PREZIMENA BAGAR,BAGARA I BAGARIĆ

Autor: Esad Medar,Zenica

Teritorijalna rasprostranjenost prezimena osnove “bagar” u Bosni I Hercegovini (Izvori:

Popisne liste za političke izbore u BiH 2000.godine,Telefonski imenici BH TELECOM-a za
2010./2011.i Telefonski imenik M:Tel-a za 2016.godinu)

Bagar Sarajevo Sarajevo H

Bagara Tešanj Tešanj H
Bagara Srednja Špionica Srebrenik H
Bagara Topalovići Srebrenik H
Bagara Orašac Prozor H

Bagara Vitez Vitez H

Bagara Novi Miljanovci Usora H

Bagara Omanjska Usora H

Bagara Miljanovci Usora H

Bagarić Odžak Odžak H

Bagarić Drinovci Grude H

Bagarić Grude Grude H

Bagarić Ljubuški Ljubuški H

Bagarić Prozor Prozor H

Bagarić Čapljina Čapljina H

Bagarić Trebižat Čapljina H

Bagarić Zvirovići Čapljina H

Bagarić Livno Livno H

Bagarić Tomislavgrad Tomislavgrad H

Bagarić Kolo Tomislavgrad H

Bagarić Letka Tomislavgrad H

Bagarić Kongora Tomislavgrad H

Bagarić Omolje Tomislavgrad H

Bagarić Bukovica Tomislavgrad H

Bagarić Mesihovina Tomislavgrad H

Bagarić Stepen Tomislavgrad H

Bagarić Miljača Tomislavgrad H

Bagarić Gornji Brišnik Tomislavgrad H

Bagarić Donji Brišnik Tomislavgrad H

Bagarić Cebara Tomislavgrad H

Bagarić Tomislavgrad Tomislavgrad H

Bagarić Stipanjići Tomislavgrad H

Bagarić Bukovica Tomislavgrad H

Bagarić Donji Brišnik Tomislavgrad H

Bagarić Tomislavgrad Tomislavgrad H

Bagarić Bukovica Tomislavgrad H

Bagarić Bukovica Tomislavgrad H

Bagarić Kupres Kupres (u F BiH) H

Bagarić Bili Potok Kupres (u F BiH) H

Bagarić Zlosela Kupres (u F BiH) H

Bagarić Otinovci Kupres (u F BiH) H

Bagarić Osmanlije Kupres (u F BiH) H

Bagarić Kupres Kupres (u F BiH) H

Bagarić Pješivac-Greda Stolac H

Bagarić Kreševo Kreševo H

Bagarić Buna Mostar H

Bagarić Gornja Jasenica Mostar H

Bagarić Zahum Mostar H

Bagarić Strijelčevina Mostar H

Bagarić Sarajevo Sarajevo H

Bagarić Ilidža Ilidža H
Bagarić Ilijaš Ilijaš H
Bagarić Hadrovići Fojnica H
Bagarić Bugojno Bugojno H
Bagarić Kandija Bugojno H
Bagarić Vrbanja Bugojno H
Bagarić Fojnica Fojnica H
Bagarić Bogdanovci Donji Bugojno H
Bagarić Zenica Zenica H
Bagarić Vareš Vareš H
Bagarić Kakanj Kakanj H
Bagarić Travnik Travnik H
Bagarić Žepče Žepče H
Bagarić Prijedor Prijedor H
Bagarić Banja Luka Banja Luka H

H – nositelji prezimena imaju hrišćanska osobna imena.

====================================================================

U narednom dijelu teksta dajemo podatke o prezimenu Bagarić sa internet portal

www.geni.com I iz knjige Ante Ivanković – Duvanjska prezimena. Podaci su gotovo
identični,ali je ipak potrebno sve uporediti.

https://www.geni.com/surnames/bagarić

PREZIME BAGARIĆ

Bagarići su Hrvati, najvećim dijelom iz zapadne Bosne. Razmjerno najviše Bagarića u

proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Tomislavgrad, gdje se svaki
pedeseti stanovnik prezivao Bagarić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Semeljci,
Kešinci i Vladislavci kraj Đakova. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Bagarića u više od
petsto domaćinstava (374. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih
je približno sto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Bagarići su starinom sa Duvanjskog polja. Godine 1741. u Brišniku ih je zabilježeno

dvije kuće sa 29 osoba i Mesihovini tri kuće sa 43 člana. Nakon 25 godina taj se rod
nalazi u Brišniku, Mjenicama i Bučićima (danas u zaseoku sela Mesihovine). Samo u
potonjem selu bile su tri kuće Bagarića sa 47 članova. Iza popisa 1768. godine sele u
Bagariće a postepeno u Bukovicu, njihovo danas glavno sjedište. Na Kupres dolaze
prije 1777. godine, prvo u selo Juriće. U Plazenicu doseljavaju iz Bukovice. Iz Jurića
prelaze prvo u Rastičevo, Grbešinu dolinu, kamo ih naseljuje beg Miralem. Tu ih je
pratila posebna sreća; janjilo im se godišnje po 500 ovaca. Iz Stražbenice preselili su u
gore navedena sela sve do Otinovaca. Po jednoj mutnoj tradiciji, zabilježenoj u Bukovici
kod Duvna, Bagarići su starinom "od Sarajeva", odakle su došli pred više stotina godina
na Duvno. Makar ta vijest zvuči nevjerojatno, bilježimo ipak možda donekle tu njezinu
potvrdu da je već 1741. u Sarajevu, mahali Latinluk, bila obitelj Bože Bagarića, a
1768.god. u istom gradu su već četiri te obitelji. Danas na duvanjskom području
Bagarići žive u Mesihovini (78 obitelji, 376 članova), Bukovici (48 obitelji), Brišniku (20),
Omolju (pet sa 27 članova), Letki (4, 26) i Lugu (četiri obitelji sa 23 člana) Najstariji
pisani spomen o Bagarićima je onaj od 21. srpnja/jula 1735.godine kada je makarski
biskup Stipan Blašković u sklopu pastirskog pohoda Bosni tomankoj „blagoslovio trave,
vodu i sol katolicima i muslimanima, slavio misu, pripovjedao i krizmao veliki broj djece
te odraslih, podjeli zapise i otiđe u selo Miljacku (zaselak Mesihovine) odsjednuvši u
kući Jakova Bagarića“. Jakov Bagarić je glavar 23-člane obitelji, koju je u popisu
1741./42. godine uvrstio biskup fra. Pavao Dragičević. U Mesihovini tada žive još tri
obitelji s tim prezimenom: dvojica Grga s 10, odnosno osam ukućana i 10-člana obitelj
Marka Bagarića; u Brišniku tada obitavaju dvije Bagarić obitelji: Jerkina 17 i Filipova s
12 ukućana; petočlana obitelj Bože Bagarića živjela je u Dunićima (tadašnji naziv za
Sovće pokraj Gruda).

