T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E 3

slika: 1 - ekscentrično opterećen samac sa nadvišenjem (grebenom); 2 - centrično

opterećena stopa trapeznog presjeka; 3 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima
čija je visina jednaka; 4 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima veće visine.

slika: Temeljenje skeletne konstrukcije u principu podrazumijeva temelje samce povezane temeljnim
(aseizmičkim) gredama.
 T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E 4

slika: temeljenje skeletne konstrukcije na "roštilju" od temeljnih traka sa kontra-gredama. Izvode se

kod većih opterećenja ili slabije nosivosti tla.

Temeljne ploče
Najpodesnije rješenje temeljenja većine visokih ali i drugih zgrada je jedinstvena betonska ploča na kojoj
leži cjelokupna konstrukcija. Poredeći je sa međuspratnim pločama opterećenje djeluje u suprotnom
smjeru te se često naziva kontra ploča. Temeljna ploča može biti dodatno ojačana gredama. Grede se
obično postavljaju u oba ortogonalna pravca. Ukoliko su okrenute prema gore nazivamo ih još i
kontragrede. Kako njihova izrada predstavlja dodatnu fazu u betoniranju temeljne konstrukcije, u nekim
se slučajevima grede produžavaju prema dole što isključuje dodatnu oplatu i omogućava jednovremeno
betoniranje. Grede unutar temeljne ploče prihvataju u najvećoj mjeri napone savijanja i smicanja. Osim
kontra greda stubovi se mogu oslanjati na ploču preko stopa u obliku obrnutog kapitela.

Slika: ravna temeljna

ploča na koju se
oslanjaju stubovi i
zidovi.

Slika: temeljna ploča na koju se oslanjaju stubovi sa stopama –

kapitelima. Kapiteli se izvode radi umanjenja smičućih sila u ploči.
 T E M E L J N E KO N S T R U KC I J E 6

Slika: temeljenje na nagnutom terenu: formiranje odnosa visine i dužine stepenastih traka (lijevo), 1 –
temljenje sa samcima na različitim dubinama; 2 – temeljenje na temeljnoj ploči ili trakama.