Pedagoški fakultet

Univerzitet u Sarajevu

Skenderija 72/1

Sarajevo 71000

SEMINARSKI RAD
Zastupljenost kalcija,magnezija i vitamina D u ishrani predškolske
djece

Mentor:prof.dr.Irzada Taljić

Enida Bičić

2919

Januar,2024.
SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................................3
ZNAČAJ I ULOGA KALCIJA...................................................................................................................4
IZVORI KALCIJA......................................................................................................................................5
ZNAČAJ VITAMINA D.............................................................................................................................7
NEDOSTATAK VITAMINA D.................................................................................................................8
UNOS VITAMINA D.................................................................................................................................9
SPORT I MAGNEZIJ...............................................................................................................................10
PREHRANA DJECE SPORTAŠA...........................................................................................................12
UNOS MAGNEZIJA................................................................................................................................13
IZVORI MAGNEZIJA..............................................................................................................................14
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................17
IZVORI.....................................................................................................................................................18

2
UVOD

Kretanje djeteta u vrtić donosi mnoge promijene u svakodnevici cijele obitelji. Uz promjene
„logističke prirode “, poput dovoženja i odvoženja djeteta u vrtić, te organizacije vremena i
obaveza prema toj novoj fazi života, tu je i promjena koja se odnosi na prehranu djeteta.

U djece rane i predškolske dobi adekvatan unos energije i hranjivih tvari jedan je od osnovnih
faktora za postizanje punog i optimalnog rasta i razvojnog potencijala. Pothranjenost u ovim
godinama narušava dječji kognitivni razvoj, kao i njihovu sposobnost da istražuju svoj okoliš. U
ovoj dobi djeca imaju puno manji apetit i interes za hranu u odnosu na njihov apetit i unos hrane
tijekom dječjeg razdoblja. (Wooldridge, 2010).

Dijete koje ide u vrtić dobiva u vrtiću obrok, bolje ili lošije kvalitete, a time se uveliko mijenja i
kompletan unos nutrijenata. Iz tog razloga je vrlo bitno da se za one obroke na koje vi možete
direktno utjecati (obroci kod kuće), pobrinete da budu kvalitetni i uravnoteženi. Kako to najlakše
i najpravilnije osigurati?

Prije svega, potrebno je naglasiti da je kod prehrane djece predškolske dobi bitna raznovrsnost
namirnica koje čine svakodnevnu prehranu. To znači zastupljenost svih skupina namirnica
(povrće, voće, žitarice, meso, mliječni proizvodi), s naglaskom na što veće količine povrća, voća
i žitarica.

Dijete predškolske dobi je u fazi intenzivnog rasta i razvoja. To se primjećuje vrlo očito,
pogotovo kada, već nakon par sedmica ili mjeseci, primijetite da opet trebate u kupovinu odjeće i
obuće, ali vrlo je važno naglasiti da dijete raste i „iznutra “, što je od presudne važnosti za
pravilan razvoj: povećava se težina unutarnjih organa (na primjer jetre, mozga, crijeva, pluća,
…) te mišića s kostima.

Za to su tijelu neophodne raznovrsne namirnice, prvenstveno one s dovoljno bjelančevina, jer su

one gradivni materijal koji organizam koristi za izgradnju tkiva i organa.

U ovom radu ćemo se osvrnuti najviše na zastupljenost i značaj kalcija, magnezija i vitamina D u
ishrani djeteta predškolske dobi.

3
ZNAČAJ I ULOGA KALCIJA

Kalcij1 se često spominje u priručnicima o prehrani djece i to s razlogom. Riječ je o jednom od

organizmu najpotrebnijih minerala.

Kalcij je neophodan mineral za pravilan rast i razvoj vašeg djeteta. Osim što daje čvrstoću
kostima i zubima, kalcij utječe na cijeli niz fizioloških procesa u tijelu.

Ima ključnu ulogu u rastu ćelija, a time i u rastu cijelog tijela. Važan je za stvaranje energije,
prijenos nervnih impulsa, rad mišića, srca i krvnih žila, izlučivanje hormona, stvaranje i
zgrušavanje krvi, a pomaže i u borbi s alergijama.

