Pregledni rad

Review paper

Thalassotherapia Opatija
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i
reumatizma
Tatjana Kehler Opatija  Hrvatska

Epidemiologija osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma

Epidemiology of osteoporosis and osteoporotic fractures

Adresa za dopisivanje:
doc. dr. sc. Tatjana Kehler, dr. med.
Thalassotherapia Opatija
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma
Maršala Tita 188/1  51410 Opatija  Hrvatska
tatjana.kehler@ri.t-com.hr

Sažetak
Osteoporoza je metaboličko oboljenje za koje su svoj-
stvene slabe” kosti. Veliki je javnozdravstveni problem,
“
jer zahvaća stotine milijuna ljudi diljem svijeta, preteži-
to postmenopauzalne žene. Najvažnija posljedica oste-
oporoze je prijelom. Najozbiljniji prijelomi su prijelomi
kuka i kralježaka. Oni su udruženi s bolom, poremeća-
jem funkcije, a mogu imati i smrtni ishod. Osteoporoza
predstavlja znatno opterećenje za pojedinca i zajednicu.
U ovom radu iznose se podatci o epidemiologiji osteopo-
roze i osteoporotskih prijeloma u Hrvatskoj i u svijetu.

Ključne riječi
osteoporoza; osteoporotični prijelom; javnozdravstveni problem

Summary
Osteoporosis is a disease characterized by weak” bones.
“
It is a great public health problem, affecting hundreds of
millions of people worldwide, predominantly postmeno-
pausal women. The main clinical outcome of the disease
is bone fracture. Hip and spine fractures are the most se-
rious fractures associated with pain, disability, and even
death. Osteoporosis imposes a significant burden on both
the individual and society. In this article epidemiology of
osteoporosis and osteoporotic fractures in Croatia and
the world are presented.

Keywords
osteoporosis; osteoporosis-related fracture; public health problem

Uvod
Osteoporoza je jedna od najčešćih bolesti starije životne karakterizira ne samo smanjenje koštane mase, već i pro-
dobi. Definira se kao kronična, progresivna bolest koju mjene u arhitektonici kosti. Gubitak koštane mase zapo-