Dakle, brojke idu u prilog tezi da su Bagarići sarosjedilački duvanjski, a ne sarajevski

rod, jer 1741./42.godine na duvanjskom području živi šest obitelji s 80 članova i,
vjerojatno, s Duvna odseljena petočlana obitelj u Dunićima. I popis biskupa fra. Marijana
Bogdanovića 1768. godine još više potkrepljuje pretpostavku o duvanjskom podrijetlu
Bagarića, jer u Mesihovini žive četiri obitelji sa 72 člana (Markova s 25, Lovrina s 18,
udovice Kate s 15 i Nikolina s četiri člana). U ostatku Duvna još su tri obitelji Bagarića s
32 ukućanina (u Brnišniku i Crvenicama Markova i Grgina obitelj s po 12) i u Cebari
(Jozina sa osam članova). Sarajevski Bagarići mnogo su neuvjerljivi u brojkama:
1741./42. godine već spominjana šestočlana obitelj Bože Bagarića (Natalis Bagarich), a
1768. u domaćina Bože glede broja, u obitelji nema promjena, dvije su obitelji po četiri
člana – Ivanova i Stipanova, dok Pavino domaćinstvo ima tri člana.

Iza popisa 1768.god. pripadnici ovoga roda postupno se sele u obližnju Bukovicu ali i na
Kuprešku visoravan. „Na Kupresu oni prvo odlaze u selo Juriče pod Plazenicom;
doseljuju iz Bukovice, što znači svakako nakon 1768. a samo selo Jurići do toga doba
uopće još nije postojalo. Na Kupres dolaze 1777. jer se te godine rodio Stipan (fra.
Bono) Bagarić. Iz Jurića prelaze prvo u Rastičevo, Grbešinu dolinu, kamo ih naseljuje
beg Miralem, ali za kraće vrijeme, jer odlaze u Stražbenicu gdje su oni i danas. Tu ih je
pratila posebna seća; janjilo im se godišnje 500 ovaca. Iz Stražbenice preselili se u sela
sve tamo do Otinovaca“

Danas Bagarići na kupreškom području žive u Bilo Potoku, Stražbenici, Osmanlijama,

Zloselima i Otinovcima.

S duvanjskog područja Bagarići između 1770. i 1810. doseljavaju i u sjevernu Bosnu,

na derventsko-pleharsko područje, u sela Sočanicu i Mišnice. U maticama župe Plehan
1791. godine zabilježeno je doseljavanje u Sočanicu Martina Bagarića i njegove
supruge Mande, rođene Tolić od Duvna. Bukovička grana Bagarića karakteristična je i
po tome što je katoličkoj crkvi dala više svećenika, ponajviše franjevaca. O
najpoznatijem od njih fra. Ivi (1842.-1787.) njegov mlađi imenjak zapisuju i ovo: „U neku
ruku postao je legenda: kazivanje i priče o njemu se još čuju; priča se o njegovoj snazi,
neustrašivosti i svađama s Turcima; o njegovu konju Vransu i utrkama s begovima.
Osim župničkog i svećeničkog poziva i rada- župnik u Duvnu i Seonici – bavi se i
političkim poslovima: jedan je od fratara koji su 1875. godine išli u Imotski na poklom
bečkom caru Franji Josipu; s ustanicima na području Kamešnice (1875. godine) bio je u
dosluhu i vezama, i tako je pripremao naod na ustanak protiv Turaka i na dolazak
austrijske carske vojske koja će u ljeto 1878. godine zaposjesti Bosnu i Hercegovinu.
Dočekao je tu gostinu, ali ne i dane; umro je u Seonici samo tri mjeseca prije ostvarenja
svog sna (8. svibnja)“.

Fra. Ivo Bagarić mlađi (rođen 1919.), uz zapažen svećenički rad i dužnost u
franjevačkom redu, bavi se i znanošću i publicistikom, objelodanivši „Kumaran ili
Betlehem“, monografiju župe Bukovca, zatim pet knjiga za potrebe svećenika –
propovjednika i kultnu knjigu „Duvno-povjest župe duvanjskog samostana“, kojom je
osigurao visoko mjesto među zaslužnim Duvnjacima svih vremena. Trenutačno još
trojica svećenika roda Bagarić iz Bukovice služe bogu i narodu: fra. Mirko (rođen 1949.),
dominikanac Stipe Bagarić (1941.) i dijacezanski svećenik Jakov Bagarić (1925.), inače
rodni brat fra. Ivin. Prselio u vječnost kada je rukopis ove knjige završavan.

Pitanje je je li starina Sarajevo ili Duvno (Mesihovina i Brišnik) jer se u prvom popisu
1741. godine nalaze i u Duvnu i u samom Sarajevu.

U Hrvatskoj ima 1306 nositelja prezimena i 335. su po učestalosti.Bagarići su prisutni u

gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 108 općina i 159 naselja, pretežito u
urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Čepinu kraj Osijeka
(80), Osijeku (45), Vinkovcima (45) i u Đakovu (40).

=====================================================================

Ante Ivanković – Duvanjska prezimena.Naša ognjišta,Tomislavgrad,2001.

