DJEČJA IGRA

Izv.prof.dr.sc. Ivana Visković.

Page 1
 VRSTE DJEČJE IGRE

• Kriteriji razvrstavanja:
– prema razvojnom statusu djece
– prema području razvoja
– prema socijalnoj razini
– prema mjestu igre
– prema razini intervencije odraslih

Page 2
 VRSTE DJEČJE IGRE:

Piaget – faze razvoja

• funkcionalna • Senzo-motorička faza
(0-2 godine)
• Simbolička /igra • Predoperacijsko razdoblje
pretvaranja (2-7 godina)
• igre s pravilima

• konstruktivistička
• Faza konkretnih operacija
(7-11)
• Faza formalnih operacija
(od 11 god.) Page 3
 FUNKCIONALNE IGRE

• Senzomotorne aktivnosti – osobno tijelo, ponavljajući

pokreti..specifične za rano djetinjstvo, ali se javljaju i
kasnije (brain gymm)
• Rukovanje materijalima: prirodni – gotovi (igračke,
didaktički materijali, sportski rekvizit), primjerice
presipanje
• Pokretne igre uz korištenje rekvizita – primjerice vožnja
bicikle
• Igre glasovima, slogovima ili riječima

Page 4
 IGRE MAŠTE ILI IGRE ULOGA
// SIMBOLIČKE IGRE

• Oponašanje postupaka (primjerice ljuljanje drva kao

lutke, “jahanje” stolice…)
• Simbolička imitacija: podržavanje samog sebe u
zamišljenim situacijama – projekcija akcija na objekte –
igranje uloga
• Simbolička igra uloga: preuzimanje uloga odraslih
• Dramske igre uloga

Page 5
 IGRE S (GOTOVIM) PRAVILIMA
(aktivnosti)
• perceptivno-motorne
• zdravstveno-higijenske
• društvene
• afektivne
• ekološke
• istraživačke
• logičko-matematičke
• praktične
• komunikacijske i stvaralačke

Page 6
 IGRE (aktivnosti) s PRAVILIMA:
“dogovorena”pravila ili unaprijed određena (didaktička,
usmjerena na učenje)

• perceptivno-motorne (pokretne igre, sportske aktivnosti)

• zdravstveno-higijenske (pranje ruku)
• društvene (stolne igre)
• afektivne (smanjivanje anksioznosti, emocionalne dosjetljivosti, empatije)
• ekološke (zaštita životne sredina)
• istraživačke (rad mehanizama)
• logičko-matematičke (domine)
• praktične (spajanje slika / pojmova)
• komunikacijske i stvaralačke (ogledala)

= IGRA kao način na koji se obavljaju pojedine aktivnosti

Page 7
 KONSTRUKTIVNE IGRE

• Pronalaženje kombinacija nastalih nenamjernim rukovanjem

materijalima (oko 2.godine), primjerice “kula”
• Oblikovanje- otkrivanje optimalnih načina korištenja pojedinih
materijala (plastelin – zmijice)
• Redanje materijala – nedosljednost u kriteriju
• Grafičko predstavljanje – “uobličavanje” šara (bez planiranja cilja)
• Građenje gotovim materijalima
• Utilitarne konstrukcije – upotrebljivost konstrukcija

• Igrovne aktivnosti – dominacija odraslih (odgajatelja)

Page 8
 Prema PODRUČJU RAZVOJA

• motoričke (pokretne)
• govorne
• manipulativne
• spoznajne

Page 9
Igrali smo se:
• “kućice”
• “vremenske prognoze”
• “klupka”
• “ogledala”
• “čarobne vrećice”

• Kako biste razvrstali ove igre?

Page 10
PREMA SOCIJALNOJ RAZINI
Parten (1932, prema Vasta i sur., 2000)

Društvena razina Usmjerenost djece

PROMATRANJE Dijete promatra druge ali se ne uključuje
SAMOSTALAN Dijete se igra, a ne primjećuje druge
USPOREDNA Dijete se igra pored drugih bez potrebe za suradnjom
POVEZUJUĆA Djeca se igraju zajedno ali bez zajedničkog cilja
SURADNIČKA Suradnja tijekom zajedničke aktivnosti

Page 11
 novije klasifikacije
(“prate” Parten, Vasta..)

IGRA
FIZIČKE IGRE Pokretne igre, fizičke, istraživačke, amnipulativne i
konstruktivne
IGRE PRETVARANJA Igre pretvaranja, dramske igre, igranje uloga, igre
mašte, početno pisanje i računanje, sociodramske igre
JEZIK Igre koje uključuju zvuk i riječi- spontana ili ciljno
usmjerena manipulacija zvukom ili riječima u obliku
ritma ili repetitivnih radnji, šaljive i zabavne priče
IGRE S PRAVILIMA Jezik ima značajnu ulogu jer se zahtjeva socijalna
interakcija (dogovaranje, pregovaranje,
samokontrola)..ali igre s pravilima mogu igrati i sasvim
mala djeca (“bu-tre”
KREATIVNE IGRE Sve igre u kojima dijete istražuje kako se koristiti
tijelom ili materijalom kako bi nešto napravilo, izrazilo
svoje osjećaje, misli, ideje.. (oblikovanje, crtanje,
ples..)
Page 12
 Hughesova tipologija (2002)

1. Simbolička igra 9. Duboka igra (rizična ponašanja)

2. Gruba igra 10. Istraživačka igra
3. Sociodramska igra 11. Igra mašte (re-kreiranje
4. Socijalna igra (pravila se stvarnosti..kao avion)
dogovaraju) 12. Imaginarna igra
5. Kreativna igra 13. Majstorske igre
6. Igra komunikacijom (igre riječima, 14. Igre objektima
pantomimom…) 15. Igranje uloga
7. Dramska igra 16. Rekapitualacijske igre (npr:
8. Lokomotorna igra obiteljsko stablo)

Page 13
 Hutt, Tyler, Hutt i Christopherson (1989)

• Spoznajna i kreativna dimenzija igre kao kriterij

klasifikacije:
– EPISTEMIČKE IGRE (temeljne / polazne spoznajne) –
usmjerene na usvajanje znanja i informacija, rješavanje
problemskih situacija, istraživanje. Promiču učenje. Odgovara na
pitanje “Što to / taj objekt radi?”

