Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet

Mašinski fakultet u Banjoj Luci

TIMSKI PROJEKAT

ODRŽIVA OBNOVA OMOTAČA ZGRADE U BANJALUČKOM

NASELJU KOČIĆEV VIJENAC PRIMJENOM TES SISTEMA

PROCESNI IZVJEŠTAJ

Profesri: Studenti:
Prof.dr Goran Janjić Miljana Vinčić
Prof.dr Darija Gajić Andrea Kostić
Prof.dr Petar Gvero Stipan Klarić
Brannimir Vulin

Banja Luka
Sep, 2023
 SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................1
2. O TIMU......................................................................................................................................2
2.1 Miljana Vinčić..........................................................................................................................2
2.2 Andrea Kostić.....................................................................................................................2
2.3 Stipan Klarić.......................................................................................................................3
2.4 Branimir Vulin....................................................................................................................3
3. TIMSKI RAD................................................................................................................................4
3.1 O timskom radu uopšteno.......................................................................................................4
3.2 O timskom radu nas kao tima..................................................................................................5
4. RAZVOJ TIMA.............................................................................................................................6
4.1 Model razvoja tima............................................................................................................6
4.2 Primjena Takmanovog modela na naš tim.........................................................................7
4.3 Sporazum o saradnji................................................................................................................9
4.4 Eksperti u timskom radu........................................................................................................10
5. REFLEKSIJE SA SASTANAKA......................................................................................................11
5.1 Refleksija na 28.03.2023..................................................................................................11
5.2 Refleksija na 02.03.2023..................................................................................................12
5.3 Refleksija na 06.06.2023-prezentacija projekta.....................................................................12
6. REFLEKSIJE NA ISHOD PROCESA TIMSKOG RADA....................................................................13
6.1 Andrea Kostić........................................................................................................................13
6.2 Miljana Vinčić........................................................................................................................13
6.3 Stipan Klarić...........................................................................................................................14
6.4 Branimir Vulin........................................................................................................................14
6.5 Timska refleksija....................................................................................................................14
7. LITERATURA.............................................................................................................................16
 1. UVOD

Današnji izazovi u oblasti građevinarstva zahtijevaju sveobuhvatan pristup koji uključuje

poboljšanje energetske efikasnosti, upotrebu obnovljivih izvora energije i primjenu
održivih materijala. U okviru nastavnog programa na Masteru Energetske efikasnosti na
Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, imali smo
priliku da se pozabavimo upravo takvim projektom.
Naš projekat se fokusira na obnovu fasade stambene zgrade smeštene u naselju Caire u
Banjoj Luci. Glavni cilj ovog zadatka je unapređenje energetske efikasnosti objekta, pri
čemu smo se pridržavali visokih standarda, uključujući nZEB (gotovo nulta potrošnja
energije) standarde. Takođe, planirali smo primjenu obnovljivih izvora energije.
Jedan od ključnih aspekata našeg projekta je primena TES sistema (Timber Energy
System), koji uključuje laku drvenu potkonstrukciju sa toplotnom izolacijom. Ova
tehnologija nam omogućava da postignemo značajna poboljšanja u energetskoj
efikasnosti omotača zgrade, sa ciljem da se postigne koeficijent prolaza toplote između
0.1 i 0.3 W/m²K. Takođe, pridržavamo se principa održivosti koristeći prirodne materijale.
Osim što smo usmereni na postizanje visokih energetskih standarda, naš projekat takođe
ima za cilj unapređenje arhitektonske organizacije prostora kako bi se povećala korisna
površina objekta i unapredila funkcionalnost. Cilj nam je da pružimo sveobuhvatan uvid u
naš pristup unapređenju energetske efikasnosti stambenih zgrada i da istražimo
primenljivost ovakvih rješenja u stvarnom svetu.

