Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi

 Vrednovanje u procesu učenja obuhvaća tri pristupa, tj. VREDNOVANJE ZA UČENJE, koje služi
unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja, zatim VREDNOVANJE KAO UČENJE koje
podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te učenikovog autonomnog i
samoreguliranog pristupa učenju te VREDNOVANJE NAUČENOG koje se odnosi na brojčano
ocjenjivanje učenika
 Metode i elementi vrednovanja proizlaze iz kurikuluma, nastavnih programa, Pravilnika te pravila
ponašanja koje donosi škola
 Aktivnosti u procesu vrednovanja potrebno je provoditi javno, transparentno i kontinuirano, na
način da se poštuje osobnost učenika i da se svim učenicima da jednaka prilika
 NADALJE, prilikom vrednovanje učenika teškoćama važno je vrednovati njihov odnos prema radu
i postavljenim zadacima, a metode, načine i postupke vrednovanja treba prilagoditi teškoći i
osobnosti učenika
o NA primjer ako kod učenika postoje teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji trebaju
mu se omogućiti pisane provjere i obrnuto, ako postoje teškoće u pisanoj komunikaciji
treba omogućiti provjeravanja u usmenom obliku – to sve piše u donesenom rješenju
 USMENO provjeravanje može se provoditi na svakom nastavnom satu bez najave, ali ne smije biti
dulje od 10 minuta po učeniku
o U danu kad učenik piše pisanu provjeru, može biti provjeravan usmeno iz samo jednog
predmeta, tj. iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera.
 Kod PISANOG provjeravanja koje se ocjenjuje, učenike treba obavijestiti o opsegu sadržaja i
ishoda koji će se provjeravati te o načinu provjere, a učitelji/nastavnici su tu pisanu provjeru
dužni najaviti najmanje 14 dana ranije
o Učenik u jednom danu može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednom tjednu
najviše 4 pisane provjere
 Ako na pisanoj provjeri učenici ne postignu očekivane rezultate, i ako su postignuća učenika
nedovoljna za nastavak poučavanja, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i u
dogovoru s razrednikom i stručnom službom odlučiti o ponavljanju pisane provjere znanja
 Kod zaključivanja ocjena, konačna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih
ocjena, posebno ako učenik u drugom polugodištu pokaže napredak
 Ocjenjivanje se provodi javno u razredu i sve ocjene treba obrazložiti učeniku
 Učenici i roditelji imaju pravo znati elemente vrednovanja, metode, načine i postupke
vrednovanja za svaki nastavni predmet, o čemu su ih dužni informirati učitelji i nastavnici,
odnosno razrednici
 Roditelji su dužni redovito dolaziti na informacije i roditeljske sastanke, imaju pravo uvida u
uratke učenika, te pravo na pisane i usmene primjedbe, sugestije, komentare, o vrednovanju
učenika koje mogu podnijeti ravnatelju ili vijeću roditelja.
 Razrednik je dužan tijekom šk. godine provesti najmanje tri roditeljska sastanka, a jednom tjedno
omogućiti individualni informativni razgovor za roditelje
 Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera

 Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i
drugih neprimjerenih ponašanja
 Ovisno o težini neprihvatljivog ponašanja može se izreći opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje
u drugu školu
o Pedagoška mjera može se izreći i zbog neopravdanih izostanaka
 Neprihvatljivo ponašanje se dijeli na lakše, teže, teško i osobito teško
 Nakon DRUGOG LAKŠEG neprihvatljivog ponašanja (oštećivanje imovine nanošenjem manje štete
(šaranje, urezivanje), poticanje drugih učenika na neprihvatljiva ponašanja, uznemiravanje
učenika ili radnika škole, korištenje nedopuštenih izvora za prepisivanje) ili nakon što je učenik
neopravdano izostao više od 0,5% nastavnih sati  izriče se mjera OPOMENE IZRIČE
RAZREDNIK
 Zbog TEŽEG neprihvatljivog pon. (omalovažavanje, vrijeđanje, širenje glasina o dr. učenicima ili
radnicima, namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete, sudjelovanje u tučnjavi i dr.
pon. koja mogu ugroziti sigurnost učenika, ali bez težih posljedica, zlouporaba podataka iz
pedagoške dokumentacije) ili nakon što je učenik neopravdano izostao više od 1% nastavnih sati
 izriče se mjera UKORA  RAZREDNO VIJEĆE
 Zbog TEŠKOG neprih. pon. (krađa, krivotvorenje ispričnica ili ispita, izazivanje nasilnog ponašanja
ili grupnog govora mržnje, prisila dr. učenika na neprihvatljivo ponašanje ili iznuda, unošenje
opasnih predmeta) ili nakon što je učenik neopravdano izostao više od 1,5% nastavnih sati 
izriče se mjera STROGOG UKORA  UČITELJSKO VIJEĆE
 Zbog OSOBITO TEŠKOG neprih. pon. (krivotvorenje službene dokumentacije, teška krađa,
ugrožavanje sigurnosti učenika ili radnika korištenjem opasnih predmeta, objavljivanje materijala
koji za posljedicu imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva dr. osobe) ili nakon što je učenik
neopravdano izostao više od 2% nastavnih sati  izriče se mjera PRESELJENJA U DRUGU ŠKOLU
 RAVNATELJ ODLUČUJE NA TEMELJU PRIJEDLOGA UČITELJSKOG VIJEĆA
 Kod učenika koji već ima opomenu ili ukor, u slučaju neprihvatljivog ponašanja lakše težine ili iste
težine za ponašanje za koje mu još nije izrečena mjera, ponavlja se prethodno izrečena
pedagoška mjera, a u slučaju ponovnog neprihvatljivog ponašanja za koje mu je već izrečena
pedagoška mjera izriče se mjera sljedeće težine  ista pedagoška mjera može se izreći najviše
dvaput
 Učeniku koji ima strogi ukor izriče se ped. mjera preseljenja u drugu školu u slučaju bilo kojeg
teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju dva lakša ili teža neprihvatljiva ponašanja
 Mjere se izriču za tekuću šk. godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja vrijedi do kraja
osnovne škole
 U slučaju promjene ponašanje učenika, pedagoška mjera opomene, ukora ili strogog ukora može
se ukinuti