str.80-82

BAGARIĆI
Danas na duvanjskom području Bagarići žive u Mesihovini (78 obitelji, 376 članova),
Bukovici ( 48 obitelji), Brišniku (20), Omolju (5,27), Letki (4, 26) i Lugu (4, 23).
Starinom su iz Mesihovine, iako postoji i pretpostavka da je to Sarajevo. "Po jednoj
mutnoj tradiciji, zabilježenoj u Bukovici kod Duvna,Bagarići su starinom "od Sarajeva";
odakle su došli pred više stotina godina na Duvno. Makar ta vijest zvuči slabo
vjerojatno, bilježimo ipak, možda donekle u njezinu potvrdu da je već 1741 . u Sarajevu,
u mahali Latinluk, bila obitelj Bože Bagarića, a 1768. u istom gradu već četiri."1
Najstariji pisani spomen o Bagarićima je onaj od 2 1 . srpnja 1735.godine, kada je
makarski biskup Stipan Blašković u sklopu pastirskog pohoda Bosni Otomanskoj
"blagoslovio trave, vodu i sol katolicima I muslimanima, slavio misu, pripovijedao i
krizmao veliki broj djece I odraslih, podijeli zapise i otiđe u selo Miljacku (zaselak
Mesihovine, op.A. I. ) odsjednuvši u kući Jakova Bagarića."2
Jakov je Bagarić glavar 23-člane obitelji, koju je u svoj popis 1741/42.godine uvrstio
biskup fra Pavo Dragićević. U Mesihovini tada žive još tri obitelji s tim prezimenom:
dvojica Grga s 1 O odnosno 8 ukućana i 10-člana obitelj Marka Bagarića; u ,Brišniku
tada obitavaju dvije Bagarića obitelji:Jerkina sa 17 i Filipova s 12 ukućana; 5-člana
obitelj Bože Bagarića živjela je u Dunićima (tadašnji naziv za Soviće pokraj Gruda).
Dakle, brojke idu u prilog tezi da su Bagarići starosjedilački duvanjski a ne sarajevski
rod, jer 1741/42. godine na duvanjskom području živi 6 obitelji s 80 članova i vjerojatno
s Duvna odseljena 5-člana obitelj u Dunićima. I popis biskupa fra Marijana Bogdanovića
1768. godine još više potvrđuje pretpostavku o duvanjskom podrijetlu Bagarića, jer u
Mesihovini žive 4 obitelji sa 72 člana (Markova s 25, Lovrina s 18 ,udovice Kate s 15 i
Nikolina s 4 člana) a u ostatku Duvna još su 3 obitelji Bagarića s 32 ukućanina (u
Bmišniku i Crvenicama Markova i Grgina obitelj s po 12) i u Cebari (Jozina sa 8
članova).
Sarajevski Bagarići mnogo su neuvjerljiviji u brojkama: 1741/42. već spominjana 6-
člana obitelj Bože Bagarića (Natalis Bagarich) a 1768. U domaćina Bože, glede broja, u
obitelji nema promjena, dvije su obitelji s po 4 člana - Ivanova i Stipanova, dok Pavino
domaćinstvo ima 3 člana.
Iza popisa 1768. godine pripadnici ovog roda postupno se sele u obližnju Bukovicu ali i
na kuprešku visoravan. "Na Kupresu oni najprije dolaze u selo Juriče pod Plazenicom;
doseljuju iz Bukovice, što znači svakako nakon 1768. , a samo selo Juriči do toga doba
uopće još nije postojalo.
Na Kupres dolaze prije 1777. , jer se 21.3. te godine rodio Stipan (fra Bono) Bagarić. Iz
Juriča prelaze najprije u Rastičevo, Grbešinu dolinu, kamo ih naseljuje beg Miralem, ali
za kraće vrijeme, jer odlaze u Stražbenicu gdje su oni i danas. Tu ih je pratila posebna
sreća; janjilo im se godišnje 500 ovaca. Iz Stražbenice preselili su u sela sve tamo do
Otinovaca. "3
Danas Bagarići na kupreškom području žive u Bilom Potoku,Stražbenici, Osmanlijama,
Zloselima i Otinovcima.
S duvanjskog područja Bagarići između 1770. i 1810. godine doseljavaju i u sjevernu
Bosnu, na derventsko-plehansko područje, u sela Sočanicu i Mišince. U maticama župe
Plehan 1791. godine je zabilježeno doseljenje u Sočanicu Martina Bagarića i njegove
supruge Mande rođene Tolić "od Duvna".4
Bukovička grana Bagarića karakteristična je i po tome što je Katoličkoj crkvi dala više
svećenika, ponajviše franjevaca. O najpoznatijem od njih fra Ivi (1842 - 1787) njegov
mlađi imenjak zapisuju i ovo: ". . . u neku ruku postao je legenda: kazivanje i priče o
njemu se još čuju;priča se o njegovoj snazi, neustrašivosti i svađama s Turcima; o
njegovu konju Vrancu i utrkama s begovima. Osim župničkog i svećeničkog poziva
i rada - župnik u Duvnu i Seonici - bavi se i političkim poslovima:jedan je od fratara koji
su 1875. godine išli u Imotski na poklon bečkom caru Pranji Josipu; s ustanicima na
području Kamešnice (1875. - op. A. I.) bio je u dosluhu i vezama, i tako je pripremao
narod na ustanak protivTuraka i na dolazak austrijske carske vojske koja će u ljeto
1878. godine zaposjesti Bosnu i Hercegovinu. Dočekao je tu godinu, ali ne i dane: umro
je u Seonici samo tri mjeseca prije ostvarenja svog sna (8. svibnja)."5
Fra Ivo Bagarić mlađi (rođen 1919.) uz zapažen svećenički rad i dužnosti u
franjevačkom redu bavi se znanošću i publicistikom, objelodanivši "Kumaran ili
Betlehem", monografiju župe Bukovica zatim pet knjiga za potrebe svećenika -
propovjednika i kultnu knjigu "Duvno-povijest župa duvanjskog samostana", kojom je
osigurao visoko mjesto među zaslužnim Duvnjacima svih vremena.
Trenutačno još trojica svećenika roda Bagarića iz Bukovice služe bogu i narodu: fra
Mirko (rođen 1949.), dominikanac Stipe Bagarić (1941.) i dijecezanski svećenik Jakov
Bagarić (1925.), inače rođeni brat fra Ivin. Preselio u vječnost upravo kad je rukopis ove
knjige završavan.Pokoj mu vječni!

1 M. Džaja-K. Draganović, S kupreške visoravni, Baško Polje-Zagreb, I 994 str. 439.

2 Zbornik u povodu tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo 1988. str. 152.
3 M. Džaja-K. Draganović, nav. djelo, str. 439.
4 Više autora, Monografije župe Plehan, Plehan, I 987 ., str. 86.
5 I.Bagarić, Duvno - povijest župa duvanjskog samostana, Duvno 1989., str. 94.

====================================================================

PREZIME BAGAR

www.actacroatica.com

 Prezime Bagar u modernoj Hrvatskoj

Bagari u Hrvatskoj velikom su većinom Hrvati (iz Grada Pule), a

bitno manje i Talijani (također iz Grada Pule). U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je
u Gradu Puli.
 Rasprostranjenost

U Hrvatskoj danas živi svega nekoliko Bagara u samo tri

domaćinstva. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 10, pa se
njihov broj višestruko smanjio.
Prisutni su u dvije hrvatske županije, jednom gradu i jednom manjem
naselju, najviše u Puli (<5) i Pitomači u okolici Đurđevca (<5).
 Izvan Hrvatske

Prezime Bagar
(uključujući: Baghwar, Baghar, Bhagar, Baggar, Baghdar, Baghu
ar, Baghmar, Baghkar i Bahgar) prisutno je u 33 države širom
svijeta. "Bhagar" nosi manji broj osoba u Keniji, manji broj
u Kanadi, te manji broj u Americi. "Baghmar" nosi nekoliko osoba
u Americi.
  Karakteristična imena

Andrej Bagar, Lara Bagar, Feliks Bagar, Jela Bagar, Miljenko B

agar, Violeta Bagar, Dean Bagar, Jelena Bagar, Ištvan Bagar,
Mare Bagar, Maria Bagar, Marija Bagar, Miho Bagar, Niko Baga
r
=====================================================================

PREZIME BAGARA

www.actacroatica.com

 Prezime Bagara u modernoj Hrvatskoj

Bagare u Hrvatskoj su Hrvati (iz Srednje Bosne). U prošlom stoljeću

relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je
u Srednjoj Bosni (područje Tešnja) i u Dobojskom Kraju, BiH
(područje Doboja).
 Rasprostranjenost

U Hrvatskoj danas živi oko 50 Bagara u 20 domaćinstava.