1
 2. O TIMU

Naš tim, poznat kao "Quatrro," čini četiri posvećena člana: Branimir,Andrea, Stipan i
Miljana. Dok su Miljana, Andrea i Stipan prethodno studirali zajedno i već su imali
pozitivan međusobni odnos, Branimir se pridružio timu kao malo stariji kolega, nudeći
svježu perspektivu i iskustvo.Svi članovi tima imaju inženjerske diplome iz arhitekture i
rade na različitim projektima i zadacima. Iako smo kao tim dugo vremena bili uspavani i
nismo bili u mogućnosti da ostvarimo puni potencijal, prisiljeni smo da se aktiviramo kako
se rok za predaju projekta približavao. Ova situacija nas je inspirisala da se potrudimo i da
iskoristimo sve svoje resurse kako bismo uspješno završili projekat.
Tokom rada na projektu suočavali smo se s izazovima i nesuglasicama među članovima
tima, posebno u vezi s različitim idejama i pristupima. Ovo se, međutim, pokazalo kao
prilika za učenje i rast. Kroz dijalog i kompromis, naučili smo kako efikasno sarađivati u
timskom okruženju. Ove nesuglasice su nas podstakle da dublje razmislimo o svojim
idejama, istražimo alternativne pristupe i razvijemo veštine pregovaranja.
Na kraju, uspjeli smo da prevaziđemo izazove i dostavimo projekat u skladu s
postavljenim rokom. Iskustvo timskog rada, iako izazovno, doprinijelo je našem ličnom i
profesionalnom rastu, pružajući nam vrijedne lekcije o komunikaciji, saradnji i rješavanju
problema. Kroz ovaj proces, tim "Quatrro" je pokazao svoju sposobnost da se prilagodi i
postigne uspeh, iako je započeo kao uspavani tim.

2.1 Miljana Vinčić

Miljana Vinčić je rođena 6. oktobra 1997. godine u Derventi ,gdje je završila i gimnaziju.
Neposredno nakon toga upisala osnovne studije arhitekture na Arhitektonsko-
građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci koje je završila 2022. godine.Istovremeno
radi u struci kao arhitekta i pohađa master studije na Arhitektonsko-građevinsko-
geodetskom fakultetu u Banjaluci, smjer Energetska efikasnost u zgradarstvu.

2.2 Andrea Kostić

Andrea Kostić, diplomirani inžinjer arhitekture. Završila srednju tehničku školu u

Nevesinju 2016. godine. Neposredno nakon toga upisala osnovne studije arhitekture na
Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci koje je završila 2022.
godine.Istovremeno radi u struci kao arhitekta i pohađa master studije na Arhitektonsko-
građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci, smjer Energetska efikasnost u
zgradarstvu.

2
 2.3 Stipan Klarić

Diplomirani inženjer arhitekture, rođen u Zagrebu. Odrastao u Jajcu, gdje je 2016. godine
završio i srednju školu-smjer građevinski tehničar. Nakon završetka srednje škole odlučuje
se na upis na osnovne studije na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u
Banja Luci, smjer arhitektura. Diplomirao na smjeru Arhitektonsko projektovanje. Nakon
završenih osnovnih studija 2022. godine, počinje raditi u struci kao inženjer arhitekture, te
upisuje master studije na istom fakultetu, smjer Energetska efikasnost u zgradarstvu.

2.4 Branimir Vulin

Branislav Vulin, rođen 16.10.1988. godine u Banja Luci, gdje je završio osnovnu školu, kao
i srednju građevinsku školu. Nakon toga upisuje Arhitektonsko-građevinski fakultet u
Banjoj Luci, koji završava 2013. godine. Nakon završenih studija, zapošljava se kao
arhitekta u više kompanija, te stiče širok spektar iskustva iz raznih djelatnosti. Trenutno je
zaposlen kao inžinjer u Kazneno-popravnom zavodu Banja Luka, a pored toga pohađa
drugi ciklus studija na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjoj Luci na
smijeru Energetska efikasnost u zgradarstvu.

3
 3. TIMSKI RAD

3.1 O timskom radu uopšteno

Timski rad je esencijalna komponenta mnogih organizacija i projekata. Ova dinamična

interakcija među članovima tima omogućava postizanje zajedničkih ciljeva, rješavanje
složenih problema i ostvarivanje uspijeha. Bez obzira na oblast ili industriju, timski rad je
ključni faktor za efikasnost i produktivnost.Timovi se sastoje od pojedinaca sa različitim
vještinama, iskustvima i perspektivama. Ova raznolikost može biti izvor kreativnosti i
inovacija, često dovodeći do boljih rešenja. U timovima, članovi često dijele zadatke i
odgovornosti na osnovu svojih kompetencija, što omogućava efikasno iskorišćenje
resursa. Ključna komponenta uspešnog timskog rada je dobra komunikacija. Članovi tima
treba da budu sposobni da jasno komuniciraju svoje ideje, informacije i potrebe. Pored
toga, međusobno poverenje je od suštinskog značaja. Poverenje omogućava otvorenost,
saradnju i rešavanje konflikata na konstruktivan način. Svaki tim treba da ima jasno
definisane ciljeve i uloge članova. Ovo pomaže u usmeravanju napora tima ka postizanju
zajedničkog cilja. Konflikti su neizbežni u timskom radu, ali uspešni timovi se bave
konfliktima konstruktivno kako bi pronašli najbolja rešenja.Timski rad ima mnoge
prednosti, uključujući veću produktivnost, bolje odluke i veće zadovoljstvo članova tima.
Međutim, takođe može predstavljati izazove u upravljanju konfliktima i održavanju
motivacije. Kroz efikasno vođenje i podršku, timski rad može biti ključ za postizanje
uspeha u mnogim sferama života i rada.

