NEUROZNANOST I

DEPRIVACIJA OD IGRE
 Nema dokaza, ili ih ima jako malo, da su
određeni obrazovni programi, metode ili tehnike
su učinkovite za razvoj mozga. No dokazi su vrlo
jasni. Igra pospješuje razvoj – u velikom broju
domena. Na temelju dokaza istraživanja, nova
jednadžba je: IGRANJE = UČENJE!
 Hirsh-Pasek i Golinkoff, 2003., str. 33.
 Prije rođenja znatno više neuroni i sinapsi nego će djetetu
trebati, ali većina viška neurona nestaju do trenutka rođenja
 Iznenandni porast sinapsi - u maternici, do 18 mj. i između 7
i 11 g
 Iako broj sinapsi uvelike povećava tijekom prve 3 god., broj
neurona ostaje isti - PET sken djeteta od 1 god. više nalikuje
mozgu odrasle osobe nego mozgu novorođenčeta
 Do 2. godine doseže broj sinapsi odrasla osobe
 Do 3. godine djetetov mozak ima duplo više sinapsi od mozga
odrasle osobe i 2,5x je više aktivan
 Do kasne adolescencije, otprilike ½ sinapsi su odbačene -
Obrezivanje (use it or lose it)
 Mijelinizacija – povećanje bijele tvari
 Mozak se razvija otprilike do 25. god
 Sisavci - dulje djetinjstvo od beskičmenjaka i riba, a
primati dulje djetinjstvo od ostalih sisavaca.
 Čimpanze su pokretne s 3 ili 4 mj., spolno zrele s oko 8
ili 9 god. i prve bebe rađaju s 10 ili 11 god.
 Ljudi – prva djeca s oko 18 god (1,5x dulje ovisna o
roditeljima nego čimpanze)
 Čimpanze s oko 7 god donose onoliko hrane u kuću
koliko pojedu, ljudi s oko 15 god
 Čimpanze – žive oko 50 god, ljudi 80 (žene –
menopauza)
 Duža nezrelost - duljim životnim vijekom, više roditeljske
skrbi i ulaganja
 Igranje se pojavljuje kod vrsta koje imaju duga
razdoblja djetinjstva, dugotrajnu podršku roditelja i
koje odrastaju u stabilnim društvenim skupinama.
 Monogamni partneri, uparivanje (kod manje od 5%
sisavaca) – bespomoćna djeca
 Manji br. djece po porodu
 Dulja nezrelost - veći mozgovi i s povećana
inteligencija, fleksibilnost i sposobnost učenja
 Kod odraslih 20% kalorija odlazi u mozak, kod 4/5
godišnjaka – 66%
 Samostalna igra (lokomotorna), igra s predmetima ili
društvena igra
Altricijalne Predkocijalne

 Brzo sazrijevaju,  Izrazito inteligentne

nefleksibilno ponašanje  Mogu upravljati alatima ili
 4 mj djetinjstvo, živi 5-10 ih čak i stvoriti
god.  2 god djetinjstvo, žive do
ca. 20 god.
Upotreba alata i veličina mozga
 "Hipoteza tehničke inteligencije“ - ljudi i životinje razvili su veliki
mozak jer su ih okolnosti natjerale na sve sofisticiraniju upotrebu
alata.
 No, nema povezanosti između upotrebe alata i moždane mase
 Ptice koje su se igrale s drugima imale su najveću moždanu masu
u odnosu na veličinu tijela, pa čak i najduži životni vijek.
 ne igrači imaju najmanju prosječnu veličinu mozga
 solo igrači imali su nešto veći mozak od ne-igrača
 objektni igrači opet su imali veći mozak
 društveni igrači imali su daleko najveću prosječnu veličinu mozga u
odnosu na tjelesnu težinu.
 Životinje nam daju važne uvide u inteligenciju i razvoj ljudi
 Okvirna reprezentacija mozga –
Trojedini mozak prema MacLeanu
Evolucija mozga kralježnjaka odvila se u tri koraka:

Reptilski mozak Stariji sisavci Noviji sisavci

• Moždano • Limbički sustav • Neokorteks

deblo i mali • Emocije, • Jezik,
mozak pamćenje, apstraktno
• Autopilot, bori navike mišljenje,
se ili bježi imaginacija,
svijest, razum
Bazični emocionalni sustavi
 U odnosu na gmazove ponašanje sisavaca sadrži tri
bitna evolucijska dodatka: majčinsku skrb za potomstvo,
vokalnu signalizaciju i igru
  omogućuje razvoj “načela socijalnosti”.
 limbički sustav je ključni dio mozga za izražavanje
emocija
 svakom osjećaju korespondira aktivacija određene
neuralne mreže
7 primarnih emocija

