ŠKOLA: Srednja medicinska škola

ŠKOLSKA GODINA: 2022/2023

RAZRED: IVe
MJESTO IZVODJENJA ČASA: Učionica
NASTAVNI PREDMET: Histološka tehnika
NASTAVNO PODRUČJE: Organologija

NASTAVNA JEDINICA: Specijalni osjetni organi

TIP NASTAVNOG ČASA: Obrada novog gradiva

OBLICI NASTAVNOG RADA: Frontalni, individualni, dijaloški
NASTAVNE METODE: Monološko-dijaloška metoda
NASTAVNA SREDSTVA: Udžbenik
NASTAVNA POMAGALA: Sveska, olovka, tabla, kreda...
CILJ ČASA: Usvajanje znanja o histološkoj osjetnih organa
ZADACI ČASA:
a) Obrazovni: Upoznavanje učenika sa histološkom građom osjetnih organa, ulogom i značajem
b) Odgojni: Razvijanje svijesti o značaju poznavanja histološke građe organa u cilju razumjevanja
funkcije organa i prepoznavanja patoloških promjena u odnosu na zdravo tkivo.
c) Funkcionalni: Uklapanje novih pojmova u dosadašnje stečeno znanje. Razvijanje sposobnosti
prisjećanja, povezivanja, zaključivanja, uočavanja i analize prezentiranog gradiva; razvijanje
kooperativnosti i pozitivne komunikacije među učenicima
LITERATURA:

Junqueira L C.  Carneiro J. Osnovi histologije i embriologije, jedanaesto izdanje. Beograd:

Data status ;2005
Mornjaković Z. Radić LJ.kundurović Z. Žigić Z. Teoretske osnove za vježbe iz histologije I
embriologije. Sarajevo:1998.
 UVODNI DIO ČASA (oko 5 minuta):
Pozdraviti učenike i upisati čas. Ponavljane gradiva s prethodnih časova.

1. Kako je građen bubreg?

2. Kako je građena materica?
3. KAko je građen jajnik?
4. Kako je građena rodnica?
5. Kako je građena prostata?
6. Kako je građen testis?

Glavni dio časa ( oko 30 min)

OSJETNI ORGANI – ORGANA SENSUM

Dio anatomije koji proučava čula naziva se ESTHESIOLOGIA.Čula su specijalno diferencirani organi
koji imaju sposobnost primanja utisaka iz vanjskog svijeta, ali i iz unutrašnjosti tijela.

Ti utisci se specijalnim nervnim putevima prenose do centara u mozgu gdje postaju svjesni .Prema vrsti
nadražaja koje primaju iz spoljašnje sredine čula se dijele u dvije grupe:

a) ČULA KOJA PRIMAJU HEMIJSKE NADRAŽAJE (ČULO UKUSA I MIRISA)

b) ČULA KOJA PRIMAJU FIZIČKE NADRAŽAJE ( ČULO VIDA , SLUHA , ZA STATIKU I ZA POVRŠNI I
DUBOKI SENZIBILITET ).

ORGAN ZA POVRŠNI I DUBOKI SENZIBILITET

Receptori za površni (EKSTEROCEPTIVNI) senzibilitet se nalaze u koži i sluzokoži organa koji su u odnosu sa
spoljnom redinom.Dodir i temperaturu prihvataju neuroepitelna tjelašca smještena u potkožnom tkivu i koži, a bol
prihvataju neuroepitelna tjelašca smještena u epitelu kože i sluzokože

Receptori dubokog (PROPRIOCEPTIVNOG)senzibiliteta su smješteni u tetivama mišića, periostu kostiju i u

zglobnim čahurama .
ŽILE I OSJETNI RECEPTORI KOŽE → arterije koje hrane kožu čine 2 spleta – jedan se
nalazi između papilarnog i retikularnog sloja, a drugi između korijuma i potkožnog tkiva. Svaka
papila ima samo jedan ulazni arterijski i silazni venski ogranak. Vene su raspoređene u 3 spleta –
2 su na mjestima arterijskih spletova, a treći je u sredini korijuma. Jedna od najvažnijih zadaća
kože je primanje podražaja iz okoline – najrasprostranjeniji osjetni receptor. Slobodni živčani
završeci osjetljivi su na osjet dodira – pritiska, opip, toplinu i hladnoću, bol, svrbež.
Slobodni živčanizavršeci obuhvaćaju Ruffinijeve završetke,a učahureni završeci obuhvaćaju
Vater-Pacinijeva, Meissnerova i Krausova tjelešca – njihova rasprostranjenost je nepravilna, a
mnoga područja kože sadržavaju samo slobodne živčane završetke.
Pacinijevo tjelašce je najveći inkapsulirani živčani završetak u tijelu . Sastoji se od 20 do 70
koncentričnih slojeva fibroblasta koji se izmjenjuju sa kolegenim vlaksnima I obavijaju živčani
završetak. Prostor između susjednih lamela ispunjava bistro bjenčevinasta tvar. . Nalaze se z
korijumu kože osobito su brojna na prstima.

ZAVRŠNI DIO ČASA (oko 10 minuta): Ponoviti s učenicima obrađeno gradivo postavljanjem
pitanja