Slika 1: Radni proces tima

4
3.2 O timskom radu nas kao tima

Timski rad na fakultetu često može biti izazovan, a naš tim se suočio sa posebnim
izazovima. Na početku, nismo imali privilegiju izbora članova tima, što je izazvalo početno
nezadovoljstvo. Činilo se kao da se radi o nespojivim individualcima - četiri arhitekta sa
različitim sklonostima i interesovanjima. No, kako su rokovi predaje pristizali, shvatili smo
da nema povratka i odlučili smo da se pomirimo s timom koji smo imali. Jedan od ključnih
trenutaka koji je promijenio tok našeg timskog rada bio je kada smo se suočili s krajnjim
rokovima predaje. Shvatili smo da je vrijeme da se organizujemo i postavimo prioritete.
Odlučili smo se za raspodijelu zadataka prema našim jakim stranama i vještinama. Svako
je preuzeo odgovornost za svoj dio posla i postavili smo čvrste rokove kako bismo sebi dali
osjećaj hitnosti. Ono što nas je zaista iznenadilo bila je promena u našoj produktivnosti.
Kada smo radili zajedno i bili motivisani da ispunimo zadatke, postigli smo rezultate koje
nismo mogli ni zamisliti. Svi smo shvatili važnost timskog rada i podrške među članovima
tima.
Ključ uspijeha našeg tima bio je i kvalitet komunikacije među članovima. Nikada nije
dolazilo do ozbiljnih nesuglasica ili konflikata, jer smo aktivno slušali jedni druge i uzimali
smo u obzir mišljenja svih članova. Poštovanje različitosti i raznolikosti u našem timu
postalo je naša snaga. Uz dobru komunikaciju i raspodelu zadatka, postigli smo dobre
rezultate i pretočili smo naše individualne veštine u timski uspijeh. Atmosfera tokom rada
bila je pozitivna i podsticajna. Shvatili smo da nismo samo kolege, već tim koji se može
osloniti jedni na druge.

5
 4. RAZVOJ TIMA

4.1 Model razvoja tima

Koncept četveroetapnog modela razvoja prvi je put predstavio psiholog Bruce

Tuckman 1965. godine.Njegov model se široko primjenjuje za planiranje razvoja tima i
prepoznavanje ključnih faktora za uspjeh. Svaka od ovih faza donosi dvoje specifične
karakteristike i aktivnosti koje treba razviti kako bi postao efikasan radni tim.
Minimalni zahtjevi u svakoj fazi obuhvataju ključne faktore za uspješno funkcionisanje
tima, odluke tima i upravljanje, konkretne akcije članova tima i resurse potrebne za
sporovođenje svake faze.
Tuckman je prepoznao četiri ključne faze koje timovi prolaze tokom transformacije u
efikasan radni kolektiv. Te faze u Tuckmanovom modeluuključuju :
I. Formiranje tima (Forming): U ovoj početnoj fazi, postavljanje osnovnih
očekivanja i misije tima predstavlja ključne zadatke. Tim takođe uspostavlja
prve kontakte među članovima, razvija povjerenje i međusobnu zavisnost. U
ovoj fazi, komunikacija obično dolazi iz vođe tima. Tim još nije potpuno
koherentan tim, već se radi o skupini pojedinaca s različitim prethodnim
iskustvima i kompetencijama.
II. Sukobi u timu (Storming): Ova faza označava tek formiranje tima, gdje članovi
bolje razumiju svoje uloge, zadatke i međusobne odnose. Vođa tima mora se
suočiti s konfliktima unutar tima, različitim stilovima komunikacije među
članovima i izgradnjom povjerenja i saradnje.
III. Usklađivanje sa normama (Norming): U trećem stadijumu, članovi tima
počinju razumjeti svoje uloge i zadatke, kao i ulogu drugih članova. Tim postaje
sve koherentniji kao kolektiv, prilagođavajući se okolini. Povjerenje među
članovima raste, a komunikacija između članova i s okolinom postaje sve
usklađenija.
IV. Optimalna efikasnost (Performing): U završnoj fazi, tim se razvija u
jedinstvenu cjelinu. Članovi međusobno iskazuju povjerenje, surađuju kako bi
riješili izazove i nesporazume, te razvijaju jedinstveni identitet koji uključuje
samostalne članove.