Tijekom cijelog života, posebno u djetinjstvu i mladosti treba konzumirati raznovrsnu hranu,
bogatu kalcijem i sastojcima koji pomažu njegovom iskorištenju. Uz to, treba se baviti tjelesnom
aktivnošću jer se tako prirodno jačaju kosti i povećavaju zalihe tog izuzetno važnog minerala.

Njegov nedostatak posebno se može osjetiti u starijoj životnoj dobi kada se kao posljedica
manjka unosa kalcija u organizam može javiti osteoporoza.

1
Mineral,hemijski elemenat

4
IZVORI KALCIJA

Jedini izvori kalcija za dojenčad su majčino mlijeko i mliječni pripravci za dojenčad, dok starijoj
djeci (ovisno o dobi), trudnicama i dojiljama u prehranu treba uključiti jogurt, kravlje mlijeko,
sir, vrhnje, mliječne i sirne namaze, losos, orašasto i sušeno voće (bademi, orasi, lješnjaci,
smokve, marelice...), mahunarke, brokulu, kelj, kupus, špinat, soju, narandže i žitarice obogaćene
kalcijem i vitaminima. Starijoj djeci također možete ponuditi plavu ribu kao izvor kalcija.

Apsorpcija kalcija u tijelu regulira se pomoću vitamina D, a samo trećina količine kalcija kojeg
unesemo u organizam putem hrane dospijeva u krv. Zato je prijeko potrebno u organizam unositi
i dovoljne količine vitamina D.

On prirodno nastaje u tijelu kada se koža izlaže suncu. Već kratka šetnja sunčanim danom s
dojenčetom u kolicima, ako beba ima otkriveno lice i ručice, može pomoći u stvaranju vitamina
D, a time i u boljoj apsorpciji kalcija. Naravno, ljeti treba paziti na zaštitu od sunca i vrućine.

5
Zbog nedostatka sunca u zimskom periodu, djeci se do prve godine života prepisuju pripravci
vitamina D kako bi se i kalcij iz majčinog mlijeka ili mliječnog pripravka za dojenčad pravilno
apsorbirao u njihovom organizmu. Suplementacija2 vitaminom D provodi se prema preporukama
pedijatra.

Ako je dijete zdravo i nema poremećaj probave, mlijeko je jedan od najdostupnijih i najčešćih
izvora kalcija. No, nije rijetkost da starija djeca u određenoj fazi odbijaju mlijeko i sve što ih
podsjeća na njega.

Uz mlijeko, važno je da djeca tijekom dana konzumiraju i potrebne količine svježeg voća i
povrća jer sastojci iz voća i povrća pomažu apsorpciji i zadržavanju kalcija.

Djetetu se mlijeko može učiniti prihvatljivijim uz pomoć nekoliko trikova:

-U mlijeko se mogu dodati pšenični gris, rižine ili zobene pahuljice, kakao ili čokolada u prahu.

-Mlijeko se može pomiješati s bananom i drugim voćem, dobro izmiksati štapnim mikserom i
napraviti frape.

-Ako se žitne pahuljice (rižine, zobene, kukuruzne pahuljice i slično) pomiješaju sa svježim ili
suhim voćem i mlijekom, djeca ih rado konzumiraju.

-Kada djetetu pripremamo rižu, možemo je, umjesto s vodom, pripremiti s mlijekom.

-Pire krumpir s puno mlijeka obrok je koji djeca obožavaju.

-Poput mlijeka, jogurt je izvrstan izvor kalcija. Također ga se može obogatiti pasiranim ili sitno
narezanim svježim ili sušenim voćem ili voćnim sokom. Tako ćete mu promijeniti okus, miris i
boju i učiniti ga prihvatljivijim vašem mališanu kojem se baš ne sviđa običan bijeli jogurt
kiselkastog okusa.

Za malu djecu, odličan izbor je svježi sir, bilo kravlji, kozji ili neki drugi. Njega se može
obogatiti dodatkom voća, bit će ukusan i zdrav obrok.
2
Nadopuna,nadomjestak

6
Povrće bogato kalcijem, kao što je to primjerice kelj, brokula, špinat ili peršun, kuhano na lešo ili
pripremljeno kao varivo, pire ili gusta supa, također može pomoći u zadovoljenju potrebe za
kalcijem.

Svježe voće i povrće osigurati će da se kalcij pravilno apsorbira u tijelu. Starijoj djeci
međuobroke možete upotpuniti mljevenim bademima ili usitnjenim suhim smokvama.

