BIOMAGNIFIKACIJA –

skrivene opasnosti u
hranidbenim mrežama
SAŽETAK
Na ovoj vježbi učili smo o bioakumulaciji i biomagnifikaciji. Cilj rada bio je promatrati i
zaključiti kako se kontaminanti (tvari koje uzrokuju kontaminaciju u staništu) mogu
akumulirati u organizmima unutar hranidbene mreže. To smo radili tako što bismo simulirali
proizvođače od kojih je 1/3 kontaminirana DDT-om, potrošače I. reda (ribe bjelice) koji su se
hranili prozvođačima i tako akumulirali DDT u organizam te potrošače II. i III. reda (riba
sunčanic i orao ribar) koji su to isto činili hraneći se organizmima s prethodne trofičke razine.
Za proizvođače smo koristili sjemenke graha, za potrošače čašice koje su bile sve veće na
svakoj trofičkoj razini. Došli smo do zaključka da se DDT najviše akumulirao kod potrošača
III. reda, tj. orla ribara, što dokazuje biomagnifikaciju.

KLJUČNE RIJEČI
 Biomagnifikacija
 Bioakumilacija
 DDT
 Hranidbeni lanac
 Trofičke razine

UVOD
Od kemikalija koje dospijevaju u vodena staništa iz tvornica, mnoge se akumiliraju u
stanicama organizama vodenih ekosustava. Te se kemikalije potom kreću prema vrhu
hranidbenog lanca i mogu biti štetne ili kobne za brojne vrste. Iako početna količina
kemikalija može biti niska, njihova koncentracija može se povećati kako se kreću u
hranidbenim lancima. Ovaj proces zove se bioakumulacija, tj. biomagnifikacija. DDT
(diklorodifenil-trikloretan) prvi je insekticid koji se često koristio. Njegova proizvodnja bila je
ralativno jeftina i imao je dugotrajne učinke. Pričvršćivanjem na površinu planktona dolazi u
vodeni okoliš i štetan je jer oštećuje živčani sustav životinja. Također, DDT sprječava
proizvodnju pravilnih ljuski jaja u morskih ptica, što dovodi do vrlo krhkih jaja koja se lako
razbijaju. Cilj rada bio je promatrati i zaključiti kako se kontaminanti (tvari koje uzrokuju
kontaminaciju u staništu) mogu akumulirati u organizmima unutar hranidbene mreže.
Pretpostavila sam da će se količina DDT- a povećavati zajedno s trofičkom razinom.
MATERIJALI I METODE
MATERIJALI: „shaker“ čaša, 9 malih čašica (riba bjelica), 3 srednje čaše (riba sunčanica),
1 velika čaša (orao ribar), 20 neoznačenih sjemenki graha (proizvođači), 10 označenih
sjemenki graha (kontaminirani proizvođači)
METODE: sve sjemenke graha stavili smo u jednu čašu kako bismo simulirali populaciju
proizvođača. Od tih proizvođača jedna je trećina bila označena, odnosno kontaminirana DDT-
om. Promiješali smo proizvođače i stavljali tri nasumično odabrane sjemenke u malene čašice
(ribe bjelice). Prebrojali smo sve označene sjemenke koje su bjelice „pojele“ i zabilježili smo
količinu DDT-a u ribama bjelicama. Zatim su tri ribe sunčanice „krenule u lov“ na bjelice.
Svaka je ulovila 2 ribe bjelice pa smo istresli sadržaj dvije male čašice u jednu srednju.
Prebrojali smo označene sjemenke graha i podatke zapisali u tablicu. Sada je u lov krenuo
orao ribar i ulovio je 2 ribe sunčanice. Sadržaj dvije srednje čaše pretresli smo u jednu veliku,
prebrojali označene sjemenke i koncentraciju DDT-a unijeli u tablicu. Ponovili smo čitav
postupak još 3 puta

REZULTATI

KOLIČINA DDT-a DDT PO JEDINCI PROSJEK

RIBE BJELICE 3 3 5 1 1 1.66 1.22

RIBE SUNČANICE 2 4 0 2 4 0 2

ORAO RIBAR 4 3 5 4 3 5 4

KONCENTRACIJA DDT-a:
Ribe bjelice < ribe sunčanice < orao ribar
RASPRAVA
Moja hipoteza je potvrđena: napredovanjem u hranidbenom lancu povećala se koncentracija
DDT-a. Najveću koncentracaciju u hranidbenom lancu imao se orao ribar – vrhunski predator.
Brojnost populacije orlova ribara je najmanja, a jedan orao ribar mora jesti više nego bilokoja
životinja na prethodnoj razini zato što se napredovanjem u hranidbenom lancu smanjuje
količina energije. Zato je najveća koncentracija DDT-a u organizmu orla ribara. U prirodi se
organizmi ne bi tako pravilno hranili, nego bi njihova prehrana ovisila o količini hrane,
kompeticiji i još nekim čimbenicima. To je mali nedostatak ovog istraživanja koji, uosatlom, i
nije toliko važan za predmet istraživanja pa smatram da je istraživanje uspješno provedeno.

ZAKLJUČAK
1. Koncentracija DDT-a u organizmu raste s napredovanjem u hranidbenom lancu
2. Orao ribar je imao najveću količinu DDT-a u tijelu
3. Zbog biomagnifikacije je zdravije jesti manju ribu koja nije pri vrhu hranidbenog
lanca