60 Reumatizam 2014.  61(2)

činje mnogo ranije od pojave kliničkih simptoma i često
je prvi znak osteoporoze prijelom. Rizik nastanka oste-
oporotičnog prijeloma veći je u žena nego u muškaraca.
Tako je primjerice rizik za prijelom podlaktice za ženu
četiri puta veći nego muškaraca, dok je rizik za prijelom
vrata bedrene kosti dva puta veći. Posljednjih desetljeća
osteoporoza poprima epidemijske razmjere (1, 2).
Prema epidemiološkim podatcima oko 30 % osoba sta-
rijih od 60 godina godišnje padne, dok u dobi od 80 go-
Epidemiologija osteoporotičnih prijeloma
Posljednjih godina osteoporoza je poprimila veliku jav-
nozdravstvenu važnost. Prema brojnim epidemiološkim
studijama može se zaključiti da će 50 % žena i 20 % muš-
karaca u dobi iznad 50 godina doživjeti bar jedan oste-
oporotični prijelom. Produljenjem životnog vijeka broj
osoba u dobi iznad 65 godina povećava se od 323 miliju-
na tijekom 1990. na gotovo 1555 milijuna godine 2050.,
tako da se za nepuna četiri desetljeća očekuje 6.3 mili-
juna prijeloma, za razliku od 1,7 milijuna tijekom 1990.
Pretpostavlja se da će te 2050. godine cijena osteoporo-
tičnih prijeloma biti 20 milijardi američkih dolara u Sje-
dinjenim Američkim Državama, a u Europskoj Uniji 30
milijardi američkih dolara (1, 4).
Prijelom kuka, kralježaka i ručnog zgloba tipični su oste-
oporotični prijelomi osoba treće životne dobi. Osteopo-
rotični prijelomi, posebice kuka i kralježaka, povezani su
s velikim morbiditetom i mortalitetom, a ne može se za-
nemariti povećanje ekonomskog opterećenja zajednice.
Broj osteoporotičnih prijeloma očekivano je sve veći u
zapadnoeuropskim zemljama i zemljama Sjeverne Ame-
rike, a posljednjih godina u porastu je i u Aziji (2, 4, 5).
Osobe koje su doživjele jedan osteoporotični prijelom
imaju povećan rizik za novi prijelom. Relative ratio (RR)
u osoba s jednim nevertebralnim prijelom za novi ne-
vertebralni prijelom dvostruko je veći. U osoba koju su
doživjele vertebralnim prijelom, rizik za drugi prijelom
kralješka četiri je puta veći, a za nevertebralnim prije-
lom je dvostruko veći. Incidencija vertebralnih prije-
loma je znatno veća od prijeloma kuka i ručnog zglo-
ba (1, 2, 4, 5).
Prijelom kuka
Prijelom kuka dovodi do privremene ili trajne invalid-
nosti, a čak u 20 do 30 % slučajeva povećana je smrtnost
unutar prve godine. Veliki su troškovi u primarnoj bol-
ničkoj skrbi, ali i poslije u slučajevima kada je zbog slo-
ženosti slučaja potrebno osigurati oštećenoj osobi smje-
štaj u za to primjerene institucije. U zapadnim zemljama
očekivano incidencija prijeloma kuka raste sa životnom
dobi. Tako je u žena u dobi od 35 godina 2/100 000 oso-
ba, a u dobi od 85 godina raste na 3032/100 000. U dobi
iznad 50 godina učestalost pojave osteoporotičnih prije-
loma između žena i muškaraca jest 2:1 (1, 5, 6).
dina godišnje padne 50 % osoba. U otprilike 5 % padova
dolazi do prijeloma, pri čemu 1 % od ukupnih prijeloma
otpada na prijelom vrata bedrene kosti. Prema američ-
kim statističkim podatcima, žene u dobi od 65 godina
pokazuju učestalost od dva prijeloma na 1000 žena, dok
je za žene starije od 85 godina učestalost 30 prijeloma na
1000. Važno je napomenuti da 12 do 20 % bolesnika s
prijelomom vrata bedrene kosti umire unutar jedne go-
dine od neželjenog događaja (1-3).
Učestalost pojave prijeloma kuka ovisna je o podneblju
u kojem pojedinci obitavaju. Češći su prijelomi u osoba
koje žive udaljenije od ekvatora, primjerice. učestalost
