You are on page 1of 13

https://www.scribd.

com/user/529407097/Zvjezdan/uploads

Zaštićeno autorskim pravom


1

Omjer boja
Odrednice psihološke astrologije (napose Huberove) nisu samo puke 'smjernice'. Naime,
mnoge od tih smjernica su prvorazredne, ali da bi se stvarno razumjelo kako ih primijeniti u
praksi bitno je da je svaki njihov proučavatelj spreman potrošiti vrijeme radeći s
kozmogramima - osim vlastitim - mnogih, mnogih i mnogih drugih osoba!
To je osobito zamjetno kada istražujemo, primjerice, kozmogram 'Obiteljskog obrasca'.
U njemu su ucrtane linije za razumijevanje i tumačenje položaja Sunca, Mjeseca i Saturna
kroz koje vidim kako oni odražavaju subjektivno viđenje, napose doživljavanje djetetova
odnosa unutar obitelji. Ali, bitno je za zapamtiti da je svaka obitelj različita pa postoji bezbroj
načina razumijevanja i valjanog tumačenja stvarnosti, sličnih ili istovrsnih pokazatelja u
kozmogramu. A jedini način da se počne razumijevati kako se prispodobe temeljnih načela
očituju u stvarnosti je raditi sa što više kozmograma i što je moguće s više ljudi. Tek kada je
to učinjeno moguće je uvidjeti jesu li te smjernice temeljnih odrednica, dakako u prenesenu
značenju, odista valjane.
To se odnosi na svaku značajku psihološke astrologije - uključujući i razumijevanje omjera
boja u kozmogramu, ali ne u svrhu njegova poljepšanja, već ta 'psihologija' boja ukazuje
kako određene nijanse boja mogu ishoditi očekivanim reakcijama predmetne teme (osobe).
Pri izradi korijenskoga kozmograma (KK rođenja) ovom načinom primjenjuju se tri boje -
crvena, plava i zelena.
Pojedinačni aspekti, u aspektnoj mreži, ucrtavaju se u bojama: crvenom (kvadrati i
opozicije), plavom (sekstili i trigoni), zelenom (polusekstili i kvinkunksi) i narančastom
(konjunkcije).

Tri boje: crvena, plava i zelena, poput triju križeva, prispodobljuju načela energije, oblika
i percepcije.

Na taj se način i bojama svakomu aspektu prispodobljuje stanovito značenje.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
2

Crvena

 Crvena: Kvadrat (90°) i Opozicija (180°)


 Križ - Začetni
Ovu boju povezujemo s djelovanjem, napetosti, usmjerenosti ka cilju, suodnosno
'kretanju' što ukazuje na poduzimanje nekog oblika aktivnosti.
Prispodobljeno ljudskome biću, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju,
naznačuje djelatnu energiju, volju u djelovanju, radnje i pothvate usmjerene ka cilju.
Označava zahtjeve i pritiske koji iziskuju napore, razvoj i primjenu svih raspoloživih
mogućnosti. Doživljava se kao napetost ili kao snažan energetski teret koji iziskuje olakšanje
pražnjenjem u postizanju ciljeva ili prevladavanjem izazova, tako da je činidba plodonosna
s očiglednim trajnim učinkom.
Razgraničenje, aktivno odbijanje i provedba snaga u djelovanje dovode do sukoba. Ovaj
sukob između različitih sila, unutarnjeg i vanjskog, stvara otpor, bol ili srdžbu i potiče na
potrebu da se nešto posve određeno učini zbog sukoba koji uzroči. Sučeljavanje i upravljanje
sukobom pobuđuju na provedbu uz inteligentno razumijevanje funkcija ovih sila.

Plava

 Plavo: Sekstil (60°) i Trigon (120°)


 Križ - Ustaljujući
Ovu boju povezujemo s opuštenosti, spokojem, razboritim djelovanjem, usmjerenosti
ka skladu, suodnosno pitanjima sigurnosti i održavanju nepromijenjenih stanja.
Prispodobljeno ljudskome biću, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju,
naznačuje srž tvari pohranjenu kao mogućnosti, talente, znanja, vizije ili iskustva.
Omogućuje usvajanje suštine iskustva i prosljeđivanja istog drugima kao znanja ili mudrosti.
Pridonosi uspostavi ravnoteže, postojanosti ustroja i spokoja, donosi mirnoću koja, iznova i
iznova, omogućuje oporavak oblika ili stajališta kao mogućnost ostvarenja spokojstva i
prisebnosti ili, pak, kao sklonosti nedjelovanju i/ili pomanjkanju zanimanja za okolne
događaje.
To su aspekti smirenja i opuštanja koji pretpostavljaju uživanje, zadovoljstvo, čulnost, i
radost življenja. Doživljavaju su kao skladni i ugodni; zrače mekoćom, prihvaćanjem,
otvorenošću, ljubaznošću, trpeljivošću i dobrotom. Njihov optimizam, prepoznavanje
pozitivnog i vjerovanje u smisao života imaju 'ljekovito djelovanje', objedinjujući i skladan
učinak, uglavnom pružajući rješenja.

