TEHNIČKI – BILJEŠKE

1.2 vrste i svojstva metala

METALI – najzastupljeniji materijali u suvremenoj proizvodnji

- u prirodi su rijetko samorodni, a najčešće su u rudama

- zajedničko svojstvo metala je da dobro PROVODE ELEKTRIČNU STRUJU I TOPLINU
- u tehnološkim procesima se najčešće koriste: ŽELJEZO, BAKAR, ALUMINIJ, OLOVO, ZLATO,
SREBRO…

SLITINE ILI LEGURE

- radi poboljšanja svojstava metali se u RASTALJENOM STANJU miješaju s drugim metalima ili
nemetalima pa tako nastaju SLITINE ILI LIGURE
- najčešće se primjenjuju slitine:
čelik – željezo + krom=nehrđajući čelik (inox)
mjed=bakar + cink
bronca=bakar + kositar
- metali se dijele na crne (željezo, čelik, krom, nikal, kobalt…) i obojene , a obojeni na lake
obojene (aluminij, magnezij, litij, titanij…), teške obojene (bakar, cink, olovo, kositar…) i
plemenite metale (zlato, srebro, platina, osmij…)

ŽELJEZO

- dobiva se preradbom željezne rude (hematit ili magnetit) u visokoj peći

- ruda se zagrijava do 1800 .C i tali
- na dnu peći skuplja se rastaljeno sirovo željezo, a na njegovoj površini troska i plinovi

SVOJSTVA METALA

- FIZIKALNA SVOJSTVA:
električna vodljivost
toplinska vodljivost
gustoća
magnetska svojstva
- MEHANIČKA SVOJSTVA:
čvrstoća – otpornost materijala na rastezanje i sabijanje
tvrdoća – otpornost materijala na prodiranje nekog tvrđeg tijela (grebanje)
žilavost – otpornost materijala protiv lomljenja uslijed savijanja ili uvijanja
elastičnost – svojstvo materijala da promijeni oblik zbog opterećenja i da se vrati u prvobitni
oblik nakon prestanka opterećenja
plastičnost – svojstvo materijala da trajno promjeni oblik zbog djelovanja neke vanjske sile

KOROZIJA – štetno trošenje metala uslijed kemijskog djelovanja okoliša

 KOVNOST – ili sposobnost kovanja metala svojstvo je plastične obrade metala u toplom ili
hladnom stanju
ZAVARIVANJE – svojstvo koje opisuje mogućnost zavarivanja nekog metala
LEMLJIVOST – svojstvo koje opisuje mogućnost lemljenja nekog metala

1.3 Zanimanja u metalskoj industriji

METALURSKA INDUSTRIJA – obuhvaća proizvodnju alata, strojeva i vozila

OBRTNIČKA ZANIMANJA:
- na tržištu rada nema dovoljno školovanog kadra za zanimanja
BRAVAR – izrađuje dijelove mehaničkih konstrukcija
- proizvodi: ograde, vrata, namještaj i dijelove postrojenja
- poslovi: rezanje, kovanje, brušenje, premazivanje temeljnom bojom
- radi u: metalnoj industriji, građevinarstvu, ostalo…
ZAVARIVAČ – spaja metalne dijelove zavarivanjem
- radi u: brodogradnji, gradnji mostova, izgradnji rafinerija…
CNC OPERATER – obavlja poslove vezane uz proizvodnju i popravak dijelova različitih strojeva
i uređaja služeći se klasičnim i numerički upravljanim alatnim strojevima
- u radu koristi računalne programe (AutoCAD)
LIMAR – izrađuje i popravlja proizvode od lima
- ocrtava, reže i kroji lim prema tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji

ZANIMANJA VEZANA UZ OBRADU METALA:

KOVAČ
INSTALATER – postavlja različite instalacije
MEHANIČAR – popravlja automobile
- školovanje za obrtničko zanimanje traje 3 godine, a moguće je položiti majstorski ispit i
otvoriti vlastiti obrt
STROJARSKI TEHNIČAR – izrađuje tehničku dokumentaciju za izradu alata i strojeva, nadzire
proizvodnju i provjerava kvalitetu proizvoda
- nakon 4 godine moguće je nastaviti školovanje
INŽENJER STROJARSTVA – projektira energetska postrojenja, sustave grijanja, klimatizacije te
konstrukcije vozila, također, istražuju i primjenjuju nove materijale u proizvodnji

