojih Boris Maruna i drugi.
trebala nastati liberalna "eliti'nisu joi 1990 inrali poinra o politiikom liberalizmu, Nedugo nakon Tudmanove smrti vei se javljaju glasovi u prilog promjene ne samo
osim ito su mu se osietrli bliski kao toboinjem utoiiStu svakovrsneslobode.U to onoga nes(p)retnoggrba, koji doista treba mijenjati, i koji je i sam nastaokao plod
vrijeme izgleda da je Zvonimir Lerotid jedini bio upoznat s kljutnim Millovim nedopustivesamovolje,nego i cijeledri.avne zastave, pa iak i svima drage i prekrasne
t e k s t o mE s s a Yo n L i b c r t Y . nacionalne himne Lijepa naia domovino. Ovakvo nepoitivanje drZavnih simbola,

zJ+ 235
uspomenena UstaSkipokreti NezavisnuDrZavuHrvatsku, Devedesetihgodina na Zapadu je ponovno steklo pravo
ali ih ni naimanfe n e b o l e o r g i j a n j ap a r t i z a n i i n a
i divljanja gradanstvarazmi5ljanjeo demokracijikao privremenom
jugo-komunjara. To su oni koje je iritiraloStoTudmanslici politiikommodelu,ko.jimoZeu jednompovijesnom trenutku
i netragomnestati,ba5kao 5toje u jednom prija5njerniasu,
T i t u ,a l i i h s a mT i t on i k a d an i j ei r i t i r a o .
nakontisuiljeid nedemokratske politike,u svojemmoder-
nomoblikunastao.U zemljamanajrazvijenije parlamentarne
demokracijepoiela se osjecatizasiienostpolitikom;ona je
Nakon spektakular""O.*rr, komunizama,nai-
"rr"OrO,n naprostododijala,dozlogrdila(Politikverdrossenheit). To su
vno se i kratkovidno da ie uklonjenai posljednja
povjerovalo
pokazivaline samodemoskopske statistike,
nego i rastuia
zaprekavjeinoj vladavininepatvorene globalnedemokra-
izborna apstinencija,naglo opadanjeautoritetapolitiearA
cile. Ameriekiautorikao FrancisFukuyamaproglasilisu joS i parlamenata,kao i rasapi sutonstarihvodecihstranaka
ledamput,poputnegdaSnjih marksista,"kraj povijesti"koji bi (napose demokrScanskih,u ltaliji,a kasnijei u Njemaikoj)."'
se trebaodogoditiu samojpovijesti,i u ovoj bi verzijiimao
eona,posljednje rije- Prvii trajniiimbeniktroinostidemokratskog ustrojai nadola-
znacitipoietakliberalno-demokratskog
usudana ovomesvijetu'
ljudskoga zeie propasti demokracije svakako su njezinevei razmotrene
ii i najvi5egispunjenja
unutarnjemanjkavosti, slabostii protuslovlja. Oni ie svevi5e
i i s l i o c in i s us e d a l i z a v e s t ni a t a n a kl e d
U m n i i i ,e u r o p s km d o l a z i td
i o i z r a Z a j ias v i j e s tiiz a h v a l j u j u coi k o l n o s tdi a n e m a
obnovljenesekularizirane eshatologije i utopijekonainog, viSekomunizmas kojim se demokracijakroz iitavo XX sto-
savrsenog drustva.ErnstNolte,inaie prvorazredni njemaiki ljece,i kadaje moZdabila samokritiina, voljelausporedivati
istraZivaifasistiikihpokreta,upozorioje na nestabilnost i "" U.p. o tome foachim Fest,"Krise des Politischen"u: FrankfurterAllgemeineZeitung
lomljivostliberalnedemokracijei istaknuo da ona ne moze od 14. X 1993. U istom listu, koji je odlutio pruZiti utoiiSte ovako "heretiikim"
razmiiljanjima, rektor Visoke ikole za uprtvne znanosti u Speyeru, Hans Herbert
predstavljati nikakvonepromjenljivo, konainostanje'Uosta- von Arnim, otvoreno je u naslovu postavio upit "Hat die Demokratie Zukuntt?" (lma
lom, jo5su poietkomstoljecanjemaikimislioci,kaoOswald li denrokraci.jabuduinost, FAZ od 27. XI 1993).I on konstatira kako demokratske
stranke sve vi3e gube privlainost, otuduju se od gradana,kao i oni od partija, ali
Spengler, AlfredWeber,ili niz predstavnika Izv' Konzerva- su ove u prvom planu, a ne narod ili osobe.Arnim paradoksalno vidi uzrok krizr
tivne Revolucije, izravnonajavljivalislom demokracije'To demokracijeu njezinoj nedostatnojmjeri. I treii autor ove serije u listu FAZ, Riidiger
Altnrann, zapaLau ilanku "Die Mitte hat siclr verschoben"(Sredidtese pomaknulo,
je uvjerenjeizmedudva svjetska ratapostaloi dominantnim 21. Xll 1993) propadanje, poraz, dezintegraciju demokratske politike, zasiienost
raspoloZenjem u dijelu intelektualnoga stali5a,a pobjeda strankama,kao i sniiavanje ranga vlade. Prekasnoje za personalnu i programatsku
obnovu, nema alternative - misli on. Tim se den.rokratskimkasandramapridruZio
autoritarnih,istodobnoprotukomunistiikilr, protuliberalnih
i poznati austriiski ljeviiar Giinter Nenning, koji je poietkom lgg4 pred
i protudemokratskih poredakau nizu europskihdrZava miinchenskom BurschenschirftDanubia otvoreno izrazio skepsu glede izgleda za

izgledala da im daieza pravo,svedok to gibanjenije bilo

je
nasilnoprekinutoratnompobjedomdemokratsko-komunisti-
ike koaliciie.
koji uvijek predstavljajuodredenu svetinju, moglo je nastati samo u duhu lijevo-
liberalnog prijeziraspram svegadriavnog i nacionalnog,i te6kobi bilo naci zemlju
pogodnu.-r.prispodobu s ovim anarhistiikim cinizmom kakav je mogui u danaSnjoj
Hrvatskof.
pre2ivljenjestranaike driave, ispravno zapaiajuii kako stranaiki aparativiie nemaju
duhovne perspektive,ideji, pokretaike sile. Po njegovom uvjerenju demokratski se
sustav nalazi u "Krise mit unbekanntem Ende" (krizi s neizvjesnim posljetkom).
- Cak je i'American ResearchInstitute'l objavljujuii 1996 rezultate istraZivanja
o
"megatrendovima"XXI stoljeia, iznio oiekivanje postupnei bolne propasti liberalne
demokracije,koja ie ostati u sieianju kao mraino doba. Velika vetina Amerikanaca
(izmedu 83 i 959o) prenra nekim istraZivanjima doiivljava ameriiki demokratski
reiim kao "bitno nepravedanl jer sluii probitku malih skupina i nraksimiranju
profita velekorporacijana itetu opieg interesai opieg dobra.

236 /-J /
kao s ioSveiim zlom. Mnogi promatraiiuvidajuiscrpljenost zamiruie demokraciletek je zadaiom nadolazeiihdana.
je posrtati;treba
Poeela je dotuci.
demolratskeformule.Cadenienad politikom na Zapadu,
dezintegracija demokratskih struktura, politiekapolarizacija
DemokratskiZapadu svojoj dekadencijine ie biti dorastao
uz linjanjetradicionalnog centra, uz endenriine konstante
navali snaZnih nacionalno-autoritarnih pokreta, navali
: d i v i d u ai zl a m ,h e d o n i z a m ,i v e l a c i j u ,
d e m o k r a t shkri e Z i m ai n n
barbaraXXIstoljeca. On ih ne shvaiai ne moZeih prihvatiti.
dekadenciiu... svesu to rjecitisimptomikoji pruZajupovoda Nemau njemupolitieke,duSevne i moralne,pa ne ie biti niti
slutnjineizbjeZivog konacnoguruSavania iitava sustava'
vojniike snagekadanastupiias da im trebaodoljeti.Nema
Nakon propastikomunizma,opce se duSevnoraspoloZenje u njemuni sposobnosti i spremnosti da sAmrjeSava probleme
pripravilona moguinostvelikih potresa,rasapai prevrata' nacionalnogidentitetai zajedniStva, ugroZenihsamoubi-
Kako je propao komunizam,iijo.i strahovladimnogi nisu l a i k i m m u l t i k u l t u r a l i z m okm o j i m u j e , n a i z d i s a j up, o s t a o
moglisagledati kraja,takosemoZedogoditii s demokracijom' takorecisluZbenomideologijom.Zapadnace demokracija
Polfuljanaje stara,redovitooZivljavana iluzijao vjeinim i propastijer senijeu stanjugeneralno reformirati, posegnuti sa
nedodirljivim poretcima. OsvjeZeno je, Stovi5e,i prisjecanje svjeZim,nepotroSenim snagamau vlastituokrilju.PreZivlele
na zajedniikopovijesno podrijetloi duboku duhovnu srodnost stranke i d r u g e o l i n j a l ei n s t i t u c i jpea r l a m e n t a r i z m
n ea m o g u
demokraciie i komunizmakao izdanakaModerne,francuske se obnavljati,moguse samomjestimice dotjerivati- ili pak
revoluciie, novovjeke ljevicesasvojimracionalizmima i pros- zamjenitineiim posvenovim.One su izgubilei posljednji
vietiteljstvima; materijalizmima i humanizmima; sekularizaci- ostataksamosvijesti, vi5ese ni samene smatrajuozbiljnima.
jama,ideologijama i utopijama.I demokracija i komunizam Njihovaudarnamoi - Zurnalizam- srozaose do nesluienog
htjeli su boljega Novog iovjeka bez Boga, a postigli
su samo ponora,njihovimvladarima mogubezodvecpoteSkoca postati
toiiko da su se jos Zesieistaknulemanjkavosti u naravi dobro zadnjivucibatine, niStari.ie ili konredija5i (alisezatopedantno
nam znanog,starogAdama.Ali komunizam povijesno je pazi na "politiiku korektnost"i "tnoralnost"u politici!),a
pokopan,ostali su od njega tek fragmentarnirelikti u sferi povijesne osobekaoStoje ujediniteljNjemaikeHelmutKohl
difuznelieviiarskeideologije,kriznogZariSta zvanogRuska bacajuse naknadnou blatozbog nekihsitnihnovacarrekada
Federacijan' te banditsko-badavadzijskog mentaliteta.Komu- davnoprikupljenih za potrebesvojestranke."*
je
nizam pao i kao dijete kontinuiteta moderne demokracije
na tragurevolucionarnih potresa zapoietih1789.Borbaprotiv "" Njemaiki kancelar tu svotu nije ni dijelom uporabio za svoju privatnu korist,
nego za korist svoje stranke CDU. Uostalom je dr. Kohl, kao ameriika marioneta i
n. Kornunizam nekevrstejo$ uvijek je na vlasti uglavnom samo u Kini, SjevernojKoreji otjelovljenje njematkoga nacional-mazohizma- drugaiiji nije ni nogao vladati na
inaKubi.Ali,kineskikomunizanroslobodenjeviSenegoikadaprijenrarksistiike njemaikom Zapadu! - do zadnjegaiasa bio skeptiian i neraspoloien prema projektr,
i<leoloikepodloge'kojasesvelanapukiinstrumentumregniujednojtradicionalnoj ujedinjenja.Ali kada su ga povijest i nacija stavili pred svrien iin, iinjenica jest da je,
njeguje
istoinjadkoj despociji uz dodatak kapitalistiike privrede' Sjeverna Koreja htio ne htio, odigrao epohalnu ulogu. Demokrate na zalasku,medutim, viSezanima
sliian politiiki- model, s tom razlikonr da namjesto cvjetaiuieg liberalnog gdje je zavriilo dva milijuna nraraka neprijavljenih donacija, koliko u N.jemaikoy
gospodarstvaima glad. A Kuba se stidljivo otvara reformama' koliko god se njezin koita bolja kuia, i posve ozbiljno su u stanju svojega heroja, umjesto u povijest,
iodu o.obno osjeiao nepokoleblji'o vjeran otrcanim marksistiikim dogmama. uputiti u zatvorskuteliju. fest,bivdi kancelarKohl oiito je bio upleten u nedopuitene
- Uostalom, ovi konrunistiiki fosili igraju danas ulogu razliiitu od negdainje svoje transakcije;to ne mora odvec iuditi i pomoii ie da se Nijemcima napokon ogadi
uloge u sluibi globalnoga komunistiikog imperijalizma' Oni viSe ne ugroiavaju parlamentarnademokracija.Ali je ova ba6 zato,u vlastitu interesu,ionako neveliku
svijit i predstav!";,, ne sa-o oaze autoritarne,otvoreno protudemokratskedriavne al-erutrebala zata3kati.Ali eto, tako izgleda razlika izmedu plemenite otn,jenosti i
vjeitine^,nego i dobrodosle utvrde otpora u meduvremenu do nevjerojatnih granica cjepidlaike malogradanitine, i to je razlog zaito ie demokraci.iaizgubiti bitku s
podivljalog ameriikog hegemonistiikog monstrunra' poviieiiu.