Nalaze li se u kozmogramu samo crvene i plave linije (boje) onda ćemo vjerojatno
razmatrati nekoga koji u životu naginje zdvajanju između aktivnosti i pasivnosti - ili između
rada i igre (zadovoljstva). Prispodoba crvenog dijela ličnosti raditi će kako bi se priskrbila
sredstva koja bi zadovoljila prispodobljene potrebe plavog dijela ličnosti.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
3

Zelena

 Zeleno: Polusekstil (30°) i Kvinkunks (150°)


 Križ - Promjenljivi/prilagodljivi
Ova boja, koju povezujemo s prirodom, ukazuje na usmjerenost ka istraživanju, ka
informacijama, učenje, rasta i razvoja, ali i neodlučnost, suodnosno mogućnosti traženja
izlaza, ili puta prema naprijed.
Prispodobljeno ljudskome biću, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju,
naznačuje promjenjivo/prilagodljivo načelo u ustrojstvu osobe i kao takvo osjetljivošću
otkriva reakcije na podražaje i otvaranje svijesti koju pobuđuje opažanje. Ova spremnost za
doimanje može dovesti do svjesnog poimanja o i najmanjim promjenama u okolini, do
pažljivog slušanja smjernica koje izviru iz unutarnjeg bića, ali i do osjećaja ranjivosti i
bespomoćnosti.
Naznakom je istraživanja i postavljanja pitanja u svijesti koja katkad uzroče stanja
neizvjesnosti ili nesigurnosti u mislima. Međutim, to dovodi do intenzivnih procesa
razmišljanja o iskustvu, prepoznavanju i provjeri poveznica i značenja u potrazi za istinom.
Nerijetko, okolnosti, stanja i ino nikada nisu onakvima kakvima se čine, što uvijek iziskuje
pažljivo istraživanje ne bi li se u konačnici izvršio ispravan izbor i donijela valjana odluka.
Vjeruje se u razmjernost i promišljanje kako bi se pronašao put ili način i održao što je više
moguće nepristran i prilagodljiv stav koji je, iako se katkad čini nedosljednim ili
bespomoćnim, objedinjujući i neškodljiv.

Narančasta

 Narančasto: Konjunkcija (0°)


Ovu boju povezujemo s traženje kontakata, usmjerenosti ka povezivanju. Crtamo ju
narančastom bojom, što ukazuje na njezinu ekstrovertnu i impulzivnu energiju, ali
istodobno, iziskuje više ili manje složenu razradu.
Prispodobljeno ljudskome biću, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju,
naznačuje spajanje i usredotočenje energija na jednom mjestu (u nekom životnom
području), stvarajući snažan naglasak i potrebu za očitovanjem. Predstavlja energiju u
mogućem stanju, poput velike sile koja se nakuplja u snažan nerazlučeni energetski naboj.
Ova početna zamjedba raspoloživih sila često dovodi do nametanja u okruženju.
Nametanje je snažna potreba (napose u slučaju steliuma planeta), budući da je osobi na
raspolaganju velika energetska sila, stoga se ovaj sklop obilježja mora sprovesti u djelo na
profesionalnom polju, i općenito je to pokazatelj značajki zanimanja.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
4

Uravnoteženost
Uzajamni omjer koji tvore boje ishodi ne/ravnotežom motivacije. Ovaj odnos predlaže
više plavih nego crvenih i više crvenih nego zelenih linija. U biti najpovoljniji omjer je:

6 plavih aspekata
4 crvena aspekta
2 zelena aspekta

Dakao, ovo je samo poželjan omjer, a ne


stvaran broj aspektnih linija u kozmogramu.
Nije uvijek lako utvrditi postoji li previše
jedne boje ili premalo druge boje (aspekata).
Primjerice, pretpostavimo da kozmogram
sadrži 8 plavi aspekata, 4 crvena i 3 zelena.
Razmatrajući to, možemo dvojiti, je li omjer
crvenih i zelenih aspekte više ili manje u
redu, uz pretpostavku da je previše plavih, ili
pak da je omjer plavih i zelenih više ili manje
u redu pa stoga nema dovoljno crveno?
Dakle, 'zlatna ravnoteža' za raspodjelu boja u aspektima bila bi jedna zelena, dvije crvene,
tri plave. Ovaj odnos obojenosti aspekata 1:2:3, ili njihov umnožak, što je sklop koji u
kozmogramima najčešće nalazimo, 2 zelene, 4 crvene i 6 plavih aspekata, pragmatično je
nađeni broj. Jedna aspektna mreža trebala bi uvijek sadržavati najmanji broj zelenih
aspekata, zatim slijede crveni, a većina bi trebala biti plavi aspekti. Ovaj trobojnim odnosom
aspekata prispodobljuje uravnoteženu ličnost, u koje je nazočna stanoviti skladna
višestranost i duhovna pokretljivost pa je moguće razmjerno dobro prilagođavanje različitim
oblicima životnih okolnosti.
Boja prisutna u ustrojstvu aspekata prispodobljuje kakvoću, očekivanja i način
približavanja životu svakog od nas. Važno je shvatiti jesu li sve boje prisutne ili ako postoji
nedostatak ili naglašenost bilo koje, jer to može nagoviještati neku izdvojenu pristranost u
načinu promatranja svijeta ili u mislima usredotočenima ili usmjerenima na čuvanje
višestrane vizije s mnogo mogućnosti u životu.
Boje su određivane u skladu sa nalazima psihologije boja. Odabrane su tri temeljne boje
vidljivoga spektra: crvena, plava i žuta (potonja je kasnije zamijenjena zelenom, zbog svoje
slabe vidljivosti na bijelom).
Obojenost je vrlo informativna glede razumijevanja kakvoće svijesti. Kada je više od
polovice postojećih aspekata iste boje, tada je ona prevladavajuća u aspektnoj mreži.
Načelno, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju, prevladava li u 'slici'
kozmograma crvena boja ta je osoba usmjerena ka izvršavanju ili je kod nje prisutna
napetost, prevladava li plava, tada je ona sklona užitku i udobnosti, prevladava li zelena,
tada je ona dobar mislitelj, ali istodobno i neodlučno sumnjičava.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
5

Ako su u kozmogramu zastupljene sve tri boje i pokazuju donekle uravnoteženu sliku,
tada to označava unutarnji sklad. Ali to ne pokazuje bezuvjetno i izvanjsko skladno
ponašanje, već se radi o unutarnjem poimanju zakonitosti razvoja.
Prema obojenosti aspektna mreža može biti trobojna, dvobojna (crveno-plava, crveno-
zelena i plavo-zelena) i jednobojna (što se vrlo rijetko događa).

Trobojnost aspektnih likova

Kada aspektna mreža sadrži sve tri boje, a ponajprije u prethodno navedenome omjeru,
to naznačuje, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju, da se svijest osobe
neprestano razvija, jer su obično razvidni i trobojni likovi koji u sebi sadrže poticaj za razvoj,
a također su i neposredni izraz zakonitosti razvoja i rasta.

Dvobojnost aspektnih likova

Crveno-plava aspektna mreža, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju,