ZNAČAJ VITAMINA D

Vitamin D spada u skupinu vitamina koji su topljivi u mastima. Prirodno je prisutan u vrlo malo
namirnica, a uključuje više biološki aktivnih tvari koje nazivamo kalciferoli.

Najpoznatiji egzogeni3 oblici vitamina D jesu ergokalciferol (vitamin D2) iz biljnih namirnica i
kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskoga podrijetla.

Endogeni4 vitamin D je kolekalciferol koji je ljudsko tijelo sposobno stvoriti iz kolesterola uz

djelovanje sunčane svjetlosti (UVB-zračenje). Međutim, svi ti oblici vitamina D moraju se
aktivirati u dva stepena hidroksilacije, u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivan oblik –
1,25 dihidroksi kolekalciferol.

Održavanjem odgovarajuće razine kalcija i fosfata u serumu vitamin D omogućuje normalnu

mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva (Vranešić Bender, 2017). Vitamin D
pospješuje apsorpciju kalcija, a ima i druge uloge u organizmu, kao što su modulacija staničnog
rasta, neuromišićnih i imunoloških funkcija te smanjenje upalnih procesa.
3
koji su nastali zbog vanjskih razloga ili uvjeta, koji su vanjskoga podrijetla
4
znači da nešto proizlazi iz unutrašnjih uzroka ili djeluje prema unutra

7
NEDOSTATAK VITAMINA D

Glavni razlozi nedostatka vitamina D kod dojenčadi jesu prehrana zasnovana na majčinom
mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju
razmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu.

Upravo zbog tih razloga Evropsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu
preporučuje dodavanje vitamina D kod dojenčadi nakon navršenog 1 mjeseca života, bez obzira
na majčin vitaminski status.

Nedostatak vitamina D može imati teške posljedice za djetetovo zdravlje, među kojima je
najpoznatiji rahitis. Za tu je bolest karakteristična demineralizacija koštanog tkiva koja uzrokuje
omekšavanje i deformaciju kostiju, usporen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcijemiju, bol
u kostima, slabost mišića, lošije napredovanje i nizak rast.

Skupine djece koja su izloženija riziku od nedostatka vitamina D:

-tamnoputa djeca,

-djeca koje su kratko i rijetko izložena suncu (koja su većinom u zatvorenim prostorijama i tijelo
im je uglavnom prekriveno odjećom),

-djeca koja su dugo dojena do kasnog razdoblja dojenja i ne dobivaju dodatak vitamina D,

-djeca s nekim kroničnim bolestima.

UNOS VITAMINA D

Budući da je utvrđena toksičnost vitamina D, preporučujemo da se vitamin D uvijek dodaje pod

nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D mogu prouzročiti prije svega hiperkalcijemiju,
koja se zatim povezuje s pojavom velike žeđi, zaostatka u rastu, anoreksije, povraćanja,
smanjenoga IQ te s kalcifikacijom mekoga tkiva i stvaranjem bubrežnih kamenaca.

8
Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz
jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i
žumanjku.

Dobar izvor ergokalciferola, odnosno vitamina D2 jesu gljive i kvasci. Danas se upravo ta dva
oblika dodaju mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo
malo vitamina D.

Sunce nije samo najveći izvor energije nego i vitamina D, stoga je dugo, toplo ljeto najbolja
suplementacija "sunčanog vitamina".

SPORT I MAGNEZIJ

9
Ako dijete trenira barem pet puta sedmično i sudjeluje na natjecanjima, dodatnu pozornost treba
posvetiti načinu prehrane i suplementaciji.

Koji sport je najbolji za djecu, kad je idealno vrijeme da se dijete uključi u sportske aktivnosti,
jesu li potrebni dodaci prehrani za djecu sportaše - sve su to pitanja koja muče mnoge roditelje.
U želji da djetetu pruže sport po mjeri poneki izgube uvid u to što njihovo dijete, a poslije
tinejdžer, uistinu želi.

Idealan sport za djecu je onaj koji odgovara konstituciji i temperamentu djeteta, a podudara se s
njegovim interesima. Sportski pedagozi savjetuju "sporta se treba igrati “.