Prisutni su u devet hrvatskih županija, u šest gradova i 14 manja
naselja, najviše u Sikirevcima u okolici Županje
(<10), Sesvetama (<10), Bribiru u okolici Novog Vinodolskog
(<10), Opatovcu u okolici Iloka (<10), te u Zagrebu (<5).
 Izvan Hrvatske

Prezime Bagara
(uključujući: Baghara, Bhagara, Bagarra i Baagara) prisutno je u
20 država širom svijeta.
 Karakteristična imena

Marko Bagara, Jozo Bagara, Vlatka Bagara, Ilija Bagara, Šimun

Bagara, Katarina Bagara, Ivan Bagara, Tomislav Bagara, Ivica
Bagara, Marijana Bagara, Martina Bagara, Slavko Bagara, Niko
Bagara, Alojzije Bagara, Marinko Bagara, Jela Bagara, David Ba
gara, Brigita Bagara, Ante Bagara
==================================================================
PREZIME BAGARIĆ

www.actacroatica.com

 Prezime Bagarić u modernoj Hrvatskoj

Bagarići u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz jugozapadne

Bosne. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s
ovim prezimenom rođeno je u Zapadnoj Bosni
(područje Tomislavgrada) i u Banjalučkoj Regiji, BiH
(područje Laktaša). U Mesihovini u Zapadnoj Bosni svaki treći
stanovnik prezivao se Bagarić.
 Rasprostranjenost

U Hrvatskoj danas živi oko 1400 Bagarića u 540 domaćinstava.

Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 110, pa se njihov broj
višestruko povećao.
Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 65 gradova i 100
manjih naselja, najviše u Zagrebu (345), Makarskoj (75), Čepinu u
okolici Osijeka (65), Podstrani u okolici Solina (65), te
u Vinkovcima (45).
 Izvan Hrvatske

Prezime Bagarić (uključujući: Bagaric, Bagarich) prisutno je u 17

država širom svijeta.
 Karakteristična imena

Miroslav Bagarić, Anto Bagarić, Drago Bagarić, Zlatko Bagarić,

Ivan Bagarić, Dario Bagarić, Dragica Bagarić, Petar Bagarić, Mo
nika Bagarić, Sandra Bagarić, Marko Bagarić, Antun Bagarić, A
nte Bagarić, Vesna Bagarić, Igor Bagarić, Željko Bagarić, Tomo
Bagarić, Marinko Bagarić, Stipo Bagarić
Spominjanja u izvorima

Michael Bagarich

Izvor: 'Matične knjige Katoličke crkve , godina 1721.

Ivan Bagarić

Izvor: 'Popis iseljenika u SAD , godina 1923.

Nikola Bagarić, Ivan Bagarić, Zlatko Bagarić, Ivan Bagarić, Bono Bagarić, Ivo Bagarić

Izvor: 'Enciklopedija hrvatskih prezimena. , godina 2007.

==================================================================

Etimologijski i semantički osnov prezimena osnove “bagar” su različito tumačeni,pa

slijedi pregled stavova uz moje komentare.

https://www.arz.hr/znacenje-i-porijeklo-prezimena-bagaric/

Značenje prezimena BAGARIĆ: Odakle potječe?

Prezime BAGARIĆ jedno je od češćih prezimena u Hrvatskoj, a ima i svoje varijante,
poput Bagar, Bagara, Bagaric i slično. Značenje ovog prezimena seže u daleku prošlost
te je neraskidivo povezano s hrvatskom kulturom i poviješću.

Porijeklo prezimena BAGARIĆ nije posve jasno, no postoje neke teorije koje ga
povezuju s nekim od zanimanja ili osobina koje su bile karakteristične za neke krajeve u
kojima se prezime pojavljuje. Prema jednoj teoriji, prezime BAGARIĆ potječe od riječi
‘bagar’, koja se odnosi na kovača koji se bavi izradom noževa, a u nekim krajevima se
koristila i za nekoga tko je izrađivao druge alate.

Ova teorija se temelji na činjenici da je izrada noževa bila vrlo česta aktivnost u
Hrvatskoj te da su neki kovači imali nadimak ‘bagar’ ili ‘bagara’.

Druga teorija povezuje prezime BAGARIĆ s riječju ‘bagariti’, što znači ‘zavijati’ ili ‘grliti’.
Prema ovoj teoriji, prezime BAGARIĆ bi moglo potjecati od nekoga tko je bio sklon
čvrsto zagrliti druge osobe, ili pak od nekoga tko je imao zavojit, uvijajući način hodanja.

Treća teorija govori o tome da prezime BAGARIĆ potječe od imena ‘Bogorodica’, koje
je bilo vrlo često ime među ženama u nekim krajevima Hrvatske. Prema ovoj teoriji,
prezime BAGARIĆ bi moglo značiti ‘sin (ili kći) Bogorodice’, što bi značilo da je neka
osoba koja je nosila ovo prezime bila potomak žene koja se zvala Bogorodica.
U svakom slučaju, značenje prezimena BAGARIĆ suptilno je i teško ga je jednoznačno
definirati. Ipak, ono što je sigurno jest da se radi o prezimenu koje ima duboke korijene
u hrvatskoj tradiciji i kulturi.