ukazuje na izrazito kolebanje između potrebe za izvršavanjem i želje za uživanjem. Aktivnost
i pasivnost smjenjuju se u skladu s unutarnjim raspoloženjem. Crvena napetost otpušta se
plavim aspektima, čime se oslobađa energija. Ovakva sklonosti kolebanju gotovo
onemogućuje sagledavanje središnjega puta, jer nedostaje zeleno - načelo odnosa. Za ove
osobe je nešto ili ispravno ili pogrešno, ne postoji ništa između.
Crveno-zelena aspektna mreža, zbog učinaka prekomjerne (crvene) energije, kao
izričajna zamjembenica u prenesenu značenju, ukazuje na povećanu osjetljivost i spremnost
na pobude (zeleno) pa nastaje preplavljenost podražajima. Osobe su često prekomjerno
obuzete radom i aktivnostima koje iziskuju 'savršenost' u izvođenju. Često kritiziraju druge
koji ne zadovoljavaju njihove standarde i imaju osjećaj da ih drugi iskorištavaju.
Plavo-zelena aspektna mreža, kao izričajna zamjembenica u prenesenu značenju, ukazuje
na snažna sposobnost osjećajnog uživljavanja i spremnost dragovoljnog stavljanja na
raspolaganje drugima. Osobe s ovakvom aspektnom mrežom izrazito su usmjerene ka
skladu i uživanje i tomu se potpunoma predaju. Istodobno su miroljubivi tako da se ne bune
kada ih drugi iskorištavaju. Pritisak da nešto učine za njih znači sukob, a za neke čak životnu
prijetnju. Ako slučajno dospiju u neku takvu okolnost, često se sklanjaju u svijet mašte ili
podliježu ovisnostima.
Kada se tumače dvobojne slike aspekata mnogo toga razjašnjava nedostajuća boja.
Nedostatak plavih aspekata prispodobljuje nemogućnosti osobe da se opusti, zato što je
uvijek u 'punom pogonu i radi punom parom', očitujući pritom izuzetan nemir.
Nedostatak zelenih aspekata prispodobljuje mišljenje ili-ili koje otežava komunikaciju i
razmjenu misli, pa takva osoba vidi samo dvije strane problema suprotstavljenih jedna
drugoj.
Nedostatak crvenih aspekti prispodobljuje vrlo osjećajnu, istančanu i nježnu osobu,
ugodnu svojoj okolini, ali može biti i prekomjerno osjetljiva, a često i labilna, najčešće
pasivno čekajući priliku.
Ako u, korijenskom kozmogramu (rođenja) nedostaje neka boja, tada obvezno treba
pogledati aspektnu mrežu u kozmogramu polja, koji prispodobljuje okolinu i međuzavisne
Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević
(c) Zagreb, 1970.- 2023..
6

utjecaje okruženja. Često se u i ovom kozmogramu može naći nedostajuća boja što, kao
izričajna zamjembenica u prenesenu značenju, ukazuje da je ova osoba putem odgoja
usvojila stanovite oblike ponašanje. Naime, njezina joj je okolina pokazala kako da razvije
značajke nedostajuće boje kako bi ih mogla primijeniti u životu.

Motivacija
Mali krug u središtu kozmograma, prispodoba je 'jezgre' ličnosti. Kada smo istražili
značenje boja u kozmogramu, iz središta, razmatramo sljedeću razinu. Dakle, mi smo u
potrazi za motivacijom, ili onim što, na vrlo dubokoj unutarnjoj razini, pogoni osobu.
Razumijevanje boja i njihova uzajamna omjera, dragocjen je pokazatelj naravi te motivacije.

Neravnoteža
Mimogred, u prethodnome navodu nije nužno mnogo zdvajati jer ne postoji toliko velika
neravnoteža, ili njegova konačno prevladavajuća neravnoteža koju pokušava uočiti.
Nadalje, 6 crvenih, dva plava i dva zelena aspekta pretpostavljaju višak aktivne crvene
energije i nedostatka uravnotežujuće plave. Dakle, za pretpostaviti je da će osoba svoj život
usmjeravati na aktivan način.
Ili što ako kozmogram sadrži 4 plava i 3/4 crveno/zelena aspekta? Dakle, ovdje
zamjećujemo višak zelene, što ukazuje na 'traženje i znatiželju', ali možda i na nedovoljno
crvena poticaja za ostvarenje onoga što se sniva ili želi postići.

Ovisnost
Sadrži li kozmogram uglavnom plave i zelene aspekte, prispodobljuje nekoga tko će
vjerojatno postati ovisan o drugima, činiti više za njih, a premalo za sebe. To je obrazac
ponašanja kojega, ponajprije, moramo postati svjesni i, nadalje, prihvatiti da je to stvarno
tako, neumitnost zbilje. Samo s 'osvješćenjem' i istinskim htijenjem možemo pokrenuti
promjene u našim životima, što uključuje i 'unošenje' ravnoteže boja u naše živote.

Pronicavost
Prvi pogled na kozmogram može dati vrijedne naznake o ravnotežom boja. Na tom
stupnju zapažanja, kada promišljamo predodžbe koje izviru iz naže nutrine (uvida, čuvstvima
obojenog prosuđivanja), možemo se zapitati kako nas se doimaju boje i što nam poručuju.
Često ćemo dobiti 'osjećaj plavetnila, crvenila ili čak i zelenila', što se može primijeniti kao
dodatna potpora prosudbi ravnoteže boja.
Razmatranjem kozmograma ispisanog uz primjenu različitih računalnih programa,
razlikovat će se i aspekte linija ovisno o točnosti orbisa (dopuštana odstupanja od točnog
aspekta), što može značiti da jedna boja postaje očito prevladavajućom spram druge.

