VULKANI

VULKANIZAM I MAGMATIZAM
 Uvodna pitanja
• Što je magma, a što lava?
• Prisjeti se podjele magmatskih stijena
prema kiselosti – u koju grupu spada
granit, a u koju bazalt? Kako nastaju
magmatske intruzivne stijene, a kako
magmatske efuzivne stijene?
• Znaš li za neke vulkane?
• Može li se predvidjeti vulkanske
erupcije?
• Što su gejziri?
• Što je tsunami (cunami)?
Naziv vulkan potječe od otoka Volcano, u arhipelagu Lipari sjeverno
od Sicilije. Naziv je nastao prije više od 2500 godina, kada je otočić
doživio eksploziju. Ljudi tog prostora eksploziju su protumačili kao
aktivnost rimskog boga Vulkana (bog vatre i ognjišta) i njegove
kovačnice u podzemlju otoka.

Vulkani https://www.youtube.com/watch?v=VNGUdObDoLk
Rođenje otoka https://www.youtube.com/watch?v=Hds1OBxVg4s&t=95s
 Magma → lava → vulkani
Vulkani: mjesta i reljefni oblici gdje
Magma (užarena silikatna magma izbija na površinu
taljevina, rastaljene stijene) → - kroz kanale: vulkanski stošci
lava (na površini) - kroz dugačke pukotine: pokrovi lave (npr.
na Islandu, a u prošlosti: na ravnjaku Columbia (SZ SAD-a),
Dekanu (Indija), Meksičkoj visoravni, u gorju Drakensberg
(Južna Afrika), zavali Parane (J. Amerika)
Lava može izbijati na površinu erupcijom i izljevom
Fontane
Tok lave,
lave (tip
izljev
erupcije)
Građa (osnovni elementi) vulkana
• magmatsko ognjište
• dimnjak (kanal)
• krater = ljevkasti otvor na vrhu
stošca kroz koji izbija lava i drugi
vulkanski materijal
• vulkanska kupa ili stožac
• parazitske (sporedne) kupe
• piroklastični materijal
• kaldera
Pogled u krater
(Popocatepetl,
Meksiko)
 Mt. St. Helen’s prije eksplozije

Kaldera

• široko udubljenje na vrhu - nastane ako

nova eksplozija razori krater i dio kupe
• npr. Mt. St. Helens, erupcija 1982.
• u njoj može nastati jezero, ili novi krateri i kupe

