Igra u vannastavnim aktivnostima

Lutvija Husić Fazlić

Mehurići, januar 2020.
 1.Uvod
• Pojam igre
• Karakteristike igre
• Značaj igre za razvoj djeteta
• Vrste dječjih igara
• Igra kao metod rada
• Igračke i njihov odgojni značaj
• Uloga roditelja u organiziranju dječje igre
 2. Pojam igre
• „Dječje igre nisu samo igre, nego ih treba smatrati
ozbiljnom dječijom djelatnošću.“
• Pojam igre ima različita značenja.
• Kao oznake igre navode se: kretnja, spontanost i
sloboda, radost i zabava. ( F.Bojtendajk).
• Korijen riječi "igra" potiče iz grčke riječi i označava
posebne radnje koje odgovaraju djeci.
 2. Pojam igre
• Prema M.Stevanoviću, 2001. igra je oblik i sredstvo
odgoja djeteta. Igrajući se dijete stiče znanja i uči
ponašanja. Igra je nesumnjivo oblik ranog obrazovanja
djeteta.
• Lidija Pehar, 2002. igru tretira kao način postojanja i
osnovni oblik dječije aktivnosti pomoću koje dijete na
najprirodniji i najslobodniji način zadovoljava svoje
potrebe za kretanjem i za djelatnošću. Pomoću igre
djeca upoznaju svijet u kome žive.
 2. Pojam igre
• Igra ima veoma važnu ulogu u životu djeteta i uveliko
doprinosi afirmaciji njegove ličnosti te joj se u
vannastavnim aktivnostima treba pokloniti velika pažnja.
• Igra je„najvažniji oblik dječije aktivnosti i glavno sredstvo
djetetova razvitka.“ (Omerović, Musić, Šehović, Tomić,
2009)
 3. Karakteristike igre
• N.Potkonjak,1989. navodi karakteristike igre prema
J.Hojzingu, R.Cajoillois i K.Sylvi:
• "Igra je slobodan čin koji se nalazi izvan procesa
zadovoljavanja nužde i prohtjeva;
• Sredstva u njoj dominiraju nad ciljevima odnosno - igra je
sama sebi cilj;
• Neproduktivna je - ne proizvodi dobra ni bogatstva kao
rad ili umjetnost;
 3. Karakteristike igre
• Iako se odvija po pravilima (koja su dovoljno prihvaćena,
ali strogo poštovana) neponovljiva i neizvjesna po toku i
ishodu, zbog čega je napeta;
• Istovremeno u njoj izostaje frustracija, izbjegavanje
prepreka i straha od neuspjeha, jer je manji rizik;
• Fiktivna je u odnosu na tekući život i ograničena u
prostoru u i vremenu;
• Unutrašnje je motivirana, spontana i povezana s
pozitivnim emocijama.
 4. Značaj igre za razvoj djeteta
• Igra ima višestruki značaj za dječiji razvoj.
• Kroz igu se razvijaju dječije psihičke funkcije i
sposobnosti, bogate se znanja.
• Igra doprinosi formiranju emocionalno stabilne,
socijalizirane i kreativne ličnosti.
 4. Značaj igre za razvoj djeteta
• Neke vrijednosti dječije igre ogledaju se u sljedećem:
• Igrom dijete zadovoljava potrebu za aktivnošću, u njoj
učestvuje osjećajno, a nastoji savladati sve prepreke
kako bi postigla željeni cilj.
• Značaj igre je veliki za pravilan fizički razvoj djeteta.
• Igra je značajna i za moralni odgoj djece.
 4. Značaj igre za razvoj djeteta
• Igra djeci pruža mogućnost da zadovolji želju
za  socijalnim kontaktima koje nije u mogućnosti
zadovoljiti u obitelji.
• Promatranjem djeteta u igri saznajemo njegove
probleme i napetosti.
• Putem igre djeca bogate i pospješuju svoj intelektualni
razvoj.
 5. Vrste dječjih igara
• Klasifikacija igara je prema uzrastu, prema tematici -
sadržaju i ko ih organizira.
• Podjela igara prema uzrastu je sljedeća:
• a) slobodne - spontane igre ili igre bez pravila, u kojima
se dijete najčešće igra samo,
• b) imitativne igre ili igre "kaobajagi", igre s igračkama
gdje dijete daje igračkama neke osobine koje one
nemaju (razgovor s lutkom, stolica je automobil itd.),
 5. Vrste dječjih igara
• c) konstruktivne igre (dijete uz pomoć građevinskih
materijala, slagalica, pravi različite objekte: kuće
mostove, zgrade).
 5. Vrste dječjih igara
• U Pedagoškoj enciklopediji, I, 1989. dječije igre se dijele
na:
• "funkcionalne igre,
•  konstruktivne igre,
•  igre mašte ili igre uloga,
•  igre s gotovim pravilima". 
 5. Vrste dječjih igara
• Oblici konstruktivnih igara prema E. Kamenovu (1999.)
su:
• pronalaženje kombinacija nastalih namjernim
rukovanjem materijalom,
• oblikovanje,
• ređanje materijala,
• grafičko predstavljanje,
 5. Vrste dječjih igara
• građenje gotovim materijalom i organiziranje materijala i
• utilitarne konstrukcije."
 6. Igra kao metod rada
• Igra kao metoda i sredstvo učenja posebno je značajna
u radu s predškolskom djecom.
• Pravo djeteta na igru naglašeno je u članu 31 Konvencije
o pravima djeteta Ujedinjenih naroda (1989).
• Smatra se da bi u školskoj sredini trebalo uvažavati
sljedeće dimenzije igre:
• njenu jedinstvenu unikatnu vrijednost i
• učenje kroz igru.
 6. Igra kao metod rada
• Program “step by step” poštuje i uvažava sve
znanstvene karakteristike igre, a to su:
• "da je igra interaktivna,
• igra je spontana, bez prinude, slobodna,  
•  igra je zanimljiva i u igri se uživa,
• igra je neograničena, maštovita, ekspresivna i
divergentna." (L.Pehar, 2007.).
                       