Tvorba boja
Razni priručnici dostatno opisuju vjerojatne načine prispodobljena 'učinka' nejednakosti
boja na motivaciju, tako da ništa ne bismo postigli ponavljajući ovdje te podatke. Međutim,
tu je zgoda za upitati se: "Ako postoji neravnoteža boja kako to saznanje možemo primijeniti
za vlastitu dobrobit ili potporu nekomu drugomu?"

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
7

Inačice omjera, obično su vjerojatni višak jedne boje uz prateće nedostatak druge.
Primjerice, ako kozmogram sadrži višak crvenih i/ili zelenih aspekata, tada slijedi vjerojatni
nedostatak plavih. To prispodobljuje nedovoljnu sposobnost za predahom, odražava
nemogućnost dostatna odmora i opuštanja. Dakle, nužno je osmisliti ravnotežu, iznaći
načina uspostave 'plavetnila'.

Energija slijedi misao


Uputno je prisjetiti se da energija uvijek slijedi misli, pa ako smo mi osmislili bilo koju
boju, prvim korakom može biti uvođenje boja, u našem razmišljanju, kroz odjeću koju
nosimo ili u bojama oko kuće, i tako dalje. Uz pripomoć osmišljena 'plavetnila' mi
pokušavamo postići stanje mira, unutarnja promišljanja i meditacije. Predah je vrijeme u
kojemu spoznajemo gdje smo, što smo postigli i što trebamo činiti.
Nema li dovoljno plavih aspekata u našem kozmogramu, i ne iznađemo li način
nadoknade istih, neće nam biti lako predahnuti. Učenje oblik opuštanja, kao što su
transcendentalne meditacije, može biti vrijedan i razmjerno jednostavan način oblikovanja
'plavetnila'. To ujedno može biti i pozitivan način oblikovanja 'zelenila', jer u stanju
promišljanja u mogućnosti smo razviti taj osjećaj svijesti koja nam je nužan kako bismo
proširili naše područje svjesnosti i nastavili proces osobnoga razvoja.
Oblikovanje 'crvenila', pak, može biti teže nego li bilo koje od drugih dvaju boja. Kako
stvoriti aktivnost? Pa, zamišlju o uvođenju boju u svakodnevni život što je već spomenuto,
što je glede crvene, vjerojatno iznimno važan korak.

Volja (htijenje)
Razvoj i primjena volje bitna je sastavnica oblikovanja promjena u našim životima. Mi
želimo promjene, ali moramo primijeniti htijenje kako bismo zapravo postali drukčijima. Čak
i naučiti zastati i razmisliti kako oblikovati 'plavetnilo' iziskivat će 'zakonitosti volje'. Dakle,
radi oblikovanja 'crvenila' nužno je htijenje da to osmislimo te u konačnici to uistinu i
učinimo. Dakle, oprečno onomu što smo do sada izbjegavali činiti ili smo, pak, ovisnički
naučili da do sada to netko drugi čini za nas.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
8

