PONAŠANJA KOJA OPAŽAMO Disfunkcije SI

PREMA TERMINOLOŠKOM KONSENZUSU U TEORIJI I PRAKSI SENZORIČKE
INTEGRACIJE
Dio 3.: Ponašanja koja opažamo: Disfunkcija senzoričke integracije

Sažetak rada
Hanft BE, Miller JL, Lane SJ, (2000). Toward a consensus in Terminology in Sensory Integration Theory and
practice: Part 3: Observable Behaviors: Sensory Integration dysfunction. American Association Occupational
Therapy Association, Inc. Sensory integration Special Interest section Quarterly. Vol 23, No. 3.
Pripremila i prevela: Saša Radić, bacc.therap.occup.
U trećem dijelu autorice su usmjerene na segment ponašanja koja možemo opaziti u 3 oblika disfunkcije
senzoričke integracije (DSI): disfunkcije senzoričke modulacije (SMD), disfunkcije senzoričke diskriminacije i
dispraksije. Tijekom 2. članka autorice su navele važnost razlikovanja ponašanja uslijed disfunkcionalne
senzoričke integracije i neuropsiholoških mehanizama stoga će u ovom članku kada navode odgovor govoriti o
opaženom ponašanju osobe, te kada navode reakcija o neuropsihološkim mehanizmima u SŽS-u. Stoga, prema
autoricama je važno vokabular pri obrazlaganju bihevioralnih, emocionalnih i odgovora pažnje u osoba s DSI-
em uvijek mora biti različit od objašnjenja reakcija SŽS-a (primjerice, registracija i modulacija senzoričkih
informacija).
Autorice navode da postoji još mnogo neobrađene građe vezane uz razlikovanje ponašanja u različitih oblika
DSI-a, te će u ovom članku biti objašnjena neka od njih.
SMD
Autorice navode da se nedavne empirijske studije afirmirale SMD kao definiran sindrom unutar spektra DSI u
kojem je osoba ima smanjene ili pretjerane odgovore na senzorički podražaj iz tijela i okoline (McIntosh, Miller,
Shyu i Hagerman, 1999). Takav odgovor je rezultat neusklađenosti između izvanjskih kontekstualnih zahtjeva
svijeta koji okružuje osobu (primjerice kulture, okružja, zadataka i odnosa) i njegovih/njezinih unutrašnjih
karakteristika (primjerice pažnja, osjećaji i senzoričko procesuiranje)(Miller, Reisman, McIntosh i Simon, u
tiskanju). Prema autoricama, mnoga djeca i odrasli s SMD-om imaju emocionalne simptome i simptome u
aspektu pažnje te senzorno temeljene bihevioralne odgovore (Tablica 1.), a jasno je da nisu sva disfunkcionalna
ponašanja indikator DSI-a, mnoga ponašanja mogu biti rezultat emocionalnih i kognitivnih poremećaja u
odsustvu DSI-a (Greenspan i Wiederr, 1998.).
Autorice su u tablici 1 izložile opažena ponašanja koja prate SMD-om kao smanjen i pretjeran odgovor na
1
podražaj (Dunn, 1997, 1999; Mcintosh i sur., 1999). Ponašanje smanjenog odgovor a uključuje spor odgovor na
senzroički podražaj i zahtijevanje visokog intenziteta ili produljenog trajanja podražaja da bi izazvao opaženo
ponašanje kao odgovor. Ponašanje smanjenog odgovora pojaviti u dva oblika: osoba koja ima smanjen
odgovor ili osoba koja je aktivno uključena u ponašanje „traženje senzoričkih podražaja“ da bi zadovoljila
1
Hyporesponsive behavior
© Hanft BE, Miller JL, Lane SJ, (2000). Toward a consensus in Terminology in Sensory Integration Theory and practice: Part 3: Observable
Behaviors: Sensory Integration dysfunction. American Association Occupational Therapy Association, Inc. Sensory integration Special
