INVENTAR FONDA KOTARSKI ŠERIJATSKI SUD TUZLA

OPIS FONDA

1. Identifikacija

1.1. Signatura BiH-ATKT/KŠST

1.2. Naslov Kotarski šerijatski sud Tuzla1
1.3. Vrijeme nastanka građe 1894-1946.
1.4. Nivo opisa Fond
1.5. Količina jedinice opisa 16 kutija (42 fascikle)

2. Kontekst

2.1. Naziv stvaraoca Kotarski šerijatski sud Tuzla

2.2. Historijat stvaraoca

Šerijat je zakonodavni sistem koji se u Bosni, kao osmanskoj pokrajini zvanično
primjenjivao na sudskim instancama. Po dolasku austrougarska vlast je preuzela već postojeću
podjelu Bosne i Hercegovine, pretvarajući upravu sandžaka u okružne oblasti, a kadiluka u
kotare. Pri tome šerijatski sudovi su nastavili svoju egzistenciju i nakon okupacije, bez promjene
naziva. Nova vlast je odlučila zadržati šerijatsko pravo koje je isključivo povezala sa
muslimanima.2
Osnivanjem kotarskog ureda kao suda, 1882. godine, postoji i šerijatski sud, koji od 1883.
godine nosi naziv Kotarski ured kao šerijatski sud, a čiji su poslovi bili u vezi sa šerijatskim
pravom.
Naredbom o ustrojstvu i djelokrugu šerijatskih sudova3 počinje, u okviru kotarskih ureda
kao sudova, njihova djelatnost. Po ovoj Naredbi, u nadležnost šerijatskih sudova spadali su4:
 Poslovi, koji se odnose na muhamedansko ženidbeno pravo, ako su i muž i žena
muhamedanskog vjerozakona, i to bez razlike, da li se radi o imovinsko-pravnim ili
drugim poslovima;
 u isto tolikom opsegu raspravljanje i rješavanje u svim poslovima, koji se tiču prava i
dužnosti između muhamedanskih roditelja i djece;
1
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine je građu fonda Kotarski šerijatski sud
Tuzla proglasila nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine. Komisija je po ovom pitanju, zasijedala od
1. do 4. decembra 2009. godine. Vidjeti: www.kons.gov.ba; Odluka - Pokretno dobro – Fondovi i zbirke JU Arhiv
Tuzlanskog kantona u Tuzli proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, „Službeni glasnik
Bosne i Hercegovine“, br. 28/10.
2
Hana Younis, Biti kadija u kršćanskom carstvu – Rad i osoblje šerijatskih sudova u Bosi i Hercegovini 1878-1914,
Sarajevo 2021, 24-29.
3
“Sbornik Zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu”, godina 1883, Tisak Zemaljske tiskare, Sarajevo 1883.
4
Isto.
  raspravljanje ostavštine muhamedanaca i dijeljenje ostavštine, ukoliko ova sastoji se od
mulk-imetka (pokretni imetak i nepokretnine, koje se broje kao vrst mulka [milč]);
 raspravljanje i rješavanje o svim tužbama glede ostavštine i u ime dijeljenja ostavštine,
koje se odnose na vrsti ostavštine imenovane u pređašnjoj točki, zatim o tužbama koje se
tiču zapisa, (što se testamentom ostavlja za dobrotvorne svrhe, pojedinim osobama), ili
drugih odredaba učinjenih za slučaj smrti.

Kod šerijatskih sudova, u prvoj molbi, sudio je šerijatski sudac kao inokosni sudac, a u
drugoj molbi odlučivalo je vijeće četvorice sudija, pod predsjedništvom predsjednika vrhovnog
suda (šerijatski vrhovni sud).5
Naredba kojom se proširuje nadležnost šerijatskih sudova u muhamedanskim
ostavštinskim poslovima6, odredila je okolnosti u kojima šerijatski sudovi moraju sprovoditi
ostavinsku raspravu:
 Ako među našljednicima ima maloljetnih, umobolnih ili u opće takvih osoba, koje
spadaju pod tutorstvo ili kuratelu;
 ako su našljednici sudu nepoznati ili ako našljednika nema;
 ako je od onih, za koje se drži da će im na temelju ugovora, naredbe posljednje volje ili
zakona našljedstvo pripasti, jedan ili drugi odsutan;
 ako našljedstvo sastoji iz nepokretnih dobara.