Promotri vulkan Mt. St.Helen’s prije i poslije eksplozije

 Vulkanski dimnjak (nek)
MAGMATSKA
INTRUZIVNA TIJELA

Ako magma ne izbije na Zemljinu

površinu, ona se u dubini
Zemljine kore sporo hladi i
kristalizira. Pritom nastaju
intruzivne stijene koje poprimaju
oblik prostora u koji su utisnute,
pa oblikuju različita magmatska
intruzivna tijela.
Naknadnom erozijom površinskih
i okolnih stijena, ti oblici mogu
dospjeti na površinu.
Što vulkani izbacuju?
• magma  lava
• Piroklastični materijal („lomljen
vatrom“): komadi skrutnute i
poluskrutnute lave koje vulkan
izbacuje; po veličini razlikujemo:
• vulkanske bombe (uglavnom
vretenastog oblika, jer se komadi
lave skrućuju rotirajući kroz zrak)
• vulkanski blokovi
• Lapili (veličine šljunka)
• Vulkanski pepeo
• Tuf (stijena od vulk. pepela)
Magmatska intruzivna tijela
Najveći i najdublji su batoliti (npr. litica El
Capitan u Kaliforniji, „Glava šećera“ u Rio
de Janeiru), a od njih se mogu odvajati:
lakolit (gljivolik oblik), sklad/sill (pločasto
tijelo utisnuto između slojeva), žile u
pukotinama koje sijeku slojeve, te nek ili
vulkanski dimnjak
El Capitan - batolit Rio de Janeiro (Brazil), Glava šećera Žila (žica)
 KRITERIJI
PODJELE VULKANA 2. OBLIK (izgled):
-stratovulkan (visoki strmi stošci)
-štitasti vulkan (blage padine, do 15°), npr. Havaji
1. VRSTA ERUPCIJE
(ovisi o sastavu magme): -cinder vulkani (manji, građeni od sitnijeg
piroklastičnog materijala), npr. Paricutin u Meksiku,
-Eksplozivni
a česti su i kao pratioci većih vulkana, te u
-Mirni kalderama
-mješoviti
3. AKTIVNOST:
-aktivni (danas rade ili
imamo povijesne podatke da
su radili)
-ugasli (nemamo pisane
podatke o njihovoj
aktivnosti, ali su ostavili
tragove, npr. Kilimanjaro)
EKSPLOZIVNI vulkani
- magma s puno vodene pare, - lava s malo vodene pare
kisela (puno SiO2) jer probija
litosferu i tali stare stijene
- gusta, spora magma
- STRATOVULKANI - strmi
stošci
- zone SUBDUKCIJE (Pacifički
vatreni prsten, Mediteran)
- puno piroklastičnog
materijala a najopasniji su
vrući oblaci plina i užarenog
pepela
- prate ih potresi
- tsunami
MIRNI VULKANI MJEŠOVITI
izmjena blagih eksplozija i
- bazična lava (malo SiO2), izljeva
jer dolazi direktno iz plašta - tipičan: strombolski tip
- tekuća, brza (npr. Stromboli u Italiji,
→ ŠTITASTI vulkani (blagih Paricutin u Meksiku,
padina) i pokrovi lave (uz Mount Erebus na
pukotine) Antarktici)
- uz zone SPREADINGA: Stromboli
srednjeoceanske hrptove - „svjetionik
npr. Island, istočnoafrički Mediterana”
tektonski jarak - Etiopija…
- i kod HOT SPOTS (npr.
Havaji: Kilauea, Mauna Loa;
Maskareni: Piton de la
Fournaise /otok Reunion)
Raširenost vulkana:
Većina aktivnih vulkana je vezana uz
granice litosfernih ploča:
1. Pacifički vatreni prsten „Ring of Fire“
- rubni dijelovi Tihog oceana: 2/3 vulkana
(Indonezija, Filipini, Japan, Kamčatka,
Aleuti, Kordiljeri, Ande)
- eksplozivne erupcije
Koje su to ploče, kakve vrste granica?