Interest section Quarterly. Vol 23, No. 3.
Pripremila i prevela: Saša Radić, bacc.therap.occup. 1
temeljnu potrebu ili želju za dodatnim senzoričkim podražajima. S druge strane autorice navode ponašanje
2
koje uključuje pretjerani odgovor na senzorički podražaj koji uključuje brz ili intenzivan odgovor na senzorički
podražaj koji rezultira pretjeranim odgovorom („fight or fright“) ili povlačenjem od podražaja („flight or freeze“)
koje većina doživljava benignim.
Osobe s SMD-om, prema autoricama, mogu doživjeti značajne fluktuacije u bihevioralnim odgovorima na
podražaje od dana do dana i tijekom dnevnih aktivnosti. Tablica 1. identificira tipična ponašanja koje je
potrebno pažljivo interpretirati prije dijagnosticiranja osobe. Ponašanja u kolonama mogu opisati odgovor
osobe samo u određenom konetkstu i samo tijekom specifičnog vremenskog perioda.
3
U drugom članku autorice su definirale pojam praga neurofiziološkog procesa označavajući njime stupanj na
kojem se sinaptička aktivnost odvija u SŽS-u kao odgovor na podražaj. Autorice navode da iako se prije pojam
4
koristio pri objašnjavanju određenog ponašanja („Jose ima sniženi prag na zvučni podraža j“) njihova je
preporuka da radni terapeuti oprezno koriste fiziološku terminologiju pri elaboriranju opaženog ponašanja.
Dunn (1997, 1999) je također prezentirala važnost razlikovanja neurofiziološkog praga i ponašanja u svom
konceptualnom modelu za Senzorni profil.
Autorice navode da uz disfunkcionalna ponašanja navedena u Tablici 1. osoba s SMD-em može imati i druga
emocionalna ponašanja i poteškoće pažnje koja su uzrokovana problemima senzoričkog procesuiranja.
5
Emocionalni odgovori koji su povezani sa ponašanjem smanjenog odgovora uključuju smanjen opseg
ekspresije i pasivnost koja ograničava uključenje u socijalne odnose. Primjer smanjene pažnje uključuje
nedostatak interesa za fizičko i humano okružje koje rezultira usmjerenošću na zadatak koji je u rukama.
Emocionalni odgovori u osobe kod koje postoji ponašanje koje uključuje pretjerani odgovor na senzorički
6
podražaj tipično uključuju eksplozivni, agresivni i neprijateljski odgovori te u slučaju da je prestimulirana
pojavu anksioznosti, nametljivosti ili čak povlačenja iz svih interakcija uz rigidnost u interakciji. Pažnja može
fluktuirati od distraktibilnosti na zaprimljene podražaje i pretjerana usmjerenost, vigilnost u zadatku u
nastojanju izuzimanja opasnih podražaja (Wiliamson i Anzalone, 1997.).
Disfunkcija senzoričke diskriminacije
Autorice navode da je jedan od najvećih doprinosa koje je ostavila Jean Ayres kroz svoja istraživanja i praksu je
naglasak doprinosa vestibularnog, proprioceptivnog i taktilnog sustava na razvoj djeteta u odnosu spram ostalih
sustava, vid, sluh, okus i miris. Primjerice, somatosenzorni receptori u koži prenose informacije o dodiru koje
vodi našu sposobnost taktilne diskriminacije. Diskriminacija vidnih podražaja započinje u receptorima na retini i
dalje se rafinira na sinapsama SŽS-a. auditorni sustav koji nije toliko precizan poput vidnog ili taktilnog, ima
receptore i centralne sveze koji osiguravaju diskriminaciju i lokalizaciju zvuka. Diskriminacija između
gustatornog i olfaktornog sustava je usko povezana jer diskriminacija u jednom zahtijeva primjerenog