Godine 1906. donesena je Naredba o ustrojenju (organizaciji) kotarskih sudova u Bosni i

Hercegovini7, kojom su poslove kotarskih ureda kao šerijatskih sudova preuzeli kotarski
šerijatski sudovi, kao odjeljenja kotarskog suda. Odluke donosi po činu najstariji šerijatski sudac,
koji je dužan i potpisivati otpravke šerijatskog suda, što su određeni za stranke. Ovom Naredbom
kotarski sudovi izlaze iz nadležnosti kotarskih i okružnih predstojnika, a službeni nadzor nad
njima vrše okružni sudovi, vrhovni sud, te Zemaljska vlada. Iste godine donesena je Naredba8
koja je šerijatskim sudovima dala mogućnost ovjeravanja potpisa i muhurova muslimana na svim
ispravama svake vrste.
U periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donesen je, 1929. godine, Zakon o
uređenju redovnih sudova za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 9 kojim su kotarski sudovi
postali sreski. Nakon toga ovaj sud je egzistirao kao Sreski šerijatski sud sve do 1941. godine.
Tada donošenjem Zakonske odredbe o izricanju osuda, o nazivima sudova i sudaca i o upotrebi
čistog hrvatskog jezika kod sudova10, te Zakonske odredbe o izmjeni zakona o uređenju

5
Isto.
6
“Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu”, godina 1885, Tisak Zemaljske tiskare, Sarajevo 1885.
7
Isto.
8
Naredba o ovlaštenju šerijatskih sudova, da mogu ovjerovljavati potpise stranaka islamske vjere, “Glasnik zakona
i naredaba za Bosnu i Hercegovinu”, godina 1906, Zemaljska štamparija, Sarajevo 1907.
9
„Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“, br. I–LXII, prvo polugođe, 1929, Državna štamparija
Kraljevine SHS, Beograd 1929.
10
“Zbornik zakona i naredaba Nezavisne Države Hrvatske”, izdaje Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, godina
1941, svezak I.–XII, broj 1 – 1258, godište I, Tisak Hrvatske državne tiskare u Zagrebu.
šerijatskih sudova i o šerijatskim sucima od 31. marta 1929. godine 11, sudovi mijenjaju naziv,
tako da i šerijatski sudovi ponovo postaju kotarski.
Predsjedništvo NR Bosne i Hercegovine donijelo je 1946. godine Zakon o ukidanju
šerijatskih sudova na području NR Bosne i Hercegovine 12 kojim su ukinuti svi sreski šerijatski
sudovi i Vrhovni šerijatski sud pri Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, tako da su o svim
predmetima, koji su spadali u nadležnost šerijatskih sudova, od tada raspravljali narodni sudovi
(ukoliko za to nisu nadležni drugi organi narodne vlasti). Sve spise, arhivu, upisnike, inventare i
kancelarijski pribor šerijatskih sudova preuzeli su sreski sudovi.

2.3. Vrijeme djelovanja stvaraoca 1883-1929, 1941-1946.

2.4. Historijat fonda

Arhivska građa Kotarskog šerijatskog suda Tuzla nastala je radom istoimenog suda u
periodu od 1894. do 1946. godine. Ista je u Arhiv preuzeta necjelovita i u nesređenom stanju od
tadašnjeg republičkog arhiva u Sarajevu, danas Arhiv Bosne i Hercegovine. Zatim je izvršeno
njeno razvrstavanje, te je napravljen sumarni popis. Arhivski fond je u konačnici sređen i
obrađen 2013. godine.
Najstariji dokumenti fonda potiču iz 1894. godine i odnose se na ostavinske spise iz
vremena kada je sud nosio naziv Kotarski ured kao šerijatski sud. Tek od 1906. godine isti nosi
naziv Kotarski šerijatski sud.
Po popisu arhivske građe primjetno je da ista sadrži i predmete od 1929. do 1940. godine
kada je sud djelovao kao Sreski šerijatski sud. Iako su ova dva suda u Arhivu Tuzlanskog
kantona odvojena u dva arhivska fonda, vidimo da su pojedini predmeti iz ovih godina razvrstani
i popisani u okviru Kotarskog šerijatskog suda. Razlog toga je što je obrađivač procjenio i
odlučio da predmete koji su započeti u periodu 1929-1941. (Sreski šerijatski sud), a koji su
okončani/završeni u vrijeme (Kotarskog šerijatskog suda) 1941-1946, ostavi u okviru Kotarskog
šerijatskog suda, iako su zavedeni pod brojem i godinom kada je predmet otvoren.

