Professional Documents
Culture Documents
Hrvatska Godišnje Zaradi Milijardu Kuna Od Manje Poznate Vrste Turizma
Hrvatska Godišnje Zaradi Milijardu Kuna Od Manje Poznate Vrste Turizma
Prirodna bogatstva poput ugodne klime, čistog zraka, mirisa bora i lavande, morskog
plavetnila, zelenih prostranstava te blagog podneblja Hrvatsku čine idealnom destinacijom za
zdravstveni turizam. U Hrvatskoj se zdravstveni turizam dugi niz godina provodi kroz
programe i usluge ordinacija, poliklinika, klinika, specijalnih bolnica, lječilišta i toplica, kako u
privatnom tako i u javnom sektoru. Kvaliteta kadra, razina organiziranosti, opremljenost i
infrastruktura doprinose razini usluga i zbog toga je Hrvatska mnogima privlačna kao
destinacija zdravlja.
Malo ulaganja
No, koje su posebnosti navedenih zemalja? Što ove države imaju u svojoj ponudi
zdravstvenog turizma, a Hrvatska još nije usvojila? Ako se pita dr. Mozetiča, Hrvatskoj
ponajprije nedostaje dodatnog sadržaja za posjetitelje. Pružanjem zdravstvenih usluga,
promocijom na domaćem i inozemnom tržištu te dodatnim nemedicinskim aktivnostima, kao
što su kultura, gastronomija i aktivnosti u prirodi dodaju se sadržaji za korisnike zdravstvenih
usluga, kao i za njihovu pratnju koja se također ne smije zaboraviti.
Hrvatski leader
Jedna domaća regija ipak može parirati i najpriznatijim destinacijama zdravstvenog turizma, i
to zahvaljujući dugoj, bogatoj povijesti koja proteže do unazad gotovo 180 godina. Riječ je o
Kvarneru, odnosno Primorsko-goranskoj županiji koja je zbog snage morskih valova, idealne
morsko-gorske klime, čistog zraka, ljekovitih svojstava morske vode i aromatičnog bilja bila
predodređena da postane zdravstvena destinacija.
Podaci pokazuju da je u razdoblju između 2019. i 2021. godine navedenu regiju posjetilo
preko 180.000 gostiju zbog zdravstvenih usluga, a samo u prvih šest mjeseci 2022. godine
njih 52.000. Najčešći razlozi dolaska su usluge u području dentalne medicine, ali i provođenje
rehabilitacijskih postupaka, ortopedskih operacij, zatim neinvazivnih estetskih postupaka do
usluga koje uključuju medicinski praćene tjelesne aktivnosti uz nutricionistički nadzor. Većina
korisnika se vraća na destinaciju, koristeći i druge usluge, a prosječno vrijeme boravka ovisi o
razlozima dolaska – rekao je Mozetič.
Iako su nam u fokusu u prvom redu zemlje u okruženju, na 500 km ili pet sati vožnje,
promidžbu usmjeravamo i prema Skandinaviji, Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj, UAE.
Istraživanja pokazuju da za sada 10 posto stanovnika EU koristi zdravstvene usluge izvan
matične države, što je oko 50 milijuna ljudi, a onih koji bi to željeli je 53 posto, odnosno oko
250 milijuna ljudi te je to pravi pokazatelj da tržišta ne manjka.