funkcioniranje drugog.
Autorice nadalje navode da u senzoričkim sustavima sposobnost diskriminacije nije dostatno rafinirana te je
stoga uporaba riječ diskriminacija dovedena u pitanje. Primjerice, vestibularni sustav može diskriminirati veće
karakteristike poput smjera i brzine pokreta, no ne sposobnosti fine diskriminacije poput precizne detekcije
brzine pokreta ili specifičnog kuta pokretanja glave. Proprioceptivni sustav, koji prenosi informacije putem
2
Hyperresponsive behavior
3
Engl. threshold
4
Možemo samo opaziti Joseov pretjerani odgovor na auditorni podražaj, no možemo samo pretpostaviti
sniženi prag auditornog sustava.
5
Engl. Hyporesponsive behavior
6
Hyperresponsive behavior
somatosenzornog puta uključuje informacije važne za snagu i smjer mišićne kontrakcije i pokreta u zglobovima,
no nema posebnih stupnjeva diskriminacije prisutnih u taktilnom, auditornom i vizualnom sustavu. Autorice
navode da ipak vestibularni i proprioceptivni sustav osiguravaju kritičnu masu informacija o položaju tijela i
pokretima te kliničari često prepoznaju i osiguravaju adekvatan tretman za vestibulo-proprioceptivne
poteškoće u odsutnosti DSI-a. Autorice navode da je Jean Ayres kroz svoj istraživački rad (1972, 1979, 1989)
7
identificirala tip DSI-a koje je nazvala poremećajem vestibularnog procesuiranja koji se u današnje vrijeme
8
naziva deficit bilateralne integracije i sekvencioniranja (BIS) . Ayres (1989) i Fisher (1991) navode da vestibulo-
proprioceptivni poremećaj može doprinijeti BIS deficitu i preporučaju daljnja istraživanja koja će rasvijetliti njen
odnose spram procesuiranja i diskriminacije u drugim senzoričkim sustavima. Autorice također navode
napomeno da dok god ne postoje detaljna empirijska istraživanja diskriminacijskih sposobnosti da se u
diskusijama o teoriji, evaluaciji i tretmanu „vestibularnih i proprioceptivnih problema“ naznačuje da se radi o
grubim diskriminacijskim sposobnostima.
Tablica 2. uključuje primjere ponašanja vezane uz lošiju diskriminacijom taktilnog, vizualnog, auditornog,
gustatornog/olfaktornog i vestibularnoog/proprioceptivnog sustava i nije lista koja uključuje sva ponašanja.
Autorice naznačuju da neke od poteškoća mogu imati korijen i višim kognitivnim deficitima, a ne u DSI-u.
Autorice su kombinirale primjere vestibularnih i propioceptivnih ponašanja u tablici 2. (a ne u tablici 1.) zbog
razlika u modulaciji i dskirminaciji u dva navedena sustava. Iako lošija diskriminacija i ponašanje koje uključuje
9
smanjeni odgovor senzoričkog sustava u osoba s DSI-em mogu biti povezani, autorice predlažu oprezno
10
razlikovanje deskriptora ponašanja lošije diskriminacije i smanjeno odgovorljivog modulacijskog ponašanja .
11
Netko tko iskazuje ponašanje navedeno koloni smanjenog odgovora tablice 1. ima veće šanse da će imati
12
lošije diskriminacijske sposobnosti. Autorice također navode da smanjeni odgovor i lošija diskriminacija nisu
13
istoznačnice. Da bi odredili da li osoba zadovoljava kriterije smanjenog odgovora na senzorički stimulans ili
lošije diskriminacijske sposobnosti, radni terapeut treba istražiti navedene pojmove zasebno.
Dispraksija
Praksija (sposobnost konceptualizacije, organiziranja i izvršavanja nenaviknutih motoričkih zadataka)