je veća u skandinavskim zemljama. U crnaca je prijelom
kuka rijetka pojava. U pravilu, incidencija prijeloma ku-
ka veća je u razvijenim zemljama. Prijelom kuka vezan je
uz neke čimbenike rizika, kao što je mala koštana masa,
smanjena kvaliteta kosti, povećan rizik za pad, komor-
biditet te visoka životna dob (1, 7, 8).
Daleko najozbiljnije posljedice može imati upravo prije-
lom kuka. Uz njega su vezane ozbiljnije posljedice u smi-
slu hospitalnih komplikacija (u više od 30 %),primjeri-
ce komplikacije zbog anestezije i operativnog zahvata,
komplikacije u vezi s kardiopulmonalnim sustavom, in-
validnost (poremećaj funkcije javlja se u 50 % slučajeva)
te povećana smrtnost. Preživljavanje muškaraca nakon
prijeloma kuka kraće je od žena. Prema epidemiološkim
podatcima oko 8 % muškaraca i 3 % žena u dobi iznad
50 godina umire nakon prijeloma kuka. Učestalost smrt-
nosti najveća je neposredno nakon neželjenog događaja.
Razlog smrtnog ishoda u pravilu je povezan s poteško-
ćama nekog drugog organskog sustava (1, 4, 9).
Prijelom kralježaka
Prijelom kralježaka, prema brojnim epidemiološkim stu-
dijama, u dvije trećine slučajeva karakterizirani su kli-
nički nijemim tijekom. Kompresivni prijelomi opisuju
se prema morfometrijskim svojstvima kao npr. kolabi-
rani, klinasti ili bikonkavni kralješci. Ako se koristi se-
mikvantitativna tehnika procijene, govori se o malom
gubitku ako je riječ o gubitku visine kralješka od 20 do
25 %, umjerenom ako je gubitak 25 do 40 % gubitka vi-
sine te ozbiljnom kada se radi o gubitku visine više od
40 %. Postignut je konsenzus da se svaki gubitak visine
kralješka 20 % i više smatra vertebralnim prijelomom
(1, 4, 7, 9).
Prema podatcima EVOS-a, prevalencija prijeloma kra-
lježaka u Europi je 12,2 % za muškarce naspram 12,0 za
žene u dobi između 50 do 79 godina. Iz navedenih poda-
taka može se zaključiti da je u mlađoj zreloj dobi učesta-
lost prijeloma kralježaka podjednaka u oba spola (može
se pretpostaviti da u dobi od 50 do 60 godina pri prijmu
kralješka igraju važnu ulogu neki drugi momenti, pri-
2014.  61(2) Reumatizam 61
mjerice trauma kao posljedica prometne nesreće, sport-
ske ozljede, ozljede na radnom mjestu i slično). Prijelo-
mi u starijih žena ne moraju nužno biti vezani uz pad,
mogu nastati pri minimalnoj traumi kao npr. trzaj, sje-
danje u prazno” i sl. Prijelomi kralježaka nerijetko re-
“
zultiraju povećanom smrtnošću. Kvaliteta života i pre-
življavanje povezano je s vremenom proteklim od pri-
jeloma do prepoznavanja prijeloma i pravovremenim
postavljanjem dijagnoze. Poznato je da se bol povezana
s padom nakon kojeg je uslijedio prijelom ne pojavljuje
odmah. Obično javlja dva do šest tjedana kasnije. Osim
pojave bola dolazi i do promjena u anatomskim odno-
sima kralježnice. Razvija se pojačana hiperkifoza, sma-
njuje se indeksa sagitalne gibljivosti, povećana napetost
paravertebralne muskulature. Sve to dovodi do pojave
tzv. udovičine grbe”. Starije žene bez prijeloma kralješ-
“
ka godišnje gube 2,0 mm, a žene s prijelom gube 5,0 mm
na visini (1, 2, 3, 10).
Jedan od osam muškaraca i žena u dobi iznad 50 godina
ima na radiogramu neki oblik promjene normalnih ana-
tomskih odnosa koji mogu rezultirati bolom. Ti rezul-
tati variraju u različitim dijelovima svijeta. Kada je riječ
o prijelomima kralježaka, prevalencija i incidencija ma-
nje su ovisne o zemljopisnoj širini nego kada se radi o
prijelomu kuka. Većina vertebralnih prijeloma posljedi-
