Dedukcija najvišeg principa

- Ne može biti izveden iz višeg stoga nema dokaza o njegovom sadržaju

- dokaz se može odnositi samo na dignitet tog principa ili na to da se dokaže da je on najviši i da ima sve
karaktere koji to dokazuju - i sve kaj mu pripada

Postoje različiti načini dokaza ali biramo najlakši

1- postoji znanje o ne znanju - dioba na uvjetovani ili neuvjetovano

ako je uvjetovano, spojeno s nečin neuvjetovanim - dokaz neuvjetovanog

pita se samo što se bezuvjetno zna- a to je ono što je uvjetovano subjektivnim a ne objektivnim

znanje u identičnim stavovima je uvjetovano onim subjektivnim

a = a apstrahiramo od sadržaja subjekta A stoga ako se A apstrahira od realiteta onda se A promatra

onako kako ga mi predočujemo - nije bitno postoji li to izvan nas

- nije potrebno da to A bude stvarno

Ako je uvjetovano mojim mišljenjem onda je neuvjetovano - ono je ono što ja mislim

2- u svakom znanju se pomišlja nešto objektivno što se podudara sa subjektivnim

u a-a nema tog podudaranja - iskonsko znanje nadilazi identitet mišljenja

mislimo a - je li slobodno stvoren pojam - ne udara temelj znanju ako je to s nužnošću nastali pojam
mora imati objektivan realitet

- Ako se svi stavovi u kojima S i P nisu posredovani samo identitetom mišljenja nego nečinm heterogenim
- zovu sintetični- onda se naše znanje sastoji od sintetičnih stavova i u njima je zbiljsko znanje koje objekt
ima izvan sebe

oni nisu neuvjetovani - moraju se svesti na bezuvjetno izvjesno ali to si proturječi

- solucija- točka u kojoj su identično i sintetično jedno ili nešto što pripada oboma

Pojam subjektivno, subjekt objektivno

a. ako nešto nije apsolutno istinito trebali bi prijeći besnonačni niz koji ako je beskonačan nemože se
prijeći, ali ako nije beskonačan onda ima nešto apsolutno istinito

stoga svaka istina mora biti isprepletena s apsolutnom izvješnošću

tamni osjećaj - prisila koja neki stav smatra istinitim

b. apsolutno istinito - identično znanje / apsolutno istinito mora biti sintetično - pravo znaje

svaki stav - dva pojma - jednaki ili nejednaki

identični - mišljenje sa samim sobom

sintetični stav van pukog mišljenja - predmet nije određen promišljanjem nego se razmatra kao realan

ako - ident stav u kojem se pojam poređuje s pojmom a sintetičan onaj u kojem se pojam poređuje s
predmetom koji je različit - naći točku gdje su jedno

- identičan s principom svakom znanja

predodzba je subjektivna a bitak objektivno - naći tocku gdje su subjekt i objekt neposredno jedno

- ograničavanje- riješavanje : identitet S i O može biti jedino tamo gdje je promatrano no što pomatra -
samosvijest!

Razjašnjenja

- u svakom identičnom stavu -poređenje mišljenja sa samim sobom - misaoni akt

a-a pretpostavlja mišljenje koje samo sebi postaje objektom - samosvijest

b- s i o jedno, samosvijest - apsolutno slobodna radnja , može biti navoda ali nee i prisile

c - samosvijest akt - nastaje nešto

nastaje pojam - akt mišljenja bez akta nije ništa / nastaje pojam jastva

d - jastvo nastaje pomoću samosvijesti - samo je taj akt inače ništa

To je iskonski identitet mišljenja i objekta, pojavlivanja i bitka identitet koji smo tražili a inače ne nalazimo

jastva nema prije akta samosvijesti

samosvijest nije empirijska svijest / samosvijest also čista svijest

u principu ja mislim vs ja jesam

e/ Ja - neobjektivno ni stvar ni predmet - objekt samo za sebe

sve osi ja iskonski objekt ono što spoznajemo / materija nema ništa unutrašnje

spoznato a ne spoznaje

f/ ja nije stvar- nema predikat / samo samoisvijest

Najviši princip znanja znači nema višega - princip bivanja essendi- znanja se poklapaju
ono istinsko samo putem posebnog akta slobode može postati objektom znanja

neuvjetovano - ne u svijetu objekata

- nee može postati stvar i predmet

ja - čisti akt - posebno znanje

apsolutno slobodno - do kojeg vodi zrenje

- znanje čiji objekt nije nezavisan od njega - producira svoj objekt

- Taj zor u opreci od osjetilnog - intelektualni zor

Zaj zor je ja, jer znanjem o sebi nastaje sam ja koji je objekt. Znanje o sebi je znanje koje producira kao
objekt