238 239
Prirodnaobnovazdravoganarodnoginstinktakroz naciona- Jest,ali njihovapobjedane ie biti laka.Postojii drugipol u
listiike pokretepostkomunistiikih zemalja,ali i sve jasnije igri.Snageglobalnog takodersu odluiileosvojiti
totalitarizma
orisavanje predstojeiega veleratana obzorjuumiruiegTisu- prevlast. Ako ubrzo ne nestanedemokraciie, one ie uiiniti
iljeia, demokratsku varijantu,u svoj njezinojmirotvornoji sveda u njezinoimedokinunacije,i mi iemo sesvi naii pred
l i u d o l j u b n omj l a k o s t i ,i n e s a v r S e nnoe p r i m j e r e n ovme l i a i n i izruienjemu ralje protunarodne svjetskenadvlade.Ako se
izazova Sto nas i5iekuju. lstoina Europa kroz desetljeia pravodobnone pometusitniiave,kalkulantske, metapolitii-
komunistiikog teroramoZdase neodredeno (kolikoi varavo) ke,aritmokratske klikenacionalne propasti,ako se ne zazovu
nadalaspasusa Zapada,moZdaie demokratski pluralizami u Zivotnovearistokracije, elite misijei vizije,idejei ideala,
prihvatilakao privremeniodu5aknakondugotrajne tiranije, borbene,eiste,odaneipripravnena svakuLrtvu,- zlo sepiSe
- a l i u s r Z in i k a d as en i i es n j i m i s t i n s ki d i u b o k op o i s t o v j e t i l a . naSemu staromsvijetu.Prednamaje nevidenagigantomahija,
Stogaje europskilstok,ostav5i nasigurnoirazdaljiniod demo- grandiozniratza spasiasti i dostojanstva ljudskoga roda.
kratskoga duha politikea sviknutna autoritarna pravilaigre,
ubrzopostaoobeiana zemliaza pojavu pokreta s nacionalno-
s o c i i a l i s t i i k i mn,e o f a 5 i s t i i k i imp o p u l i s t i i k i m r e d z n a k o m .
p Kritikudemokracij" O, zavrsitiako se ne
"" ";* "n,,n'o
Oni su za sadaioSpod nadzorom,ali pokazateljiuvjerljivo razmotrijo5 jedan smisao u kojemuona moZebiti totalna,
govoreo njihovojZilavojustrajnosti, tvrdokornostii rastu.6n totalitarna,
ali ujednone i optereienamanjkavostima 5tosmo
ih razotkrilira5ilanjujuiidemokratski politiakimodeluopie,
Velikisu pokretina pomolu.Oni ie obiljezitirazmededvaju
a navlastito
njegovutotalitarnu dimenziju.
TisuiljeiA.Bit ie to zavrSniakorddrugogaMilenijai poietak
Novog, Eona.Lil:,eralnom galamomi demokratskim moralistii- Ovdje je rijei o totalitarnojdemokracijikoja ne poiiva na
kim zanoviietanjem, zapomapianjem i psovanjem nezaustavlja opiem pravuglasai aritmetiikomzbrojupojedinainihgla-
sepovijest.Spremanamse,dobrimZeljamausprkos, nevidena sovanarodakao mehaniikoga,kvantitativnog skupasvojih
kataklizma. Predstoje nam katastrofe o kakvima nismo mogli ilanova,negoo onoj koja raiuna s jedinstvenim, organskim
ni sanjati.Nestat ie ulsrzos pozornice parlamentarnih nacionalnimbiiem kao kvalitetompo sebi nesvodljivom
brbljaona,predizbornih cirkusa,ulagivanjamasii preziranja na sumu svojihsastojaka. To je plebiscitarna,
populistiika,
ranga.lSieznutie s kucnih ekrananasmijeSeni mlakonje,
nacionalnademokracija"'nacije kao homogenecjeline
simpatiinimediokriteti, politiiki i
transvestiti tehnomenedZ-
kvazitranscendentnih svojstava, umjesto parlamentarne
erskikozmopoliti. Nadolazivrijeme5toga je TomislavSunii demokracije sa svojimmistificiranim"narodnimpredstavni-
nazvaotitanskim. Vrifemeopasno,strogoi tvrdo,neumoljivo Stvom" i svodenjemnaroda na anonimno i formalizirano
i nesentimentalno; vrijemeborbei nejednakosti; patosa,uzvi-
"biraikotijelo".
Senogi sveianog.Dolazi novo doba autoritetai hijerarhije,
muZevnosti i iuna5tva, aristokraciiei elite. Distinkcijuo kojojje rijei proveoje izvornonitkodruginego
sam duhovni otac modernereprezentativne demokracije,
oe Ove je tendencije svjestan i jedan od vodeiih propagandista judeokratsko- '0 Viilkische Demokratie, National-Demokratie, narodnitika ili nacional-demokracija,
demokratskoga establishmenta,Bernard Henri Levy (u knjizi Pogibeljna iktoia, kako je naziva njemaika desno-konzervativna tradicija sve do suvremenih
P a r i s1 9 9 4 ) . neofaiistiikih stranaka.

240 241
Rousseau.Tr Na njega rado se pozivajudemokrati,liberali, kazati,opii samoVoda.Sukladnoduhu,ako vei ne i slovu
s o c i j a l i s ti i k o m u n i s t ia, l i j e R o u s s e aj ue d n i mv i d o m s v o j e Rousseauova shvaianjaopie volje,Vodaje dakleonajkojije
politiekefilozofijeblizaki suvremenoj radikalnoj,antidemo- -
zadulen premaslavnomizrihju blaZenogaAlojzijaStepin-
kratsko.j desnici.U njegovojje misli sadrZani jedansmisao ca - "osjetitibilo svojeganaroda".Ona progovara u dosluhu
u kojemu,naime,samademokracija, paradoksalno, prestaje Vode i narodai onda nepogre5iva. je je
Voda tumai narodne
biti onako demokratskom kako su to drZave5to se oonosno opie volje, koju je narod na nj prenioTa, a ona to tumaienje
kitedemokratskim imenom. odobravaplebiscitarno(takoderStepiniev izri(.ajo naiinu
na koji su se Hrvati 1941 izjasniliza NezavisnuDrZavu
U svojemuglavnomfilozofsko-politiekom djelu?'?
Rousseau
Hrvatsku!): jedinstveno, jednoglasno, a ne zbrajanjem veiine
provodi vaZnu razliku izmedu volont6 g6n1ralei volontd
i p i o j v o l j i , v l a s tj e z a
i m a n j i n ei z b o r n i hl i s t i i d .U s l u Z b o
de tous. Premanjegovoj moderniziranojteoriji dru5tvenog
Rousseauanedjeljivo suverena,a drZavajedinstvena.To
ugovorakao podrijetladrZave,Rousseau razlazekako poje-
je monolitna,totalitarnademokracijabez Montesquieove
dinci svojuprirodnuslobodu,svojsuverenitet 5toga uZivajuu
diobe vlasti75, i u njoj je ostalo mjestasamo za naciju i
prirodnom,bezdrlavnomstanju, prenose
na drZavu,odnosno
Vodu; nacijajest suverena, ali suverenitet obnaSaVoda na
vladara,postajuiisadaslobodnikao gradani: ne morajuse
je
kojega on delegiran. je
To spregaherojskog, nadljudskog
pokoravatinijednojvolji osimonoj zajedniikoj,opioj - koja
pojedincas organiziranom i organskom masomkoja nije ni
je i njihova. Ta opia volja (volontdgdndrale)nipo5tonije
uliina ruljaniti skupinanositeljabiraikogprava,negoje ona
istovjetnas voljom sviju (volontdde tous).lz volje sviju ne
narod-po-sebi koji se izdigaonad samogasebe,postavSi tako
slijediopia volja,kakozamjeiujeBerdajev. Opia je volja,
nacijom-za-sebe. On, takav,ne moZese smatratinevoljkom
nadodajmo,organsko, mistiinojedinstvo,nadindividualna i
kompaktna, poiiva na dobro shvaienom interesugradana
i zlosretnom Zrtvompodlemanipulacije. Jer,ne moZese - u
politici- narodusluZitiakose njime ne vlada.Voda i nacija
dr2ave73,te je jedini legitimniizrazopcekoristi.A voljasviju
prepoznajuse i medusobnoodobravaju.Voda oslu5kujei
samo je sluiajni mehaniiki zbroj pogre5ivihpojedinainih
prepoznajebilo naroda,a narodprepoznaje ozbiljenjevla-
volja i ona u strogomsmislu,valja istaknuti,zapravone
postoji,jer uvijekpojedincirazlieitohoie. stitadobra u politiciStoje onaj provodiu njegovoime. U
ovom smislu,niz desniiarskih diktaturaXX stoljeianosioje
Ali "dobro shvaieni interes" naroda mora netko shvatiti. demokratska obiljeZja.1n
To je mjesto na kojemu Rousseauova demokratskateorija Usp. kako Lav N. Tolstoj, opisujuii u romanu Rat i Mir liinost Rousseauovauienika
poprimadiktatorske dimenzijei, premdao njima u tekstu Bonaparte, odreduje ovaj odnos opie volje i Vode: "Snaga velikog iovjeka ne leZi
nemani govora,logiiki impliciraVodu kao pravogtumaia ni u fiziikim, a niti u iudorednim kvalitetama 5to ih on posjeduje. Nju valja traiiti
drugdje. Ta je snaga kolektivna volja naroda prenesena,izredenom ili preiutnom
narodnog probitka umjesto aritmetitko-statistiikeodluke privolom, na niegovog odabranog VoduJ'
veiine biraikih glasova.S opCom voljom, moglo bi se Na zakonodavnu,sudsku i upravnu ili izvrinu. Usp. Barun Montesquieu,De I'Esprit
des lois (1748). I komunistiiki je totalitarizam, uz Rousseaua,pobijao diobu vlasti.
tt Od Rousseaua,uostalom, potjede i ispravni uvid da nije prirodna vlast velikoga broja Totalnoj, plebiscitarnoj demokraciji bili su bliski - a liberalnu demokraciju smatrali
uz odgovarajuie pokoravanje manjine; prirodno je upravo obratno. neautentiinom - i brojni desniiarski mislioci, navlastito oni srodni Konzervativnoj
72
fean-facquesRousseau,le Contrat social(Druitveni ugovor, 1762). Revoluciji kao Carl Schmitt. Nasuprot njima, tehnokratski neokonzervativci poput
7r Kod Hegela opia je volja shva6ena kao objektivni duh s tudoredno-umnom
Helmuta Schelskogiestoko su se protivili Rousseauukao ocu svih totalitarizama, pa
sadrZinom. Usp. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Rechtsphilosophie, $ 258. i onog demokratskog.