2.5. Način preuzimanja

Arhivski fond Kotarski šerijatski sud je u Arhiv u Tuzli (danas Arhiv Tuzlanskog
kantona) preuzet nakon njegovog osnivanja od tadašnjeg republičkog arhiva u Sarajevu (danas
Arhiv Bosne i Hercegovine). Građa fonda je preuzeta necjelovita i u nesređenom stanju.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Djelokrug i sadržaj

Obim i sadržaj dat je na nivou serija i predmeta.
11
Isto.
12
“Službeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine”, br. 10/46 i 12/46.
3.2.Vrednovanje i izlučivanje
Budući da se radi o necjelovitoj građi nastaloj prije 1945. godine, te uzimajući u obzir da
se radi o građi suda, prilikom obrade i sređivanja nije vršeno odabiranje arhivske građe i
izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala.

3.3. Sistem sređivanja

Građa fonda Kotarski šerijatski sut Tuzla je bila u povezima i fasciklama, a dio arhivske
građe je bio izmješan. Dokumenti su odlagani u okviru predmeta, ali nisu u potpunosti bili
razvrstani po vrsti sudskih spisa i godina, te su prilikom obrade razvrstani po godinama i
slijedećem rasporedu: Sudski spisi / Sudska rješenja (oznaka R), Spisi o bračnim odnosima
(oznaka P), Smrtovnice / Ostavinski spisi (oznaka Os ili O), Razni spisi.
Građa arhivskog fonda je razvrstana unutar 16 kutija (oznaka K), a u okviru kutija na
fascikle (oznaka F). Broj pored (npr. K-3) je redoslijedni broj, dok broj u zagradi (npr. 628)
označava staru signaturu. Do ove promjene je došlo uslijed toga što je građa bila razvrstana po
redoslijednim brojevima, ali ne i po godinama nastanka.
Oznaka za fascikle je F, a one su razvrstane po redoslijednim brojevima unutar jedne
kutije. Njihovi redoslijedni brojevi se ne prenose na narednu kutiju.
Arhivska građa se sređivala po principu provenijencije i tako je složena. Na osnovu toga
napravljen je popis. Brojevi susdskih spisa, navedeni u popisu, odgovaraju brojevima spisa u
građi. Pored broja spisa u popisu obrađivač je navodio i imena i prezimena stranaka u postupku,
čime se olakšava pretraživanje i korištenje građe.
Izuzetak predstavlja sadržaj K-4, F-1, u kojoj se nalaze Bračni ugovori. Tu prvi broj
predstavlja redoslijedni broj bračnog ugovora, a drugi broj je redoslijedni broj akata Suda (npr.
imamo signaturu 90-128 pa slijedi 91-174 što nam govori da se bračni ugovori uzajamno
smjenjuju po prvim brojevima, dok je drugi broj nezavisan od njih).

4. Uslovi i dostupnost korišćenja

4.1. Pravni položaj

Arhivska građa fonda Kotarski šerijatski sud Tuzla je preuzeta u skladu sa načelom
provenijencije, budući da je preuzeta arhivska građa nastala na području tuzlanske regije i odnosi
se na Tuzlu i obližnje općine, a nadležnost nad istom ima Arhiv Tuzlanskog kantona.
4.2. Uslovi dostupnosti
Građa je dostupna u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona.13

4.3. Jezik/pismo arhivske građe bosanski, srpski, hrvatski, arapski, njemački

latinica, ćirilica, arapsko pismo, gotica
4.4. Informativna sredstva Sumarno-analitički inventar
13
„Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 15/00, 2/02, 13/11, 11/21.
4.5. Napomena arhiviste Fond je sredio i obradio Esaf Lević
4.6. Datum vezan za inventar Fond je obrađen i popisan 11. februara 2013.