podrazumijeva ideaciju, planiranje, modifikaciju i samokontrolu izvršavanja (Ayres, 1979, 1989). Stoga, prema
autoricama, praksija uključuje motoričke i kognitivne elemente. Radnoterapijska literatura definira dispraksiju
kao poteškoću planiranja i izvođenja novih motoričkih akcija i serije motoričkih aktivnosti koje medicinska
dijagnoza ili razvojno onesposobljenje ne mogu objasniti. Dispraksija se odnosi specifično na remećenje
senzoričkog procesuiranja vezanog uz motoričko planiranje (za detaljnije proučavanje dispraksije pročitati Ayres
1972, 1979, 1989; Cermak 1991 u tiskanju; Fisher 1991; Mulligan 1996, 1998). Ayres (1989) je naglašavala da se
problemi praksije mogu prezentirati u više oblika i da nisu uvijek uzrokovani DSI-em. Dispraksija je često vezana
uz lošiju senzoričku diskriminaciju i može se pojaviti uz lošiju senzoričku modulaciju (Blanche 1998; Guiffrida, u
tiskanju). Tablica 3. prezentira primjere opaženog ponašanja u različitim oblicima dispraksije u DSI-u.
7
Engl. Vestibular processing disorder
8
Engl. Deficits in bilateral integration and sequencing
9
Engl. Underresponsive sensory system
10
Engl. Underresponsive sensory modulation behavior
11
Engl. Underresponsive
12
Engl. Underresponsive
13
Engl. Underresponsivness to sensory stimuli
Sažetak
Prema autoricama ova serija od 3 članka naglašava važnost rasvjetljavanja terminologije koja objašnjava
funkciju i disfunkciju senzoričke integracije sa ciljem uspješne komunikacije među stručnjacima, istraživačima i
kliničarima u navedenom području. Naše područje žurno treba razvijanje komunikacije da bi se postigao
konsenzus za unificirana istraživanja i edukaciju u području DSI-a. Razvoj metodologije procjene i praktičnih
procedura ovisi o postojanju koherentne i prihvaćene terminologije opisivanja teoretske baze. Još jedan važan
razlog postojanja jasnog i univerzalnog jezika, prema autoricama, je zbog osiguravanja adekvatne pomoći
osobama s DSI-em i njihovim obiteljima u razumijevanju ponašanja vezanog uz DSI. Terminološki konsenzus
također može imati utjecaja na administraciju i donositelje odluka („policy makers“) zbog osnaživanja radne
terapije kroz pristup senzoričke integracije unutar zdravstvenog sektora. Na kraju, uporaba zajedničkog jezika je
esencijalna ako težimo ka edukaciji liječnika, učitelja i članova obitelji u prepoznavanju DSI-a i primjerenog
upućivanja na evaluaciju intervenciju.
Tablica 1. Primjeri opaženog ponašanja u SMD-u
Senzorno područje Ponašanje smanjenog odgovora14 Ponašanje pretjeranog odgovora15