Komentar

U tekstu se navodi arhaizam “bagar” u značenju kovač koji se bavi izradom noževa i/ili
drugih alatki,kao i glagol “bagariti” u značenju “grliti”. Međutim,nije navedeno gdje se
navedeni arhaizmi upotrebljavaju !? Provjerio sam u brojnim knjigama;između ostalih:
Pavle Ćosić (i saradnici) – Rečnik sinonima, Vuk Stefanović Karadžić –Srpski rječnik,
1852.godina; Ljiljana Šarić – Rječnik sinonima hrvatskoga jezika; Ivan Klajn,Milan Šipka
– Veliki rečnik stranih reči i izraza; Miloš Milosavljević – Rečnik savremenog
srpskohrvatskog jezika; Ibrahim Čedić – Rječnik bosanskog jezika; Grupa autora
(ur.Miroslav Nikolić) –Rečnik srpskog jezika; Marta Bjeletić – Iskovrnuti glagoli; Mihailo
Bojanić,Rastislava Trivunac – Rečnik konavoskog govora (m.op.Konavle u
dubrovačkom podrušju); Slobodan Filipović – Arhaično-srpski rečnik; Srećko Lorger –
Dalmatinske riči; Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika itd.,
Jure Šonje (gl.ur.) – Rječnik hrvatskoga jezika,Leksikografski zavod Miroslav Krleža I
Školska knjiga,Zagreb, Ante Kraljević – Ričnik zapadnohercegovačkog govora,ali nisam
pronašao te arhaizme.

Tumačenje prezimena Bagarić od osnove osobnog imena Bogorodica (?!) je još manje
uvjerljivo. U knjigama A.Čilaš Šimpraga,D.Majić Ivšić,Domagoj Vidović – Rječnik
suvremenih hrvatskih osobnih imena,kao i u Mate Šimundić – Rječnik osobnih imena
uopće nema imena Bogorodica,a za koje autor (i) sa gore navedene internet stranice
tvrde da je “bilo vrlo često među ženama u nekim krajevima Hrvatske”.Ime Bogorodica
ne navodi niti Tomislav Maretić ( “O narodnim imenima I prezimenima u Hrvata i Srba I-
II,rad JAZU,1885.-1886.). Mate Šimundić navodi samo ime Bogorada (prem muškom
imenu Bogorad – od im.bog i pridjeva rad),ali od tog imena teško može postati prezime
Bagarić !

==================================================================

Marta Bjeletić,Jasna Vlajić-Popović,Pavle Ivić,Aleksandar Loma,Snežana Petrović,

Biljana Sikimić – Etimološki rečnik srpskog jezika-ogledna sveska,Institut za srpski jezik
SANU,Beograd,1998.
str.6-8

baga 1 – bàga f. “hronično oboljenje zglobova kod konja sa stvaranjem kvrgastih

izraslina (Vuk;PCA), Vojvodina (RSGV),“žulj kod čoveka” (BiH,RCA), bȁge pl. “obolele,
natekle vratne žlezde kod ljudi i konja” (Crnogorsko primorje,PCA),”nespretan,spetljan”
Duga Resa i Karlovac (Perušić I,39)
Izvedenice:bagula,bagulja “koji je telesno I duševno nerazvijen” (Knin,BiH,RCA),bagelj
m. “Čovečuljak,kepec” (Bela,RJA), bȁgav adj. “koji boluje od baga”
(Baranja,Vuk,RCA,Škaljić),bȁgavac “konj koji boluje od bage;onaj koji je bagav
(Hrvatska,BiH,RCA),obagaviti pf. “postati bagav,hrom” (Lika,Otok,građa PCA),
“nagrditi,pokvariti (RJA), “zarasti (o rani)” (Imotski,RJA), bagaiv “nesposoban”
(Lužnica,Manić);bagelati impf. “jedva ići,preplitati korak;pogrd.jesti” (Uskoci,Stanić),
bagájlija m. “konj sakat,bagav” (Piva,građa PCA),bagaljiv adj. “smeten,brljiv”
(Leskovac,Mitrović),badgljiv “ćopav,sakat:čvornovat I kriv (o stablu)” (Vlasotince,građa
PCA), badgljivac m. “onaj koji je sasušio,svenuo” (PCA),bȁglav adj.”bagav”
(Trešnjevo,PCA), bȁgljav “id.” (BiH,Crna Gora,PCA), “koji ima neki telesni
nedostatak;nesposoban za bilo kakav posao” (Čumić,Grković J.1982.), bȁgljāv “šepav”
(Zagarač,Ćupić),bagljaiv “bagav” (levač,Dučalovići,PCA),bàgljiv “id.”
(Beograd,PCA;Uskoci,Stanić),bágljiv “id.” (Vasojevići,Stijović 1990.), bažljiv
(Vuk),bàgljivōs m. “bolest u nogama” (Prošćenje,Vujičić),bagljati impf. “nesigurno ići”
(Hrvatska,PCA;PMS),bȁgljat “krivati,šepati”, dobagljati “doći s naporom”
(Zagarač,Ćupić),òbagljati pf. “dobiti bage” (BiH,Dučalovići,građa PCA), obagljaviti
pf.,obagljivati impf. “posta(ja)ti bagav;onemoćati” (Crna Gora,Dučalovići,Obadi,građa
PCA),obaganjati “biti bagav,hrom,hramati” (Lika,PCA). Takođe sa –n- : bàngav adj. “koji
je debelih stopala ili otečenih nogu pa teško ide,hramlje (čovek ili konj)”
(Otok,PCA;Ivanda u rum.Banatu,Češljar 1983;Lovra u Mađarskoj,Mijatović 1983.),
“neskladan” (knjiž.PCA), bangati impf. “hramati” (Sremska Kamenica,PCA),bȁngaviti
impf. “postajati bangav” (Gruža,PCA),bangèljati “hramati,ići sporo,vući se” (Gruža,PCA),
obangaveti,obangaviti pf. “postati bangav,hrom;učiniti nekoga bagavim (Lika,građa
PCA),bȁngljāv adj. “hrom” (Valjevo,usmeno A.L), bangljaiv “bangav” (Čumić,Grković
J.1982.),bȁnjav,banjgav “id.” (veter.PCA),bȁngavac t. “onaj koji je bangav”
(Banija,PCA),bàngija “id.” (kupinovac,PCA),banđija “Id.” (Mačva,PCA),bangàvūrda
augm./ pej. (Bačka,PCA),bangàvuša (Bačka,PCA),bȁngāvša (Banija,PCA).Od XVIII
v.bagav (Stulić,RJA).
. Od tur.dijal.baga pored bağa “izraslina na konjskom zglobu,bolesni otok na
grlu;neravnine na stablu”, bağali “čovek kome su izbile bage (otoci) na grlu”. Balkanski
turcizam up.bug. багаив “hrom,sakat”, alb.bágë “konjska bolest baga (Petrović
1998;OC 6-7, s.v. baga 1).
Up.Miklosich 1:253;Škaljić 111,112 (s.- h. baga,bagav,bagljiv ˂ tur.bağa;slično ali manje
precizno Štrekelj 1908:47);M.Moskov,BE 44/4/1995.; Skok 1:88 s.v.baga nema
etimološkog tumačenja,a s.v.bȁgav (id.89) preuzima MIklošičevo tumačenje za reč
bangav ˂ rom.. pango (Miklosich 7),dok oblike bez –n- tumači kao
sekundarne.Up.Bezlaj 1973:174;drugačije Daničić (RJA 1_150) i Knežević 42;up.i
Çabej 2:128. …
Nije jasno spadaju li ovamo bagula,bagulja f. „koji je telesno i duševno nerazvijen Knin,
BiH (RSA), bagelj m. „čovečuljak,kepec” Bela (RJA); ovu poslednju reč Skok 1:89 izvodi
od ven. baghelo,deminutiva od baga “meh” u značenju prekomerno debeo čovek; moglo
bi se pomišljatii i na baga2 “buba”. ….