Primarne emocije Afektivni osjećaji

 TRAŽENJE  Entuzijastičan
 BIJES  Ljut
 STRAH  Uplašen
 POŽUDA  Požudan
 BRIGA  Pun ljubavi
 PANIKA  Usamljen i tužan
 IGRA  Veseo
Sustav socijalne igre (PLAY)
 Postoji emocionalni sustav za igru
 Važan za učenje socioemocionalnih vještina,
uključujući aspiracije za socijalnom dominacijom i
kooperacijom
 Povezan sa srećom i veseljem
 Različit od eksploracije /istraživanja
 Organizam se mora osjećati sigurno da bi bio
spreman na igru i eksploraciju
 kada su dva maloljetna mladunca štakora “smještena
zajedno u neprijeteću okolinu, brzo počinju pokazivati
borbene igre: životinje se jure i nasrću jedna na drugu,
ponekad jednostrano, ponekad uzajamno, brzim
mijenjanjem uloga. "(Panksepp i sur., 1984., str. 466)
 “Iako istraživačka igra predmetima može biti izvrsna
zabava, ne postoji ništa što se u potpunosti podudara s
izravnom euforijom potpuno angažirane društvene igre,
stanje koje je sasvim očito i neupućenom oku.”
 Panksepp
https://www.youtube.com/watch?v=3KanfLqKXYg
 Potreba za igrom je robusna i fragilna
 Jaki negativni osjećaji smanjuju potrebu za igrom
 Strah, ljutnja, bol, separacija, glad, bolest
 Javlja se samo kad je organizam siguran i osjeća se
dobro
 To je potreba - različita od potrebe za socijalnim
kontaktom
Socijalna igra / gruba igra
 Štakori koji se igraju imaju veće mozgove s većim
frontalnim režnjevima
 Ako se tijekom maloljetničkog razdoblja spriječi
mogućnost borbene igre, odrasli štakori imali su manju
kontrolu impulsa, prejako ili premalo reagiraju na situacije
izazivanja straha, manje su učinkoviti u rješavanju
kognitivnih zadataka i imaju siromašnije socijalne vještine
 zamišljaju prijetnje tamo gdje ih nema
 Ako su odrasli sa neigrajućim štakorima također nisu
naučili soc. odnose
 Psi odgajani izolirano od rođenja nisu mogli izbjeći
bol, steći normalne socijalne interakcije ili dobro
izvoditi zadatke rješavanja problema
 Djeca odgajana u sirotištima s min stimulacije
 U adolescenciji pokazuju apatično, nezrelo ponašanje; u
slučajevima najteže deprivacije, djeca od 2 do 4 godine
nisu mogla sjediti ili hodati sama
 Studija o 26 osuđenih ubojica iz Teksasa: kod njih 90
% nađeno je odsustvo igre u djetinjstvu ili njezina
abnormalnost (okrutnost prema životinjama i ljudima,
bullyng i sl.) (Brown, 1994; 2009)
 U studiji pijanih vozača koji su ubili sebe ili druge
tijekom vožnje, Brown je otkrio da 75% njih tijekom
igranja pokazivalo abnormalnosti.
 Modeli ADHD-a kod štakora, pokazalo se da
obilna svakodnevna igra može smanjiti simptome
hiperaktivnosti (Panksepp i sur., 2003; Panksepp,
2008)
 Igra pospješuje razvoj frontalnog režnja koji je
zadužen za vještine regulacije, posebice inhibitornih
mehanizama
 S druge strane, lijekovi protiv ADHD-a smanjuju
zaigranost kod djece koja ih uzimaju
Zašto postoji PLAY sustav?
 Učenje nesocijalnih vještina (lov, sakupljanje, fizičko
zdravlje, korištenje alata, kogntivno funkcioniranje,
kreativnost)
 Socijalnih vještina (kompetitivnih i nekompetitivnih)
 Socijalno povezivanje, kooperacija
 Socijalni rangovi i vođenje
 Efikasno komuniciranje
 agresija, zavođenje, seksualne, roditeljske, empatija
 Naučiti s kojim pojedincima se družiti s kojima ne
 Kada dominirati, kada se povući
Kod djece
 Očevi posebice mogu igrati presudnu ulogu u pomaganju
djeci da razviju ove vještine.
 „slabi-dominantni“ očevi tijekom igre (puštaju djecu da većinu
vremena pobjeđuju ili ne postavljajući jasna pravila) imali su
djecu koja nisu bila u stanju učinkovito regulirati svoje
osjećaje. “Jaki-dominantni“ očevi (vode igru i uspostavljaju
granice) imali su djecu koja su uspješno mogla upravljati
vlastitom agresijom.
 Naglašava da ističe ulogu očeva jer se oni češće i intenzivnije
bave fizičkom igrom, ali to ne znači da majke ne mogu igrati
sličnu ulogu
 Bitno je da roditelji dopuštaju djeci i da pobijede i budu
pobijeđeni tijekom igre
 Nema razlike između djevojčica i dječaka
 Nema korelacije između grube igre i agresije prema
djeci
 Negativno gledanje na borbenu igru je više stvar naših
socijalnih normi i straha od ozljede
 Kvaliteta igre je bitnija od kvantitete – npr. ako je roditelj
tijekom igre agresivan prema djetetu
 Moguće da je gruba igra povezanija s neagresivnom
kompetitivnošću nego s agresijom
 Bitna je ravnoteža između kompetitivnosti i submisivnosti – to
je dio učenja za odraslost
 Potiče rast neurona unutar amigdale i malog mozga,
područja odgovorna za emocionalno pamćenje, jezik i
logiku.
 Koliko se djeca grubo igraju zapravo je povezano s tim
kako im ide u ranim godinama školovanja - do trećeg
razreda
 Pomaže im razviti kognitivnu inteligenciju i emocionalnu
inteligenciju.
 Dok se hrvaju po podu, nauče čitati govor tijela, izraze
lica i druge društvene znakove, kao kad je njihovom
prijatelju bilo dosta.
 Uče se nositi s agresijom i postavljati granice
 Sofisticiraniji oblici ljudske igre mogu biti
sekundarne i tercijarne varijante primarnog poriva
za socijalnu igru koji se dijeli s drugim životinjama.
 Šale, doskočice

 Slijepa djeca se isto igraju

 Dodir, škakljanje
 Smijeh - https://www.youtube.com/watch?v=j-
admRGFVNM
 Mozak -
https://www.youtube.com/watch?v=4Z_hMYGAQ6
k
 Art of roughousing
https://www.youtube.com/watch?v=m0Lerbebrdc