16
Smanjeni odgovor: „Nije u kontaktu “ s vlastitim tijelom, a Pretjeran odgovor: Odgovara agresivno na
uključuje i nesvjesnost prljavih ruku i lica ili uvrnute odjeće; dodir ili zamišljen dodir; uzrujan/a pri
Disfunkcija taktilne smanjena reakcija na bol ili modrice; prljav dok jede odijevanju, kupanju i/ili hranjenju
modulacije Traži osjete: Dodiruje druge prečesto ili prejako (uključujući Povlači se ili izbjegava osjete: Izbjegava
vršnjake, ljubimce i predmete), konstantno dodiruje ili grupne aktivnosti, izbjegava igru koja
stavlja u usta kosu i druge predmete uključuje dodirivanje
Smanjeni odgovor: Treba dugo vremena dok mu/joj se Pretjeran odgovor: Boji se ili mu je loše pri
zavrti, može se vrtiti ili ljuljati dug vremenski period pokretima ili kada se noge odvoje od poda
(primjerice, ne voli dječja igrališta ili vožnju
Disfunkcija modulacije autom)
vestibularnih podražaja Traženje osjeta: Pretjerano aktivan, kontinuirano traži Povlači se ili izbjegava osjete: Vrlo
pokret poput skakanja i trčanja; uključuje se u opasna oprezan/na i nevoljno prihvaća rizik u
ponašanja poput visokog penjanja ili kretanja jako brzo kretanju; boji se visine, liftova i pokretnih
stepenica
Disfunkcija modulacije Smanjeni odgovor: Nesvjestan pozicije tijela i pokreta u Pretjeran odgovor: Pretjerano reagira na
proprioceptivnih podražaja prostoru uključuje rušenje čaša za piće, udara u zidove i fizički kontakt poput zagrljaja, držanja ruku ili
ljude; nespretan/na u odijevanju, igranju i pisanju; loša fizičkog vođenja; nije mu/joj ugodno pri
postura; nesvjestan/na koliko snage koristi u igri, sportu i skakanju, trčanju ili gimnastičkim
interpersonalnim interakcijama aktivnostima i većini sportova
Traženje osjeta: žudi za skakanjem i aktivnostima koje Povlači se ili izbjegava osjete: Izbjegava ili ne
uključuju sudaranje-ili-udaranje; hoda na prstima; udara ili voli aktivnosti koje uključuju pokrete dijelova
lupka po glavi, rukama i nogama; konstantno stišće i udara tijela poput skakanja ili visenja na ručama,
predmete i siše ruke ili usta inzistira na prehrani s ograničenim
teksturama hrane.
Smanjeni odgovor: Ne uočava detalje u okolini ili u Pretjeran odgovor: Poteškoće pri prenošenju
knjigama, ne može pronaći specifične predmete između pogleda s predmeta na predmet, lako se
Disfunkcija modulacije mnogih u ladicama i policama umara ili postaje iritabilan/na kada ima
vizualnih podražaja kompleksan vizualni zadatak
(podrazumijeva se Traženje osjeta: Voli stimulirajuća vizualna iskustva Povlači se ili izbjegava osjete: Izbjegava ili ne
normalan vid) uključujući igre s baterijskom lampom i uživa u treperećem osjeća se ugodno u vizualno stimulirajućem
svijetlu, igra video igre satima, pretjerano blizu gleda okružju, izbjegava kontakt očima; voli
televiziju i zuri satima prigušena svijetla, uvijek nosi naočale
Smanjeni odgovor:poteškoće prilagođavanja volumena Pretjeran odgovor: Poteškoće filtriranja buke
Disfunkcija modulacije govora u učionici, ne voli i pretjerano reagira na
auditornog podražaja glasne zvukove
(podrazumijeva se Traženje osjeta: Preferira glasne zvukove i televiziju/radio Povlači se ili izbjegava osjete: Bježi od glasnih
normalan sluh) drži na vrlo glasnom čitavo vrijeme; konstantno priča, pjeva zvukova i pokriva uši kada čuje sirene ili
ili stvara zvukove ustima i rukama plakanje u gomili te tijekom vatrometa
Smanjeni odgovor: Ne uočava mirise čak i kada su intenzivni Pretjeran odgovor: Ne voli određene
ili napadni, ne može razlikovati između mirisa, navodi da restorane, osobe ili ljubimce zato što
Disfunkcija modulacije sva hrana ima isti okus „smrde“; izbjegava kuhinju kada se priprema
gustatornog i olfaktornog objed;većinu mirisa doživljava kao neprijatne
podražaja Traženje osjeta: Preferira jake i različite okuse, koristi osjet Povlači se ili izbjegava osjete: Može
mirisa na neprimjeren način, miriše ljude i predmete izbjegavati jesti sve što je izmiješano, ne želi
probati novu hranu
14
Engl. hyporesponsive behavior
15
Engl. hyperresponsive behaviors
16
Engl. out of touch
Tablica 2. Primjeri opaženog ponašanja u disfunkciji senzoričke diskriminacije
Senzorni sustav Ponašanje
Može imati poteškoće sa slijedećim

