1.

grupa laboratorijskih vježbi 15

1-1 Jednostavna mjerenja – odredivanje volumena tijela

U ovoj vježbi ćete na dva načina odrediti volumen pravilnog tijela: pomoću mjerila (ravnalo
ili pomično mjerilo) i pomoću vage. Na oba načina, traženu veličinu ne mjerimo direktno, već
odredujemo posredno iz mjerenih veličina. Tijekom vježbe upoznat ćete se s izračunom nepouz-
danosti za ponovljena mjerenja, procjenom nepouzdanosti veličine koja je jednom mjerena, te
izračunom nepouzdanosti za posredno odredenu traženu veličinu.

1-1.1 Volumen izračunat pomoću mjerenih dimenzija tijela

Tijelo koje ste dobili za vježbu je oblika valjka. Ako su poznati visina h i promjer valjka d,
volumen mu je
✓ ◆2
d
V = ⇡h . (1.25)
2

Mjerenje

Visinu h i promjer d valjka ćete odrediti pomoću Vernierovog pomičnog mjerila (Slika 1.2). Na
mjerilima koja se nalaze u laboratoriju je oznaka 0.05 mm, što je najveća preciznost očitanja s
tim mjerilom. U primjeru mjerenja duljine h na Slici 1.2, prvo bi očitali vrijednost s gornjeg
mjerila (najveće očitanje prije nule na donjem mjerilu) 3.4 cm i tome dodali vrijednost s donjeg
mjerila koja odgovara poravnavanju crta s gornjeg i donjeg mjerila 0.35 mm (označeno strelicom).
Konačno, očitana dimenzija predmeta je h = 3.435 cm.

Slika 1.2: Očitavanje dimenzija pomoću Vernierovog pomičnog mjerila.

Zadatak

Izmjerite dimenzije valjka h i d. Ponovite mjerenje 5 puta, tako da svaki puta pomičnim mjerilom
obuhvatite tijelo na drugom mjestu. Mjerenja unesite u Tablicu 1.1.
16 1-1. Jednostavna mjerenja – odredivanje volumena tijela

Standardna
Srednja devijacija
Mjerenje 1 2 3 4 5
vrijednost srednje
vrijednosti
h (cm)
d (cm)

Tablica 1.1: Mjerenja pomičnom mjerkom.

Izračunajte srednje vrijednosti (h i d) i standardne devijacije srednje vrijednosti mjerenja (s(h)

i s(d)) prema izrazima:
v
N u N
1 X u 1 X
x= xi , s(x) = t (xi x)2 . (1.26)
N N (N 1)
i=1 i=1

Pomoću oznaka na Vernierovom mjerilu odredite rezoluciju svog mjernog instrumenta. Iz

rezolucije izračunajte pripadnu nesigurnost
p
u = / 12 . (1.27)

Konačno, izračunajte kombiniranu nesigurnost mjerenja svake od dimenzija tako da zbrojite

varijance dvaju doprinosa nesigurnosti (uh = s(h), ud = s(d)):

u2c,d = u2d + u2 , u2c,h = u2h + u2 , (1.28)

gdje za ud i uh uzimate procjene s(d) i s(h) iz prethodnog izraza.

Rezultate za mjerenja d i h zapišite u standardnom obliku:

dmjer. = (d ± uc,d ) [mjerna jedinica], hmjer. = (h ± uc,h ) [mjerna jedinica]. (1.29)

Nesigurnost mjerenja volumena izračunajte pomoću izraza za nesigurnost posredno tražene

veličine:
✓ ◆2 ◆ ✓
@V @V 2 2
u2V (h, d) = +u2h ud (1.30)
@h @d
✓ 2 ◆2 ✓ ◆2
d d
= ⇡ uh + 2 h⇡ u2d
2
(1.31)
4 4
✓ ◆2 ✓ ◆2
V 2V
= uh + ud (1.32)
h d
" #
⇣ u ⌘2 ✓ 2u ◆2
2 h d
= V + , (1.33)
h d

Konačni rezultat zapišite u obliku:

Vmjer.1 = (V ± uV ) [mjerna jedinica], (1.34)

1. grupa laboratorijskih vježbi 17

1-1.2 Volumen izračunat pomoću mjerene sile uzgona

Uzgon i volumen tijela

Ako posudu s nekim volumenom vode V0 stavimo na vagu, vaga će pokazati ukupnu masu
posude i vode m0 = mp + mv . Voda je homogen materijal, pa je masa povezana s volumenom
vode pomoću gustoće m0 = mp + ⇢v · V0 . Zbog hidrostatskog tlaka koje djeluje na uronjeno
tijelo (rezultantnu silu nazivamo uzgon, Slika 1.3c), napetost niti na koju je tijelo obješeno se
smanjuje. Istovremeno, razina tekućine u gravitacijskom polju se podignula i pritisak na dno
posude je veći nego kada je posuda napunjena samo vodom (Slika 1.3a i 1.3c). Dodatna sila koja
djeluje na vagu po iznosu je jednaka sili uzgona koja djeluje na tijelo Fu , a suprotnog smjera.

