Zdravstveno sanitarne

osnove nutricionistike
Ishrana trudnica
 promocija polne jednakosti i jačanje žena (treći
milenijumski nutritivni cilj )
 U mnogim zemljama svijeta još uvjek postoji
nejednakost polova i diskriminacija žena koje
ograničavaju prava, životni i profesionalni izbor i
mogućnosti žena, a u takvim uslovima osobe ženskog
pola, bez obzira na uzrast, su lošije hranjene, nemaju
odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, opterećene su teškim
fizičkim radom i mnogobrojnim trudnoćama te je i
mortalitet žena veći.
 Poboljšanje nutritivnog statusa osoba ženskog pola,
uslov je za postizanje ravnopravnosti žena.
 Poboljšanje maternalnog zdravlja ( peti
milenijumski nutritivni cilj ).
 Svake godine, više od 500 000 žena u svijetu umire
zbog zdravstvenih kopmlikacija u trudnoći ili tokom
porođaja, a 99% ovih smrti se događa u zemljama u
razvoju.
 Maternalna podhranjenost je udružena je sa
maternalnim morbiditetom i mortalitetom na nekoliko
načina.
 Podhranjenost nije izolovani energetski nedostatak već
najčešće podrazumijeva pothranjivanje u proteinima,
esencijalnim masnim kiselinama, željezu, vitaminu A,
vitaminu D, folatima, kalcijumu, jodu i cinku.
 Opisani nutritivni deficti izraženi su u siromašnim
zemljama i pojedinim dijelovima zemalja u razvoju.
 Svaka žena – sa dobrim stanjem uhranjenosti,,
 Osnovni ciljevi ishrane u trudnoći su:
 Zadovoljenje potreba u hranjivim materijama radi
očuvanja zdravlja majke i djeteta,
 Zadovoljenje povećanih potreba majke zbog fizioloških
promjena u trudnoći,
 Obezbjeđenje pravilnog rasta i razvoja ploda,
 Nedovoljan i prekomjeran unos hrane u trudnoći štetan
po ishod trudnoće,
Energetske potrebe

 60 % - energetska potreba za fetus i za porast tkiva i

organa majke,
 40% za povećane potrebe bazalnog metabolizma i
pokretanje sve težeg tijela majke,
 U I tromjesečju – potrebe u energiji vrlo male, u II i III
tromjesečju 200-300 kcal više,
 U trudnoći EP rastu da bi se pokrile EP majke i EP fetusa
tokom trudnoće, te se DEP tokom trudnoće
izračunavaju tako što se na energetske potrebe odrasle
žene dodaje energija u odnosu na tekući trimestar
trudnoće.
 I trimestar
 EP = BM X PAL + 85 kcal
 II trimestar
 EP = BM X PAL + 285 kcal
 III trimestar
 EP = BM X PAL + 475 kcal
 DOBITAK U TM
BMI kg/m² JEDAN PLOD NEDELJNO U 2. I BLIZANAČKA
3. TRIMESTRU TRUDNOĆA

PODHRANJENOST 12,7 – 11,2 0,45 – 0,59

BMI < 19,5

FIZOLOŠKA
UHRANJENOST 11,4 – 15.9 0,36 - 0,45 16,6 – 24,3
BMI18,5 – 24,99

PREKOMERNA
TJELESNA MASA 6,8 – 11. 4 0,25 – 0,32 13,9 – 22,5
BMI 25 – 29,99

GOJAZNOST
BMI > 30,0 5.0 - 9,1 0.20 – 0,27 11,25 – 11,9
 Odnos makronutrijenata – isti kao kod zdravih osoba.
 Ugljeni hidrati 55-60%, a 30% i manje masti,
 Unos UH ne smije biti ispod 100 g- ketoza,
 Potrebe u proteinima- povećane,
 Iznose 6-10g dnevno više,
Potrebe u mikronutrijentima

 Vitamini – za mnogim vitaminima potrebe veće,

 Vitamin C – za razvoj koštanog i vezivnog tkiva (sinteza
kolagena),
 70 mg, nije potrebna suplementacija
 Folna kiselina- neophodna za ćelijsku diobu, posebno u
prvim nedjeljama,
 Za formiranje moždanog stabla,
 Folna kiselina je vrlo važna za sve žene koje mogu
zatrudnjeti.
 Adekvatan unos folne kiseline neposredno prije i
neposredno nakon što žena zatrudni, štiti od oštećenja
neuralne cijevi
 Oštećenje neuralne cijevi rezultat u malformacija
kralježnice (spina bifida), lobanje i mozga, (anencefalija)
 Rizik oštećenje neuralne cijevi se znatno smanjuje kada
se suplementira folna kiselina se konzumira prije i tokom
prvog mjeseca nakon začeća
 U toku trudnoće – može da se javi anemaija,
 600 mg folata iz prirodnih izvora,
 Lisnato zeleno povrće poput špinata , voće (kao što su
agrumi i sokovi), i sušeni grah i grašak su svi prirodni
izvori folne kiseline
 Vitamin B12 – lako prolazi kod placentu i transfer –
vrlo efikasan, potrebe u ovom vit. 2,6 mg/dan
 Vitamin D- obezbjeđuje efikasnu apsorbciju Ca,
 Ne preporučuje se veći unos,
 Serumska koncentracija glavnog cirkulišućeg oblika
vitamina D, je dobar pokazatelj vitamin D statusa majki.
 Ovaj neaktvni oblik D vitamina prolazi kroz placentu,
pretvara se u 1,25-dihidroksikalciferol, aktivan oblik od
strane fetusa.
 Osnovni izvor vitamin D za ljude je stvaranje u koži pod
dejstvim ultravioletnog (UV) zračenja i vitaminom D
obogaćeno mlijeko i mliječni proizvodi.
 Stvaranje vitamina D je smanjeno u zimskom periodu te u
proljeće rođena djece mogu imati rizik za deficit vitamina D.
 Stručna preporuka je redovno i dovoljno izlaganje trudnica
sunčevoj svjetlosti i dovoljan unos kalcijuma ishranom
(preporučeni unos kalcijuma za trudnice i dojilje je 1000
mg Ca/dan).
 Matrenalni deficit joda povećava fetalni i perinatalni
mortalitet.
 Jod uslovljava pravilan fetalni razvoj mozga.
 Fetus je veoma osetljiv na maternalni nedostatak joda,
efekat se ispoljava u ranom fetalnom života,
 Preporučeni dnevni unos joda za odraslu zdravu ženu
iznosi 150 g, a preporuka za dodatak u trudnoći je 70
g.