Intelektualni zor je organ svakog transcedetalnog mišljenja - pomoću slobode samo sebe radi objektom -
moć duha promatra i producira

intelektualni zor kao za transcedetalno - zor prostora za geometriju

"kao da fali osjetilo bez toga"

h/ ja je produciranje koje samo sebi postaje objetkom, intelektualno zrenje

slobodna radnja / ne može se demonstrirati nego samo izvoditi

transc f proizovodi sama svoj objekt - samokonstrukcija - slobodni akt = princip

ako je princip filo postulat - objekt tog postulata će biti najiskonskija konstrukcija za unutrajšnje ostjetilo
tj ja - produciranje samog sebe

Što je ja - nedemonstrabilno, opisjue se samo radnja kojom nastaje

-objašnjava se proizvodnjom jer je u njemu identitet bitka i produciranja iskonski

- iskonski akt - int zora - prvo načelo filozofije a-a ono što prroducira i ono što je producirano

- sintetičan a ne identičan - iz jednoga u drugo.- Jedini stav koji je identičan i sintetičan

duplicitini subjekt-objekt - najviša potencija postojanja

k/ ja = ja jednakost subjekta i objekta

Opće primjedbe

Ja - više nego izraz individaliteta već saamosvijeest

ja kao princip nije individualni niti empirijski. ova svijest čista i bez ograničenja
sve je ili stvar ili ništa- neispšravno - viši pojmovi radnja il idjelatnost

ja je bitak sam, vječni sakt samosvijesti

- početak i kraj ove filozofija je sloboda, apsolutno što se ddokazuje samome sebi

bitak je ukinuta sloboda

- ako je bitak prvim znanje je samo kopija bitka

2.

idealizam u prvom načelu

ja- pomišljanjem jest ja-ja - je li postavljen

ako je stav ja jesam pricnip svake filozifije onda ne može biti realiteta do onog koji je jednak realitetu tog
stava

2. dokaz idealiteta znanja - faktički u samom sistemu transcedetalnog idealizma

3. prešli bi odmah na postavljanje teorijske i praktičke filozofije da se ta ne mora deducirati pomoću

nauke o znanosti koja je ooboje odjenom.

dokaz da se svo znaje izvodi iz ja neka drugog osnova realiteta i ostavlja pitanje - kako je pomoću ja
postavljen cijeli sistem znanja povijest itd

-svijet opstoji u predodzbama ali i mehanizam njegova postanka se pokaže na osnovu unutrašnjeg
proncipa duhovne djelatnosti.

Ja kao potpuno slijeepa djelatnost- bez samosvijesti, vanjske afekcije

Osjećaj prisile- slijepa( mehanička djelatnost)

sloboda je jedini princip na kojemu je sadano sve i mi u objektivnom svijetu. Bitak je izraz spriječene
slobode

naša slobodna djelatnost je ono što je u znanju sputano

teorijska i praktička filozofija - kogegzistenicja koja je nužna

opci dokaz trans ideal - aktom samosvjesti ja je samo sebi objekt

ja je objekt za smao sebe, znači ni za što vanjsko

2- postaje obekt iako prvobitno nije bio objekt

on je oprečan od objekta, samo djelatnost prije samosvijesti

- ako je beskonačna djelatnost onda je on osnov i skup realiteta

c) uvjet samosvijesti je da skup realiteta postane konačan i ograničen

produciranje ide u beskonačnost ali tako ne bi dosšlo do produkta

d) ja ne može produciranje ograniči da si nešto nje suprosttavi

- identična i simetrična.

ja - zatvorej svijet, monada koja ne može izaći iz sebe ali nišpta ne može ni ući

ne ja - konačan, pasivitet

ja se treba ograničiti bez ba prestane biti neograničen

sam sebe postavlja kao ograničenoga

- ja kao ja neograničen je samo zato što je ograničavan

besonačan je za samo promatranje no dok se promatra postaje konačan

bitak neograničen, bivanje ograničeno

beskonačno proširivanje ogrde - ja je ograničen samo na taj način što je neograničen