Napomene korisnicima

U arhivističko obrađenom sumarno-analitičkom inventaru Kotarskog šerijatskog suda

Tuzla evidentirano je 16 kutija. Analitička obrada i sređivanje ovog arhivskog fonda urađeni u
skladu sa arhivističkom teorijom i praksom – građa je razvrstana po godinama, a unutar godina
na serije. Dalje u okviru serija predmeti su odlagani po broju sudskih spisa.
Redakcioni odbor je zauzeo stav da se u analitičkom popisu Inventara koriste originalni
nazivi koji su navođeni na samim dokumentima iz fonda, a koje je obrađivač koristio u popisu.
Također ima slučajeva da su za iste vrste dokumenata korištna dva oblika npr. uručbena ili
urudžbena isprava.
U prilogu popis nekih manje poznatih riječi/izraza:
 aviza – obavijest, obavještenje
 ilmi-haber – uvjerenje o nepostojanju bračnih smetnji, potvrda da budući supružnik/ca nije u
braku
 kadinski ispit – ispit za kadije
 ledičnost – bračno slobodno, ledičan – neoženjen, neudata
 mulk – privatno zemljište
 murasela – dopuštenje
 pristojba – taksa – jedan od najstarijih fiskalnih oblika
 priziv - žalba
 pupilarni - koji se odnosi na maloljetnika, siroče, usvojeno dijete
 rukoznak - otisak prsta kao potpis
 tražbina – potraživanje

INVENTAR FONDA SRESKI ŠERIJATSKI SUD TUZLA

OPIS FONDA

1. Identifikacija

1.1. Signatura BiH-ATKT/SŠST

1.2. Naslov Sreski šerijatski sud Tuzla14
1.3. Vrijeme nastanka građe 1924-1940.
1.4. Nivo opisa Fond
1.5. Količina jedinice opisa 20 kutija (36 fascikle)

2. Kontekst

2.1. Naziv stvaraoca Sreski šerijatski sud Tuzla

2.2. Historijat stvaraoca

U periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1929. godine donesen je Zakon o
uređenju redovnih sudova za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca15 na osnovu kojeg su kotarski
sudovi promijenili naziv u sreske sudove, te je Kotarski šerijatski sud postao odjeljenje Sreskog
suda i dobio naziv Sreski šerijatski sud. Iste godine donesen je i Zakon o uređenju šerijatskih
sudova i o šerijatskim sudijama16, a u njihovu nadležnost spadali su slijedeći predmeti:
 predmeti bračnog prava, ako su muž i žena islamske vjere ili ako je brak sklopljen pred
šerijatskim sudom odnosno pred licem ovlašćenim od šerijatskog suda, i to bez razlike da li
se tiču imovinsko-pravnih ili drugih pitanja iz bračnog odnosa;
 u istom opsegu svi predmeti, koji se odnose na prava i dužnosti između roditelja i djece
(ovdje se broje i sporovi o tome da li je dete rođeno u zakonitom braku);
 raspravljanje i dioba zaostavština muslimana;
 tužbe, koje se tiču zaostavština, ukoliko su po srijedi pitanja prava naslijeđa i valjanosti
odredbe učinjene za slučaj smrti;
 postavljanje staratelja maloljetnim muslimanima i stavljanje punoljetnih muslimana pod
starateljstvo kao i ukidanje starateljstva i proglašavanje maloljetnih muslimana punoljetnim;
 proglašavanje muslimanskih lica umrlim;
 svi sporovi koji se odnose na prava i dužnosti, što se osnivaju na vakufskom svojstvu jednog
imanja, koliko nije vakufsko svojstvo samo sporno, kao i sporovi o tome, da li je po
šerijatsko-pravnim propisima naredbom posljednje volje ili pravnim poslom među živima
zasnovan vakuf.
14
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine je građu fonda Sreski šerijatski sud
Tuzla (1924-1944) proglasila nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine. Komisija je po ovom pitanju,
zasijedala od 1. do 4. decembra 2009. godine. Vidjeti: www.kons.gov.ba; Odluka - Pokretno dobro – Fondovi i
zbirke JU Arhiv Tuzlanskog kantona u Tuzli proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,
„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 28/10.
15
“Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”, br. 20 – X od 25. januara 1929. godine.
16
“Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”, br. 73 – XXIX od 28. marta 1929. godine.
 Sreski šerijatski sudovi ovlašćeni su i na to, da ovjeravaju potpise muslimanskih lica.