Disfunkcija diskriminacije taktilnih
podražaja o razlikovanju predmeta kroz dodir ili završavanju dnevnih aktivnosti bez vizualnog vođenja (primjerice, zatvaranje zatvarača, prinošenju žlice ustima, osvještavanju
da je odjeća uvrnuta, pronalaženju ključeva u torbi ili novčića u novčaniku)
o identificiranju gdje je dodirnu određeni dio tijela bez vizualne komponente (primjerice olovkom, odvijačem, priborom za suđe)
o razlikovanju mirisa i okusa bez vizualne komponente
Disfunkcije diskriminacija olfaktornih i
o upozoravanje na važnost određenih mirisa (primjerice pregorjeli toast ili curenje plina)
gustatornih podražaja
o razlikovanje i zapamćivanje sličnih riječi i zvukova (primjerice guma, puma, suma17)

Disfunkcija diskriminacije auditornih
o praćenje dvije ili više instrukcija, iako bi ih mogao izvesti
podražaja
o odlučivanje o smjeru izvora zvuka (okretanje prema osobi koja zaziva njegovo/njezino ime)
o odlučivanje o udaljenosti i lokaciji zvuka (primjerice, zbunjen/a jekom u hodnicima ili smjera iz kojeg se približava auto)
o usmjeravanju na ili prepoznavanju specifičnih zvukova u prisutnosti pozadinske buke
o sagledavanju oblika i prostora te odnosa između predmeta (primjerice razlikovanja „p“ i „b“)
o prepoznavanje, uparivanje i kategoriziranje boje, teksture, oblika i veličine
o razgledavanje sekvencijalnih slika i brzo mijenjanje vidnog fokusa
Disfunkcija diskriminacije vizualnih
o vizualno vođenje finih i grubih motoričkih pokreta (primjerice bojanje unutar linija ili udaranje lopte palicom)
podražaja
o prepoznavanje simbola i gesti
o doživljavanje debljine, udaljenosti, lokacije granica i prostora među predmetima
o razlikovanje slike od pozadine
o održavanje ravnoteže, posebno pri kretanju
o svjesnost pozicije tijela u prostoru i njegovog odnosa spram okružja
Disfunkcija diskriminacije vestibularno o održavanje uspravnog stava pri mirnom sjedenju i stajanju u određenom vremenskom periodu
proprioceptivnih podražaja o određivanje pozicije pri vožnji na vrtuljku ili sličnih aktivnosti (primjerice gore-dolje, postranično)
o Određivanje pokreta tijela spram pokretima predmeta i ljudi u okolini
o Određivanje primjerene snage s drugim ljudima i predmetima (primjerice pisanje olovkom ili grljenje druge osobe)
17
U engleskom govornom području autorice navode „bat, back, bad, bag“
© Hanft BE, Miller JL, Lane SJ, (2000). Toward a consensus in Terminology in Sensory Integration Theory and practice: Part 3: Observable Behaviors: Sensory Integration dysfunction. American Association
Occupational Therapy Association, Inc. Sensory integration Special Interest section Quarterly. Vol 23, No. 3.
Tablica 3. Primjeri opaženog ponašanja u dispraksiji
Komponente Ponašanje
KOGNITIVNE Može imati poteškoće sa slijedećim
Ideacija o Odlučivanju što učiniti i kako to učiniti (primjerice izraditi zmaja od žice, ljepila, papira i boje)
o Kreativno odrediti kako sastaviti predmete i materijale za igru ili slobodne aktivnosti, te školu i domaće zadatke
o Prenošenje ideja i slika u jezik ili akciju zbog igre, škole, posla
o Stvaranje novih ideja o tome što učiniti ili preuzimanje uloge vođe
o Spontan/a u igri, školi, ili radnim aktivnostima
Planiranje o Organiziranje serije akcija ili aktivnosti da bi se izveo ciljani pokret