2. mediteranska zona subdukcije (Italija: Etna, Vezuv, Liparski otoci – Lipari,

Stromboli, Vulcano; u Grčkoj Santorini) uglavnom mješoviti i eksplozivni
3. zone spreadinga (Island: Laki, Hekla; Azorski otoci; istočnoafrički tektonski jarak)
4. vulkani koji se nalaze usred litosfernih ploča nastaju iznad “vrućih točaka” npr. Mirni
vulkani
Havajski (Kilauea, Mauna Loa), Maskareni (Reunion, Mauricijus), Tahiti...
Hot spots i vulkani - Havaji
HOT SPOTS = stacionarna mjesta u plaštu gdje se
magma dugotrajno izdiže; magma tali oceansku
litosfernu ploču i stvara vulkane, u nizu
- vulkanski luk Havajskog otočja nastao je gibanjem
Tihooceanske litosferne ploče preko stacionarne “vruće
točke” u plaštu; najstariji vulkani u tom lancu (sad već
potopljeni) nalaze se SZ od Havaja, a prema JI su
vulkanski otoci sve mlađi
Hot spots
 Stupanj
eksplozivnosti
(Volcanic
Explosivity Index,
VEI 0-8) se
određuje prema:
- količini
izbačenog
materijala te
- visini stupa
pepela i plina
 1.Stratovulkani Vezuv (kraj Napulja) i
grad Pompeji (79. g.)
„uslojeni” (lat. stratus – sloj)
• veliki, visoki i strmi stošci, nastali
taloženjem piroklastičnog
materijala i guste lave oko kratera
• npr. Popocatepetl /Meksiko, Fuji /Japan,
Kilimanjaro/ Tanzanija, Ključevskaja
Sopka/ Rusija (Kamčatka) i brojni drugi
Ključevskaja Gusta magma se Mount Mayon (Filipini)
Sopka može skrutnuti
unutar vulkanskog
dimnjaka i kao čep
zatvoriti prolaz
plinovima, pod
čijim pritiskom
nastaju eksplozije
Tambora (Indonezija, otok Sumbawa)
Kaldera (promjer 6 km) nastala erupcijom 1815. Najsnažnija
erupcija u pisanoj
povijesti, VEI 7
(izbačeno je oko
160 km3 vulkanskog
materijala), a zbog velike
količine SO2 nastupila je
“vulkanska zima” pa je
1816. g. poznata kao
“godina bez ljeta”.
Erupcija je odnijela oko
85 000 ljudskih života
(oko 12 000 prilikom
erupcije, a kasnije puno
više zbog gladi i bolesti).
Krakatoa i Anak Krakatoa (“dijete Krakataua”)
Među najpoznatije erupcije u povijesti spada eksplozija vulkana
Krakatau (u Sundskom prolazu, Indonezija) 1883. g., koja je
raznijela 2/3 otoka i podigla golemi val (tsunami) visok 30 m, od
čega poginulo 36 000 ljudi. Iz mora se rodio novi vulkan Anak
Krakatau („dijete Krakataua“).
 2. Štitasti vulkani
• Izgled poput štita (blagi nagib padina)
• bazična fluidna lava (rijetka, teče)
• Miran tip
• ipak moguće su eksplozije, pogotovo
u dodiru užarene magme s vodom
• tipični: havajski vulkani
• mogu biti prostrani stotinama km
Mauna Loa (Havaji) je po obujmu najveći
vulkan na Zemlji, visine 4169 m (mjereno od
morskog dna bila bi visoka 10 099 m = viša od
Mt. Everesta, a susjedna Mauna Kea još viša)
Mauna Loa
tok lave
 Erta Ale, 2
ŠTITASTI VULKANI – blagih padina otvora, Etiopija
- Kilauea, najaktivniji havajski vulkan (Istočnoafrički
tektonski jarak)

Kilauea – tokovi lave Erta Ale

Štitasti vulkan na otoku Fernandina (Galapagos)
Vulkan Surtsey 1963. → rođenje otoka Surtur (kraj Islanda)

https://www.youtube.com/
watch?v=9RK8Tg6P0ls
Zanimljivost (Profesor
geologije Marjanac o
islandskim potresima i
Zbog dodira užarene magme s vodom, i mirne vulkanima)

erupcije mogu postati eksplozivne (tzv. freatski tip)

3.Cinder vulkani
• maleni, strmi
• građeni samo od
piroklastičnog materijala
- često okružuju velike
vulkane („parazitski” ili
sporedni vulkani)
- mogu nastati i u
kalderama
- mogu biti samostalni:
Paricutin u Meksiku,
Cerro Negro u Nikaragvi
Paricutín u Meksiku: počeo se
rađati 1943. g. iz rupe na jednom
polju; u tjedan dana je narastao
140 m, a ukupno 420 m do 1952.
g. kad je prestao djelovati. Taj je
cinder-vulkan omogućio
praćenje svih razvojnih stadija
(od „rođenja”, preko razvoja do
gašenja).
Cinder kupe u
kalderi
Najsnažnije vulkanske erupcije u ljudskoj povijesti
Laki, Island
(1783.)

Vezuv, Italija Unzen-Dake, Japan

Etna, Italija (79.) (1792.)
(1169., 1669.)

Mt. Pelee, Martinique (1902.)

