STAROSLAVENSKI INSTITUT

KRÈKA BISKUPIJA

GLAGOLJICA I HRVATSKI
GLAGOLIZAM
ZBORNIK RADOVA S MEÐUNARODNOGA ZNANSTVENOG
SKUPA POVODOM 100. OBLJETNICE STAROSLAVENSKE AKADEMIJE
I 50. OBLJETNICE STAROSLAVENSKOG INSTITUTA
(ZAGREB-KRK 2.-6. LISTOPADA 2002.)

UREDILI
Marija-Ana Dürrigl, Milan Mihaljeviæ, Franjo Velèiæ

ZAGREB - KRK
2004.

00 Prvi arak.p65 3 04. 10. 04, 21:54

 Ivan Kosiæ
(Zagreb)

GLAGOLJIÈNI RUKOPISI U NACIONALNOJ I

SVEUÈILIŠNOJ KNJIŽNICI

Glagoljièni rukopisi smješteni su u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveuèilišne knjižnice
u Zagrebu na 61 signaturi.
Rukopisi su napisani ustavom, poluustavom i brzopisom na mekim materijalima (pergamena i
papir), i to u rasponu od XIV. do XIX. stoljeæa, potjeèu iz Istre, s Krka te iz Sjevernoga primorja, a
u Nacionalnu i sveuèilišnu knjižnicu prispjeli su na razne naèine. Liturgijski rukopisi pisani su
crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije, neliturgijski pak hrvatskim jezikom. Prema sadržaju
rukopisi su razvrstani na katekizme, listine, liturgijske priruènike, molitvenike, obrednike, registre,
teološke spise i æudoredno-pouènu prozu, zakonike i statute te zbornike. Meðu rukopisima ima i
mnogo ulomaka, preslikâ i prijepisâ koji potjeèu uglavnom iz ostavštine Vatroslava Jagiæa (ukljuèujuæi
i ostavštinu Jagiæeva uèitelja Franca Miklošièa), pa æe i oni biti pobrojani i opisani u ovome radu.

Još 1979. dovršio je Šime Juriæ1 obradu bogate rukopisne graðe u fondu Zbirke rukopisa
i starih knjiga, a 1991. tiskan je i 1. svezak Kataloga,2 u kojem su rukopisi poredani ordine
signaturarum, od R 3001 do R 7946, odnosno numero currente, od 1 do 4430. Svi rukopisi
podrobno su obraðeni (utvrðeno je vrijeme i mjesto njihova nastanka, doneseni su i njihovi
materijalni opisi: broj listova, odnosno stranica i njihova velièina), prenesene su i kasnije
zabilješke, donesena je i važnija literatura te naèin prispjeæa pojedinoga rukopisa u Zbirku.
Treba napomenuti da su prije Š. Juriæa veliki dio glagoljiènoga rukopisnoga fonda u Zbirci
podrobno u svojim radovima opisali Ivan Milèetiæ,3 Rudolf Strohal4 i Vjekoslav Štefaniæ.5
Glagoljièni rukopisi u fondu Zbirke nisu posebno izdvojeni, pa je to uèinjeno u ovome
radu, u kojem se pokušalo sve glagoljiène rukopise razvrstati prema njihovu sadržaju, i to na:
direktorije, hagiografije, katekizme, molitvenike i obrednike te liturgijske priruènike (èasoslove
i misale), zatim listine (zapravo, veæinom kupoprodajne ugovore, darovnice i notarske zapise),
registre, teološke spise i æudoredno-pouènu prozu, potom statute i zakonike.

1
Šime Juriæ (Sinj, 1915.), klasièni filolog, bibliograf i dugogodišnji voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga
Nacionalne i sveuèilišne knjižnice, rekatalogizirao je svu knjižnu graðu u Zbirci, a najznaèajniji njegovi
prinosi hrvatskoj kulturi jesu popis i opis svih prvotisaka u Hrvatskoj te vjerojatno u svijetu jedinstvena
bibliografija hrvatskih latinista.
2
Juriæ 1991-2000.
3
Ivan Milèetiæ (Milèetiæ, 1853.-Varaždin, 1921.), kroatist i slavist.
4
Rudolf Strohal (Lokve, 1856.-Zagreb, 1936.), jezikoslovac i književnik.
5
Vjekoslav Štefaniæ (Draga Bašæanska, 1900.-Zagreb, 1975.), kroatist i slavist.