==================================================================================

Velimir Mihajlović – Srpski prezimenik,Aurora,Novi Sad,2002.

str.18

БАГ АР

- Багара: у селима Преслопу и Доброши (Рама) у Босни, пореклом из

Дувна.
Од турског апелатива bagir у значењу груди + наш суфикс -а.
- Багарић: у селу Штит (дошли на иницијативу католичких фратара) и у
Јаклићима у Рами; у селу Стражбеница(Купрешко поље), где je
забележено „кад су... орали, растоваривали су за ораче по осам коња
натоварених сплитским и сињским вином"; у околини Високог у Босни;
у Дубровнику, пореклом из Мостара; у Хрватској 1948. године били
најбројнији код Ђакова.

====================================================================================

Ante Kraljević – Ričnik zapadnohercegovačkog govora,Ogranak Matice hrvatske u

Širokom Brijegu,Široki Brijeg,Dan,Zagreb,2013.

str.10

baga ž žulj, kurije oko; čvorugasta izrastlina na nogama stoke (ob. konja); zadebljanje
kože sbog trljanja 1.cig. pango “hrom” 2. tur. baga “izrastlina nalik na oklop kornjače”«

bagav prid. 1 ° koji ima bage 2° natečen, odebljao (o prstima ruke);bageljav 3° koji ima
nespretne prste, nespretan u rukama v. baga

bagavost ž svojstvo onoga koji je bagav v. baga

==================================================================
Toponimi osnove “BAGAR”

(osnovni izvori podataka:

geographic.org/geographic_names
mapcarta.com
afriquelocale.com
getamap.net
gomapper.com/travel
en.wikipedia.org
prevod preko google.translate )