2.1 Vrste tehničkih crteža i presjeci

NORME – međunarodni propisi u tehničkom crtanju

ISO – međunarodne norme
HRN – hrvatske norme

TEHNIČKI CRTEŽI PREMA NAČINU IZRADE:

SKICA – crtež izrađen slobodnom rukom bez pribora za tehničko crtanje, ali prema pravilima
tehničkog crtanja (vrste crta, kotiranje)
ORIGINAL ILI IZVORNIK – crtež izrađen prema skici upotrebom pribora ili računala
 PRESLIKA ILI KOPIJA – crtež dobiven kopiranjem originalnog crteža, upotrebljava se u
proizvodnji ili na gradilištu

TEHNIČKI CRTEŽI PREMA NAMJENI:

SASTAVNI ILI MONTAŽNI – crta se u jednoj od prostornih projekcija, a prikazuje međusobni
odnos više dijelova (pozicija) sastavljenih u cjelinu
RADIONIČKI – prikazuje nacrt, tlocrt i bokocrt svake pozicije i njihove dimenzije, prema njemu
se izrađuju svi dijelovi prikazani na crtežu
SHEMA – pojednostavljeni prikaz simbolima i oznakama, najčešće prikazuje cijevne i
električne instalacije
CRTEŽ OPISA UPOTREBE – prikazuje postupak upotrebe i održavanja proizvoda

TEHNIČKI CRTEŽI PREMA NAČINU PREDOČAVANJA:

PRAVOKUTNA PROJEKCIJA – crtež koji predočava dio ili sklop na ravnine (nacrt, tlocrt,
bokocrt), 2D
PROSTORNI CRTEŽ – crtež dijela ili sklopa predočenog u prostoru (3D)

MJERILO CRTANJA – omjer veličine predmeta na tehničkom crtežu i njegove prirodne veličine
M 1:1 – prirodna veličina
M 1:2 – umanjeno
M 2:1 – uvećano

KOTIRANJE – normirani postupak prikazivanja dimenzija na tehničkom crtežu

- neovisno o mjerilu uvijek se pri kotiranju unose prirodne dimenzije
- u strojarstvu mjernice završavaju strelicama i nikad uz kotni broj ne pišemo milimetre

PRESJECI
- presjek prikazuje unutrašnjost dijela ili sklopa

VRSTE PRESJEKA:
PUNI – prikazuje unutrašnjost potpuno presječenog predmeta
POLOVIČNI – predočava polovinu punog presjeka
djelomični – prikazuje unutarnje dijelove nekog sklopa

2.2 Vrste projekcija

SKICIRANJE – postupak crtanja skice

- pri skiciranju se ne koristimo priborom, ali pazimo na vrste crta

VRSTE CRTA:
PUNA ŠIROKA CRTA – za crtanje vidljivih bridova kocke
PUNA USKA CRTA – za crtanje mjernica, pomoćnih kotnih crta i dijagonala
ISPREKIDANA USKA CRTA – za crtanje nevidljivih bridova
CRTA – TOČKA – CRTA – uska crta, služi za crtanje središnjica ili simetrala
SLOBODNA RUKOM IZVEDENA CRTA – služi za izradu skica
 PROJEKCIJE – možemo podijeliti na dvodimenzionalne i trodimenzionalne
POMIČNA MJERKA – mjerni uređaj koji nam daje točnost 0,1 mm do 0,02 mm, ovisno o
izvedbi
- KARAKTERISTIKE TEHNIČKIH CRTEŽA U STROJARSTVU NA KOJE TREBA OBRATITI POZORNOST:
- kotni brojevi predstavljaju mjeru u milimetrima
- mjerna jedinica se ne piše uz kotni broj
- kotni broj upisuje se na mjernicu i nikako ispod nje
- velika točnost i urednost

2.3 Okvir, zaglavlje i sastavnica radioničkog crteža

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA – skup crteža i opisa potrebnih za izradu proizvoda

- kod složenih proizvoda dokumentacija može biti opsežna i nazivamo je PROJEKT
RADIONIČKI CRTEŽ – crtež prema kojem majstor u radionici izrađuje određeni proizvod
- ako proizvod ima više dijelova, potrebno je svaki dio prikazati u dovoljnom broju pravokutnih
projekcija
- na radioničkom crtežu dijelove nazivamo POZICIJE