– ZABAVNE (domišljate igre, razigranost) – uključuje elemente

simbola i mašte. Vođene su pitanjem “Što mogu učiniti s tim
objektom?”

– IGRE S PRAVILIMA: uključuju vještine i pravila

Page 14
 RAČUNALNE IGRE

• https://www.facebook.com/HRTvijesti/vide
os/424550714834294/
•

Page 15
 MEDIJI (Visković, Višnjić, Jevtić, 2016)

• prosječni pojedinac većinu informacija s kojima raspolaže dobiva preko

medija (Bertrand, 2007)
• Izloženost medijima razlikuje se po dužini, intenzitetu i načinima
izloženosti.
• Razlikuje se pasivna izloženost (primjerice gledanje televizije) od
aktivne uključenosti i sukreiranja sadržaja (primjerice igranje računalnih
i video-igrica).
• Ishodi takvih utjecaja nisu cjelovito istraženi iako, moguće, ponajviše
ovise o vrijemenu i načinima izloženosti te ulozi odraslih.
• Odrasli, poglavito roditelji/ skrbnici te stručnih zaposlenici u
odgojno-obrazovnim ustanovama, svojim aktivnim uključivanjem mogu
doprinijeti razvoju medijske pismenosti: percipiranju, prepoznavanju,
razumijevanju i analizi (medijskih i inih) sadržaja te razvoju kritičkog
mišljenja.

Page 16
povezanost percipiranih ponašanja u medijima
i ponašanja djece

• povezanosti učestalosti gledanja televizije i igranja videoigrica te

prisutnost nasilnih sadržaja u tim medijima s ponašanjima djece i
mladih (Anderson i sur., 2010; Bilić, 2010).
• pojedinci koji često neselektivno prate TV- program skloni su
nasilnom ponašanju prema vršnjacima .
• pozitivna korelacija agresivnih ponašanja i aktivne izloženosti
medijima sa socio-ekonomskim statusom - djeca u obiteljima višeg
SES-a više su izložena medijskom utjecaju pa su kod njih i češće
zamjetna agresivna ponašanja (Bilić, 2010)

• Prensky (2001) naglašava da prosječni student provede manje od 5

000 sati čitajući, ali više od 20 000 sati prateći različite digitalne
medije te 10 000 sati igrajući video-igrice

Page 17
 IGRA I RAČUNALO

IZLOŽENOST RAČUNALNIM SADRŽAJIMA

• u Engleskoj trećina djece u dobi od 3 – 4 godine i 87% djece u dobi

od 5 – 7 godina, u Švedskoj 70% djece u dobi od 3 – 4 godine, u
Austriji gotova polovica djece u dobi od 3 – 6 godine svakodnevno,
u Nizozemskoj čak 78% djece u dobi od 1 do 6 godina i 5% djece
mlađu od godine dana (Holoway, Grey i Livingstone, 2013)

• angažiranost i odgovornost odraslih za djecu važnija od same

izloženosti medijima (Balstat, 2004)

Page 18
 EFEKTI RAČUNALNIH IGARA NA DJECU
NEGATIVNI
• Ovisnost o igranju (5-11%
djece)
• Nasilna ponašanja (kao ishod
nasilnih igrica /kratkoročan
efekt?)
• Neuro-rizik (epi ispadi kao
ishodi dugotrajnog igranja)
• Posredno : poteškoće vida,
nepravilan stav /fizikalne
poteškoće, socijalna
depriviranost
POZITIVNI
• samostalnost
• lakši socijalni kontakti (on-line
komunikacija)
• Perceptivne sposobnosti
• Prostorna orijentacija
• Brzina reagiranja (bolji rezultati
na standardnim psihologijskim
testovima)
Page 19
 MOGUĆI ZAKLJUČCI

• Uravnotežiti, ograničiti i kontrolirati vrijeme uz računalo

i sadržaje
• Razvijati računalnu pismenost (kodiranje i rekodiranje informacija)
• Uloga odraslih – biti uz djecu

Page 20
 ZAKLJUČNO (Lindon, 2001)

• kultura zajednice determinira dječju igru

• okruženje (prostorno-materijalno i socijalno) usmjerava – potiče ili
ograničava dječju igru
• igra je sama sebi svrhom, dijete od igre ne očekuje korist ili dobit
• dijete se u igru uključuje samostalnim izborom. unutrašnje je
motivirano osjećajima i mislima te često odraslima nerazumljivo
• igra je epizodična- djeca se “vraćaju” najdražoj igri
• igra potiče razvoj socijalne kognicije, razumijevanja pravila i
konvencija
• Igra suptilno povezuje komunikaciju, socijalnu interakciju, spoznaju i
imaginaciju
• Ima svoju pravila ( i onda kada se ne prepoznaju)
• Igra je dječji scenarij realiteta
Page 21
Hvala na pozornosti

iviskovic@ffst.hr
Page 22