ZADATAK:

Navedene teme razradite kroz elemente idejne skice

1. Kvalitet komunikacije u porodici iz perspektive djece

2. Stavovi nastavnika o inkluziji djece s teškoćama u redovne škole
3. Povezanost obrazovnog nivoa roditelja i profesionalnih interesovanja djece
4. Efekti korištenja digitalnih sadržaja u nastavi matematike
5. Osposobljenost nastavnika razredne nastave za prevenciju vršnjačkog nasilja
6. Iskustva roditelja s realizacijom online nastave tokom pandemije COVID-19

1. Kvalitet komunikacije u porodici iz perspektive djece

Predmet istraživanja je provjera kvalitete komunikacije u porodici iz perspektive djece.

Cilj ispititati kvalitetu komunikacije iz dječije perspektive.

Zadaci istraživanja

1. Analizirati pojam komunikacije i odrediti glavna obilježja i karakteristike iste.

2. Analizirati koji faktori utiču na kvalitet komunikacije u porodici.
3. Analizirati koje faktore djeca smatraju bitnim za kvalitetu komunikacije.
4. Ispitati da li starosna dob utiče na kvalitet komunikacije u porodici.
5. Ispitati koliko i na koji način aktivno slušanje utiče na kvalitet komunikacije u
porodici.

Uzorak istraživanja čini 100 učenika u dobi od 12 do 15 godina. Uzorak čine djeca od šestog
do osmog razreda Osnovnih škola na području opštine Novi Grad. Je li slučajni ili namjerni?

Identifikacija varijabli

Zavisna varijabla: kvalitet komunikacije

Nezavisna varijabla: starosna dob, stanje u porodici (finansijski i sl.), jezik, aktivno slušanje,
pubertet.
Istraživačka pitanja

S obzirom na kvalitativno istraživanje slijede istraživačka pitanja:

1. Šta je komunikacija i koja su njena obilježja i karakteristike?

2. Koji faktori utiču na kvalitet komunikacije u porodici?
3. Koje faktore djeca smatraju bitnim za kvalitetu komunikacije?
4. Da li starosna dob utiče na kvalitet komunikacije u porodici?
5. Na koji način i u kojoj mjeri aktivno slušanje utiče na kvalitet komunikacije u
porodici?

Metoda korištena za ovaj vid istraživanja je deskriptivna metoda, vrši se opća analiza.

Tehnika korištena za istraživanje je anketiranje, a instrument istraživanja je anketni list

odnosno upitnik.

2. Stavovi nastavnika o inkluziji djece s teškoćama u redovne škole

Predmet istraživanja predstavljaju stavovi nastavnika o inkluziji djece sa teškoćama u

redovne škole.

Cilj istraživanja je ispitati stavove nastavnika o inkluziji djece sa teškoćama u redovne škole.

Zadaci istraživanja:

1. Analizirati pojam inkluzije djece s teškoćama u razvoju i navesti glavna obilježja.

2. Ispitati interesovanje nastavnika u radu sa djecom s teškoćama u razvoju u redovnim
školama.
3. Analizirati stavove nastavnika o uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne
škole.
4. Analizirati stavove roditelje djece s teškoćama u razvoju o uključivanju u redovne
škole.
5. Ispitati kolika je financijska podrška pružena od strane institucija općine za djecu sa
teškoćama.
Uzorak istraživanja čine nastavnici i roditelji djece s teškoćama u razvoju. Biće ispitani
nastavnici, roditelji djece sa teškoćama svih Osnovih škola na području opštine Centar
(pretpostavka da ne postoji veliki broj djece s teškoćama u razvoju unutar redovnih škola).

Identifikacija varijabli

Zavisna varijebla: stavovi

Nezavisna varijabla: osposobljenost/kompetentnost nastavnika za rad sa djecom s teškoćama,

starosna dob, didaktičko- metodička sredstva, finansijska podrška .

Hipoteze i podhipoteze- kvantitativno istraživanje

Glavna hipoteza: Stavovi nastavnika se razlikuju u odnosu na njihovu kompetentnost i

spremnnost u radu sa djecom s teškoćama u razvoju.

Podhipoteze istraživanja:

1. Pojam inkluzije podrazumijeva uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovni

odgojno- obrazovni proces.
2. Pretpostavljamo da nastavnici pokazuju visok nivo interesovanja u radu s djecom s
teškoćama u razvoju.
3. Manji broj nastavnika smatra da djeca s teškoćama u razvoju ipak ne bi trebala da se
uključuju u redovne škole, zbog slabe opremljenosti odgojno- obrazovnih ustanova te
zbog slabe osposobljenosti nastavnika z arad s djecom s teškoćama u razvoju.
4. Roditelji djece s teškoćama u razvoju su za pohađanje rednovnih škola, jer žele da se
njihova djeca osjete dijelom društva, da se osjećaju prihvaćenim i poštovanim od
strane cijele odgojno- obrazovne ustanove.
5. Pretpostavljamo da je financijska podrška od institucija vlasti za djecu s teškoćama
nedovoljna.

Metode korištene za istraživanje su deskriptivna i kauzalna metoda.

Tehnike upotrebljavane u ovom istraživanju su anketiranje, posmatranje i procjenjivanje.

Instrumenti istraživanja su: anketni list/ upitnik, protokol posmatranja i skala procjene.

6. Povezanost obrazovnog nivoa roditelja i profesionalnih interesovanja djece

Predmet predstavlja povezanost obrazovnog nivoa roditelja i profesionalnih
interesovanja djece.
 Cilj istraživanja ispitati povezanost obrazovnog nivoa roditelja i profesionalnih
interesovanja djece.

Zadaci:
1.Opisati kako obrazovni nivoi roditelja utječu na profesionalno interesovanje djece.
2. Utvrditi koliko obrazovni nivo roditelja utječe na profesionalna interesovanja djece.
3. Utvrditi koliko zanimanje roditelja utječe na profesionalna interesovanja djece.
4. Ispitati koliko mjesečni prihod roditelja utječe na profesionalno interesovanje djece.

Uzorak istraživanja čini 20 roditelji i 20 učenika 4. razreda Općeg smjera Gimnazije.

Identifikacija varijabli
7. Zavisna varijabla: Povezanost obrazovnog nivoa roditelja i profesionalnih
interesovanja djece
8. Nezavisna varijabla: Nivo obrazovanja roditelja, prihodi roditelja, stav važnosti
obrazovanja roditelja, spol učenika.

Glavna hipoteza – Pretpostavka da postoji povezanost između obrazovnog nivoa

roditelja i profesionalnog interesovanja djece.
Podhipoteze:
1. Viši obrazovni nivoi roditelja pozitivnije utječu na profesionalno interesovanje
djece.
2. Pretpostavljamo da obrazovni nivo roditelja u velikoj mjeri utječe ne profesionalna
interesovanja djece.
3. Zanimanje roditelja utječe na profesionalno interesovanje djece.
4. Pretpostavljamo da veći mjesečni prihod roditelja utječe za bolje profesionalno
interesovanje djece.

Metode: Korelacijska i kauzalna metoda

Tehnike: Anketiranje i procjenjivanje.
Instrumenti: Anketni list i skala procjene.
Zadatke uradile: Tajra Ribić, Arijana Hodžić, Behidža Hassan- Shdeed, Vildana Šemić,
Semra Gracić, Marija Bošnjak, Mahira Rovčanin, Ines Durković.