OKVIR – prostor unutar kojeg u određenom mjerilu crtamo sve dijelove uporabnog predmeta
predočene skicom ili prostornim crtežom
- okvir je s lijeve strane od ruba papira uvučen 20 mm, a od ostalih rubova 5 mm
- na dnu papira ili u donjem desnom kutu se crtaju ZAGLAVLJE I SASTAVNICA u koje se upisuju
svi potrebni podatci o crtežu i pozicijama

ZAGLAVLJE I SASTAVNICA
- u zaglavlje upisujemo podatke o crtežu: naziv predmeta, mjerilo crtanja, tko je i kada izradio
crtež, broj crteža…
- u sastavnicu se upisuju svi potrebni podatci o pozicijama: broj pozicije, naziv pozicije, broj
komada, materijali i dimenzije…
- sastavnica ima onoliko redaka koliko ima pozicija
- prema podatcima iz sastavnice izrađujemo:
a) RADNU LISTU – crtež i opis proizvoda
b) OPERACIJSKU LISTU – redoslijed radnih operacija
- MJERE ZAŠTITE NA RADU moraju biti navedene i moramo ih se pridržavati tijekom rada

3.1 Izrada uporabnog predmeta od metala

UPORABNI PREDMETI – tehničke tvorevine koje koristimo u svakodnevnom životu

- često su izrađeni od metala, mogu imati različitu namjenu
 OD IDEJE DO PROIZVODA
koraci:
1.) IDEJA – izrada skice kako bismo mogli izraditi radionički crtež koji je dio tehničke
dokumentacije
2.) IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE – crteži i opisi potrebni za izradu (projekt) i
mjere zaštite na radu
3.) ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA – raspored materijala, alata i dokumentacije
4.) OCRTAVANJE – precrtavanje s radioničkog crteža na materijal
5.) GRUBA OBRADA – mijenjamo oblik materijala prema ocrtanim pozicijama, piljenje,
rezanje, bušenje
6.) FINA OBRADA – postižemo krajnju preciznost u izradi pojedinih dijelova i pozicija,
brusilica, turpija, brusni papir
7.) ZAVRŠNA PROVJERA DIMENZIJA – prije sastavljanja pozicija
8.) SASTAVLJANJE – prema montažnom crtežu
9.) ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA – sprečava hrđanje
10.)PROVJERA FUNKCIONALNOSTI – prije upotrebe proizvoda
11.)PREDSTAVLJANJE PROIZVODA – proizvod predstavljamo budućim korisnicima

4.1 Energetika

ENERGETIKA – znanost o energiji (izvorima, oblicima i pretvorbi energije)

ENERGIJA – sposobnost obavljanja rada

- mjerna jedinica: džul (j)

IZVORI ENERGIJE:

a) obnovljivi – sunce, vjetar, plima i oseka, valovi…

b) neobnovljivi – fosilna goriva, nuklearna goriva

GORIVA – tvari koje izgaraju

GORENJE – kemijski proces spajanja gorive tvari s kisikom uz oslobađanje topline

UVJETI GORENJA:

1.) GORIVA TVAR – kruta, tekuća ili plinovita

2.) KISIK – iz zraka
3.) TOPLINSKA ENERGIJA – za postizanje temperature paljenja
 TEMPERATURA PALJENJA – temperatura na kojoj počinje gorenje
TOPLINSKI STROJEVI – pretvaraju toplinsku u mehaničku energiju
- VRSTE:
1.) S VANJSKIM IZGARANJEM – parni stroj, parna turbina
2.) S UNUTARNJIM IZGARANJEM – benzinski, dizelski, mlazni i raketni motori

BENZINSKI MOTOR ima 4 takta:

1.) USIS
2.) KOMPRESIJA
3.) EKSPANZIJA
4.) ISPUH

- TESLIN MOTOR može raditi kao:

1.) ELEKTROMOTOR – električna energija u mehaničku energiju
2.) GENERATOR – mehanička energija u električnu energiju

KORISNOST MOTORA (eta) je omjer dobivene i uložene energije izražen u %

ZANIMANJA O ENERGETICI:

- strojarski inženjer
- tehničar za elektroenergetiku
- automehaničar