Bagar Chau – izvor u Pakistanu u okrugu Južni Waziristan,u pokrajini Khyber

Pakhtunkwa na sjeverozapadnom dijelu države.
Bagar Kalay – naseljeno mjesto u distriktu Shinkay,okrugu provincije Zabul u južnom
Afganistanu.
Bagar Kaur - naziv potoka u lučkom gradu Gwadar na jugozapadnoj obali pokrajine
Baludžistana u Pakistanu.
Bagar Khel – naselje u sastavu grada Johangiri (Jehangira) u pakistanskoj pokrajini
Khyber Pakhtunkwa.
Bagar Kheyl – naseljeno mjesto u okrugu Kajaki u provinciji Helmand u južnom
Afganistanu.U blizini se nalazi važna hidroelektrana na rijeci Halmand.
Bagar Rajput – naziv sela u okrugu Alwar u indijskoj državi Rajasthan (Radžastan)
Bagar Nadi – naziv potoka u selu Singhirampur u distriktu (okrugu) Farrukhabad u
indijskoj državi Uttar Pradesh.Najbliži grad je Kamaalganj udaljen 10 km od sela.
Bagar Rod – naziv potoka isprekidanog toka (pojavljuje se povremeno) u distriktu
Nawa u jugozapadnom dijelu Afganistana.
Bagar Sar – naziv brda u okrugu Mohmand u pokrajini Khyber Pakhtunkhwa u
sjeverozapadnom dijelu Pakistana.
Bagar – naziv naselja u sastavu grada Khost (provincija Khost) u jugoistočnom dijelu
Afganistana; nalazi se oko 150 km južno od glavnog grada Kabula.
Bagar – naziv naselja u sastavu grada Tarinkot (Tirin Kot) u provinciji Uruzgan u
južnom Afganistanu.
Bagar – naziv naseljenog mjesta u pokrajini Gegharkunik u jugoistočnom dijelu
Armenije (Jermenije),graniči sa Azerbejdžanom.U blizini je jezero Sevan,najveće jezero
u Južnom Kavkazu I glavna turistička atrakcija u region.
Bagar – naziv naselja u okrugu Lhari,oblasti Nagqu u kineskoj autonomnoj pokrajini
Tibet.
Bagar – naziv naselja u okrugu Meluco u provinciji Cabo Delgado na sjeveru afričke
države Mozambik.
Bagar – naziv četvrti u gradu Pokhara Metropolitan u azijskoj državi Nepal.
Bagar – dio grada Candon u oblasti Ilocos Sur u azijskoj državi Filipini
Bagar – naziv bunara u oblasti Kanem u afričkoj državi Čad
Bagara – naziv potoka u oblasti Mbres u regionu Nana-Grebizi u sjevernom dijelu
Centralnoafričke Republike.
Bagara – naziv naseljenog mjesta na teritoriju Banalie u provinciji Tshopo u sjeverno-
centralnom dijelu Demokratske Republike Kongo (u Africi).
Bagara – naziv naseljenog mjesta u Maktaaralu,okrugu Turkistanske regije u južnom
Kazahstanu.Administrativni centar okruga je grad Zhetisay.
Douar Bagara – naziv naseljenog mjesta u regiji Fès –Bolulemane na sjeveru afričke
države Maroko.
Bagara – naziv naseljenog mjesta u region Diffa u afričkoj državi Niger.
Bagara – naziv sela u okrugu Cluj u Rumuniji.
Bagara –naziv potoka u oblasti Maskron u afričkoj državi Tanzaniji.
Bagara – dio naselja Dahanlar u Turskoj
Bagarabinza – naseljeno mjesto u regiji Hant-Mbomou,Centralnoafrička Republika
Bagaragara – naziv potoka u regiji Naamasheke u afričkoj državi Ruandi.
Bagaragba – selo u okolini grada Bambarija u Centralnoafričkoj Republici
Bagarai River – naziv potoka na otoku San Cristobal u državi Solonski otoci u
sugozapadnom dijelu Pacifika (Tihi okean)
Bagarai – selo u regiji Mayo-Kebbi u afričkoj državi Čad
Bagarak – naseljeno mjesto u okrugu Hamadoni u regiji Khatlon u državi Tadžikistan u
blizini granice sa Afganistanom. Drugi nazivi naselja su Bahorak i Bakhorak.
Bagaram – naziv lokaliteta u provinciji East Sepik u državi Papua New Guinea u
Okeaniji
Bagaran – naziv sela u provinciji Armavir u Jermeniji (Armeniji) u blizini armensko-
turske granice. Njegovo ime potiče od obližnjeg drevnog jermenskog grada Bagarana
koji je bio veliki grad I tvrđava koja se prostirala na obje obale rijeke Akhurina i služila je
kao bivša prijestolnica srednjovjekovne Jermenije. Drevni Bagaran je u svojoj historiji
bio više puta napadnut (1045.od strane Bizanta,1064.od Turaka Seldžuka,1236.od
Mongola,da bi 1394.Tamerlan (Timurlenk) konačno uništio Bagaran.
1920.godine,kao rezultat genocida nad Jermenima,Turska je zauzela teritorije
Republike Jermenije koje se nalaze zapadno od rijeke Akhurian.Mala grupa Jermena
koji su preživjeli napad na Bagaran,prešla je rijeku I osnovala selo Bagaran unutar
Jermenske SSSR (danas nezavisna država Armenija),samo 8 km južno od mjesta
drevnog Bagarana.
Godine 301. Armenija je postal prva država na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao
državnu religiju. Današnja Armenija je sekularna država.Vjerničko stanovništvo pripada
Armenskoj apostolskoj crkvi koja ima niz značajki u dogma i ritual koje je razlikuju od
bizantskog pravoslavlja i rimokatolicizma. (rt82.ru/hr/security/chem.-otlichaetsya-
pravoslavia-et-armyanskoi-religiya-armyon )
Turski naziv za Bagaran je Pakran (prema www.iranicaonline.org).
Bagarao – naziv sela u afričkoj državi Kamerunu u departmanu Mayo-Danay provincije
Far North.
Bağarası – turski naziv mjesta u doslovnom značenju “između vinograda” i može se
odnositi na nekoliko mjesta u Turskoj: Bağarası,Polateli – selo u okrugu Polateli u
provinciji Kilis; Bağaracı,Samsat – selo u okrugu Samsat u provinciji Adıyaman;
Bağarası,Söke – grad u okrugu Söke pokrajine Aydın.
Bagarate ez Zor – naziv plemenskog područja u Al-Hasekah Distrikt u sjev.- zap. dijelu
Sirije
Bagarawa – naziv sela u afričkoj državi Nigeriji u sjeverozapadnom dijelu države
(Sokoto). Drugi naziv je Bagaruwa. Termin bagaruwa na jeziku hausa znači “bagremovo
sjeme” (eng.acacia seed). Jezik hausa se inače govori u afričkim državama
Nigeriji,Gani,Kamerunu,Beninu,Togu i Nigeru.
Bagaraza Tepesi – naziv planine u Turskoj,nadmorska visina 874 m;U blizini su
gradovi Konaklı i Köşk.
Bagarboram – naziv malog bazena sa vodom u sušnim oblastima gdje životinju idu da
piju;nalazi se u blizini grada Diffa na krajnjem jugoistoku afričke države Nigera,blizu
granice sa Nigerijom.
Bagarchhap – naziv sela u okrugu Manang u zoni Gandaki u sjevernom Nepalu.
Bağarcık – naziv sela u okrugu Koçarlı,provincija Aydin; 2010.godine je imao 137
stanovnika.
Bagard – naziv naselja i općine u južnoj Francuskoj (2017.g. imao 2.574 stanovnika) u
departmanu Gard (m.op.uporedi Bagard i Gard; inače,riječ bagard na francuskom znači
“hvalisavac”,ali vjerojatno naziv naselja treba povezati sa nazivom departmana Gard)
Bağardı – naziv naselja u Turskoj u blizini gradova Tosya i Kastamonu;nalazi se
sjeverozapadno od Ankare
Bagare River – naziv potoka u državi Kebbi u afričkoj državiNigeriji.Nalazi se u blizini
sela Yole-Magorawa i Ungwan Akali.
Bagaré – naziv departmana ili općine u provinciji Passoré u sjevernom središnjem
dijelu afričke države Burkina Faso.Njegov glavni grad nalazi se u gradu Bagaré.
Bagaré – naziv naselja na jugozapadu regije Dakoro u afričkoj državi Niger.
Bagare – naziv naseljenog mjesta u Region des Savanes u afričkoj državi Togo. Poznat
je i pod nazivom Bagré.
Bagaredja – naziv naseljenog mjesta na otoku Javi u azijskoj državi Indoneziji.
Bagaregården – naziv dijela (okruga) u Geteborgu,Švedska,koji pripada okrugu
Örgryte.Izraz “bagaregård” neodređeni oblik bagaregården prevodi se kao “pekarovo
imanje”.
Bagarevka – drugi naziv Bakharevka;naseljeno mjesto u Smolenskaya Oblast u Rusiji.
Bagargad – naziv naselja sa vrlo malom populacijom u provinciji Utarakhand u Indiji.
Najbliži veći gradovi su Dehra Dun,Moradabad I Muzaffarnagar.
Bagargaranday – naziv sela u Afganistanu;nalazi se oko 80 km jugoistočno od
Gaznija. Glavni grad Kabul nalazi se na 220 km sjeveroistočno. Ima samo 120
stanovnika.
Bagarhwal – naselje u okrugu Sargodha u Punjabu (Pendžabu) u Pakistanu blizu
granice sa Indijom.
Bagari – naziv sela u regiji Kayes na jugozapadu afričke države Mali.
Bagari – naziv naselja i brda u region Zinder u afričkoj državi Niger.
Bagaria – naziv naseljenog mjesta u regiji Kalale na istoku afričke države Benin.
Bagariani – naziv naseljenog mjesta u provinciji Sindh na jugoistoku Pakistana.
Bagarian Saidan – naziv grada u Punjabu (Pendžabu);udaljen 271 km jugoistočno od
glabog grada Pakistana Islamabada.
Bagarice – naziv napuštenog naseljenog mjesta na otoku Guadalcanal u sastavu
države Solomon Islands (Solomonska ostrva) u južnom Pacifiku (Tihom okeanu).
Bagarići – zaselak sela Prnjavor Veliki u opštini Doboj.
Bagariki-Sufla - naseljeno mjesto u distriktu Qarah Bagh,Wilayete Kabul u Afganistanu
Bagarin - naseljeno mjesto u okolini grada Abeche u region Ouaddai u afričkoj državi
Čad.
Bagarine – naziv naseljenog mjesta u okolini grada Dakoro u regiji Maradi,afrička
država Niger.
Bagarinèy – naziv naselja u departmanu Bouza,regije Tahoua u jugozapadnom dijelu
države Niger.
Bagarisse – naziv naseljenog mjesta u departmanu Diamaré pokrajine Far North na
sjeveru afričke države Kamerun (Cameroon).
Bagarjak – naziv sela (1.320 stanovnika) u Chelyabinsk Oblast (Čeljabinsk) u Rusiji.
Bagarji – naziv naseljenog mjesta i šumskog rezervata u provinciji Sindh na jugoistoku
Pakistana.
Bagarka – naziv sela u provinciji Mary u državi Turkmenistan.
Bagarkhel - naziv lokaliteta u južnom dijelu Afganistana u blizini sela Kajaki.
Bagaroko – naziv potoka povremenog toka u region Koulikoro uz grad Mande;nalazi se
jugozapadno od Bamaka,glavnog grada Malija.