V0
V0

V0 mt,Vt

mt,Vt

N1 N2 N3

g(mp+mv) g(mp+mv+mt) Fu+ g(mp+mv)

Slika 1.3: Sila koju mjeri vaga i uzgon.

Uzmimo da na vagu bez uronjenog tijela djeluje ukupna sila pritiska N1 = g (mp + mv ), a s
uronjenim tijelom (koje ne dodiruje dno posude!) sila N3 = Fu + g (mp + mv ). Tada je sila
uzgona jednaka razlici te dvije sile:

Fu = N 3 N1 . (1.35)

Prema Arhimedovom zakonu, sila uzgona je proporcionalna volumenu uronjenog tijela Vt i

gustoći tekućine:
Fu = g⇢v Vt , (1.36)
pa slijedi da je volumen tijela:
N3 N1
Vt = . (1.37)
g⇢v

Kada je tijelo uronjeno u tekućinu, na vagi očitavate vrijednost mase m3 , koja odgovara sili
pritiska N3 (Slika 1.3). Vrijednost koju vaga pokazuje zasnovana je na baždarenju instrumenta
pri kojem su deformacije opruge usporedene s poznatim standardima mase. Ako je na mjestu
18 1-1. Jednostavna mjerenja – odredivanje volumena tijela

baždarenja instrumenta gravitacijska akceleracija bila g 0 , a u laboratoriju g, slijedi da volumen

tijela možemo pisati:
N3 N0 g 0 (m3 m0 )
Vt = = . (1.38)
g⇢v g⇢v

Vage u laboratoriju su ponovo baždarene pomoću standardne mase, pa su vrijednosti gravi-

tacijske akceleracije u brojniku i nazivniku izraza jednake (g 0 = g) i za volumen tijela slijedi:

m3 m0
Vt = . (1.39)
⇢v

Mjerenja

Posudu (PVC čašu volumena 500 ml) napunite vodom do najviše 350 ml. Očitajte masu
posude i vode zajedno (m0 ) prije nego što uronite tijelo.

Od konca napravite čvor prema uputama na Slici 1.4. Obično je dovoljno napraviti samo jedan
čvor oko valjka (Slika 1.4a - c). Ako je potrebno, možete dodati još jedan takav čvor (Slika 1.4d).

Slika 1.4: Vezanje čvora za uranjanje valjka u vodu.

Pazeći da valjak ne dodiruje dno posude, umirite valjak tako da se ne njiše, potpuno ga uronite u
vodu i izmjerite m3 . Valjak bi prije mjerenja trebao biti suh! Mjerenja nije potrebno ponavljati.
Na temelju preciznosti vage , analogno izrazu (1.27) procijenite nesigurnosti mjerenje masa um0
i um3 . Ako postoje fluktuacije očitanja vage, povećajte na potreban iznos.

Zadatak

Iz izmjerenih masa m3 i m0 i pomoću izraza (1.39) izračunajte volumen tijela Vt . Gustoću vode
uzmite iz Tablice 1.2.

Iz izraza (1.39), standardnim postupkom propagacije nesigurnosti (analogno postupku u (1.33)),

izvedite izraz za mjernu nesigurnost volumena tijela, uzevši u obzir nesigurnosti mjerenja masa
um0 i um3 . Zatim izračunajte nesigurnost izračunatog volumena tijela uV t . Zapišite rezultate u
standardnom obliku (mjerni rezultat, mjerna nesigurnost, mjerne jedinice).

Usporedite rezultate mjerenja volumena tijela pomoću dvije metode:

• usporedite rezultate za vrijednost volumena,

1. grupa laboratorijskih vježbi 19

• usporedite rezultate za vrijednost volumena, uzevši u obzir mjerne nesigurnosti,

• komentirajte da li dvije metode daju konzistentne rezultate,
• komentirajte koji su mogući dodatni izvori pogreške za svaku od mjernih metoda.

Temperatura ( C) 16 18 20 22 24
Gustoća (g/cm3 ) 0,99894 0,99860 0,99821 0,99777 0,99730
Temperatura ( C) 26 28 30 32 34
Gustoća (g/cm3 ) 0,99683 0,99626 0,99567 0,99505 0,99440

Tablica 1.2: Gustoća vode u zavisnosti o temperaturi