242 z+)
 Rok Remetici problemdemokracije

ROK REMETIC nije samozanimljiv! pollcajan

autor, on je i vrlo plodan pisac.Ja jo5 nisamni
odgovorio na njegovkritidki esejo mojem shva-
6anju demokracrje,a on reda napise jedan za
drugim. No kako u kasnijim publikacijamaon
ne polemizbaiztavnosa mnom, negoiznosine-
ka svoja miSljenjao stvarima o kojima seja u
RAZGOVORIMA sa Zlatkom MarkuSom,po-
vodu ove na5e diskusije, nisam izja5njavao,
pruZit iu u doglednovrijeme svojkomentartih
njegovihmi5ljenjau jednom jedinstvenomtek-
stu. Ovom zgodomdakle, raspravitiu op5irnije
samo neka prijeporna pitanja o demokraciji,
pratedi RemetiCevtijek misli u.lolen u dlanku
"O liberalizmu i demokraciji", tiskanom u
"Hrvatskomlistu" II., 9-10, str. 25-27.
Remetii mi priznajeda sam se odvaZiokao
nitko drugi krenuti protiv struje, te time otvo-
rio vrata postavljanjupitanja i prisilio druge na
mi5ljenje. Spoditavami pak, da moja kritika
demokracije na koncu nije ni obrazloilenani
radik4lpa. Kao i u drugim svojim napisima,Re-
metii razmjernobrzo kroz tekst dospijevasvo-
joj bitnoj preokupaciji:psihololkom postavlja-
nju pitanja. Kad sam u svojempro5lom pole-
midkom odgovoruprigovoriopsihologizam,on
se branio ukazuju6i na razliku psihologije i
psihologizma:psihologija,a on da nju tjera, le-
gitimna je, dodim bi ilegitimni psihologizam
bio istom tvrdnja,da psihologljadaje i posljed-
nji odgovor na nale pitanje, da drugogpristupa
osim psiholo5kognemai ne moZebiti. Premda

245
 sam u biti sklon prihvatiti ovo obja5njenje,ne
mogu se oteti dojmu, da Remetidevopisanjeo
razntm temama,ne explicite, no zato implicite,
odaje uvjerenje koje mi vi5e slidi psihologisti-
dkom redukcionizmu nego bezazlenojpsiholo-
Skoj znanosti.Ved i zato,jer je u centru pozor-
nosti uvijek psiholo5kastranapojava,pri demu
seuopde ne nagla5ava, da je time zahvatensamo
jedan vid stvari.Tako Remetii pi5e o slobodi i
nuZnosti,tako o vjeri i bezboZju,tako o umjet-
nosti i antikomunizmu.Tako, napokon, o de-
mokraciji, liberalizmu i Mladenu Schwartzu.
Nije sludajno,dakle, da Remetid ved na sa-
mom podetku svogakritidkog esejaide otkriva-
ti "bitnu crtu Schwartzovakaraktera". Elitizam,
koji u mojim idejama pronalazi, za niegaje ma-
nje antropolo5ko-politidka tema, a vi5epredmet
psiholo5kedijagnoze.Dijagnoza pak glasi,da se
ja obradam masi jer Zelim biti "tribun". No,
histi Remetii, s elitistidkimuvjerenjimadovjek
bi bolje u6inio da se obraCaeliti, umjestomasi.
Na stranusada,da RemetiCu blizini ove ispisuje
i sasvim proturjednu tvrdnju, da se elitizam
"dobro prima" naroda koji treba ohrabrenja.
VaZnijeje to, da je proizvoljna i nepreciznaRe-
metideva predodZbao mojim tribunskim naka-
nama. Svojim napisimaja se nisam mislio obra-
Cati masi ili cjelini naroda,a ponajmanjepropo-
vijedajuCipritom njima elitizam. Rijed je o to-
me, da se neka kljudna pitanja raspraveu uZem
krugu "posvedenih",moZda na ezoteridanna-
din, nemamni5ta protiv toga, tako i nastajesve
Sto je vaZno.Jedna elita mora se stvaratiu sebi
samoj i samoj sebi mora ona predodavatiistinu
elitizma, okolnosti da uvijek vlada jedna oda-
brana maniina. oa ako se ne Zeli. da to bude
246
elita, onda 6e biti neka gora manjina vlasti,
avangardaili klika. Jednaje dakle stvar teoret-
sko zasnivanjeelittzma,a drugaje stvar praktid-
na politika u kojoj se elita kao manjina vlasti
odnosi spram naroda kao velidine kojom se
vlada, ali se spram njega svakakone odnosi kao
propovjednik elitizma, nego kao ispunitelj nje-
govanadela.Masi se elitizam ne mora propovije-
dati, ona ga prihvata na djelu, ako se on pojavi
kao istinski tumad njezinihautentidnihinteresa,
Drugi dio Remetiieve dijagnozedini mi se
uvjerljivijim: on ima pravo kad, usporetluju6i
me s Marxom, Freudom i Rosenbergom,tvrdi
da mi je stalo do proziranja stanovitih iluzija;
problematidnaje samousporedba,budu6i ono,
Sto su Marx i Freud iSli raskrinkavati,nije sru5i-
lo nijednu iluziju, negoje dovelou pitanje neke
dvrste uvjete na5egasvijeta, stvoriv5i pritom sa:
mo nove iluzije. No, ostavimotu temu jednom
sljedeCemrazgovoru.
Remetid u nadelu prihvaCakritiku liberalne
demokracije, ali misli da su za nju potrebni
drugadiji argumentiod onih, koje samja pi5udi
o njoj do sadaponudio, te se upu5tau ispitiva-
nje nekih todaka moje kritike demokracije.Kao
podlogu uzima jedan moj noviji teksf o toj
temi, moj govor u Lundu. SlaZese samnom, da
je demokracijau prostoru i vremenurijetka, ali
mu kod mene manjka obja5njenjeza5toje tome
tako. No obja5njenjeprui,a cjelina onog Sto sam
o demokraciji napisao: ona je ljudskoj naravi
neprimjeren politidku sustav,upravo stoga jer
politika ukljuduje dva pola: subjekt i objekt
vlasti; vodedi sloj i narod, dodim je zamisaode--
mokracije da se ova dva pola saZmuu jednom,
247
da subjekt i objekt vlasti koincidiraju, da nar.od
sam sobomvlada,- Stoje antropoloika utopija,
politidka besmislicai moralni zlodin. Remetidev
je dojam, da su moji argumentiprotiv liberalne
-demokracde
estetidke naravi,naime da ja osje-
iam neku vrst indignacijespramnjezineslabosti,
nezanimljivostii ptebejskogtona. Ovakvapsiho-
logija opet promaluje. Ja demokraciju, kao- i
ostale pbtitiete oblike, smatramu prvom Tqdu
potittckim fenomenima,dodim sveostalenjiho-
ve vidove, koje dakako ne nijedem, kao npr.
gospodarski,pravni, moralni, estetsk!,psiholo-
-sekundarnim,
iki,' smatram akcidentalnim,spo-
rednim. lz toga slijedi i da svakakritika demo-
kracije mora biti iakve naravi, da ona Pogqqa
upravo ono, 5to dini politidku bit _aerygklacije-
Piomotri li se pak pobliZepolitidka bit demo-
kracije, uodit ib se,'da dembkracijasvojombiti
zapravo dovada u pitanje samu bit politike, te
tirire otkriva skrajnji politidki razlog, za5to se
kao politidki oblik ima odbaciti.Politika-jeure-
deno ili hijerarhijsko organizranje dru5tvenih
odnosa medu ljudima. Politika je prtje svega
ostalogafenomenvlasti, utemeljenna dinjenici
da su Ijudi razliditi i mno5tveni.Kad bi ljudi bili
jednaki, politike ne bi trebalo biti. lsto je-11to
he treba usamljenom pojedincu. Hijerarhidna
pak naravpolitike, utemeljenana antropolo5toj
istini razlika medu ljudima, na istini ranga,6ini
neminovnompodjelu drultva na one koji vlada-
ju i na one kojima sevlada.JoSnigdjena svijetu
i nikada u ljudskoj povijesti nije postojaladru-
Stvena zajednica,koja je mogla biti ustrojena s
onu stranu ovoganadela:jedni vladaju,drugi se
pokoravaju.Oni koji vladajumogli 1u biti tirani
iti despoti, elite, avangardeili klike, filozofi,
248
zlodinci ili demokratskiideolozi; ali uvijek net-
ko tk_qje vladaonad vedinomiz vlastiiskljude-
nih. U tomu je bit politike. Kad je Aristotel
dovjeka odredivao kao zoon politiion, tad on
niie mislio na to da je svaki dovjek politidko
biie u smislu vlasti, da svaki dovjek ima vladati,
kako to hoie demokratskimitos. U Aristotelo-
vu je naudavanjudemokracijasamojedan od tri
p_olitidka oblika, uz aristokraciju i monarhijU.
Nego je on s formulom zoon politicon izricao
ne5to sasvimdrugo: dovjek je bi6e, za koje je
politika relevantnau tom smislu da on mora
stajati na ovoj ili na onoj strani politidkog od-
nosa,da mora ili vladati ili sevlastipokoravati,
jer izvan politike Zive samo Bog i ivijer (Nie-
tzscheje ovima naknadnododaoi filozofa). No,
Eakoje to napisaonjemadkipolitidki pisacDolf
Sternberger,dobar pojam politike istodobnoje
i pojam dobre politike. Ako je politika odnos
vlasti sa svojadva pola, onda ne moZebiti dobra
politika ona koja, kao demokracija,ova dva
pola zahtjevom da narod vlada samim sobom
sa-iimau jedan i time dovadau pitanje bit poli-
tike. I ne moZe biti dobra niti jedna ona lijeva
politika, koja od dana francuske revolucije pa
do na5ih neumorno traga za utopijskim putovi-
ma dokidanja svakepolitike kao oblika "otude-
nja" : liberalizam, komu nizam, anarhizam.
Kad sam Remetiiu pripisao psihologistidki
redukcionizam, time nisam mislio reCi, da on
naginjesamo njemu. Drugi je model interpreta-
crje koji on rado rabi gospodarskog,todnije
ekonomsko-ekolo5kog podrijetla. Pa nudeii
ovdje tumadenje rijetkosti demokracije, koje
kod mene ne pronalazi,tvrdion, ekonomistidki,
da je demokracija tipidna za male trgovadke
249
 bibtioteln
Rariniiha
zajednice, kojima su-potrebni mq i dogovor
mjesto borbe-i nta. Samo, mF i do.govornisu
bil demokracije; i aristokratska drLava moLe
biti u miru kab Sto i demokratska moZe voditi
rat ili Stovi5e,dak lak5enego druge, dovesti gra-
danskom ratu. Gradanski rat medutim uvijek
ima politidke uzroke - ta ratjest vid.politike,
"nasiavak politike drugim sredstvim-a"!-- koje
Remetidevbkonomski pristup previila. On nam
napokon. skupa s Mariom, ostajeduZanopisa
mehanizmakriSi na temelju zbiljnosti gospo-dar-
-nuilan,
na
ske razine,'neovisan neumitan, o drugrry-iiry-
benicima nadin uvjetuju i oblikuju
danosti jedne sasvim druge, politidke nzine.
Takotler- - kad smo veC kod prigovora za ne'