Bagaros – naziv lokaliteta u distriktu Al Matammah smještenog uz obalu rijeke Nik u

Sudanu.Drugi naziv je Baqros.
Bagarotto – naziv naseljenog mjesta u Provincia di Piacenza,Emilia Romagna u
sjevernom centralnom dijelu Italije.
Bagaroua – naziv sela u region Tahoua,departman Illela u državi Niger.
Bagarsik Deresi – naziv potoka u blizini brane Kılıçkaya (brana udaljena 25 km
sjeverno od grada Suşehri,odnosno 158 km sjeveroistočno od grada Sivasa).Postoji I
naseljeno mjesto Bagarsik Deresi (li Bagirsak Deresi),a koje ima I naziv Gönük.
Bagart – naziv naselja u administrativnom okrugu Gmine Plužnica u sjevernoj Poljskoj.
Bagarnaya Vtoraya – naziv naseljenog mjesta u Kazahstanu (Yuzhno-
Kazakhstanskaya Oblast.odnosno Ongtüstik Qazagstan).Poznat je I pod nazivom
Bogarnaya Vtoraya.
Bagarwa – naziv naseljenog mjesta u blizini grada Madoua u region Tahoua u državi
Niger.
Bagaryshta – naziv naseljenog mjesta u Rusiji (Republika Bashkortastan; poznata I
kao Baškirija,a locirana je između rijeke Volge I Urala).
================================================================

https://en.wikipedia.org/wiki/Baggara_Arabs

(m.op. dio teksta;prevod google.translate)

The Baggāra (Arabic: ‫الَب َّق اَر ة‬, romanized: al baqqāra "heifer herder"[6]) or Chadian
Arabs are a nomadic confederation of people of mixed Arab and Arabized indigenous
African ancestry,[7][8] inhabiting a portion of the Sahel mainly between Lake Chad and
the Nile river near south Kordofan, numbering over six million.[9] They are known as
Baggara and Abbala in Sudan, and as Shuwa Arabs in Cameroon, Nigeria and
Western Chad. The term Shuwa is said to be of Kanuri origin.[10]
The Baggāra mostly speak their distinct dialect, known as Chadian Arabic. However the
Baggāra of Southern Kordofan, due to contact with the sedentary population and the
Sudanese Arab camel herders of Kordofan, has led to some Sudanese Arabic influence
on the dialect of that zone. [11] They also have a common traditional mode of
subsistence, nomadic cattle herding, although nowadays many lead a settled existence.
Nevertheless, collectively they do not all necessarily consider themselves one people,
i.e., a single ethnic group. The term "baggara culture" was introduced in 1994 by
Braukämper.[6]
The political use of the term baggāra in Sudan is to denote a large group of closely
related cattle-owning Arabic speaking tribes that reside traditionally in the Southern
parts of Darfur and Kordofan who mixed extensively with the native people they live with
in the region, in particular the Fur people, Nuba peoples and Fula people. Many are
simply just the descendants of pre-existing indigenous tribes who have been arabized.
[12]
The bulk of "Baggara Arabs" live in Chad and Sudan, with small minorities
in Nigeria, Cameroon, Niger, Central African Republic and South Sudan.

Baggāra (arapski: ‫الَب َّقاَر ة‬, romanizirano: al baqqāra "stočar junica"[6]) ili čadski Arapi su

nomadska konfederacija ljudi mješovitog arapskog i arapskog autohtonog afričkog

porijekla, [7][8] koji naseljavaju veći dio Sahela između jezera Čad i rijeke Nil blizu

južnog Kordofana, koji broji preko šest miliona.[9] Oni su poznati kao Baggara i Abbala

u Sudanu, i kao Shuwa Arapi u Kamerunu, Nigeriji i zapadnom Čadu. Za termin Shuwa

se kaže da je porijeklom iz Kanuri.[10]

Baggāra uglavnom govore svoj poseban dijalekt, poznat kao čadski arapski. Međutim,

Baggāra na južnom Kordofanu, zbog kontakta sa sjedilačkim stanovništvom i

sudanskim arapskim pastirima kamila na Kordofanu, dovela je do određenog

sudanskog arapskog utjecaja na dijalekt te zone.[11] Imaju i zajednički tradicionalni

način izdržavanja, nomadsko stočarstvo, iako danas mnogi žive naseljeno. Ipak,

zajedno ne smatraju se svi nužno jednim narodom, odnosno jednom etničkom grupom.

Termin "baggara kultura" uveo je 1994. godine Braukämper.[6]

Politička upotreba izraza baggāra u Sudanu označava veliku grupu blisko povezanih

plemena arapskog govornog područja koja posjeduju stoku koja tradicionalno žive u

južnim dijelovima Darfura i Kordofana, a koja su se u velikoj mjeri miješala s

domorodačkim narodom s kojim žive u regiji, u posebno narod Fur, narod Nuba i narod

Fula. Mnogi su jednostavno samo potomci već postojećih autohtonih plemena koja su

arabizirana.[12] Većina "Baggara Arapa" živi u Čadu i Sudanu, sa malim manjinama u

Nigeriji, Kamerunu, Nigeru, Centralnoafričkoj Republici i Južnom Sudanu.

https://en.wiktionary.org/wiki/bagarino

BAGARINO

Italian
Etymology
Borrowed from Arabic ‫( َب َّقال‬baqqāl, “greengrocer”).[1] (m.op.prodavač povrća I
voća,piljar)
Pronunciation

 IPA(key): /ba.ɡaˈri.no/
 Rhymes: -ino
 Hyphenation: ba‧ga‧rì‧no
Noun
bagarino m (plural bagarini)

1. ticket tout, scalper

2. (dated) reseller quotations ▼synonym ▲
Synonym: incettatore
Derived terms]

 bagarinaggio
References]

1. ^ bagarino in Treccani.it – Vocabolario Treccani on line, Istituto dell'Enciclopedia

Italiana