6
 IV.2 Primjena Takmanovog modela na naš tim

I. Formiranje tima (Forming): Na samom početku vježbi, bili smo upoznati sa

suštinom zadatka koji je pred nama. Nakon toga, uslijedila je faza formiranja
timova. Ove godine, za razliku od prethodnih, naš profesor je jedini instruktor koji
nas vodi kroz ovu vježbu, budući da asistent nije prisutan. Profesor je preuzeo
inicijativu i lično nas rasporedio u timove, što znači da nismo imali mogućnost da
sami biramo svoje timsko okruženje.
Ovo je izazvalo određenonezadovoljstvo među članovima, s obzirom na to da su svi imali
svoje preference i želje kada je u pitanju izbor partnera za rad. Tim "Quattro" sastojao se
od četiri člana - dva muškarca i dvije žene. Na samom početku bilo je očigledno da postoji
neka nesigurnost i nesklad unutar tima, jer su članovi tima želeli sarađivati s drugim
osobama, s kojima su se već ranije povezali ili su imali više zajedničkog iskustva. Važno je
napomenuti da su tri člana tima već imala prethodno poznanstvo i bili su u međusobnoj
interakciji prije ovih vježbi, dok je jedan od članova bio stariji i nepoznat ostalima. Ovo je
unijelo određeni nivo nepovjerenja i nesigurnosti u timsku dinamiku. Svi ovi faktori
zajedno su činili početak vježbi izazovnim, ali isto tako su predstavljali i priliku za rast,
učenje i izgradnju boljeg razumijevanja među članovima tima.

II. Sukobi u timu (Storming): Ova faza je verovatno trajala najduže. Formiran je
sporazum u kome su definisane odredbe koje će članovi tima poštovati kako bi
zajednički funkcionisali. Postojala je raznolikost mišljenja u vezi sa potrebom za
imenovanjem vođe tima, sa nekim članovima koji su bili za to, a neki protiv. Kako
bismo zadovoljili svačije stavove, dogovoreno je da se pozicija vođe može
promeniti uz saglasnost svih članova. Ova faza je protekla u smislu generisanja
ideja o tome kako pristupiti zadatku. Sve ideje su bile u vazduhu, bez konkretnih
koraka naprijed, fokusirane uglavnom na razgovor i diskusiju. Rad je bio spor i
neintenzivan, dok je atmosfera u grupi ostala prilično pasivna.

III. Usklađivanje sa normama: Ova faza se pojavila znatno kasnije nego što je
prvobitno planirano, gotovo pri samom predavanju preliminarne verzije zadatka.
Međutim, iznenada prepoznajemo da smo prišli zadatku s kampanjskim
pristupom, što možda i nije toliko negativno. Ova situacija nam je omogućila da
dokažemo da smo u stanju da efikasno radimo pod pritiskom i da bismo brzo
reagovali u stvarnom svijetu, naročito kada se suočavamo s zadacima koji
zahtijevaju brza rješenja. Konačno, došlo je do jasnog i konkretne raspodjele
zadataka među članovima tima. Andrea i Miljana su se posvetile računskom i
urbanističkom aspektu zadatka, dok su Branimir i Stipan bili angažovani na
modelovanju, konstrukciji i materijalizaciji. Ova podjela zadataka omogućila nam
je da efikasno usmjerimo naše resurse prema različitim aspektima zadatka i
maksimalno iskoristimo naše vještine i kompetencije.

7
IV. Optimalna efikasnost: U posljednjoj fazi, došlo je do istinskog procvata. Ovo je
bilo vrieme kada su se svi elementi kristalisali u jedinstvenu celinu. Nakon
preliminarne prezentacije i primljenih sugestija od strane profesora, postalo je
kristalno jasno kako bi članovi tima trebali da uspješno završe zadatak. U ovom
trenutku, svi članovi su pronašli motivaciju i entuzijazam za rad. Stvarno su bili
spremni da se posvete zadatku. Kada je došlo vrijeme za završnu prezentaciju i
predaju, ispunili smo sva očekivanja profesora i još više od toga. Iako su ranije bili
skeptični i sumnjali da ćemo moći završiti projekt, govoreći nam da nemamo
mnogo vremena, uspjeli smo da ih iznenadimo svojim radom i rezultatima.