davanjeobja5njenja- ne obja5njava.?a5to sebaS
u ovoj ili onoj-zajednici uopde tazvila.trgovina.
Ui moj arlument da je demgkragiiazapruvo
aritmokraciia, ier u njoj vrijedi -bloj a -n9.vr.ed-
nota, tvrdi Remeti6, da on potjeee od levtce'
koia na demokratskim izborima dobda premali
tr6j glasova. Zapravoje taj ar-gumentnazolan
jo5-ti izvornom, ktasidnom .liQeralizmuJohna
"stuarta
Milla, koji je, slijededijedan aristokrat-
ski motiv svogami5ljenja,zahtijevaoda graclani
sukladno svojim sposobnostimai kompetenci-
jama dobijaju razlidit broj glasovakojima mogu
birati. Dakako, za onogakoji, kao u komuniz-
mu, uopie nemapravo glasana bilo koj! n4Qin,
kako zamjeiujeRemetii, dobarje i glasjednak
ostalima.Ali nije u tom problem.Ovdjeje rtjgq
o nadelnojkritici demokracije,koja sene moZe
iscrpiti ukazivanjemna neke njezineeventualne
relativneprednostiu usporedbis komunistidkim
totalitarizmom.
2s0
"Svodenjena broj", veli Remetii, ne uniZa.
va osobu nego znadi da se od osobeapstrahira.
Na upravoje u tome zlo da seod osobeapstra_
nra? 1er to osobu uniZava!Neki od birada bit
Ce, kako Remetii odekuje,podaiieni ti;; d;
i* .r. pridaje jednaka vaZhcistkao drugimt. N;
to 6e biti oni koji su pritom zadovoljn-ida va|_
nost koja im se pridaje nije manja o<ione, kola
se prid3jedrugima.Onaj,koji ocekujeAamu ie
u skladu..snjegovim vrednotamaprida vainost
veca od "je^dnake'.', neie se ovoj demokratskoj
aritmokraciji imati puno razlosi veseliti.Uistii
lu je demokratsko izjqdnadavinjesvih glasovi
iz.raz.doslje.dne. nivela-cijekoju ona tjeri, izrai
nJgzl.na_ egalrtarizrna.No, kako je rekao Aristo_
tel,.jednakostj.e doduie dobra, ali zajednake.
Buducl medutim da su ljudi razliditi, svaka
umjetno nametnutajednakbst izmeie se u hiie_
rarhiju .k9ja je.lalnija od bilo koje spontqiro
nastale laine hij erarhije.
Vara se Remetii-kad zamjeduje,da mene
viSesmetahimbenostdemokralske"vbein.n.eo
samaokolnost da i u demokracijivladamanjiria.
On misli da je tome tako vieioiatno zato ier
pretpostavliada ia odobravamsvakoimaniini
vlasti. To meclutim.nije slucaj. postoje bolje i
lo5]j9qanjine vlasti u ditavornspektrd suit,rno_
gudih elita, avangardii klika. Da zamenedakle
nije- svejedno koja je_manjina manjina ufasti,
uvida uostalom i sam Remeiii malo dalje u t.lii
stu, gdje navodi mgje mi5ljenje
- da ne"opstoje
garancrjg^da demokratska vlidajuia minjiria
bude bolja od aristokratskeili moriarhiiske." rll
251
 Mene zapravone smetahimbenostvladavine
veiine, nego sam zahtjev da vedinavlada.Ja u
demokraciji skupa s egalitaristidkom aritmo-
kracijom (opde i iednako pravo glasa)odbagu-
jem mistifikatornu ideologiju veiine (ve6ina
odluduje), koja je fanaticnog oca demokracije
Roussehuadovelaskandaloznojtvrdnji da nitko
nema pravo prijediti vedini o.dluku, sve i ako
ona Zeli smrt vlastitom narodu! Vedinane mora
biti u pravu, dapade,ona je odito sklonijapo-
gre5kamanego Sto bi bila jedna kompetentna
manjina. Zaito bi vlada morala biti dobra samo
zato, jer je na izborima dobila ve6inuglasova?
Nije li najnovijapovijest pruZila ditav niz prim-
ieia fatalno lo5ih, pogubnih ishodaodluke vedi'
ne? Napokon, Sto to uopde znali:: "odluka ve-
Cine"?!'Nevoljes demokiacijomzapravoi podi:
nju tamo, gdje ona odluku - taj -najosobnijiod
svih akata - prepu5taveiini, dakle masi, qred;
njoj mjeri, statistici.No uz odluku pripad.a..od-
gbvornbst. Budui-i je q.d\ut+ vedine.bezlidna;
ona je samoprividno odluka i stoganju _neprati
nikakva odgbvornost. Vladalac ili osobe koje
iine jednu elitu vlasti odgovornisu pred Bogom
i povije5iu, kao i pred vlastitom savjeliu, koja
ie- izbru5enai velidinom i vaZnoiiu poloZaja
iafinirana do iznimne osjetljivosti.Vedina nije
odgovorna nikom, a demokratske klike koie
ona bira odgovornesu samocoram populo,_ito
praktidno tako<lerznaEi isto Sto i nikom- Pro'
pali demokratski politicari ne zavr5avajuna
iobiji ni kad su pali zbogkorupcije,negou pra-
vilu bivaju rotirani na nove duZnosti,daju im'se
nove Sansepredstavljanjanaroda. Najgorg Slo
im se moZe-dogoditijest da izgubesljedeieiz-
bore. Njima nije dana milost stra5nekazne da,
2s2
kao Napol.g!, zadnjedqnesprovodeu potpunoj
samodi,pred licem sudbine,odi u odi s irtasiitoni
odgovorno5du,. vodeii svoj uzvijeni i tragidni
dijalogs Povijeidu.
K.9 ja velim da demokratskamanjina nije
patentirano bolja nego druge, odgovara riri
Remetii: ne moZe se polrticlie susta-ve ocjenji=
vati kao udenike u Skoli! pa Sto se onda ubpte
moie?l Remetiiev determinizam, nazodhii u
njegovim rijecima o "neponovljivoj sudUini'i;
$ove9 ga je .relativizmu.Sve itolesf mora biti;
sto da se mi u to petljqmo s nekim svojim pri: -i
vatnim ili barem subjektivnim predo,OiUania
procjenamalSve.jestkako jest i jer biti rnoio;
te su one ako vei ne besmidlene, i onda barem
suvi5ne.Ali ako je razmiSljanje
-iz o razmjernodo-
blom .pglitidkom sustavu bntoto5kih ili epi_
stemoloikihrazloga.neopravdano, ondaje ocito
bespredmetani .9vaj nai razgovoro manjkavo-
stima demokracrje,u kojem-Remetii mehutim
zduSnosudjeluje.
.. - Remetii bi, veli, prihvatiomoju tvrdniu da
"demokracija pluralizmom razbiia narodno ie=
dinstvo" kao jak argumentprotiv demokraciie
pod. uvJetom da se..nacle povijesnihprimjera ia
d?.je unij-elaneslogu tanio gOjJ
1o
je {.emokracija
prije.nije bilo. No odmah potoril on prizfi"ji
da iakvih primjeraima. Da bi'svoj prigoioiipdl
our?,ao,on nadodaje,da pojava kaosa nakon
uvotlenjademokracijene mora biti njezinuLriu-
niu,. .n.gg je - rnoZda-kri.vnja
odekivanjaod demokracile.No _naiih pretjeranih
ja nd vidim [;_
Ko pl!tjeran_a odekivanja mogu prouzroditi
{ugt. Kad pak ja demokracijispoditavammalo_
dusnost, relativizarn,dosadui odricanieod uz-
253
vi5enihciljeva,odgovaraRemetii, da je i demo-
kracija mttogima bila uzviSen,Zrtava vrije.da.n
cilj. Pa jest, ali tamo gdjeje jo5 nije bilo, gdjeje
dakle jo5 mogla biti cilj. Za razliku od ovog;
moje je pitanje, koji su njezini vlastiti ciljevi'
Uoital'orn,Remetid osporavavrijednos!oduSev-
ljenju masa,koje, osim toga, smjerau biti vi5e
lagodnom Zivotu nego idealimaslobode.Mgqi
se pak dini da je kod narodne :uforije uvijek
manje vaZnodemu ona smjeraili mnije da qgl!-
ra, i viSe,da se s pogledomna jedan udaljeni,
moZda i neozbiljivi.moZdai mistificiraniideal
uspije koncentrirati narodne energije i misli,
osjeiaje i volju u jednoj todki, i da ga se.time
pokrehe na sudjelovanje u velikim, vaZlim,
vrijednim pothvatima imanentnim politidkom
suitavu, ali takvim, da oni kontingenciiu poje-
dinadnog tubitka radikalno transcediraju.Jer
upravo u ovakvim silovitim gibanjima 9p9e:
nlrodnog odudevljenjadostiZese razinana kojoj
se,jo5 ovOjeu povijesti,joi ovdjeu politici, za-
hvaia u onu dimenziju koja objema stoji s onu
stranu. Upravo su tu na djelu one povijesne
oaze koje- ie, pod oznakom rimskih _oaza,jo5
dospjeti na red ovih naiih razgovora-To su one
pukotine u iivotu politike gdje njgj uspijeva
iamu sebenadvladati.Buduii demokracijajoS
nije niti politika, njoj to ne moZeuspjeti, te ona
to ni ne poku5ava,i u tome jest bit ovogpligo-
vora koji samjoj uputio.
Remetii misli da bi se tvrdnja o povoljnim
uvjetima koje liberalna demokracijastVaraza
gibanje u smjeru komunizma mogla prihvatiti
najvi$eu vidu tvrdnje, da liberalizamfavorizira
teortju revolucije, bududi revoluciji kao rzrazu
254
ressentimentanaginju oni, koji su u slobodnoj
liberalnoj utakmici ostali krati<ihrukava. U
lanju.je, m-edutim,.ne5to mnogo vi5e.U pitan]u "l-
je zajednidkopodrijetlo liberalnedemokraCii,i
totalitarnog komunizma u svijetu utvara fr"an_
gyskogq.prosvjetiteljstvai revblucrje,u svijetu
rcleologrye i prakse slobodena nadinjednakosti,
imanentistidkeslobodesvakogadovjeka.Komu-
nizam uistinu jest bio smjer iijevog"kritaptebei.
sKe trancuskerevolucije.Sekularizacijai egali_
tarizacija drultva zajednidki su nazivnik k"ako
liberalno-demokratskog, burZoaskog,tako' I
totalitarno.-demokratskog, komilnistidkos
naiela. Moderna "emanc:ipacija',naila ie svoj
izraz u oba principa i u diZavnimtvorevinama
KoJlmaoni stoje u
-temelju.Danas se pod doj-
mgm predrasude,da je odludna dilema na5ei
p.olitidkogopstankaona izmecluistodnedespol
crJe r zapadnog parlamentarizma,previclaiu
autentidnodemokratskedimenzijekomunizma
ne samo u teoriji nego i u praksikao i totalitar_
o€, nivelatorske, lionformistidke tendenciie
z.apadnjadkihdemokracija. previda se elemeit
diktature funkcionara,..ltrudnjaka" te ..naiod_
nih predstavnika"u svim pariamentarnimde_
mokr_acijamadana5njice.pievida se napokon
o.no5to je oduvijekbilo jasnodubljim andtitie._
liT.t povijesnih_gibanja, bd platoni, Aristotela i
Polibiiapreko Spinoz-e i Tocquevillea,J.S-Mill;
i Jamesa Madisona pa do Tbgliattia i Waltera
Lippmanna: da demdkracijau iebi sadrZitotali-
tarnu klicu i da liberalnai egalitarnademokraci-
ja rodi ana.rhiji,a ova opeiuzurpaciji
-dakle vlasti od
neke sludajry -mq,qjine, tiianiji. Tvrditi,
kao Remetii, da lijevi radikalizamnapadasamo

