Mjerenje indeksa loma tekućine pomoću

konkavnog zrcala

Opis eksperimenta
Cilj ovog eksperimenta je odrediti indeks loma tekućine koristeći konkavno zrcalo.
Ujedno ćemo odrediti i radijus konkavnog zrcala.

Postupak je sljedeći. Postaviti konkavno zrcalo na stalak (na plastelin na vrhu stalka),
tako da je okrenuto prema gore (slika-1). Na olovku staviti pribadaču i olovku postaviti
na vertikalni stalak (slika-1). Pribadača treba biti vertikalno iznad tjemena zrcala. Ta
pribadača predstavlja predmet čija se realna slika formira na osi zrcala (CT). Promatrati
sliku odozgo (slika-1) (iako je slika realna možemo ju vidjeti jer reflektirane zrake
divergiraju iz točke C prema gore). Pomicati olovku sa pribadačom gore-dolje tako da se
slika poklopi sa predmetom (tada je slika iste veličine kao predmet i nalazi se u C). U
tom položaju izmjeriti visinu pribadače u odnosu na tjeme T, i time smo izmjerili radijus
zrcala: R = CT. Ponoviti to mjerenje 10 puta.

Nadalje, uliti malo vode u

konkavno zrcalo (slika-2).
Ponovo postaviti pribadaču na
osi zrcala na takvo mjesto da se
slika poklapa po veličini sa
predmetom. Sada će pribadača i
slika biti na lokaciji A (zbog
refrakcije). Izmjeriti: h = AT.
Ponoviti mjerenje 10 puta.

Ponoviti prethodno mjerenje za

drugu tekućinu (nepoznatu).

Može se pokazati da za indeks loma tekućine vrijedi relacija (1). Napraviti tabelu
mjerenja: [R | h1 | h2 | n1 | n2 ]. Pri tome se mjeri: R , h1 , h2 ; a računa se: n1 , n2 (1-
voda, 2-nepoznata tekućina). Odrediti rezultat za R, n1 , n2 .

(1) n =

Na koncu izvesti relaciju (1). Uputa: promatrati zraku koja se lomi (slika-2) i za nju
vrijedi: n = sin(α) / sin(β) (ucrtati α, β), može se uočiti da također vrijedi: α = ∢(BAT),
β=∢(BCT). Nadalje, koristi se aproksimacija: h ≈ AB .