Kod porodičnih i nasljednih predmeta muslimana, kao i predmeta islamskog vakufa,

sudsku vlast u prvom stepenu je vršio Sreski šerijatski sud, a u drugom i posljednjem stepenu,
sudsku vlast su vršila posebna odjeljenja apelacionih sudova pod nazivom Vrhovni šerijatski sud
čija je mjesna nadležnost obuhvatala područje okružnih sudova. Mjesna nadležnost Vrhovnog
šerijatskog suda u Sarajevu obuhvatala je područja okružnih sudova u Banjaluci, Bihaću,
Mostaru, Sarajevu, Travniku i Tuzli.
Sudsku vlast u Sreskom šerijatskom sudu vršio je šerijatski sudac pojedinac. Starješina
Sreskog suda je, pored vođenja prepiske u administrativnim predmetima za Sreski šerijatski sud,
vodio i nadzor nad cjelokupnim radom i osobljem ovog posebnog odjeljenja. Starješina Sreskog
suda mogao je ovom odjeljenju narediti obavljanje poslova koji nisu u nadležnosti Sreskog
šerijatskog suda.
U svakom sreskom šerijatskom sudu mora biti najmanje jedan šerijatski sudija i potrebni
broj šerijatskih sudijskih pomoćnika. O broju šerijatskih sudija i šerijatskih pomoćnika odlučuje
Ministar Pravde.
Do promjene u uređenju sudskog sistema došlo je donošenjem Zakonske odredbe o
izricanju osuda, o nazivima sudova i sudaca i o upotrebi čistog hrvatskog jezika kod sudova, 17 od
18. aprila 1941. godine, kada dotadašnji nazivi redovnih sudova sreski, okružni i apelacioni sud
mijenjaju se i glase “kotarski sud, sudbeni stol i banski stol”. Donošenjem ove zakonske odredbe
prestao je sa radom Sreski šerijatski sud Tuzla.

2.3. Vrijeme djelovanja stvaraoca 1929-1941.

2.4. Historijat fonda

Dokumentacija Sreskog šerijatskog suda nastala je radom istoimenog suda u periodu od
1924. do 1940. godine. Ista je u Arhiv preuzeta necjelovita i u nesređenom stanju od tadašnjeg
republičkog arhiva u Sarajevu, danas Arhiva Bosne i Hercegovine. Nakon preuzimanja u Arhiv u
Tuzli (danas Arhiv Tuzlanskog kantona) izvršeno je njeno razvrstavanje, te je napravljen
sumarni popis. Arhivski fond je u konačnici sređen i obrađen 2013. godine, kada je građa
analitički popisana.
Najstariji spisi fonda potiču iz 1924. i 1927. godine, odnose se na ostavinske spise iz
vremena kada je sud nosio naziv Kotarski šerijatski sud. Isti su tada zaprimljeni i zavedeni a
okončani su u vrijeme kada je sud radio pod nazivom Sreski šerijatski sud.
Iako su ova dva suda u Arhivu Tuzlanskog kantona odvojena u dva arhivska fonda,
vidimo da se pojedini predmeti se prožimaju kroz djelovanje oba suda, te je u ovom slučaju
obrađivač procijenio i odlučio da predmete koji su započeli u periodu 1924-1929. (Kotarski
šerijatski sud), a koji su okončani/završeni u vrijeme (Sreskog šerijatskog suda) 1929-1941,

17
“Zbornik zakona i naredaba Nezavisne Države Hrvatske”, izdaje Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, godina
1941, svezak I.–XII, broj 1 – 1258, godište I, Tisak Hrvatske državne tiskare u Zagrebu.
ostavi u okviru Sreskog šerijatskog suda, iako su zavedeni pod brojem i godinom kada je
predmet otvoren.

2.5. Način preuzimanja

Dokumentacija Sreskog šerijatskog suda je, po podacima navedenim u Sumarnom
inventaru Istorijskog arhiva Tuzla, u nesređenom stanju preuzeta od republičkog arhiva u
Sarajevu (danas Arhiv Bosne i Hercegovine) nakon osnivanja Arhiva u Tuzli (danas Arhiv
Tuzlanskog kantona).