Priča o bojama
Prilog temi

Boja nije svojstvo materije. Stvarni vanjski svijet je bezbojan, sastoji se od bezbojne
materije i energije, a posjeduje određenu sposobnost upijanja elektromagnetskih valova.
Kad svjetlo padne na neko tijelo, određeni se dio upije, a ostatak se odražava, ili u slučaju
prozirnih tijela, propušta. Jačina upijanja ovisi o molekularnomu ustroju tijela. To znači da
se iz jedne zrake svjetlosti, koju uglavnom čine valovi različitoga broja titraja u sekundi,
čestote izražene jedinicom mjere, zadržavaju valovi posve određene čestota. Preostali se
titraji odražavaju. Kada one dospiju do mrežnice oka, izazivaju u za to određenim vidnim
stanicama električne impulse koji živčanim putovima dospijevaju do vidnog centra. Tamo
nastaje osjet boja. Ono što nas se doimlje kao boja, ovisi o vrsti svjetlosti koja se odražava
ili propušta.
Dakle, boja postoji samo kao osjet, odnosno doživljaj, promatrača, a gledanje je
sposobnost razlikovanja valnih duljina svjetlosti (kao različitih boja).
Boje predstavljaju jedan od najjednostavnijih podražaja koja naša osjetila mogu prepoznati.
Čak i meduze prepoznaju svjetlo, a one i nemaju mozak! No, usprkos svojoj razmjernoj
jednostavnosti, objasniti svjetlost i boje na nešto široj ljestvici značilo bi i ponuditi odgovor
na dva razmjerno složenija pitanja: kako vidimo i zašto vidimo ono što mislimo da vidimo.
Pri odgovoru na spomenuta pitanja važno je imati na umu temeljnu, prethodno navedenu,
činjenicu – boje zapravo ne postoje ili, bolje rečeno, ne postoje u smislu u kojem ih mi
poimamo u svakodnevnu životu. Jagoda i uređaj za gašenje požara nisu crveni, nebo i more
nisu plavi i niti jednu osobu na svijetu ne bismo objektivno mogli označiti kao 'crnu' ili
'bijelu'. Za razliku od boja, ono što zapravo postoji jest svjetlost. Svjetlost je stvarna.
Ali, što su onda boje? Za početak, važno je naglasiti da boje neopozivo nisu svjetlost - one
su u potpunosti 'umjetna' tvorevina našeg mozga. Kako možemo biti sigurni u ovo? Pa, ista
svjetlost može postati 'obojana' bilo kojom bojom na svijetu. Ne u stvarnosti, već u našem
mozgu.

Primjerice, razmotrimo kocke na priloženoj slici.


Ako pogledate kocku u gornjem lijevom kutu,
primijetit ćete četiri sive pločice na njenoj
najuzvišenijoj plohi. Desno od nje je gotovo
identična kocka osim što joj se na gornjoj plohi
nalazi sedam sivih pločica. Kad ste se uvjerili kako
su pločice na obje slike jednake boje (sive),
pogledajte dvije kocke u donjem dijelu slike.

Prilično nevjerojatno, ali sada sive pločice na lijevoj


kocki izgledaju plavo, a iste te sive pločice na desnoj
kocki izgledaju žuto. Podsjetimo, još uvijek se radi
o istovjetnim kockama. One 'dijele' isto svjetlo a,
složit ćete se, izgledaju posve drukčije.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
9

Pamćenje boja

Boje su vjerojatno jedna od najzačudnijih evolucijskih prilagodbi koje poznajemo. One su


stvorene na temelju naših prethodnih iskustava. Upravo zbog ove činjenice moguće je
izvoditi optičke iluzije poput one, ranije opisane. Kad promatramo određenu sliku koja je
posve usklađena s našim osobnim doživljajem 'stvarnosti' (ili bolje rečeno, kad promatramo
sliku koja je usklađena s onim što bismo, na temelju prošlih iskustava u stvarnomu životu,
očekivali vidjeti kod promatranja takve slike), naš će mozak objekte koje vidimo na slici
smatrati uistinu 'stvarnim'.
Razumjevši prethodnu rečenicu, logično se nameće sljedeće pitanje: ako svjetlost koju naša
osjetila prepoznaju tumačimo na temelju naših prijašnjih iskustava, koliko brzo možemo
naučiti vidjeti istu svjetlost u posve drukčijem svjetlu? Iznenađujuće, za ovakvu promjenu
dovoljno je tek nekoliko sekundi.
Primjerice, na gornjoj slici možemo vidjeti dvije slike pustinje jednu pored druge. Slobodno
proučite slike, što podrobnije to bolje, i primijetite kako su u potpunosti istovjetne. Nebo je
na obje slike plavkasto, dičim je pustinjski pijesak žućkaste boje. Sada pažnju preusmjerite
na crveni i zeleni kvadrat poviše dvaju slika pustinje. Ako 60-ak sekundi usredotočeno
gledate u bijelu točku između ovih kvadrata i zatim pogledajte u istu takvu točku između
dvaju pustinja - zateći će vas prizor sasvim drukčiji od onog kojega ste vidjeli ranije. Slike
koje su prije samo nekoliko trenutaka bile posve istovjetne sada su saturirane1 očigledno
različitim bojama. Što ste žarišno usredotočeniji u točku među dvama gornjim kvadratima,
to će ova optička iluzija djelovati dojmljivije.