28.p65 319 04. 10. 04, 16:17

 332 Ivan Kosiæ

Na l. 133v zabilježeno je: Si vod napisa Simun’ Greblo apr’la ·aï· [=11] u vrime kada ·
gospoda benetaèka · i kral’ Francie 78 · imêhu veliku voisku s kralem’ rimskim’
Maksimiênom’ 79 · u Italii · è · · f · · eï · [=1516.], a na l. 157v: Svršeno bê sie Tlmaèenie od
muki G(ospod)a našego Is(u)h(rüst)a m(ê)s(e)ca mar’èa na dni · d · [=5.] a od negova
roistva tekucih’ lêt’ · è · u · p · v · [=1493.] az’ Šimun’ žakan’ okolit ispisah’ sie Tlmaèenie
v Roèe i ê rodom iz Roèa B(og)ü s nami. [Nacrtana šaka upuæuje na to da ovaj zapis treba
èitati s desna na lijevo:] I(su)s’ Nazaranin c(esa)r judêiski.
R 4002

3. Teološki priruènik župnika glagoljaša80

Ovaj priruènik napisale su èetiri ruke u XV. st. glagoljiènim ustavom dvostupaèno na 43
papirnim listovima vel. 20,5×14 cm, inicijali i nazivi poglavlja pisani su crvenom bojom, a
uvezan je u tvrde kartonske korice presvuèene tamnosmeðim papirom. Rubovi listova nagorjeli
su vatrom.
Meðu brojnim zabilješkama po rubovima i na praznim listovima nalaze se i ove - na l. 24v:
è · u · m · g · [=1464.] miseca per’vara pade silni snig i dihu stari ljudi da nikada tolika sniga
nisu zapametili ..., na l. 31r: V L(ê)tih G(ospo)dnih tada tekucih è · f k ž · [=1547.] kada Kupa
bi kruto velika v èetrtak po dnevu svetoga Franèiška i dosta zla uèini ..., na l. 42v: ƒTekuce
l(ê)tü G(ospod)n(i)hü · è · u · o · a [=1481.] o Miholi kada ê pop’ Mihovil’ naèinih’ s’tavak’
malinu našemu S’Jˆivanskom’ · vsako leto da se s’tava po libru · i v to leto više pisano kada
ta stavak’ uèinis’mo biše na nem · žï · [=17] libar’ a da nam’ ga ima tekuc’ naèinan’ povrnuti
va vsako doba ali ga otkupimo dokle se stoi · ili kada se stoi da se tekuc’ · vrne i prost’ · na
l. 43r: ƒ· è · u · o · v · [=1483.] i tada bi ban’ hrvac’ki G’rêbi Matiêšü teticü krala Matiêša · i
ta isti ban’ pobi Turke na Gorani · drugi d(a)n’ po Šimuni z’ despotom’ i za vsom’ g(ospo)dom
hrvackom’; · è · u · o · d · [=1485.] o Martini kada otkupis’mo malin’ od Netrmcica · i dasmo
lipa bela vola; Let G(ospo)dnih’ teèaše · è · f · [=1500.] kada k’nez Ivan’ Karlovic’ buduci
let’ · dï · [=15] da tuko bi s’mic’ i hrabar’ koliko nimaše g(o)d(i)ne na krcan’stvi tuka
poèten’ê za vitestvo · on’ svoimi slugami èesto s Turci boºe èinaše · kada pobi pod’ Gracem’
· z · [=9] sat’ Turak’ malo ih’ i uide · potle kada teèaše · è · f · d · [=1505.] vze belai pred’ Jur’evo
a na samo Jur’evo raz’bi Turke u Kralevca ki robiše pod Lap’èc’ paki raz’bi Turke na
Ikurovizh’ ki robiše pod gradom’ Gospica na Križe Èrne · paki nakon’ dan’ · ï · [=10] robiše
Korenicu te raz’bi dari v Srbi i tih nabi · d · [=5] na kolac’ · ...
Na unutarnjoj strani prednjega dijela korica zabilježeno je: Meditationes incerti auctoris
circa varia argumenta, a ispod toga olovkom: Charactere Glagolitico sive Sclavonico
Glagolitic
Rukopis je otkupljen 29. lipnja 1976. od Antikvarijata Sotheby P. Bernet & Co. London.
R 6635

4. Fra Šimun KLIMANTOVIÆ (KLEMENOVIÆ),81 Zbirka indulgencija82

Ova Zbirka indulgencija napisana je u Zaglavu na Dugom Otoku 1513. glagoljiènim
poluustavom na 27 pergamenskih listova vel. 15,5×11,3 cm s inicijalima urešenim biljnim

78
Franjo I. (Cognac, 1494.-Pariz, 1547.), francuski kralj 1515.
79
Maksimilijan I. (Beèko Novo Mjesto, 1459.-Beè, 1519.), rimsko-njemaèki car 1493.
80
Juriæ, br. 3266.
81
Šimun Klimantoviæ († Glavotok, o. 1540.), glagoljaš, franjevac-treæoredac.
82
Milèetiæ 1911: 382, br. 4; Štefaniæ 1960: 147, br. 28; Juriæ, br. 367.

28.p65 332 04. 10. 04, 16:17