You are on page 1of 2

08. 01. 2023.

11:31 The Neurobiology of Depression: An Integrated Systems-Level, Cellular–Molecular and Genetic Overview | Depression in …

Depresija je vrlo raširena i onesposobljavajuća mentalna bolest koju prvenstveno karakteriziraju

abnormalnosti raspoloženja, kognicije i ponašanja. Osobe s velikom depresijom često imaju

anhedoniju, depresivno raspoloženje, negativno samoreferentno razmišljanje, oslabljenu

koncentraciju, suicidalne ideje, abnormalnu psihomotornu aktivnost i varijabilne promjene u apetitu

i spavanju. Teška depresija je među najviše proučavanim idiopatskim psihijatrijskim stanjima, uz

sve bolje razumijevanje neurobiologije. Ti su uvidi preduvjet za razvoj ciljanijih terapijskih strategija

i mogu biti od pomoći u razumijevanju ovog poremećaja u kontekstu medicinske bolesti.

U ovom poglavlju prvo je detaljno prikazan pregled neurokrugova koji su često uključeni u

poremećaje raspoloženja kako bi se omogućila konceptualizacija odnosa mozak-ponašanje u

depresiji na razini sustava. 1 Nakon toga slijedi rasprava in vivo o ljudskim strukturnim,

neurokemijskim i funkcionalnim nalazima neuroslikanja i postmortalnim abnormalnostima mozga

kod depresivnih subjekata. Neuroendokrini, upalni, neurotransmiterski, stanično-molekularni i

genetsko-epigenetski poremećaji povezani s depresijom također su sažeti kako bi se pružilo

sveobuhvatno razumijevanje ove bolesti na više razina. Kliničko i neurobiološko raskrižje depresije

i anksioznosti koje se često susreće raspravlja se u okviru 2-1 .. Također treba napomenuti da su

neuralni krugovi o kojima se govori u ovom poglavlju iste raspoređene regije mozga koje su često

uključene u simptome povezane s raspoloženjem kao posljedicu medicinskih i neuroloških stanja o

kojima se govori drugdje u ovoj knjizi. U cijelom poglavlju pojam "depresija" koristit će se kao

sinonim za veliki depresivni poremećaj, osim ako nije drugačije naznačeno, iako je važno naglasiti

da se dimenzionalni pristup usmjeren na simptome sve više preuzima preko tradicionalnih

dijagnostičkih granica.

OKVIR 2-1 SJECIŠTE DEPRESIJE I ANKSIOZNOSTI


Depresija je često komorbidna s anksioznošću koja među ostalim poremećajima uključuje
generalizirani anksiozni poremećaj, socijalnu fobiju, posttraumatski stresni poremećaj i panični
poremećaj. 185 , 186 Iz dimenzionalne perspektive, ovo se preklapanje može nazvati anksioznom
depresijom. Pokazalo se da su visoka anksioznost i neuroticizam čimbenici rizika za razvoj
depresije, 187 a depresivni pojedinci pokazuju pojačano učenje straha. 188Iz perspektive na
razini sustava, istraživačke studije neuroimaginga počele su istraživati odnose između mozga i

https://neurology.mhmedical.com/content.aspx?bookid=1891&sectionid=138744296 1/2
08. 01. 2023. 11:31 The Neurobiology of Depression: An Integrated Systems-Level, Cellular–Molecular and Genetic Overview | Depression in …

ponašanja kod pojedinaca s anksioznom depresijom u usporedbi s neanksioznim depresivnim


pojedincima. Na primjer, tijekom zadatka identifikacije emocionalnog sukoba koji je uključivao
kategorizaciju emocionalno valentnih lica uz ignoriranje prekrivenih emocionalnih riječi,
depresivni pacijenti sa i bez komorbidnog generaliziranog anksioznog poremećaja na sličan su
način pokazali oslabljenu ventralnu anteriornu cingulatnu i amigdalnu aktivaciju i povezanost na
funkcijskoj magnetskoj rezonanciji (fMRI); samo su depresivni pojedinci, međutim, pokazali
dodatno zapošljavanje bočnih prefrontalnih regija koje su pozitivno povezane s izvedbom
zadatka. 189Analize funkcionalne povezanosti u stanju mirovanja u kohorti pojedinaca s
anksioznom depresijom u kasnoj životnoj dobi u usporedbi s neanksioznim depresivnim
subjektima pokazale su povećanu spregu stražnjih regija Default Mode Network (DMN) i
smanjenu spregu prednje DMN u anksioznih depresivnih subjekata. 190 Strukturalne analize u
velikoj skupini pacijenata s neanksioznom depresijom, mješovitim anksioznim poremećajima i
anksioznom depresijom pokazale su slična smanjenja volumena sive tvari rostralnog prednjeg
cingularnog korteksa u svim skupinama pacijenata u usporedbi sa zdravim
subjektima. 191 Studije elektrofiziologije

https://neurology.mhmedical.com/content.aspx?bookid=1891&sectionid=138744296 2/2

You might also like