ca je neke uobičajene dnevne aktivnosti, kao što je sjesti
u prazno”, hoda po stubama, promijene pozicije. Samo
“
četvrtina kompresivnih prijeloma kralježaka rezultat je
pada. Određeni broj nema jasnog uzroka (1, 2, 10, 11).
Prijelom distalnog dijela podlaktice
Prijelom ručnog zgloba ima drukčiji modalitet nastanka.
Češća je pojava u žena u perimenopauzi. Pretpostavka je
da u kasnijem periodu života žene češće padaju na kuk,
a u manjoj mjeri na ispruženu ruku. U muškaraca se ne
zamjećuje razlika u učestalosti pojave prijeloma ručnog
zgloba ovisno o životnom razdoblju.
Posljedice su prijeloma ručnog zgloba perzistirajuća bol
u 29 do 44 % bolesnika, gubitak snage u ruci u 36 do 40 %
bolesnika, a istodobno postoji mogućnost da se razvi-
je regionalni bolni sindrom. U pojedinim slučajevima i
sedam godina nakon prijeloma javljaju se poteškoće pri
oblačenju ili obavljanju nekih drugih aktivnosti iz sva-
kodnevnog života. Uz prijelome ručnog zgloba u pravilu
se ne vezuje skraćenje životnog vijeka (1, 2, 3).
Ostali prijelomi
Valja napomenuti i neke druge, nešto rjeđe tipove prije-
loma kao prijelom proksimalnog dijela nadlaktice, zdje-
lice te proksimalnog dijela tibije. Takvi se prijelomi po-
većavaju sa životnom dobi i češće se javljaju u žena ne-
go u muškaraca.
Posljedice
Posljedice osteoporotičnih prijeloma mogu biti kratko-
ročne i dugoročne. To su na prvom mjestu bolovi koji
dulje ili kraće vrijeme imaju utjecaj na kvalitetu života.
62 Reumatizam 2014.  61(2)
U najtežim slučajevima mogu voditi u invalidnost, po-
trebu za tuđom pomoći ili u nekim slučajevima potrebno
je takvu osobu zaprimiti u za to specijalizirane ustanove.
Jedan osteoporotični prijelom povećava rizik za sljedeći
prijelom, posebice za novi prijelom kuka ili kralježnice.
Prijelomi dugih kostiju manifestiraju se tipičnim simp-
tomima za prijelom: bol, oteklina, deformacija, posto-
janje krepitacija i konačno poremećaj normalne funk-
cije. U tim slučajevima, uz radiološku potvrdu, relativ-
no je lako postaviti dijagnozu. Nasuprot tome, u nekim
slučajevima kao što su stres, prijelomi mogu imati pri-
krivenu sliku te je katkada potrebno koristiti se nekim
drugim tehnikama kao što je MR (magnetska rezonan-
cija) ili scintigrafija kostiju da bi se postavila dijagnoza
(1, 2, 3, 10, 11).
Studije
Epidemiološke studije upućuju na to da bolesnici s ra-
zličitim tipovima prijeloma imaju povećan rizik za novi
prijelom, tako da prethodni prijelom kralješka povećava
rizik za novi prijelom kralješka 7 do 10 puta. Podatci iz
Rochestera i Minnesote sugeriraju da se povećava rizik
za prijelom kuka u žena s RR 1,4, a u muškaraca 2,7 na-
kon prijeloma distalnog dijela podlaktice. U tim sluča-
jevima povećava se rizik za prijelom kralješka s RR 5,2
i 10,7. Prethodni prijelom kralježaka ili njihova defor-
macija povezan je s povećanim rizikom za prijelom ku-
ka s RR od 2,8 do 4,5, a naravno i s povećanim rizikom
prijeloma za druge kralješke. Incidencija prijeloma kra-
lješka nakon prvog prijeloma unutar godinu dana raste
za 19,2 %. Prema podatcima iz Rochestera, tijekom 10
godina od prvog incidenta povećava se za 70 %. Prema
istraživanju u Nizozemskoj, u promatranoj skupini od
4140 postmenopauzalnih žena, kod 23 % došlo je do no-
vog prijeloma unutar godinu dana, a kod čak 54 % žena iz
te skupine unutar pet godina. Dubbo Osteoporosis Epo-
demiology Study prikazuje podjednaki porast ponovnih
prijeloma u žena i muškaraca nakon 10 godina od prvog
neželjenog događaja (1, 2, 3, 11).
