Europska unije i njezine članice 2010. godine osmislile su strategiju Europa 2020.

– strategija za
pametan, uključiv i održiv rast. U sklopu strategije definirana su tri glavna prioriteta koja se
međusobno nadopunjuju: • Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. •
Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija. • Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost. (Europska komisija, 2010.) Europska komisija navodi ciljeve koji
su međusobno povezani te ključni za opći uspjeh Europske unije. Oni također služe kao smjernice na
kojima se temelji budući razvoj: • 75% populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti
zaposleno. • 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj. • Postotak osoba koje rano napuste
školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni
stupanj obrazovanja. • 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. (Europska
komisija, 2010.) • Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve Europskog zelenog plana (veće
klimatske ambicije – smanjenje emisije stakleničkih plinova za 50% prema 55% do 2050. u usporedbi
s 1990. godinom; opskrba čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom; mobilizacije
industrije za čisto i kružno gospodarstvo; izgradnja i obnova uz učinkovitu uporabu resursa; brži
prelazak na održivu i pametnu mobilnost, pravedni i zdrav prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za
okoliš; očuvanje i obnova ekosustava i biološke raznolikosti; cilj nulte stope onečišćenja za netoksični
okoliš). (Europska Komisija, 2019.)