Bavljenje sportskom aktivnošću koju vole poboljšava psihofizički i socijalni razvoj djece i oni
postaju tinejdžeri puni zdravog samopouzdanja i samopoštovanja te češće odrastaju u osobe s
osjećajem unutarnje sigurnosti i sreće koja nije ovisna o vanjskim događajima. Sport za djecu
važan je i zato jer služi kao prevencija bolesti u dječjoj dobi.

U današnje vrijeme sve je manje zelenih površina i mjesta za spontanu igru, posebno u
gradovima, djeca su sve više izložena sjedilačkom načinu života, a njihova pozornost usmjerena
je na mobitele i televiziju. Baš iz tih razloga roditelji bi trebali uputiti djecu na sport kao
organiziranu tjelesnu aktivnost.

Tjelesna aktivnost prije svega smanjuje rizik od prekomjerne težine u djece - jednostavno,
organizam s više mišićne mase sagorijeva više kalorija. Idealna tjelesna masa i zdravlje srca idu
ruku pod ruku. Bavljenje sportom ima pozitivan utjecaj i na zdravlje kostiju (poboljšava se

10
mineralna gustoća kostiju, posebno kod djevojčica) te općenito na razvoj mišićno-koštanog
sistema.

Osim dobrobiti za fizičko zdravlje (rast i sazrijevanje svih organskih sistema, prevenciju nekih
hroničnih bolesti i razvijanje motoričkih sposobnosti - brzine, izdržljivosti, snage, koordinacije i
dr.), istraživanja sve više nastoje istaknuti kako sport pomaže u razvijanju pozitivnih oblika
ponašanja kod djece. Sportovi za djecu razvijaju disciplinu, upornost, predanost i strpljenje što
nerijetko onda djeca pokazuju i u školskom životu. Bavljenje sportom uči dijete vrijednim
lekcijama o timskom duhu. Život donosi mnogo prepreka, a kako biti dostojanstven u porazu i
ustati kad padneš najbolje se uči kroz sport. Djeca kroz sport razvijaju samostalnost i lakše
sklapaju prijateljstva.

Sport je općenito pozitivno emocionalno iskustvo, a tjelovježba dovodi do dobrog raspoloženja

kod djece i tinejdžera. Sport za djecu ne može biti zaštitni faktor za određene kliničke
poremećaje, poput depresije, ali može zaštititi od niza rizičnih ponašanja, posebno u
adolescenciji.

Svakako, sport za djecu idealno je odgojno sredstvo, a zdrava navika bavljenja tjelesnom
aktivnošću ostaje za cijeli život.

PREHRANA DJECE SPORTAŠA

11
Roditelji sportaša uz sve druge zadatke i uloge koje nosi roditeljstvo postaju i vozači, sponzori,
psiholozi i nutricionisti. Ukoliko se dijete bavi sportom poluprofesionalno, što znači da trenira
barem pet puta sedmičnoo i sudjeluje na natjecanjima, treba dodatnu pozornost posvetiti načinu
prehrane i suplementaciji.

Djeca koja se bave sportom imaju veće potrebe za unošenjem bjelančevina (jaja, mlijeko,
mliječni proizvodi s niskim sadržajem masnoća) koje su nužne za izgradnju i regeneraciju
mišića. Tako je jedna od važnijih namirnica u prehrani sportaša svježi sir koji osim što sadrži
probavljive bjelančevine sadrži i kalcij, kalij i fosfor. Odličan izvor bjelančevina je i meso -
bjelančevine životinjskog podrijetla sadrže aminokiseline koje su nezamjenljive za dječji
organizam te kalij, fosfor, natrij, magnezij, kalcij i vitamine B skupine.

Znojenjem se gube elektroliti, najviše natrij, a onda magnezij, kalij, kalcij i dr. i tako se pojačava
stvaranje kiselosti mišića što dovodi do umora i iznemoglosti. Stoga je važno unijeti dovoljnu
količinu vode. Prirodne mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih
mineralnih tvari od ostalih voda.

Nakon intenzivnijih treninga i natjecanja, čemu su u pravilu više izloženi tinejdžeri svakako je
potrebno nadoknaditi gubitak elektrolita - magnezija, natrija, kalcija, kalija, hlorida - kako bi se
prevenirala mišićna slabost ili/i pojava grčeva u mišićima te skratilo vrijeme oporavaka.
Magnezij ima važnu ulogu na tok kalcijevih i kalijevih iona kroz ćelijsku membranu.