Krakatoa,
Indonezija Tambora,
Nevado del Ruiz,
Kolumbija
(1883.) Indonezija (1815.)
(1985.) Kelut, Indonezija
(1919.)
POPRATNE VULKANSKE POJAVE:
• Fumarole: pukotine iz kojih izbijaju vodena para i
neki plinovi
- mofete (izbija CO2)
- solfatare (izbija sumporovodik H2S)
• mineralni i termalni izvori (toplice)
• gejziri: izvori koji povremeno izbacuju vruću vodenu
paru, kao „vodoskok“ (pod tlakom vodene pare u Države s puno aktivnih gejzira
podzemnom spremištu) 1) United States - Yellowstone
- npr. Old Faithful (Yellowstone), Strokkur (Island) National Park
https://www.youtube.com/watch?v=J2t- 2) Russia - Dolina Geiserov
4inwnvQ&feature=youtu.be
3) Chile - El Tatio
- Yellowstone (prvi nacionalni park u svijetu, 1872.):
oko 1 000 fumarola i 200 gejzira, „supervulkan“ 4) New Zealand - Taupo Zone
(golemo magmatsko ognjište ispod parka) 5) Iceland – puno lokacija
 Gejziri
Vruće stijene
zagrijavaju
podzemnu vodu.
Kada dovoljno vode
prijeđe u vodenu
paru (koja ima veći
volumen od vode),
pritisak u
podzemnom
spremniku naraste te
se dio vodene pare i
vruće vode izbacuje
poput vodoskoka.

Image by the National

Park Service.
 Maar – jezera u kraterima
U kraterima ugaslih vulkana često nastaju jezera ovalnog oblika - maar, npr. u
Središnjem masivu (Francuska), gorju Eifel (Njemačka), Kamerunskom gorju (Afrika)

Jezero Nyos (Kamerun), 1986. g. je izbacilo oblak

Dauner Maare, u gorju Eifel
CO2 i usmrtilo više od 1700 ljudi te 3500 životinja
 NEGATIVNE
POSLJEDICE VULKANA
- žrtve i štete - najviše žrtava odnose
eksplozivne erupcije
- najopasniji: brzi oblaci užarenog pepela i
plinova
- tsunamiji (morski valovi uzrokovani potresom)
- mogući požari
- promjena klime (zahlađenje zbog puno SO2),
propast usjeva i glad (npr. islandski Laki 1783.,
indonezijski Krakatau 1883.)
- blatne lavine ili blatne bujice (lahari)
- oblaci vulkanskog pepela ometaju i zračni
promet (npr. filipinski Pinatubo 1991.)
 Lahari Lahar kolumbijskog vulkana Nevado del Ruiz je 1985. zatrpao grad
Armero s 23 500 stanovnika

• blatne lavine ili blatne

bujice
- ako kiše ili otopljeni snijeg
natope vulkanski pepeo,
obrušavaju se niz
vulkanske padine
ogromne količine mulja,
šljunka i dr. materijala
- mogu se javljati i
godinama nakon erupcije
 Europski vulkani (Italija)
Etna (na Siciliji): najviši vulkan Europe (3329 m), gotovo je
neprestano aktivna. Ima 10 km široku potkovastu kalderu, tri
veća kratera i puno manjih. Najpoznatija erupcija Etne 1669.
g. trajala je 122 dana i odnijela 94 000 žrtava; otada datiraju
pokušaji preusmjeravanja toka lave (pomoću nasipa i
kanala, a danas i betonskih štitnika). Ipak, 1908. ponovno je
odnijela 100 000 žrtava. Video erupcija Etne 20.5.2022.
https://www.youtube.com/watch?v=8qHJO_4mXfQ
Etna
Erupcija Vezuva (kraj današnjeg Napulja) 79. g.
zatrpala je grad Pompeje užarenim vulkanskim
pepelom, a Herculanum blatnom lavinom. Od
vulkanskih plinova i pepela stradalo je preko 15
000 ljudi, a okamenjena tijela i danas svjedoče
o toj katastrofi.
Vezuv
Pompeji
 POZITIVNO Mayon,

ZNAČENJE VULKANA
Filipini

Pozitivno:
• plodno tlo (puno minerala iz
unutrašnjosti Zemlje) → često gusta
naseljenost unatoč opasnosti (npr. Strokkur,
Island
otok Java, Indonezija)
• nalazišta ruda, dijamanata
• geotermalna energija (koristi se za
grijanje, proizvodnju el. energije;
npr. Island, Novi Zeland...)
• Turizam
• Stvaraju nove stijene, novo kopno
Kaldera Ngorongoro u Tanzaniji
Padine visoke oko 600 m omogućavaju
stvaranje kišnih oblaka, što osigurava
dovoljno vlage i hrane za izuzetno bogat
životinjski svijet u krateru.
Ima li vulkana u Hrvatskoj? Jabuka