U 2002. godini NOF (National Osteoporosis Foundati-
on) prijavio je nekoliko projekata kojima je cilj praćenje
osoba starijih od 50 godina s osteoporozom i smanjenom
koštanom masom, tj. osteopenijom u Sjedinjenim Ame-
ričkim državama (3, 4) Prema tim izvještajima, može se
zaključiti da gotovo 10 milijuna osoba u dobi iznad 50
godina ima osteoporozu, a u 33 milijuna osoba te dobi
registrirana je smanjena koštana masa. Ti su podatci ba-
zirani na koštanoj gustoći vrata bedrene kosti (10, 11).
The European Society for Clinical and Economic As-
pects of Osteoporosis and Ostearthtitis i Svjetska zdrav-
stvena organizacija izdali su preporuke da se osteoporo-
za i smanjena koštana masa dijagnosticiraju na osnovi
denzitometrijskog nalaza na vratu bedrene kosti (4, 5).
Također, prema International Society for Clinical Den-
sitometry (ISCD) uključuju uz nalaz vrata bedrene ko-
sti i nalaz denzitometrije na lumbalnom dijelu kraljež-
nice, kao i totalni BMD kuka, da bi mogli postaviti dija-
gnozu osteoporoze. Od 2005. BMD se mjeri na kraljež-
nici i kuku. U osoba u dobi iznad 50 godina, 10,2 mili-
juna ili cca 10.3 % ima osteoporozu vrata bedrene kosti
te 43,4 milijuna ili 43,9 % ima smanjenu koštanu masu
(osteopeniju). Podatci datiraju iz 2010. Na osnovi slič-
nih studija došlo se do zaključka da broj osoba s osteo-
porozom raste s godinama, a ovisan je o rasi, spolu i et-
ničkoj pripadnosti (9).
Čini se da prevalencija osteoporoze vrata bedrene ko-
sti i smanjena koštana masa smanjuju u SAD-u zadnja
dva desetljeća (4).
Cilj izvještaja jest opisati epidemiologiju osteoporoze i
osteoporotičnih prijeloma te njihovo opterećenje za švi-
carsku ekonomiju (i prenijeti dio izvještaja za Europ-
sku Uniju (EU27). Tijekom 2010. U Švicarskoj je regi-
strirano 74 000 novih prijeloma (14 000 prijeloma kuka,
11 000 prijeloma kralježaka, 13 000 prijeloma podlaktice,
te 36 000 ostalih prijeloma). Njihovo zbrinjavanje imalo
je cijenu od 2 050 milijuna CHF. Primarno zbrinjavanje
procijenjeno je na oko 76 % te svote, 21 % otpada na du-
gotrajnu skrb te samo 3 % odnosi se na medikamento-
znu prevenciju. To sugerira da je medikamentozna pre-
vencija signifikantno manja od optimalnih potreba, na
što ukazuje i potreba za mijenjanjem polica zdravstve-
ne zaštite (10).
Prema izvještaju u kojem se opisuje epidemiologija,
ekonomsko opterećenje i liječenje u svakoj od 27 zema-
lja EU (bez Hrvatske), stanje je sljedeće: tijekom 2010.
Zaključak
Osteoporoza, osobito prijelomi povezani s osteoporo-
zom, predstavljaju važan javnozdravstveni problem u
razvijenim zemljama. Broj osoba koje mogu doživje-
ti osteoporotičan prijelom iz godine u godinu je u po-
rastu. Cijena zbrinjavanja tih i prethodnih prijeloma u
stalnom je porastu te se očekuje da će porasti za 25 %
do 2025.
Izjava o sukobu interesa
Autor izjavljuje da nije u sukobu interesa.
Literatura
1. Geusens P, Harey NC, Cooper C. Osteoporosis and
clinical features. U: Textbook on rheumatic diseases.
EULAR, BMJ group; 2012. str. 768-92.
2. Geusens P, van Brussel MS, Lems WF. Osteoporosis
and fracture risk: pathogenesis, epidemiology, clinical as-
pects and diagnosis. U: EULAR compendium on rheu-
matic diseases. Eular, BMJ group; 2009. str. 523-38.
u zemljama Europske unije (EU27) kod 22 milijuna že-
na i 5,5 milijuna muškaraca registrirana je osteoporoza.
Te je godine registrirano 3,5 milijuna novih prijeloma
i to prema regijama: 620 000 prijeloma kuka, 520 000