12
UNOS MAGNEZIJA

Na tržištu je dostupan dodatak prehrani u granulama koji rastopljen u vodi sadrži sve potrebne
elektrolite kako bi se tijelo što prije rehidriralo, a energija obnovila.

Sastav u 2 vrećice 5(= dnevna doza); % PU* (*PU = preporučeni dnevni unos)

magnezij 400 mg; 107 %

kalcij 400 mg; 50 %

kalij 300 mg; 15 %

kloridi 200 mg; 25 %

natrij 365 mg.

Sadrže magnezij koji doprinosi:

- normalnoj funkciji mišića

- održavanju normalnih kostiju i zubi

- normalnom funkcioniranju nervnog sistema i normalnoj psihološkoj funkciji

- smanjenju umora i iscrpljenosti

- ravnoteži elektrolita.

5
Na tržištu je dostupan dodatak prehrani u granulama koji rastopljen u vodi sadrži sve potrebne elektrolite kako bi se tijelo što
prije rehidriralo, a energija obnovila.(prema https://www.vasezdravlje.com/djecje-zdravlje/sport-za-djecu-magnezij-za-misice )

13
IZVORI MAGNEZIJA

1. Bademi

U 30 grama badema nalazi se 105 miligrama magnezija. Također su bogati vitaminom E,

antioksidansom koji održava imunitet i pomaže u održavanju zdravlja očiju. Krcati su proteinima
koji vas čine sitima i pomažu kod mršavljenja te omega-3 masnim kiselinama dobrima za srce.
Kako ih je najbolje jesti? Uzmite šaku badema za zdravu užinu ili ih dodajte salati.

2. Sjemenke sezama

U 30 grama prženih sjemenki sezama nalazi se 101 miligram magnezija. Sjemenke sezama
također su dobar izvor željeza i vitamina B6. Umiješajte ih u granolu ili ih dodajte jelu koje
pržite na naglo.

14
3. Sjemenke suncokreta

U 30 grama sjemenki suncokreta nalazi se 128 miligrama magnezija. Sjemenke suncokreta jako
su dobar izvor kalcija i polinezasićenih masti koje pomažu u snižavanju lošeg holesterola u krvi,
kada se konzumiraju umjereno. Možete ih jesti kao grickalice, ali budite svjesni da većina
zapakiranih sjemenki suncokreta sadrži puno soli. Zato je bolje kupiti sirove sjemenke
suncokreta koje ćete samo prepržiti, a možete ih dodati i salati.

4. Banane

Jedna banana sadrži 22 miligrama magnezija. Banane koje su još uvijek malo zelene jedan su od
najboljih izvora otpornog škroba, zdravog ugljikohidrata koji vas čini sitima i ubrzava
metabolizam. U bananama ima i kalija, elektrolita koji pomaže u snižavanju krvnog pritiska.
Kako ih je najbolje jesti?

Opcije su bezbrojne: napravite smoothie, narežite bananu na kolutiće i dodajte zobenoj kaši,
narežite na tost namazan maslacem od kikirikija ili jednostavno ogulite bananu i pojedite je.

5. Indijski oraščić

U 30 grama indijskih oraščića nalazi se 89 miligrama magnezija. Jedno serviranje indijskih

oraščića pruža gotovo 10 posto preporučenog dnevnog unosa željeza. Ovi orašasti plodovi
također su dobar izvor folne kiseline i vitamina K. Jedite ih same kao ukusnu grickalicu ili
dodajte salati.

6. Tofu

U 65 grama tofua nalazi se 37 miligrama magnezija, ista količina ovog vegetarijanskog izvora
proteina zadovoljava 43 posto dnevnih potreba za kalcijem. Tofu će vam dati i dozu željeza,
minerala koji tijelo treba da proizvodi hemoglobin, protein koji pomaže crvenim krvnim
stanicama da dovode kisik u sve ćelije tijela. Tofu će poprimiti okus bilo koje hrane u kojoj ga
kuhate. Probajte ga pripremati kao zamjenu piletini ili govedini te naglo popržiti. Vrlo tvrdi tofu
možete staviti i na gril. Pročitajte i 5 vitamina i minerala koje žene trebaju uzimati nakon 30.
godine.