zemue koje nisu znale liberalne demokracije,
barem ne irspje$nei ne povezanes.krupnom-.in-
dustrijom,zi'rlci, osim ekonomistidke.pogre5ke,
dijeliti apriornu lekciju Zivoj povijesti.oko.nas,
koia ie nedavno opetovano pokazala' oa Je
nelrim visokorazvijenimindustrijskim zemljama
zapadne Evrope malo fqlilo, P? d-lr milom. ili
silbm, dospiju'u ruke militantnih lijevih klika.
Ta poeibel-iu vodedim zapadnoevropskimzem'
ie daleko od toga da bi bila
liania irenutadno -tvrdim
6tklonlena. Ja ne da mi u- njima .u 199-
ledno vrijeme smijemo odekivati komunistidku
revolucijri, ro, kako je po-znato,t] socijalizagt
vode railiditi, pa i "mirni" putovi. Ako meclu
niima istakneni i sindikalizam, mislim da iu
pbnovno uspjeti na(i zaiednidki iezik s R.en1e;
iie.rn i istbhobno natuknuti temu, o kojoj
iemo, dini se, obojica jo5 ima-ti Stogodredi'
Ni moj prigovor-da se demokratskavladavi-
-rnetapolitici,
-tr u
na iscrpljuie enju polit iko.m
ba-v-lj
samom, da kljudnim problemima politike
iedva i dospiieva, veli Rembtie, da je to dodu5e
'di
iodno, ali ne proistjele iz biti demokracije,
neso i nioi naprostolakSedolazi na vidjelo kao
izriz sklbriosti natjecanju,koja je uopde svoj-
stverraljudima. No Sto to znadi? Dakako ne
tvrdim ni ;a, da demokracijakao sustavvladavi-
ne oblikuie' ljudska svojsiva; dosta je ako je
njezina naiav iakve vrste, 4g qng neka nepovo.lj-
na svojstvasamo potide. Niti komuniz.am.nije
po prv-i puta u povijesti stvorio zlo u dovjeku'
eovjek ib, kakav je ved stvoren,i dobar i zao'
Pitairje j.'sa*o, 5[o u Pojedinom dovjeku, p.od
konkretirim uvjetima nlegovepsihidke, socijal-
ile, politidke sledine i na temelju njegovana'
256
koncu odnosi prevagu.Komunizmu je potreb-
no ubojstava,masakrai genocida;tladenjai ta-
ganja;varanjai otimadine - inade ne bi ni dan
mogao opstati na vlasti. On pritom moZe ko-
motno radunati s mradnom stranom ljudske
naravi. Da on tu mradnu stranu nije stvorio
nego samo favorizirao i izrabio, ni5ta ne oduzi-
ma na njegovoj povijesno-politickoj krivnji.
Tako upravo i demokracijapruia povoljne uvje-
te za to da politika postanemetapolitika - da
se iscrpljuje u strandarenjui frakciona5enju,in-
trjgama i manevrima, svadamai polemikama,
aferama i skandalima; da najzanimtjiviji, naj-
dramatidnij.i,najvaZnijipolitidki trequc! posla-
nu oni, koji zapravoprethodepolitici: tienfci
izbom i izbornih igrarija. I da ona za poj4vu
svegatoga pruZa povoljne uvjete, sasvimje do.
statan prigovor protiv nje; ne spa5ava je, da on4
te pojavenije ex nihtlo izumila.
Velik dio Remetiieva napisa posveien je
izlaganju njegovih vlastitih ideja o liberalizmu;
interpretirati Ed, potrebno je autoru da bi
potom skicirao mogudnostjedne kritike libera-
lizma koja se razlikuje od rnoje i koju on drZi
nadelnijomi obuhvatnijom.Slijedeii svojemo-
dele tumadenja,Remetii u liberalizmus jedne
strane,psiholoskr,vidi teZnju iznimno nadare-
nih tjudi da autonomno postavljajunadelasvoga
Zivota. S druge strane,liberalizamje Remetiiu
ono dime ga je klasidno odredio vei Adam
Smith: sustav laissez-faire ekonomiie, koji bi
sam od sebeimao dobro funkcionirati.Hoiemo
li liberalizamkritizirati, misli Remetii, tad nam
neie mnogo pomoii ukazivanje na njegove
manikavostii neusoiehedo sad.nesoiskliudivo
257
promatranje liberalizma u jednom futurolo5ko-
-ekoloSkomsklopu, sa stajali5taekonomskebu-
duinosti. Dodu5e, Remetid ipak iznosi i neke
prigovore obama vidovima liberalizmakakav on
vei jest: psiholo5komi ekonomskom.U prvom
sludaju,Remetii smatraneopravdanomgenera-
lizaciju liberalnogautonomizma,buduii dovjek
nije dobar, doduSeni zao "po prirodi": dovjek
Zivi u umjetnom svijetu i ne rnoZesam iz sebe,
prirodno, spontano, odredivati principe svoga
opstanka.U tom Remetii vidi proma$ajanti-
autoritarnog odgoja kao posljedice liberalne
ideologije. Liberalizam pak kao gospodarski
sustavvei sad zatajuje tamo, gdje zbog izostan-
ka uvjeta za nzvoj moderneprivrede nemamje-
sta za liberalnukonkurenciju.DoduSe,ovaj pri-
govor odnosi se samo na izgledeliberalizmau
nerazvijenim drultvima, no on se ne odnosi na
sudbinu liberalizmau buducnosti.O njoj Reme-
tiC ne govori, iako je na tom podrudju najavio
svoj bitni prigovor. Smijem li ovdje pribjeii jed-
noj pretpostavcipoznavajuii druge Remetiieve
dlanke i uvjerenja,rekao bih da on ovdje neo-
maltuzijanski i u duhu tzv. Club of Rome pred-
vida iscrpljivanjesirovina i energetskihizvora te
stagniranjei opadanjeprivrednograstau vrerne-
nu koje nadolazi,To vrijemeoskudicetraiit ie,
vjerojatno bi argumentiraoRemetii, autoritativ-
ne i hijerarhidneoblike drZavnestrukture kom-
binirane s centraliziranomtehnokracijom, te 6e
liberalnu demokraciju udiniti bespredmetnom.
tl ovakvom spletu misli .- koji. sam se ovdje,
vjerujem s pravom, usudio pripisati svome su-
govorniku ima vi5e dvojbenih todaka, koje
meclutimne Zelim.raspravitipnje nego seReme-
258
tii o njima izjasni.Spomenuobih jo5 samo,da
futurolo5ko predviilanjeoskudicen-emora imati
elitistidke, nego moZe imati i egalitaristidke
konzekvence,do kojih je u slidnom sklopu pita-
nja dospio npr. Iring Fetscher, koji traZi da u
dru5tvu oskudice vlada dosljedni egalitarizam,
fako - bi se sprijedilo pojavu zavisti-uslijedne-
jednakeraspodjeleoskusdnihdobara
Cini mi se,dakle, nakon detaljnog razmatra-
nja Remetiieve replike, da se ne moZe odrZati
njegova tvrdnja prema kojoj od moje kritike
"niSta ne ostaje", dodim da je njegova"nadet-
nua i obuhvatnija": on ju je, k-akovidjesmo,
uopde propustio iznijeti. Nadam se, da ie na-
skoro tu propuStenuprigodu izabrati. No po
svemsudedi,udinit de on to u onom smjeru,kbji
sam skicirao: u smjeru futurolo5ko-ekololkog
determinizma.lzgleda da je Remetiiu vi5estalo
pokazati Fukg je liberalna demokracijau stano-
vitim politidko-socijalno-gospodarskimuvje-
tima buduinosti, koju on misli da vidi na ob-
3orju, * neito nemoguie,nego da je ona ne5to
Sto ima biti oborenb djelovanjem-aksiolo5ke,
antropoloike,politidke kritike. Meneje zanima-
lo.pitanjeda li je liberalnademokracijapolitidki
vrijedan sustav,ja sam se dakle gibao na razini
vrednota, onog Sto bi, ako je moguie, trebalo
biti ili pak ne bi trebalobiti. Remetidevje inte=
res naprotiv usmjerenprije onom, Sto jest i Sto
mora ili ne moZe biti. Pa gibamo li se mi
zaptavo na dvije razlidite razine, ruzinamaSein
i Sollen?-I ako je, tako, je li meclunamamogud
razgovor?Ne prijedi li Remetiiev determiniiam
i samo postavljanjepitanja o vrednoti kao iu-
viSno,ili dak kao besmisleno?Ovaj bi se zaklju-
dak mogao naslutiti iz Remetiievih rijeci, koji-
ma mi spoditavada mene navodno ne zanima
sudbina iiberalizma i demokracijeu neminovno
nadolazeiem vremenu oskudice. No ako ja g
tom nisam pisao,to je joi daleko od toga da bi
znadilo kako meneto pitanjene zanima.Svaka-
ko, u centru moje pozornostibilo je ono drugo,
aksiolo5kopitanje, koje pak, dini se, Remetii
sebi ne postavlja.U svezijes tim i zamjedba,da
meni nije stalo do izgradnjeantiliberalneteorije
dru5tvenih preobrailaja.Todno, u mojem inter-
viewu Markusu do nje mi trenutadnonije bilo
stalo.A da mi je do nje u biti ipak stalo,poku-
$at iu pokazati u jednom od svojih sljededih
dlanakana ovom mjestu u HL, zahvalanReme-
tiiu da mi je za to pruiio povoda.
P. S. U Remetiievim razlaganjimademokracdai
liberalizampromatraju se ujedno, kao jedinstve'
na cjelina, premda ponekads naglaskomna jed-
noj, ponekad na drugoj strani. Nema dvojbe,
liberalna demokracijau dana5njojuporabi pq!!-
tidke teorije i prakse jest posve artikulirana
velidina i prilidno harmonidna,organskasinte-
za na djelu zapadnihparlamentarnihreZinra.JoS
i vi5e od toga, liberalnademokracijakao idealni
tip zajednidkimje nazivnikompolitidkih smje-
ranja na tragu francuske revolucije.Jednakost
kao bitna ideja demokracijei slobodakao bitna
ideja liberalizma stopili su se skupa. Pritom je
jednakost shvadena kao utopijska,apriorna,mq-
hanidka jednakost svih ljudi na temelju imagi-
narnih prirodnih prava, dodim je slobodauzeta
u smislu proizvoljnosti, neovisnosti odluke o
bilo kakvim heteronomnim kriterijima. Ovakva
sprega egalitarne demokraciie i slobodniadkog
260
liberalizrnadovelaje onom sloZenomfenomenu
moderniteta, u dijem ozradju prolazena5i dani
"emancipaciji". Emancipacija i nije drugo
negg ide_olo5ki ishitreno oslobodenjesvakoga za
sve i sva5tana nadinjednakosti: svi imaju zi sve
i u svemubitijednako slobodni.U svakomkott:
kretnom zahvatumoderne emancipatornemani-
je. nazo-6an je- ovaj zahtjev: podev-odernancipal
cije industruskogradniStvapreko Zenskeeman-
qipac3jgi emancipacije obojenih rasa, pa do
dana5njeemancipacijestaracai djece, inv-alidai
idiota, pasai madaka.U svakomod tih konkret-
nih zahvata emancipacijeoslobodenje,tjerano
ideoloSko-utopijski a ne realistidki, prglqai
{je_1uu kojgj je racionalno obranjivo i u kojoj
sluii ispravljanjuodite nepravde.Cijela je mo-
dqtl-u emacipacijastoga u biti "viSakemancipa.
9!je", da uporabim ovaj izrilaj po analogrjl s
Marxovim vi5kom vrednote i Maicuseotirn'tiS:
kom potiskivanja.
No ako je moderna emancipacijau sebiuje-
dinila zasadedemokracijei liberali2ma,Sto Re-
metiiu daje pravo da o njima govori kao o
jedinstvenomkompleksu,to nasne smijezavesti
da previdimo i njihove medusobnerazlike. Jest
da i liberalizam korijeni u prosvjetitbSskom
naudavanju,i jest da su liberalnanadelapodjele
vlasti, ljudskih prava i slobodne gospodarske
utakmice danas sastavni dio programa parta-
mentarnih demokracija.Izvorni je medutim li-
beralizamu Engleskoj,s djelom-JohnaStuarta
Milla, nastao upravo i{ao ri:akcija protiv kolek-
tivistidke tiranije, egalitarizmai aritipersonaliz-
ma demokratske vladavine. Poitivanje ljudske
osobeu svojoj neponovljivosti,u svojoj specifid.
261
noi vriiednostinasuprotdiktaturi anonimnosti,
iesi orio. s cim ie irvotno nastupioMill. I za'
irtiev za slablienjemdrZaveprido5aoje ovdje IZ RECENZUA
prii" svesadabbordri razvojslobodnogpojedin-
ba. I(ontioje od ovog'doneklejoSuvijekaristo- (...)MladenSchwartz, u svojojpregnantnoj i lucidnoj,gotovo
kratskog duha pak preostalo.u suvremenoJ bi se kazalo:hiperkritiinojraSilambidemokracije (on istiie
liberaln6-demokiatsk6jsimbiozi, drugo je kakoje rijei o onoj liberalnoj,parlamentarnoj, ali - vidimou
pitanje! PostScriptumu- ne Stedini druge njezinemogucei stvarne
oblike),raskrinkava neStoStobismomogli smatrativodeiim
suvremenimmitom, ili pseudoreligijom. Demokracijabi
ovaj je tekstnastaou okviru dugotrajneprijateljskepolemike trebalabiti nadomjestkom i za Bogai za naciju.Schwartz
, proi. dr. Hrvojem Lorkovicem(=Rok Remetic)i objavljenje vjerujeda joj to, na dulje staze,ne ie uspjeti,jer ustvrduje
u "HrvatskomListu"br. 1-2/1980,Lund. znakenjezinakraja,a s drugestraneslutinadolazaknovoga,
ne-demokratskog eona,u kojemuie i sam narodkonaino
doii na svoje.Toj je viziji bolje,ali nipoStoutopijskedrZave,
posveienfinalefuriosonjegoveknjige.Uklapase Schwartzov
posao,regbi,u naporerevizionistiike historiografije. Premda
Schwartzmane,laZii zloiinstvademokraciie razlaZenaielno
i sustavno,njegovase kritikazapravoponajprijeodnosina
povijesnudemokracijukakvuje, u koncentriranom obliku,
poznajemotek nakon Drugogasvj. rata. lstom nakon toga
velerata,naime,demokracijaje konaino postalaopcemjesto,
praviloi zadaca.lzmedu dva rata,dakako,bilo je joSmjestai
za alternative,
za ne-demokratske poretke.Netkoce podsjetiti
da je i desetljecimaposlijeporazafaSizama dobrimdijelom
svijetadominiraokomunistiikisustav.Nu, ne zaboravimo da
se i on smatraodemokratskim, je
a u odredenom smisluto i
bio.Ono StoSchwartz spoiitavaparlamentarnoj demokraciji,
medutim,neizravnoopravdavanjezinestvarneprotivnike,
kojeje pobjednieka demokracija1945stavilaizvan zakona.
Netkoie mu stogazasigurno prigovoriti
stanovitineofa5izam.
Ali, Schwaru ne govori iz proSlosti,on je sebi uzurpirao
prorokai pretece,on nam se obraia iz danaStotek
stajaliSte
nadolaze(...)Josranihsedamdesetih predvidioje pad komu-
nizma,raspadSSSR-a, CSSR,Yu, ujedinjenjeNjemaike,te