1
Saturacija – zasićenost, popunjenost; veličina kod boje koja se odnosi na njezinu čistoću ili ponoću; stupanj
u kojemu se neka boja razlikuje od sivog iste svjetline. Jako saturirana boja je živa i bogata, a boja slabe
saturacije izgleda izblijedjelo i kao da je pomiješana sa sivom.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
10

No dobro, u čemu je bit? Slike pustinje izgledaju drukčije zato što je vaš
mozak zapamtio crvenilo s lijeve i zelenilo s desne strane u koje ste gledali 60-ak sekundi.
Kad ste pažnju ponovno preusmjerili na slike pustinje, vaš mozak je ove zapamćene boje
jednostavno uklopio u dvije slike pustinje i tako ih 'izmijenio'. Naravno, samo na nekoliko
trenutaka, no i to je dovoljno da na prilično dojmljiv način shvatite koliko su boje zapravo
proizvoljna pojava.
Ovaj pokus neizbježno vodi do sljedećeg važnog pitanja. Jesu li boje uistinu stvarne ili su tek
ishod naših imanentno subjektivnih osjetila? Do sada ste već mogli shvatiti, točan odgovor
krije se u drugom dijelu pitanja.
Važno je zapamtiti, boje su bile u samom srcu evolucijskog procesa milijunima godina. Teško
je uopće zamisliti važniji evolucijski proces od onoga koji nam omogućuje da postojimo i
djelujemo u svijetu koji nas okružuje. Zamislite samo odnos između insekata i cvjetova
(cvjetovi nisu 'obojeni' kako bi ljudi uživali u njima, već kako bi se biljke kojih su dio što
plodnije razmnožavale), ili najrazličitije boje pomoću kojih se razne životinje maskiraju u
okoliš koji ih okružuje. Naravno, po potrebi, boje se mogu iskoristiti i da vas primijeti što je
moguće više živih bića u blizini kao što to, primjerice, čini paun u sezoni parenja.
No, važnost boja nije ograničena isključivo na carstvo životinja. Bili vi svjesni toga ili ne, boje
su jedan od najvažnijih dijelova i našega života. Razmislimo na trenutak o odjeći koju
kupujemo i bojama koje prevladavaju u našoj garderobi. Čitava modna, dizajnerska i
kozmetička industrija počiva upravo na bojama, odnosno njihovom kombiniranju.

Evolucija temeljena na percepciji


(opažanju, zamjedbi)

Riječ iz gornjeg podnaslova zapravo znači da je naša vjerojatno najjednostavnija zamjedba


u znatnoj mjeri oblikovala ono što jesmo. No, tu priča ne staje - boje se (koje, ne zaboravite,
zapravo ne postoje) nalaze u samomu srcu ljudske evolucije i u najvećoj mjeri su odgovorne
za izgled svijeta kojeg poznajemo.
Upravo zbog ove uske evolucijske veze s bojama, ljudi si već stoljećima postavljaju jedno
pitanje – vide li i drugi isto ono što ja vidim? Valjan i pouzdan odgovor na ovo pitanje neće
nam samo otkriti nešto više o tome kako funkcionira naš mozak, već ćemo pomoću njega
saznati mnogo više o tomu tko smo kao pojedinci, ali i kao društvo kojeg smo oblikovali.
Doktor R. Beau Lotto s grupom suradnika već godinama pokušava doznati odgovor na
prethodno spomenuto pitanje. On je u svom laboratoriju osmislio i proveo niz pokusa u
kojima je sudjelovalo 150 osoba različite dobi, društvenoga zaleđa, rase i spola. Cilj svih tih
pokusa bio je samo jedan – ponuditi odgovor na pitanje vide li svi ljudi jednako.
Nalazi do kojih su došli u Otto Labu bili su prilično zapanjujući iako, naglašava dr. Lotto:
„rezultate dobivene ovim pokusima treba smatrati tek početkom ili djelićem konačnoga
odgovora“.
Jedan od značajnijih nalaza do kojeg su došli bio je taj da različiti ljudi povezuju jednake boje
s određenim čuvstvima. Tako je, primjerice, gotovo svaka odrasla osoba žutu boju povezala
sa srećom, plavu s tugom i crvenu s ljutnjom (iznenađenost i strah, preostala dva sveopća
osjećaja, nisu imali neku posebnu boju koju su im ispitanici dodjeljivali). Iako je slično

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
11

zabilježeno i kod djece, njihova povezivanja boja i osjećaja imala su mnogo više različitih
inačica.
S druge strane, u pokusu u kojem su morali povezati boju i zvuk gotovo svi ispitanici (i mladi
i stari) odabirali su slične parove. Niski tonovi najčešće su bili predočeni tamnim bojama
(tamnoplava) dok su viši tonovi uglavnom bili upareni sa žarko žutom.
Koji je dakle zaključak ovih pokusa? Ljudi posjeduju unutarnje mentalne mape pomoću kojih
su kadri povezivati boje s određenim drugim osjetilnim podražajima. Ono što je uistinu
začudno jest činjenica da takvi odnosi (primjerice, između zvuka i boje) ne postoje nigdje u
prirodi.