15
7. Sjemenke bundeve

U 30 grama sjemenki bundeve nalazi se 74 miligrama magnezija. Dobar su izvor i vlakana,

mononezasićenih masnoća dobrih za srce, a ne manjka im ni proteina. Zbog vlakana i proteina
sjemenke bundeve odlična su grickalica za sve koji žele smršavjeti. Pržite ih u tavi dok ne
poprime zlatnosmeđu boju i ne počnu pucati, oko četiri minute, a zatim ih premjestite na papir za
pečenje. Povremeno ih protresite dok se potpuno ne ohlade. Sjemenke bundeve također su
pikantan dodatak salatama.

8. Sjemenke lana

U jednoj žlici cjelovitih sjemenki lana nalazi se 40 miligrama magnezija. Pospete li jogurt ili
žitarice mljevenim sjemenkama lana, imat ćete doručak koji pospješuje zdravlje srca. Žlica
sjemenki lana sadrži više od polovice dnevno preporučenog unosa omega-3 masnih kiselina, a
sadrže i vlakna i antioksidanse.

Sjemenke lana imaju orašast okus, zbog čega odlično pašu uz jogurt ili žitarice ili u smoothieju.
Samo je važno prije konzumacije ih samljeti (ili ih kupite samljevene) jer će u suprotnom samo
proći kroz organizam, a da ih ne probavite i tako nećete imati nikakve koristi od njih.

9. Brokula

U 65 grama kuhane brokule nalazi se 51 miligram magnezija te više vitamina C nego u narandži.
Najviše hranjivih tvari iz brokule dobit ćete ako ju jedete sirovu ili lagano kuhanu na pari te u
kombinaciji s rajčicama.

10. Grašak

U 130 grama graška nalazi se 48 miligrama magnezija te gotovo dnevna doza vitamina C.
Grašak je i dobar izvor bjelančevina, kalija i vitamina A. Bacite grašak u brzo prženje ili ga
dodajte salati, napravite zasitnu supu od graška, napravite rizi-bizi, dodajte tjestenini, a mladi
grašak možete jesti i sirov.

16
ZAKLJUČAK

Nedovoljan unos vitamina i minerala u dječjoj dobi može uzrokovati razne poremećaje i bolesti.

Kalcij je izuzetno važan – on gradi naše kosti, a na njegovu apsorpciju utječu vitamin D, proteini
i fosfor.

Vitamin D – važan je za apsorpciju, ali i za njegovo pohranjivanje u kosti; sintetizira se u tijelu

kada se izlažemo sunčevim zrakama, tako da je dovoljno da se pobrinete da vam dijete provede
što više vremena na laganom, jesenjem suncu i zdravom, planinskom zraku.

Magnezij-bitan za regenerisanje mišića i razvoj nervog sistema; djeca sportaši ili više aktivna
djeca bi trebala uzimati magnezij kroz prehranu ili dodatak prehrani.

Djeca vrtićke dobi trebala bi se hraniti tako da imaju dovoljno energije za rast, razvoj i
svakodnevne aktivnosti, ali nikako u tolikoj količini da se događa taloženje suvišnih masti u
organizmu. naglasak u vrsti namirnica treba staviti na povrće i voće, proizvode od cjelovitih
žitarica, grahorice, krto meso, ribu …

17
IZVORI

https://poliklinika-helena.hr/teme-za-roditelje/prehrana-djece-vrticke-i-skolske-dobi/

https://www.wishmama.hr/prehrana-djece/prehrane-djece-vrticke-dobi/

https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/namirnice-koje-sadrze-najvise-magnezija---498941.html

https://bebimil.hr/savjetovaliste/moja-beba/zasto-djeca-trebaju-kalcij-5/

https://www.waya.hr/hr/savjeti-strucnjaka/savjet/clanak/vitamin-d-prehrana-djece/

Diplomski rad: “PROCJENA STUPNJA UHRANJENOSTI DJECE TE ENERGETSKE I

NUTRITIVNE KAKVOĆE OBROKA U DJEČJEM VRTIĆU”; Šivak, Mia.Zagreb,2019.

Diplomski rad: “Procjena prehrane i životnih navika djece predškolske dobi”; Pandžić,
Sabina.Osijek,2015.

18
19