262 263
nadolazakHrvatskeDrZave.Svese to obistinilo.PazaStoda ce poput starogaReichstaga
(...)Schwartzova
je bespo5tedna
mu ne povjerujemo smrtdemokracije?
i kadanajavljuje lpak, kritikademokracijeumnogomekongenijalna onoj Berdaie-
nemo prophetain patria... vljevoj(...)
doi. DavorGLASNOVIC i n s .J u s uH - NtKSti
f EC|MOV|C

(...) U prvoj svojoj knjizi, Protokoli,Zidovi i Adolf Hitler, (...)| da zavr5imanegdotom. Po5toje na brzinu,stojeii,pre-
Mladen Schwartzuzeo je za povod i polaziSteglasovito- gledaoletkeSchwartzove Nove HrvatskeDesnicei najnoviji
zloglasne Protokolesionskih mudraca, tumaieii ih, bez ULTIMATUM!,prof. dr. Slavko Kulii naiSaoje, na zadnjoj
oltzira na njihovo stvarno podrijetlo, kao zadivljujuie stranici,i na ProgramnacionalnogspasaNove Desniceu 25
toian opisnaSega vremena.U tom sklopuodvaZiose,u duhu toiaka.To mu je vei bilo previSe, ,,Zurim,
kaoda se uplaSio.
povjesniiarskogreviz ionizma,obogaienogvlastitim filozofii- ne iemo ovdjena ulici,dodi k meni na Cospodarski institut,
s k o - p o v i j e s n iumv i d i m a i,z r e ( ii k o j u k r i t i i n ur i j e eo p o l i t i c i znaSgdje sam!" Osmi mjesec,dopustii ljetovanja,13 sati.
svjetskoga Zidovstva,te zatraZitipone5torazumijevanja, ako "Dodi drugi put, ali se brzoglasnonajavil,. Znam,takvi su
ne i oprosta,za desniiarskogavodu Reicha.Druga mu je demokratsko-birokratski obiiaji,obieajiisteonedemokracije,
knjiga, Hrvatskanakon Tudmana,bila posveienaraSilambi za koju Kulii jednom reie povjesniiarumr. Mladenulveziiu
nacionalnoga trenutkai izgledimahrvatskenacije u iasu da joS nije niti do5la.ZnaCi,oiekujmo je. lstaje to logika,
odlaskaobnoviteljaDriave,te dolaskana vlastanacionalne kojomje prof. Kulii dojuier govoriokako,,pravi,,socijalizam
garniture ovisneo svojiminozemnimnalogodavcima. Knjiga, joSnije niti doSao.Biloje to kadaje, sredinomsedamdesetih
medutim,ujedno pruLa i temeljeSchwartzovashvaianja (Titoi Jugabijahudodu5eiivi-Zivcati,ali ipakvei na izdisa_
povijesti,njegovekritikedemokracijei apologijedesnice. ju), s katedrii po tribinama,fanatiinogrmio Karadordevom
Ovo potonjeiscrpnoje razvijenou trecojnjegovojkniizi, Sto
oSamuienim slu5ateljima:"Jugoslavenskisamoupravni sustav
je to - Desnica?,doiim je u najnovijoj,Stoje imamo pred
najboljije na svijetu,ne moZenasnitkouniStiti, jer mi ivrsto
sobom,opSirnodoSlana red i demokracija. Autorse odluiio
drZimokonceu svojimrukama.".Dakle,ipakje socijalizam
za sumarnii sustavni popis mnoStva argumenata koji govore
doSao,ali jo5 nije.- Sadaznamoda je oti5ao,u nepovrat.
protiv moderneliberalnedemokracijeili, kako je Schwartz
alternativno nazivlje,parlamentarizma. On potankoi pregle- A evo,danassmo k tomejoSi svjedoci- Schwartznasje na
dno pokazujeda demokracija poiiva na mitologijinaroda,na to velikomZestinom, misaonojiui erudicijomupozorio- da,
kultu pogrjeSive veiine, na metapolitiikom, samodostatnom posfije umrlogbrataKomunizma, i sestramu, ostarjela
baba-
iZivljavanjuu parlamentarnim brbljaonicama, natezanjus Demokracija,proiivljavasvoje zadnjedane. lma nemirnu
koalicijamai opozicijama, Stosveu konainicidovodinovoj starost.Po danu, mlati posvudaoko sebe antiteroristiikim
i a n j e v r i j e d nmea n j i n eo, d k o j em i l j a m a
o l i g a r h i j iv,l a d a v i nm Stapom ne birajuiiirIvu, a po noii muii je te5kanesanica.
Bit
ostajuudaljenii narodi njegovzbiljskiprobitak(...)Schwartz ie to zacijelozbog velikih grijeha:imperijalno-genocidnih,
vjerujekakoie, logikomsvojihslabostii istroSenosti, parla- drezdensko-hiro5imskih, jugoslavensko-bleiburSkih, sabro-
mentarizam naskorou muzejpovijesnih starina;veli, izgorjet Satilskih,
konclogorskih - kojimaje izumiteljica...Dotraiala
264
demokratska olupinatone li tone,a dalekozoromna puiini
primjeiujemodolazak velebnoganovog broda, prirodno
RICHARD
C R A Fv o n C O U D E N H O V E _ C A L E R C t :
o k i i e n o g m n o S t v o mn a c i o n a l n i hzastava od pamtivjeka
DEMOKRACUA JEPLUTOKRACUA
B o z j i hd a n j a . . . !
prof. ZarkoMARIC . Danasje demokracijafasadaplutokracije.Buduci
da narodi ne ce podnositi neprikrivenuplutokraciju,
nominalnoim se prepu5ta vlast,doiim zbiljskavlastostije
u rukamaplutokrata.U demokracijama, bile one republi[e
ili monarhije,drZavnicisu marionete,a kapitalisiivuku
ANA LUCIC:DEMOKRACUI
I NUESTALODO
konce. Oni diktiraju politiike smjernice,oni nadziru
DEMOKRACUE
glasaeekupujuii javno mnijenje,a preko businessa i
dru5tvovnihsvezanadzirui visokeduZnosnike. plutokracija
Demokracijabi deklarativno htjelabiti vladavinaveiine,
je danasmoinija od negda5nje aristokracije,
a drZavajoj je
je
a u praksi vladavina (slutajne) manjine na izborima
orudei pomagai.
izabranih(nipoStoBoZjomvoljom odabranih).Da joj do
veiinske vlasti,do zdravognarodnogregimenta,uopie
nije ni stalo, ona najbolje pokazujei osobitomskrbi (Praktischer Idealismus
za razliaite izvannarodne,podnarodne,nenarodnei Wien 1925)
p r o t u n a r o d nm e a n j i n eT. e m a n j i n em o g u b i t i n a c i o n a l n e
ili etniike, vjerskei svjetonazorne, klasne,spolne,kakve
god. Homoseksualci ili prostitutke, anarhistiili nudisti,
ljudoZderiili vegetarijanci - glavnoda su manjine,da su
toboZ diskriminirane, da im se na velika zvonapridaju
nekakvaprava,tek kako bi se, u Sto veiem mnoStvu,u
Stonepodno5ljivijem Sarenilukojekakvihemancipatornih
s k u p i n a , i z g u b i l a n a c i o n a l n av e c i n a , a n j e z i n g l a s
zagluSiobukom onih marginalaca. Tako nastajekaos,
takonasta.je anarhija- neredi bezvlaSie, takose ruii svaki
naravniautoritet,bez kojeganemadrZave,tako se razara
nacionalnadrlava,pa i samodruStvo, tako se uspostavlja
vladavinaulice,a iitavom tom cirkusudemokraciiakao
oblik vladavinetekje ispraznopokrice.

(lz neobjavljenog rukopisa

knjige Za Dom - Spremni!)

266
zo/
 ODABRANA
BtBUOGRATUA 1 4 . Bruckner,Pascal:La mdlancolied6mocrafique
(Editions
du Seuil,Paris1992)
1 5 . ldem: La tentationde l'innocence(Crasset,
paris1995)
1. Agard,WalterR.: WhatDemocracyMeantto the Creeks
(University
of WisconsinPress,
Madison1965) 1 6 . Burke,Edmund:Reflectionson the Revolutionin France
(1790)
2. Arendt,Hannah:TheOriginsof Totalitarianism (Harco-
u r t ,B r a c e& C o , N e w Y o r k1 9 5 1 ) 1 7 . Burnham,James:The Machiavellians
(JohnDay, New
Y o r k1 9 4 3 )
J. (Callimard,
Aron, Raymond:Ddntocratieet totalitarisme
P a r i s1 9 6 5 ) l B . Burnheim,John:/s Democracypossible? TheAlternative
to ElectoralPolitics(Universityof Californiapress,Ber-
4. Bachrach,Peter: The Theory of Democratic Elitisnt k e l e y1 9 8 5 )
(Little& Brown,Boston1967)
1 9 . Canetti,Elias:Masseund Macht(Claasen
Verlag,Ham_
5. Barber,Benjamin:Strong Democracy(Universityof b u r g1 9 6 0 )
CaliforniaPress,
Berkeley1984)
20. Carlyle, Thomas: On Heroes, Hero-worship and the
6. Bepgxen, Huxonafi AnexcaHgponnu: Oluoco$ix Heroic in History(Fraser,
London1841)
(Ymca-press,
HepareHcrna Paris1970)
2 1 . Constantde Rebecque,Benjamin:De la libert1 des
7. BethkeElshtain, )ean:Democracy
on Trial(Basic
Books, ancienscomparded celle des modernes(B6chet.paris
N e w Y o r k1 9 9 5 ) 1820)
B. Bingham,JonathanD.: Violenceand Democracy(World 2 2 . Crosa,Emilio:La sovranititpopolaredal medioevoalla
Pub.Co, New York 1970) (Bocca,Milano.|915)
rivoluzionefrancese
9. Bobbio, Norbertoed al.: Democrazia,maggioranzae 2 3 . Dahl,RobertA: Democracyand itsCritics(yaleUniver-
minoranze(ll Mulino,Bologna1981) sityPress,
Yale1989)
1 0 . Idem:Il futurodella democrazia(Ciulio Editore,Torino 24. ldem: On Democracy (Yale Universitypress,New
1984) H a v e n1 9 9 8 )
n. ldem: Liberalismoe democrazia(FrancoAngeli Libri, 25. ldem: Poliarchy; Participation and Opposition (yale
M i l a n o1 9 B B ) UniversityPress,
New Haven1971)
1 2 . BochacaOriol,Joaquim:Losprotocolosde lossabiosde 26. ldem: Prefaceto DemocraticTheory(The Universityof
Sion(Editorial
Solar,Bogotd1990) ChicagoPress,
Chicago1956)
1 3 . Bryce,James:Modern Democracies(McMillan, New 2 7 . Ferrero,Cuglielmo:Demokratieoder Terror;Die Dikta-
Y o r k1 9 2 1 ) tur in ltalien (Stuttgart1924)
268
28. Finley, Moses l.: Democracy;Ancient and Modern 4 2 . Kelsen,Hans: Vom Wesenund Wert der Demokratie
(RutgersUniversityPress,New Brunswick1973) ( M o h r ,T U b i n g e1n9 2 1 )

2 9 . Friedrich, Carl J.: ConstitutionalCovernment and Eric Maria Rittervon: Demokratie;

4 3 . Kuehnelt-Leddihn,
Democracy(Cinn & Co, Boston1950) EineAnalyse(Stocker,
Graz 1996)