o Znati kako igrati novu igru ili iskoristiti nove akcije ili pokrete (primjerice, voziti skate unatrag)
Sekvencioniranje o Kombiniranje nekoliko koraka u aktivnost no može izvršiti svaki korak zasebno
MOTORIČKE
Gruba motorika o Učenje i lagano izvođenje novih motoričkih aktivnosti koje zahtijevaju velike pokrete (primjerice, vožnja bicikla, pumping a swing)
o Prijenos iz jedne pozicije tijela u drugu sa primjerenim sekvencioniranjem i uporabom vremena (timing)
Fina motorika o Učenje i lagano izvođenje novih motoričkih aktivnosti koje zahtijevaju manje pokrete ruke i prstiju ( primjerice, namatanje klupka)
o Vizualno vođeni pokreti ruku (primjerice rezanje slike iz časopisa)
Oralna motorika o Koordiniranje respiracije s pokretima usta i jezika zbog aktivnosti koje uključuju sisanje, žvakanje i puhanje
o Uporaba primjerenih facijalnih gesti tijekom interakcije
Vizualna motorika o Koordinacija oko-ruka (primjerice, pisanje, bojanje unutar linija, vezivanje vezica)
o Repliciranje trodimenzionalnih struktura (primjerice slaganje lego kocaka)
© Hanft BE, Miller JL, Lane SJ, (2000). Toward a consensus in Terminology in Sensory Integration Theory and practice: Part 3: Observable Behaviors: Sensory Integration dysfunction. American Association
Occupational Therapy Association, Inc. Sensory integration Special Interest section Quarterly. Vol 23, No. 3.
Literatura
1. Ayres, A. J. (1972). Sensory integration and learning disorders. Los Angeles: Western Psychological
Services.
2. Ayres, A. J. (1979). Sensory integration and the child. Los Angeles: Western Psychological Services.
3. Ayres, A. J. (1989). Sensory Integration and Praxis Tests. Los Angeles: Western Psychological Services.
4. Blanche, E. (1998). Intervention for motor control and movement organization disorders. In J. C. Smith
(Ed.), Pediatric occupational therapy and early intervention (2nd ed., pp. 255–276). Boston, MA:
Butterworth-Heinemann. Cermak, S. (in press). Developmental dyspraxia and clumsiness in children.
Developmental Neuropsychology. Cermak, S. (1991). Somatodyspraxia. In A. Fisher, E. Murray & A.
Bundy (Eds.), Sensory integration theory and practice (pp. 137–170). Philadelphia: F. A. Davis.
5. Dunn, W. (1997). The impact of sensory processing abilities on the daily lives of young children and
their families: A conceptual model. Infants and Young Children, 9(4), 23–35.
6. Dunn, W. (1999). The Sensory Profile. San Antonio, TX: Therapy Skill Builders.
7. Fisher, A. (1991). Vestibular-proprioceptive processing and bilateral integration and sequencing
deficits. In A. Fisher, E. Murray, & A. Bundy (Eds.), Sensory integration theory and practice (pp. 71–
107). Philadelphia: F. A. Davis.
8. Greenspan, S., & Wieder, S. (1998). The child with special needs: Emotional and intellectual growth.
Reading, MA: Addison Wesley.
9. Guiffrida, C. (in press). Praxis and motor planning. In R. S. Smith, E. I. Blanche, & R. Schaaf (Eds.),
Understanding the nature of sensory integration with diverse populations. San Antonio, TX: Therapy
Skill Builders.
10. Mailloux, Z., & Parham, D. (1996). Sensory integration. In J. Case-Smith (Ed.), Occupational therapy for
children (pp. 307–356). St Louis: Mosby.
11. Miller, L., Reisman, J., McIntosh, D., & Simon, J. (in press). An ecological model of sensory modulation:
Performance of children with fragile X syndrome, autism, ADHD, and SMD. In S. Roley, R. Schaaf, & E.
Blanche (Eds.), Sensory integration and developmental disabilities. San Antonio, TX: Therapy Skill
Builders.
12. McIntosh, D. Miller, L., Shyu, V., & Hagerman, R. (1999). Sensory modulation Disruption, electrodermal
responses, and functional behaviors. Developmental Medicine and Child Neurology, 41, 608–615.
13. Mulligan, S. (1996). An analysis of score patterns of children with atten- tion disorders on the Sensory
Integration and Praxis Tests. American Journal of Occupational Therapy, 50, 647–654.
14. Mulligan, S. (1998). Patterns of sensory integration dysfunction: A confirmatory factor anaylsis.
American Journal of Occupational Therapy, 52, 819–828.
15. Williamson, G., & Anzalone, M. (1997). Sensory integration: A key component of the evaluation and
treatment of young children with severe difficulties in relating and communicating. In Assessing and
treating infants and young children with severe difficulties in relating and communicating (pp. 29–36).
Washington, DC: Zero to Three.

PONAŠANJA KOJA OPAŽAMO Disfunkcije SI

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PONAŠANJA KOJA OPAŽAMO Disfunkcije SI

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREMA TERMINOLOŠKOM KONSENZUSU U TEORIJI I PRAKSI SENZORIČKE

Dio 3.: Ponašanja koja opažamo: Disfunkcija senzoričke integracije

Pripremila i prevela: Saša Radić, bacc.therap.occup.

Disfunkcija senzoričke diskriminacije

Praksija (sposobnost konceptualizacije, organiziranja i izvršavanja nenaviknutih motoričkih zadataka)

Senzorno područje Ponašanje smanjenog odgovora14 Ponašanje pretjeranog odgovora15

Senzorni sustav Ponašanje

Može imati poteškoće sa slijedećim

o razlikovanje i zapamćivanje sličnih riječi i zvukova (primjerice guma, puma, suma17)

Planiranje o Organiziranje serije akcija ili aktivnosti da bi se izveo ciljani pokret

You might also like