kompresivnog prijeloma kralježaka, 560 000 prijeloma
podlaktice te 1 800 000 drugih prijeloma. Ekonomsko
opterećenje tih i prethodnih prijeloma iznosilo je 37
milijardi eura. Očekuje se da će ta cijena porasti 25 %
tijekom 2025. godine. Cilj izvještaja bio je spoznati
ekonomsko opterećenje osteoporoze i osteoporotič-
nih prijeloma u svakoj članici EU27. Uz to se proma-
trao utjecaj na kvalitetu života QALYs (11). Na osnovi
ovog izvještaja određuju se police zdravstvenog osigu-
ranja u kojima je jedan dio povezan s liječenjem i pre-
vencijom osteoporoze.
Što se tiče podataka za Hrvatsku, najuvjerljiviji podat-
ci su oni Grazia i suradnika koji su iznijeli podatke o
prevalenciji vertebralnih prijeloma na randomizira-
nom uzorku od 425 neinstitucionaliziranih ispitanika
iz hrvatske urbane populacije u dobi od 50 i više go-
dina. Prevalencija ispitanika s prijelomom kralježaka
bila je 11,8 %. Najčešće je bila riječ o prijelomu kralje-
žaka u donjem dijelu grudne i gornjem dijelu slabin-
skog dijela kralježnice. U starije populacije uočena je
češća pojava višestrukih prijeloma. Iz dobivenih poda-
taka dolazi se do zaključka da je prevalencija prijeloma
kralježaka u općoj populaciji Hrvatske relativno viso-
ka. To je posebno važno ako se ima na umu podatak
da prijelom nosi povećani rizik za novi osteoporotski
niskoenergetski prijelom (12).
Većina osoba koje su doživjele osteoporotični prijelom
ili onih koji imaju visoki rizik za prijelom bez terapije
je. Većina europskih zemalja nastoji na osnovi prikuplje-
nih epidemioloških podataka o učestalosti osteoporotič-
nih prijeloma i visine troškova liječenja odrediti police
zdravstvenog osiguranja zasnovane na procjenama cije-
ne liječenja i prevenciji osteoporoze.
3. America’s bone health: the state of osteoporosis and
low bone mass in our nation. Washington: National Os-
teoporosis Foundation; 2002.
4. Wright NC, Looker AC, Saag KG, i sur. The recent prev-
alence of osteoporosis and low bone mass in the United
States based on bone mineral density at the femoral neck
or lumbar spine. J Bone Miner Res. 2014. U tisku.
2014.  61(2) Reumatizam 63
5. Clinical’s guide to prevalention and treatment of os-
teoporosis. Washington: National Osteoporosis Foun-
dation; 2013.
6. WHO Scientific Group on the Assesment of Osteo-
porosis at Primary Health Care Level. Brussels: World
Health Organization; 2004.
7. Kanis JA, Burlet N, Cooper C, i sur. European guidance
for the diagnosis and management of osteoporosisin post-
menopausal women. Osteoporos Int. 2008;19:399-428.
8. 2013 ISCD offical positions – adult [Internet]. Middle-
town: International Society for Clinical Densitometry;
c2013 [pristup 2014 Lis 1]. Dostupno na: http://www.iscd.
org/official-positions/2013-iscd-official-positions-adult/
64 Reumatizam 2014.  61(2)
9. Looker A, Borrud LG, Dawson-Hughes B, Shepherd
JA, Wright N. Osteoporosis or low bone mass at the fe-
mur neck or lumbar spine in older adults: United States,
2005-2008. NCHS Data Brief. 2012 Apr;(93):1-8.
10. Svedbom A, Ivergard M, Hernlund, Rizzoli R, Kanis
JA. Epidemiology and economic burden of osteoporosis
in Switzerland. Arch Osteoporos. 2014;9:187.
11. Svedbom A, Hernlund E, Ivegard M, i sur. Osteopo-
rosis in the European Union: a compendium of country-
specific reports. Arch Osteoporos. 2013;8:137.
12. Grazio S, Koršić M, Jajić I. Prevalence of vertebral
fracture in an urban population in Croatia aged fifty and
older. Wien Klin Wochenschr. 2005;117:42-7.