3 0 . Fukuyama,Francis:TheEndof Historyand the LastMan 44. ldem: LeftismRevisited;Fromde Sadeto Pol Pot(Regne-
(AvonBooks,New York 1992) r y ,W a s h i n g t oD
n. C.1996)
NumaDenis:La citdantique(Paris
3 1 . Fustelde Coulanges, 45. ldem: Freiheitoder Cleichheit; EineSchicksalsfragedes
1864\ Abendlandes (OttoMtillerVerlag,Salzburg1951)

32. Cu6non,Ren6:La Crisedu MondeModerne(Callimard, 4 6 . Lasch,Christopher:The Revolt of the Elitesand the

P a r i s1 9 9 4 ) Betrayalof Democracy(W. W. Norton& Co, New York
19 9 s )
33. Clover, T. R.: Democracyin the Ancient World (Cam-
bridge1927) 4 7 . Laski,HaroldJ.: The Riseof EuropeanLiberalism(Allen
a n d U n w i n n ,L o n d o n1 9 3 6 )
AA
)+. Crube, Franku. CerhardRichter(Hrsg.):Dentokratiet-
heorien; Konzeptionenu. Kontroversen(Hoffnrannu. 4 8 . Le Bon, Custave:Psychologiedes foules(FelixLacan,
CampeVerlag,Hamburg1975) P a r i s1 8 9 5 )

3 5 . Hayek, FriedrichAugust: The Constitutionoi Liberty 49. Lijphart,Arend: Democracies(Yale UniversityPress,

(TheUniversity Chicago1960)
of ChicagoPress, New Haven1984)
(Stanford
3 6 . Held,David:Modelsof Democracy University 5 0 . Lippincott,BenjaminE.: VictorianCriticsof Democracy
Stanford1996D 2. ed.)
Press, ( M i n n e a p o l 1i s9 3 8 )

37. ldem (ed.):Prospectsof Democracy; North,South,East, 5 1 . Lowenthal,Richard(Hrsg.):Die Demokratieim Wandel

West(StanfordUniversityPress,Stanford1993) (Berlin1963)
der Cesellschaft

3 8 . Hippel,Eikevon: Vom Wesender Demokratie(1947) Niccold:ll Principe(CiulioEinaudiEditore,

5 2 . Machiavelli,
Torino1974)
3 9 . Hitler, Adolf: Mein Kampf, l, ll (Zentralverlag der
, r ] n c h e n1 9 3 1 )
N S D A PF, r a n zE h e rN a c h f .M 5 3 . Macpherson,C. B.: TheLifeand Timesof LiberalDemo-
cracy(OxfordUniversityPress,Oxford 1977)
40. Hoppe,Hans-Hermann: Ihe God that Failed;Studiesin
the Economicsand Politics of Monarchy, Democracy 5 4 . Maluschke,Grinter: PhilosophischeCrundlagendes
and NaturalOrder(Transaction Publishers, New Brun- demokratischen Verfassungsstaates(AIber'l 9 82)
s w i c k ,N . J .2 0 0 1 ) 5 5 . Mayo, Henry B.: An lntroductionto DemocraticTheory
F. W.: Demokratierichtiggesehen(1947)
4 1 . Jerusalem, (OxfordUniversityPress,New York1960)

270 271
5 6 . McKeon, R. (ed.): Democracyin a World of Tensions
( C h i c a g1o9 5 1 )
5 7 . Michels, Robert: Zur Soziologie des Parteiwesensin
der modernen Demokratie; UntersuchungenAber die
oligarchischenTendenzendes Gruppenlebens(Leipzig
1 9 11 )
5 8 . Mills, C. Wright: The Power E/ite (Oxford University
Press,New York1956)
5 9 . Moore,Jr,BarringtonSocialOriginsof Democracyand
Dictatorship(BeaconPress,Boston1966)
6 0 . Mosca,Caetano:Storiadelledottrinepolitiche(Edizioni
Laterza,Bari 1966)
6 ' , 1 . Narr, Wolf-Dieteru. FriederNaschgold:Theoriender
Demokratie(Stuttgart1973- 2. Aufl.)
6 2 . Naschold,F.: Organisationund Demokratie(Stuttgart
1969)
(Frankfurt
6 3 . Negt.O.: KeineDemokratieohneSozialismus
a.M.1976)
6 4 . Neill, T. P.: Riseand Declineof Liberalrsm(Milwaukee
19s3)
6 5 . Neumann, Franz:Demokratischerund autoritdrerStaat
( F r a n k f uar t. M . 1 9 6 7 )
6 6 . Nevistii, Franjo: Temelji demokracije;Kriza i obnova
(RanjeniLabud,Roma197'l)
6 7 . Nietzsche,Fredrich: Der Wille zur Macht (Kroner,
Stuttgart1964)
(Paris1932)
La ddmocratie
6 8 . Nitti,Francesco:
69. Ortegay Casset,)os6:La Rebelionde las Masas(Madrid
19 3 0 )
272
70. Pennock,J. R.: DemocraticPoliticalTheorv(princeton
UniversityPress,Princeton1979)
7 1 . ldem: LiberalDemocracy,ltsMeritsand Prospecfs
(New
York 1950)
7 2 . Plamenatz,John:Democracyand lllusion (Longman,
London1973)
7 3 . *** Protokolisionskihmudraca(Croatiaprojekt,Zagreb
1996',)
74. Prpii, lvan, Zarko Puhovskii Maja Uzelac: Leksikon
te-meljnih pojmova politike; Abeceda demokracije
(Skolskaknjiga,Zagreb1990)
7 5 . Pusii, Vesna:Demokracijei diktature;politicka tranzi-
cija u Hrvatskoji jugoistoenojEuropi(Durieux,Zagreb
1998)
7 6 . Radunski,Peter: Wahlkiimpfe; Moderne Wahlkampf-
filhrung als politische Kommunikation(Crjnter Olzog
Verlag,Mtinchen1980)
7 7 . Rawls,lohn: PoliticalLiberalrsm(ColumbiaUniversitv
Press,New York 1993)
78, ldem: Theory of Justice (Harvard University press,
Harvard1971)
7 9 . Renner,Karl: Demokratieund Btjrokrafie(Wien 1946)
8 0 . Rhonheimer,Martin: Politisierungu. Legitimationsent-
zug; TotalitiireKritik der parlamentarischenDemokratie
in Deutschland(YerlagKarlAlber,Mrinchen1979)
8 1 . Ross,A.: Why Democracy(HarvardUniversitypress,
Cambridge/Mass./1952)
82. Rougier,Louis: La mystique ddmocrafique(Albatros,
P a r i s1 9 8 3 )
273
oJ. Ruggiero,Cuido de: Storia del liberalismoeuropeo 96. Stier,Hans Erich:Die klassische
Demokratie(Westde-
(Laterza,
Bari1925) utscherVerlag,Kolnu. Opladen1954)
cos' d/ (Carzanti,
8 4 . Sartori,Ciovanni:Democrazia, 97. Sunii, Tomislav:AgainstDemocracyand Equalitv;The
Milano 1993) EuropeanNew Right(PeterLang,New York-Bern-Frank_
(ll Mulino, f u r ta . M . - P a r i1s 9 9 0 )
8 5 . Sartori,Ciovanni:Democrazia e definizione
B o l o g n a1 9 5 8D 2 . e d . ) 98. ldem: AmeriCka ideologija; Nova europska sudbina
Eine Einfil- ili putokaz u novu katastrofu(Hrvatskasveuiilisna
8 6 . Schmitt,ManfredC.: Demokratietheorien;
naklada,Zagreb1993)
hrung(Leske+ Budrich,Opladen1995)
99. Talmon,). L.: Originsof Totalitarian
Democracy(Secker
8 7 . Schumpeter,Joseph A.: Capitalism,Socialism and
Democracy(Harper& Brothers,New York 1942) and Warburg,London1952)

B B . Schwartz,Mladen:Hrvatskanakon Tudmana;Studiiao 100. Tocqueville,Alexis CharlesHenri Clerel de: De la

nacionalnomusudu(luvenalis Zagreb2000)
Samizdat, D€mocratieen Amdrique,l, ll (CharlesCosselin,Paris
1835/1840)
89. ldem: Stoie to Desnica?O iednoi mrcvarenoikategoriii
(luvenalis
Samizdat, Zagreb2001) 101. Zizek, Slavoj:Ein Pliidoyerfilr die lntoleranz(Passagen
V e r l a gW
, i e n1 9 9 8 )
9 0 . Somary,Felix:Kriseu. Zukunftder Demokratie(Reutin-
Mtinchen1983)
ger-lnstitut,
9 . 1 . Spann,Othmar: Der wahre Staat;Vorlesungenilber NAPOMENA:Ova bibliografijasadrZii naslovena koje knji-
Abbruch und Neubau der Gesellschaft(Verlag von ga izravnone referira,i obratno:klasitna djela uglavnomnisu
Quelleu. Meyer,Leipzig1921) upisivana.Ona sluZi tek boljoj orijentaciji o temi. Ponegdje
nedostatnereference(izostanaknavoda o nakladniku i sl.)
9 2 . Spengler, Oswald:Jahreder Entscheidung; Deutschland
(C.H. Beck'sche tehnitki su uvjetovane:nisam,naime, tijekom rada na knjizi
und die weltgeschichtliche Entwicklung
imao pri ruci sve ovdje popisanenaslove,a referencesu mi u
g ,n c h e n19 3 3 )
V e r l a g s b u c h h a n d l uMnU
rukopisnimbiljeikama ponekad nepotpune.lz istog razloga
93. tdem: Der Untergangdes Abendlandes;Umrisseeiner nekeknjige navodimu prijevodima,a ne u izvorniku.Bilo bi
Morphologieder Weltgeschichte, l, ll (VerlagC. H. neumjesnoCekatis objavom knjige o demokracijisve dok se
, r l n c h e n1 9 1 8 I 1 9 2 2 )
B e c kM i posljednjaformalnasitnicane dotjera!
9 4 . Spirito, Ugo: Critica della demokrazia(Luni, Milano,
19 9 9 )
of AntidemocraticThought(NewYork
9 5 . Spitz,A.: Patterns
1949)

1'7 A 27s
 kategoriji (2001), te LaZ, zlotin i sntrt demokracije _ l0l
razlogprotivpukovlada(2003).U pripravisu: Novi'protokoli
sionskihmudraca ili Kako uniititi svijet; Tkoje hrvatski nepri_
RUEC
O P|SCU jatelj; Konac TisuCljecai Novi eon; tri zbornika objavljenih
radova,knjiga memoarsko-autobiografskih zapisai sustavno
filozofijsko djelo Transcendencija i Hijerarhija itd.
MLADEN SCHWARTZ,po Skolii poslanjufilozof, roden je
1947 u Zagrebu,u anacionalnoj, premdahrvatskideklari-
ranoj obiteljiZidovskoga podrijetla.Nacionalnoje hrvatsko
stajafiStezaranaosvojiovlastitimnaporima.S komunizmom
dospioje u sukob Zivuciu Titovoj velikosrpskoj Jugoslaviji,
iz koje se morao udaljiti.Demokracijuje nautio prezirati
vlastitiminstinktomi umovanjem,lektiromNietzschea, te
Zivotomu ZapadnojNjemaikoj,ali potom i u novoj,demo-
kratskojHrvatskoj.ProtivZidovamobiliziralaga je kritiinost
premamegalomanskoj i agresivnojmitologiji"holokausta",
te Zidovskaantipatijaspramidejei praksenezavisnehrvatske
drZave.
U njemaikomegziludjelujekao jedan od vodeiih predsta-
vnikahrvatske osloboditeljskefronte:kaourednikmjesecnika
Hrvatski List,voda Zidovskogodbora za slobodnu Hrvatsku
te jedan od voda HrvatskogaDrZavotvornogPokreta.Pritom
tijesnosuradujes BrunomBu5iiemte inim proljecarima. U
Domovini,urednikje HSP-ovogHrvatskogPrava,suradnik
krugovafai TV, te utemeljitelji voda NoveHrvatskeDesnice.
Osnivai je i glavniurednikdesniiarskoga mjeseenikaULTI-
MATUM!.
Objavio je tisuie bibliografskih
jedinica o filozofijskimi
politiakimtemama,te knjiZevnihradova, u novinamai
iasopisima,na hrvatskom,njemadkomi drugimjezicima.Uz
suautorstvou nizu zbornikana hrvatskom, njemaikomi dr.,
autor je samostalnihknjiga:Zidovi, Protokolii Adotf Hitler
(1997), Hrvatskanakon Tudmana- Studija o nacionalnom
usudu (2000), Sto 1e to Desnica - O jednoj mrcvarenoj