Ustroj boja

U jednom drugom pokusu, Lotto i suradnici su od ispitanika tražili da na ploču s 49 praznih


mjesta rasporede 49 različito obojenih pločica. To je ujedno bila i jedina uputa sudionicima
pokusa. Broj mogućih rješenja bio je iznimno velik - deset na šezdeset i drugu potenciju.
Vjerojatno već pretpostavljate, u stvarnosti ljudi nisu iskoristili niti približan broj mogućnosti
koje su im se nudile. Dapače, pločice su slagali po veoma predvidljivome obrascu - grupirali
su boje prema sličnosti.
Lotto tvrdi da je takvo djelovanje posljedica iznimno snažne potrebe za redom (ustrojem)
koju svi ljudi imaju. Posebice za ustrojem koji nam je otprije poznata. U ovomu slučaju radilo
se o tomu da ispitanici 'preslikaju logiku' slika s kojima se susreću u prirodi.
U jednom drugom pokusu, znanstvenici iz Otto Laba ispitali su postoje li razlike između
raznih grupa ispitanika u jednostavnoj činjenici, prepoznaju li određeno svjetlo ili ne. Ishodi
su bili poprilično iznenađujući. Za početak, otkrili su da su žene mnogo osjetljivije na
svjetlost od muškaraca, a posebno je zanimljivo da su svjetlo najbolje prepoznale one žene
koje imaju snažan osjećaj nadzora nad vlastitim životom. Žene koje su se osjećale nemoćno,
iako i dalje 'osjetljivije' od muškaraca, postizale su slabije rezultate od žena s osjećajem
potpuna nadzora. Ako na trenutak zastanemo i podsjetimo se da ovdje zapravo govorimo o
pukom prepoznavanju svijetla, ovi nalazi su ništa manje nego zapanjujući.
U dodatnim pokusima, Lotto i suradnici ispitivali su mogu li boje utjecati na naš osjećaj za
protok vremena. Odmah na početku primijetili su kako jedna minuta za muškarce 'traje' u
prosjeku 11 sekundi dulje nego za žene. Znamo što ste pomislili, mi ćemo se suzdržati od
komentara.
Osim ove razlike, zanimljivo je kako je jedna minuta 'trajala' dulje i za muškarce i za žene
kada su bili okruženi crvenim svjetlom, a trajala je kraće kad su bili okruženi plavim svjetlom.
Lotto zaključuje kako se ova razlika može najbolje objasniti različitim razinama uzbuđenja
koje i kod muškaraca i kod žena izaziva izloženost ovim dvama vrstama svjetla.

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..
12

Vidimo li svijet kakvim jest?

Na temelju gore spomenutih pokusa može se zaključiti da svatko od nas drugačije vidi svijet
koji ga okružuje. To zapravo mora biti tako, budući da su naša osobna iskustva, ponaosob,
nužno drukčija od osobnih iskustava drugih ljudi. No, ono što je važno jest da nitko od nas
ne vidi svijet onakvim kakav uistinu jest.
U tom smislu mi smo svi u zabludi, a sve ono što vidimo zapravo je osobito i osebujno
tumačenje ovisno o našoj osobnoj povijesti, ali i povijesti koju dijelimo s ostatkom
čovječanstva. Ova činjenica, vjerojatno više nego bilo koja druga, može poslužiti kao
nepobitna potkrjepa slavljenju različitosti, a ne za bijeg u sigurnost konformizma.

Astro-Nex je računalni program za izračun i crtanje svih


kozmograma i prikaza prema API načinu, odnosno Huberovu
pristupu astrologiji.
Lako ga je preuzeti i jednostavno instalirati, a ima vrlo prijateljsko
korisničko sučelje s mnogo korisnih i naprednih značajki. On je
besplatan uslužni program.
Preuzeti na sljedećoj poveznici: https://www.astro-nex.net/index-en.html

Razrada, preinaka i prilagodba - Ivica Matijević


(c) Zagreb, 1970.- 2023..

You might also like