• danas nema aktivnih vulkana

• Ima tragova ugaslih vulkana, u dva pojasa:
1. Panonski prostor: vulkani su bili aktivni pretežno u
paleozoiku, a vidljivi tragovi su eruptivne stijene
starih gora: slavonskih (pogotovo Psunj i Papuk),
Moslavačke i Zrinske gore, Medvednice, Macelja
- termalna vrela uz rasjede (toplice, npr. u Lipiku)
- fosilni vulkan Gaveznica na Ivanščici (Hrv. zagorje),
nastao prije 22 milijuna godina (koje je to geološko
razdoblje?)
2. Mezozojski vulkani Jadrana:
- Jabuka i Brusnik – otoci vulkanskog postanka
- zapadni dio otoka Visa te nekoliko u podmorju
Geopark Rupnica na Papuku:
bazaltni stupovi lave
Brusnik

Kameni vrh - Gaveznica

Može li se predvidjeti
vulkanska erupcija?
Ne postoje sigurne metode
Moderna vulkanologija se počela razvijati
predviđanja vulkanskih erupcija, ali početkom 20. st., s izgradnjom opservatorija na
se vulkanolozi s koriste određenim havajskom vulkanu Kilauea
pokazateljima:
- fizičke deformacije vulkanske
kupe (promjena oblika),
- promjene u seizmičkoj aktivnosti
(podrhtavanju tla),
- pojačana aktivnost fumarola,
- analiza plinova (promjene u
sastavu i temperaturi) i sl.
• Vulkanska aktivnost kreće iz __________ Građa (elementi)
______. Magma se kreće prema površini
Zemlje i na tom putu prolazi kroz
stratovulkana
____________). krater
• Magmu koja je izlašla na površinu
zovemo ______. Tu se ona postupno
hladi i oblikuje vulkansku ______, koja vulkanska kupa dimnjak
je izgrađena od slojeva ohlađene lave i
vulkanskog pepela. Osim kroz glavni
krater magma/lava može izbijati i kroz
___________ (sporedne) kupe.
• ______: ljevkasti otvor na vrhu kupe;
kroz njega izlazi lava i piroklastični
materijal
parazitske
kupe i
magmatsko ognjište kanali
 PONOVIMO
• Što su vulkani i od kojih se
dijelova (elemenata) sastoje?
• O čemu ovisi tip vulkanske
erupcije? Opiši eksplozivne i
mirne erupcije.
• Kako dijelimo vulkane po obliku
kupe?
• Nabrojite i pokažite na karti
vulkanske zone.
• Što su „hot spots”?
• Koje zemlje imaju najveći broj
vulkana: a) u svijetu b) u Europi?
• Koje su popratne vulkanske pojave?
• Objasni zašto gejziri periodično
prskaju vodu.
• Navedi pozitivne i negativne
posljedice vulkanizma.
• Zašto su prostori oko vulkana gusto
naseljeni?
• Ima li vulkana u Hrvatskoj?
• Postoje li termalni izvori u tvome
kraju?
• Kako nastaju magmatska intruzivna
tijela? Kako mogu dospjeti na
površinu?
 VEI (stupanj eksplozivnosti) se određuje po:
TIPOVI - količini izbačenog materijala te
VULKANSKIH - visini stupa pepela i plina
ERUPCIJA
Najeksplozivniji je VEI 8 (u prošlosti) i VEI 7 ultraplinijski tip NISU
PRIKAZANI (npr. Tambora, Krakatau), zatim Plinijski = Vezuvski
(Vezuv, Mt. St. Helens, Pinatubo...), pa Pelejski (Mt. Pelee) i Vulcano
tip. Strombolski tip je mješovit, a najmirniji su Havajski i Islandski
(pukotinski) tip.

Plinijski Pelejski Vulcano tip Strombolski Havajski

Islandski