276 277
 KNIICEMLADENASCHWARTZA
Mein KampfhrvatskogaHaidera:
Pljuskau lice judeokraciii:
HRVATSKANAKON TUDMANA -
ZIDOVI IADOLF HITLER
PROTOKOLI, STUDIIAO NACIONALNOMUSUDU
, trr lzmcANfE NA
B t L rs u f E D N AO D O N I H K N r l G A e Knjigase,na 533 straniceveleformata,bavi i slijededim
SAIMUKNIIGAU FRANKFURTU 2OOO NI'E DOPUSTIO temama:
FUNKCIONARHRVATSKE NAKLADNIEKE UDRUGE
ALBERT COLDSTEIN. a
M]ESTOHRVATSKE NA RAZMEDUTISUCLJECA
o
TUDMANOVEZASLUCEI PROMASAJI
KnjigasadrZisliiededapoglavlia: a
ZIVOT ISMRTHDZ-a
o
NARANCASTAN OVOC O D ISN] A REVOLUCIJA
PROSLOV a
N EPRI]ATEL]SKO ROVARE NJE
POMUTNIAOKO PROTOKOLA
o
"NEZAVISNI MEDIJI"I'NEVLADINEUDRUCE"LJ
BORBIPROTIVHRVATSKE
PROTOKOLISVIEDOCEO XX STOL]ECU NACIJA, POVI]ESNE PROM]ENE ISUTON
DEMOKRACI]E
ZIOOVI I PROTOKOLI
HITLER, o
DANASN]A H RVATSKAKRIZA
PROTOKOLII ZIDOV WEISS o PREDSTO]I LI NAM DRZAVNIUDAR
a
NACIONALNA REVOLUCIIA I EKSTREMNADESNICA
IZIDOVSKO PITANJE
NOVA HRVATSKADESNICA a
HRVATSKT KOBNTNE?RUATELI NA TSTOKU
o - COWErcSTOL]ECA
ADOLF HITLER o
AUTOROVTKONTAKTT S FRANJOMTUDMANOM
a
CDJESMO. KAMO IDEMO - KAMO NE CEMO -
a OPETOBOLIO!
HITLER KAMO HOCEMO

Knjizi su pridodaniBilieskao piscui Imenskokazalo. Knjizi su pridodaniRecenzijeKujundziC- Biondicte

fzdanje:Croatiaproiekt, Zagreb1997' str. 131 faksimiliapriopcenjai pismaAnkiciTudman u povodu
Vrhovnikovesmrti.
fzdanje:luvenalisSamizdat,Zagreb2000.

278 279
Nezaobilazivi prirudnik
ULTIMATUM!
za desnei liieve: novine
DesniCarske
- RASPRAVE
POLITIKAI KRITIKA I MISL]EN]A- KULTURA
Sro Jr ro - DEsNtcA? ISATIRA
KATECOR|I|
o IEDNOIMRCVARENOI
Od studenoga2000. izlazi mjese1nikULTIMATUM!
Knfiga se,na 215 stranicaveleformata,bavi i sliiededim kao (nesluZbeno) glasilo NoveHrvatskeDesnice.lJ
temama: ULTIMATUMU! redovitosuradujeniz nacionalistitkih,
. dr2avotvornih,desniCarskih pera. Svakije broj pregledno
LAZIO DESNICI
. NAPADAJI NA DESNICU podijeljen na niz redovitihrubrika.
. STO UISTINU JESTDESNICA ULTIMATUM!je u naranCastoj banana-republici
. HRVATSKA DESNICA Hrvatskojdanasjedino uistinuslobodnoi neovisno
. DESNICA I EKSTREMIZAM glasilo,nepotkupljivoi nepripravnona kompromiss
. DESNICA I LIEVICA unutarnjimi vanjskimneprijateljem.
. FASIZAM FILOZOFIJA
I TraZiteultimativnoULTIMATUM!kod svogakolportera,a
. PODVALAZVANA ANTIFA ako ga nema,javite se nama,pa ce ga intati.Nazovite nas
. KAKOSAM POSTAODESNICAR i radi dogovorao pretplati te radi dobivanja mozebitnih
drugih obavijesti.
Knjizi su pridodani RecenziieKuiundzic- Luiic,
Olabrani bibliografija,Popisrtovosdesnitarskih glasila,
Imenskokazalo,-BitieSkao auktorute Oglasiniegovilt
diela.
lzdanje:luvenalisSamizdat,Zagreb2001.
Svenarutbena brzoglas& brzovidz /
+3Bs-(o)1-/3700-1 69!
Naskoroizlazi iz tiska
Naruditeljisvihknjigai pretplatnici
nova iestokakniiga uZivajupopust!
MladenaSchwartza:

NOVI PROTOKOTI s/ONSK/HMUDRACA

rLtKAKO UNtsTtTtSV\IET

NASTAVAKGLASOVITE PISU
KNIIGESTOTIECA
- 100
AUTORT UROTNICI GoDINA !!!
POSLUE

280 28r
 I
fl
rl

VJEROJATNO nikadanije bilo takoinflatorneuporaberijeei, kao Sto MLADENSCHWARTZ

je to uporabarijeii "demokracija".
Na demokraciju sedanas,ritualno
Narodna 1947: Rodenu Zagrebu
zaklinju
kolikoi rutinski, i i
ljevitari i
desniiari centruma5i; 19 6 5 : M a t u r anl a r a d n j a( O S a r t r e o veug z i s t e n c i jiaz lm u . . . )
Demokratska RepublikaKoreja,jednakokao i afritki ljudoZderii sv. 19 6 8 -
Otac Papa. 1 9 73 :N i z . p u b l i k a c i j iap r e d a v a n j a
1972: D i p l o m s k a r a d n j(aR a t i oA n s e l m i O ; ontolo5kom clokazu
p o s t o l a n t taj o q a )
STROCOCLEDANO,dosljednedemokracije nigdjei nikadanije 1 9 7 3 : E m i g i i r au N j d m a c k u
b i l o , n e m aj e n i d a n a s n, i t i b i j e u o p i e i m o g l o b i t i . K a o i s v a k a 1 9 73 : Podetakradana doktoratu
utopija,i demokraciia predstavlja ponajprijeideologiju.Demokracija 1973-
nijeniStamanjeideologija negoanarhizam, komunizam ili faSizam. 1 9 9 0 : S u r a d n i kh r v a t s k i hi n j e m a d k i hg l a s i l as, u a u t o rn i z a k n j i g a
1976-
1 9 7B : S u r a d n isa B r u n o mB u S i C e m
DEMOKRACIJA nijevladavinaveiine.Parlamentarna je demokracija 1 9 7 7 : Z i d o v s ko i d b o rz a s l o b o d n uH r v a t s k u( p r e d s i e d n i k )
jenih, otudenih "narodni h predstavn
ol igarhija osamostal ika",za koju '1l 9 7 8 : " H r v a t s kLi i s t "( u r e d n i k )
ne-postojenikakvajamstvada bi moralabiti bolja od oligarhija 9 8 r : H r v a t s kD i r Z a v o t v o r nPi o k r e (t s u u t e m e l j i t eal jl,a nS r e d i s n j i c e )
1 9 9 0 : Povrataku Hrvatsku
rodenja,odgojai duZnosti- dapade! 19 9 0 : P o d e t a ks u r a d n j eu n i z u g l a s i l as, f i l o z o f i j s k i mi p o l i t i t k i m
naprstma
DEMOKRACUA s e b a v i i m e n i m ai p r o c e d u r a m as, t r a n a i k i m 1 9 9 1 : Povlatise iz HDP-azbogStetocinske djelatnosti njegovavodstva
prepucavanjima i kadrovskimsmicalicama, aferama,izborimai 1991-
1 9 9 4 : HrvatskaStranka Prava(urednik"Hrvatskogprava,')
a o l i t i k a i, d e j ei i d e a l i ,o p i e d o b r o ,v e l i k i
s t a t u t i m aN. a c i o n a l n p 1994-
projektiivizije, ostajupritomkratkihrukava. 2003: U t e m e l j i t e lij v o d a N o v e H r v a t s k eD e s n i c e
19 9 5 : f o d e t a kr a d an a N a c i o n a l i s t i C kionjt e r n a c i o n a l i
ZA DEMOKRACUU, narodnijeorganska zajednicaljudskihosoba, 1 9 9 7 : T i d o v i ,P r o t o k o lii A d o l f H i t l e r( k n j i g a )
1 9 9 9 : V.odi telj (uz .Preta g.aRaosa)OTV-'emisij e,, Zemlja-Zr ak,
predmetzdu5nogi obzirnog zalaganja,od Boga nam povjerena 2 0 0 0 : H r v a t s k an a k o nT u d m a n a( k n i i e a )
mistiinaveliiina.Narodie u demokracijisvedenna rulju"gtadana", 20 0 0 : U t e m e l j i t e li j g l a v n iu r e d n i kd e l n i c a r s k om g jesecnika
"poreznihobveznika",na neodgovorno biraekomeso,na proizvodada "Ultimatum!"
glasovaza nezasitnestranaeke klike. 2000-
2 0 0 1: ! r e d n i k " H r v a t s k o g k r u g o v a l a("C h i c a g o )
2 0 0 1: S t oj e t o - D e s n i c a ? " ( k n i i h a )
DEMOKRACIJA nemaodgovorna pitanjekakoje moguie da narod 2OO2: Pokrenutm o e d u m r e Z n(o" i n t e r n e t "i )z d a n i e , , U l t i m a t u m a ! , ,
preziredemokraciju, diktatore.Demokracija
a voli autoritarne bi
takvoponaSanje proglasila
odstupanjem, otudenjem,a zapravosama KNJICEU PRIPRAVI
otudujetovjekaod sebe,od ljudskezajednice,od pravanarodada . KakouniStitisvijetili Novi protokoli
se njime,na njegovodobro,pravednovlada. sionskih
mudraca
a KonacTisuiljeia i Novi Eon
LIBERALNA DEMOKRACUA r a d o o s u d u j et o t a l i t a r n ep o r e t k e ,
komunizam i faSizam, dodimsama nijeniStamanjetotalitarna. Ona a Tko je hrvatskineprijatelj
ZeliobuzetiCitavCovlekovduh, Citavunjegovuegzistenciju. Ona a
Novi Makjavelili Politiakavje5tina
svimabezuvjetnonamedesvetizakonveiine, jednakosti, srednje ( sp o l i t i c k i ml e k s i k o n o m )
mjere.Ona provodinesmilienurepresijuprotiv"ekstremizma" - t Zidovskopitanje
protivsvegahrabrog,dosljednogi samosvojnog, protivsmionihi
I PolitiCkaautobiograf
ija
o r i g i n a l n izha m i s l i .
o Transcendencijai Hijerarhija(summaphilosophiae)
a
 Knidnrca
Bo:id.n
Eg

DEMOKRACUAIT POKV,I
32
BRBLIA
DEMOKRACUA UMIT:
IE UTOPUS
DEMOKRACIIA
SCHWAR
-r:hi[:m"f lEor I-
DEMoKRACT|A
DEMOI(MCIIA
IED

iliiififih
fte^il-"ruff
DEMOKRACUA
IMPIRUALNO FOKONAVASVUET
DTMOKRACUAIf DETADENTNA
DEMOKRACUAI[ NI9OIRTENA

tAZ NARoDNoc suvERtNITflA

ztoclN PRtsttNtltDNAKosrl
rtROR DIMOKMTSKE VECINE
LIETRALNI
TOTATITARIZAM
PRTDSToIECASMRTDEMoKRACUT

STolr uo?CEDrMor(RAcUA?
ZASTO,E DEMOIOACUAANTIFOTITIXA?
ICICA DOEROC?
IMA TI U DEMOKRACITI
CIMEsMttENrflDtMoKTAcUU?

u svotot NAlNovuolKNlrzl
U DANIMA DEMOKRAISKOCGINOCIDA U IRAKU
MISTITACI NACIONALNI POTITICAR
MLADTN SCHWARTZ
IZNOsI NOVE,UDARNE.ARGUMENTE
PROTIVUSTIATNO.DTMOKNATSKE
PARLA,VTNTARISTICKTvARKE

NAPUIAK zA HRVATSKUBUDUCNoST

Isax $l taLl: 5

llllilllilLil