7. Igračke i njihov odgojni značaj
• Neke igračke prisutne su u svim epohama kao što su:
zvečke, klikeri, lutke, dok se druge javljaju kao moda kao
što su: hula-hop, jo-jo i dr.
• S obzirom na različitost igara djeci su potrebne razne
igračke kako bi mogli realizirati određenu igru. Igračke se
biraju s ciljem. Bolje je djetetu obezbijediti manje pravilno
odabranih igračaka nego mu pružiti više onih koje su
bezvrijedne.
7. Igračke i njihov odgojni značaj
• R.Ćatić, 2005. dječje igračke dijeli na:
• "igračke za igru uloga,
•  pokretno sportske igračke
•  igračke za građenje
•  didaktičke igračke
•  igračke koje služe za zabavu i
•  igračke koje prave sama djeca."
7. Igračke i njihov odgojni značaj
• Prema uzrasnoj dobi djeteta igračke se razvrstavaju na:
• igračke za dijete od rođenja do šestog mjeseca
• igračke za dijete od šestog do dvanaestog mjeseca
• igračke u drugoj, trećoj, četvrtoj, petoj, šestoj, sedmoj
godini života
• igračke školskog djeteta.
8. Uloga roditelja u organiziranju
dječje igre
• Dječji razvoj kroz igru i odgojni utjecaj koji će igračke
imati na njih ovisi od roditelja. Roditelji predstavljaju prve,
najbliže prijatelje dječije igre. 
• " Dječje igre treba stručno planirati, usmjeravati,
koordinirati, ponekad u njima i sudjelovati". (M.
Stevanović., 2001.).
8. Uloga roditelja u organiziranju
dječje igre
• M. Roller Halačev (1975) navodi da roditelji trebaju da:
• "razumiju dječju igru i da se rado s njima igraju,
• da znaju do koje se mjere i na koji način mogu uplitati u
dječju igru, a da ih ne guše, već potiču njihovu inicijativu i
samostalnost,
• ne postavljaju mu zahtjev da se ne prlja  u igrama s
pijeskom, vodom, bojom,
 
8. Uloga roditelja u organiziranju
dječje igre
• potiču igre među braćom, ali ne traže da se stariji često
podređuju mlađim, a mlađi uče da ne ometaju igru
starijih,
• organiziraju igre u krugu obitelji u kojima sudjeluju svi
njeni članovi."
8. Uloga roditelja u organiziranju
dječje igre
• Prema M: Duran, 1995. "Igra je u suštini komunikacija,
socijalna interakcija. ”
• Interakcija u igrama javlja se na tri nivoa:
• "1. interakcija ili komunikacija na realnom planu
•  2. igrovna interakcija i komunikacija propisana
zadanom interakcijskom matricom
•  3. istraživanje stvarnih socijalnih odnosa."
 9. Zaključak
• Igra ima veoma važnu ulogu u životu djeteta i uveliko
doprinosi afirmaciji njegove ličnosti te joj se u
vannastavnim aktivnostima treba pokloniti velika pažnja.
• Kroz igru odgajamo i obrazujemo dijete i ona postaje dio
svakodnevnog života djeteta.
• Dječje stvaralaštvo je prisutno u igri koja uveliko
doprinosi razvoju dječjih stvaralačkih sposobnosti.
 9. Zaključak
• U jednoj od najljepših priča bosanskohercegovačke književnosti –
onoj o igračici Aski, koja igrom nadvladava strah i uspijeva se spasiti
od krvoločnog Vuka, pripovijedni narativ o ovom ljudskom fenomenu
kazuje sljedeće: „Kad prestanemo da se igramo, kad pod utjcajem
godina zamremo i nemamo potrebe za igrom i vjerom u istinitost i
“stvarnost” igre, tada svatko od nas zalazi u gustu, teško prohodnu
šumu iz koje treba naći i izboriti sebi izlaz na čistinu, svjetlost i
slobodan put. Na tom bespuću, koje je u stvari naš "ozbiljni" i
svjesni život, nama je u toliko lakše i ljepše ukoliko je u nama još
ostalo smisla za igru i sposobnost da joj se s vremena na vrijeme
predamo potpuno, da iz nje izađemo osvježeni i okrepljeni za daljnja
traženja.“ Ivo Andrić
•  
Hvala na pažnji!
Pitanja?