POPIS VOĆA I POVRĆA NAJVIŠE TRETIRANIH FUNGICIDIMA, DJELOVANJE

FUNGICIDA NA ORGANIZAM TE UKLANJANJE ISTIH ZEOLITOM U PRAHU

(POTAPANJEM U ZEOLITNOJ KUPKI)
Fungicidi su kemijski spojevi koji se koriste za kontrolu i suzbijanje gljivičnih bolesti na
biljkama, uključujući sezonsko voće i povrće. Njihov glavni cilj je uništiti ili inhibirati rast
gljivica koje mogu oštetiti usjeve i smanjiti njihovu kvalitetu i prinos.
Evo popisa vrsta voća i povrća koja se često tretiraju fungicidima radi zaštite od gljivičnih
bolesti:
VOĆE:
Jabuke, Kruške, Citrusno voće (naranče, limuni, grejp), Breskve, Trešnje, Jagode, Grožđe,
Borovnice, Maline, Lubenice
POVRĆE:
Rajčice, Krastavci, Paprike, Krumpir, Luk, Kelj, Mrkva, Grašak, Blitva, Salata
Navedeni plodovi i povrće su podložni raznim gljivičnim bolestima, poput plamenjače,
pepelnice, truleži plodova i hrđe. Kako bi se spriječile ili kontrolirale ove bolesti i osigurala
dobra kvaliteta i rodnost usjeva, često se primjenjuju fungicidi.
Utjecaj fungicida na ljudski organizam i bolesti koje mogu uzrokovati:
1. Potencijalna toksičnost: Fungicidi mogu biti toksični za ljude ako se koriste nepropisno ili
ako se izlože većim koncentracijama. Izlaganje fungicidima može dovesti do raznih
zdravstvenih problema, uključujući iritaciju kože, očiju i dišnih putova.
2. Mogući rizik od karcinogenosti: Neki fungicidi su povezani s povećanim rizikom od razvoja
određenih vrsta karcinoma kod ljudi.
3. Neurotoksični učinci: Određeni fungicidi mogu imati neurotoksični učinak na ljudski živčani
sustav. Izlaganje tim tvarima može dovesti do problema poput glavobolje, vrtoglavice, tremora
i neuroloških poremećaja.
4. Hormonska disrupcija: Neki fungicidi imaju sposobnost oponašanja ili ometanja hormona u
ljudskom tijelu. To može dovesti do hormonske neravnoteže i moguće povezanosti s
reproduktivnim, razvojnim i metaboličkim poremećajima.
5. Osjetljivost i alergijske reakcije: Izloženost fungicidima može izazvati alergijske reakcije
kod određenih osoba. Osobe osjetljive na ove tvari mogu razviti simptome poput kožnih osipa,
svrbeža, crvenila kože, otežanog disanja ili anafilaktičkog šoka.
Neki od primjera fungicida koji se koriste u poljoprivredi uključuju sljedeće vrste:
1. Triazoli: Ova klasa fungicida inhibira enzime koji su ključni za rast gljivica. Triazoli su
široko korišteni i mogu se primijeniti na različite načine, uključujući prskanje ili impregnaciju
sjemena. Primjeri triazola uključuju aktivne tvari kao što su propikonazol, tebukonazol i
difenkonazol.
2. Strobilurini: Ovi fungicidi ometaju disanje gljivica inhibirajući njihovu sposobnost da
proizvode energiju. Oni se često primjenjuju kao preventivno sredstvo. Primjeri strobilurina
uključuju aktivne tvari kao što su azoksistrobin, piraklostrobin i trifloksistrobin.
3. Benzimidazoli: Ova klasa fungicida djeluje inhibiranjem mitotske diobe gljivica, što dovodi
do njihove smrti. Primjeri benzimidazola uključuju aktivne tvari kao što su tiabendazol i
karbendazim.
4. Morfolini: Ovi fungicidi djeluju inhibiranjem enzima koji su odgovorni za sintezu stanične
membrane gljivica. Primjeri morfolina uključuju aktivne tvari kao što su ciprodinil i
fludioksonil.
5. Ditiokarbamati: Ovi fungicidi djeluju inhibiranjem enzima koji su ključni za rast gljivica.
Primjeri ditiokarbamata uključuju aktivne tvari kao što su mankozeb i metiram.
KAKO BI SPRIJEČILI UNOS FUNGICIDA KOJI ŠTETNO DJELUJU NA ORGANIZAM
DOVOLJNO JE POTOPITI VOĆE I POVRĆE U OTOPINI ZEOLITA CCA 30 MINUTA I
TADA NA STOLU IMATE ZDRAVSTVENO ISPRAVNIJU NAMIRNICU.
Reference:
(1) World Health Organization (WHO). (2018). Fungicides.
https://www.who.int/.../asse.../public_health/fungicides/en/