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Djelokrug i sadržaj

Obim i sadržaj dat je na nivou fonda i serija.

3.2.Vrednovanje i izlučivanje
Budući da se radi o necjelovitoj građi nastaloj prije 1945. godine, te uzimajući u obzir da
se radi o građi suda, prilikom obrade i sređivanja navedenog fonda u Arhivu nije vršeno
odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala.

3.3. Sistem sređivanja

Građa je bila u povezima i fasciklama, djelimično sačuvana, a dio građe je bio izmiješan.
Dokumenti su odlagani u okviru predmeta, ali nisu u potpunosti bili razvrstani po vrsti sudskih
spisa i godina, što je urađeno tokom obrade fonda.
Rekonstrukcija arhivskog fonda je izvršena pomoću signatura Suda, a tokom obrade
predmeti su razvrstani u tri serije:
- Sudski spisi (oznaka R) – tj. akti Suda upućeni višim sudskim, izvršnim i zakonodavnim
organima, kao i akti prispjeli od njih te akti Suda prema strankama,
- predmeti i dokumenti priloženi, u najvećem broju slučajeva, za sprovođenja ostavinskih
parnica i nastala njihovim rješavanjem, tj. ostavinski spisi (oznaka Os),
- dokumenti koji su nastali u bračnim odnosima, pri čemu se koriste dvije oznake: V i P.
Pod oznakom V zavedeni su dokumenti koji govore o mogućnostima za realizaciju i sklapanje
braka, dok su oznakom P obilježeni dokumenti koji se tiču rješavanja međusobnih odnosa
nastalih razvodom braka i drugih problema nastalih u bračnoj zajednici.
Građa se sređivala po principu provenijencije i tako je složena. U okviru godina i serija
predmeti su složeni po broju sudskih spisa. Na osnovu toga napravljen je popis. Brojevi Suda,
navedeni u popisu, odgovaraju brojevima spisa u građi. Pored broja spisa u popisu obrađivač je
navodio i imena i prezimena stranaka u postupku, čime se olakšava pretraživanje i korištenje
građe.
4. Uslovi i dostupnost korišćenja
4.1. Pravi položaj
Arhivska građa Sreskog šerijatskog suda Tuzla je preuzeta u skladu sa načelom
provenijencije, budući da je ista nastala na području tuzlanske regije i odnosi se na Tuzlu i
obližnje općine, a nadležnost nad istom ima Arhiv Tuzlanskog kantona.

4.2. Uslovi dostupnosti

Građa je dostupna u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona18.

4.3. Jezik/pismo arhivske građe bosanski, srpski, hrvatski

latinica, ćirilica
4.4. Informativna sredstva Sumarno-analitički inventar
4.5. Napomena arhivista Fond je obradio Esaf Lević
4.6. Datum vezan za inventar Fond je obrađen i popisan 12. februar 2013.

Napomene korisnicima
U izrađenom sumarno-analitičkom inventaru Sreskog šerijatskog suda Tuzla evidentirano
je 20 kutija. Analitička obrada i sređivanje fonda urađeni su u skladu sa arhivističkom teorijom i
praksom – građa je razvrstana po godinama i vrsti sudskih spisa u serije. Dalje u okviru svake
serije i godine predmeti su odlagani po broju sudskih spisa.
Redakcijski odbor je zauzeo stav da se u analitičkom popisu Inventara koriste originalni
nazivi koji su navođeni na samim dokumentima iz fonda, a koje je obrađivač koristio u popisu.
Popis nekih manje poznatih riječi/izraza:
 diarium – dnevnik
 hukmi-šer-ije – pravna odredba
 idžazetname – svjedočanstvo, dokaz o nekoj stručnoj spremi
 ledičnost – bračna sloboda, ledičan- neoženjen, neudata
 mehr – vjenčani dar
 mehri muedždžel – odgodni dar, dar koji prima žena u slučaju da dođe do razvoda braka
 prstoznak – otisak prsta umjesto potpia
 obligacija – obaveza, obveznica
 rudžu – povratak, ponovno sklapanje braka
 beslema – izdržavanje, hranjenje
 iddet – poslijerazvodni priček

18
„Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 15/00, 2/02, 13/11, 11/21.