Slika 2: Faze razvoja

8
4.3 Sporazum o saradnji

Sporazum o saradnji pomaže da se stvori jasnoća i transparentnost unutar tima, čime se

smanjuje rizik od nesporazuma i konflikata među članovima tima. Ovaj dokument je važan
za uspešnu saradnju i zajednički rad.

Slika 3: Sporazum tima Quatrro

9
4.4 Eksperti u timskom radu

Na osnovu ankete, izrađen je grafik koji vizuelno predstavlja karakteristike svakog člana
tima, sa namjerom da inspiriše unapređenje timskog rada. Ovaj dijagram je alat za
podsticanje pozitivnih promjena i bolje međusobne interakcije unutar grupe.

Slika 4 : Rezultat ankete

10
 5. REFLEKSIJE SA SASTANAKA

5.1 Refleksija na 28.03.2023

Naš zadatak je bio definisati teme koje će služiti kao osnova za pristup našem projektu. U početku,
Branislav nije potpuno razumio zadatak, pa su Stipan i Miljana, koji su već imali iskustva sa sličnim
vježbama, bili više posvećeni i bolje upućeni u početni proces. Kako smo dublje istraživali teme i
razmatrali moguće pristupe projektu, Branislav se takođe sve više uključivao sa svojim
prijedlozima. Ova situacija je istakla važnost komunikacije i timskog rada. Iako smo imali početne
poteškoće, aktivnim učešćem svih članova, uspeli smo bolje definisati naše teme i smjernice za
dalji rad. Branislav se posebno fokusirao na ekonomsku održivost predmetnog objekta, dok su
Stipan i Miljana razgovarali o trenutnom stanju konstrukcije objekta i načinima za unapređenje
omotača u cilju postizanja veće energetske efikasnosti. Svoje ideje i razmišljanja smo zapisivali na
stikere koje smo postavljali na pano kako bismo imali bolji pregled i razumijevanje. Naravno, došlo
je do promjena na stikerima i evolucije naših ideja tokom vremena. Andrea, naša koleginica, nije
bila prisutna tog dana, ali smo ostavili prostora i za njene prijedloge na stikerima, kako bismo
osigurali da njena perspektiva bude uključena u naš proces rada.

Slike 5 i 6: Refleksije sa vježbi

11
 5.2 Refleksija na 02.03.2023

Na današnjem času prisustvovala je profesorica Darija Gajić, koja je jedna od ključnih kreatora
projektnog zadatka koji smo dobili. Došla je kako bi nas upoznala s ciljevima i zahtjevima ovog
projekta. Profesorica Gajić je naglasila da se od nas očekuje da primjenimo svoje znanje u obnovi i
rekonstrukciji zgrada, uključujući dogradnju i nadogradnju, kao i unapređenje omotača zgrade
pomoću TES sistema (Timber Energy System) - lagane drvene potkonstrukcije s termičkom
izolacijom. Naglasak je stavljen na to da se ovi elementi mogu izrađivati kako na licu mesta, tako i
u fabričkim uslovima, te da mogu biti postavljeni kao gotovi paneli na postojeće zgrade.
Profesorica je istakla da će nam vježbe pomoći da procijenimo da li su dimenzije nosivih i
nenosivih elemenata odgovarajuće, što zavisi od uspostavljenih rasterskih podjela i polja. Nadalje,
istaknuto je da bismo trebali razmisliti o omotaču zgrade i osmisliti što više istih, modularnih
elemenata kako bismo olakšali proces unapređenja. Sve ovo će nam takođe koristiti u drugim
predmetima, ali ćemo, kao dodatak, ocenjivati i naše izveštaje o proračunima konstrukcija i
materijalizaciji koje primjenjujemo prilikom unapređenja zgrada. Naravno, pridržavamo se svih
relevantnih pravilnika o toplotnoj izolaciji i zaštiti od požara, te obraćamo pažnju na osnove,
presjeke i karakteristične detalje.

5.3 Refleksija na 06.06.2023-prezentacija projekta

Finalna prezentacija timskog projekta je bila 06.06.2023. godine, mi kao i po običaju

nervozni i nespremni. Došli smo i sjeli u salu vrlo nervozni i sa pitanjima za odgodu
prezentacije, barem još koji dan. Znajući koliko je posla odradila druga grupa, mi smo
mislili da nemamo velike šanse da to dobro prođe, međutim mi smo bili ti koji su prvi
prezentovali, misleći ajde da riješimo i to. Kolega Branislav nije prisustvovao finalnoj
prezentaciji, ali je svoj dio posla odradio odlično. Znajući kriterije koje su profesori tražili,
te koliko im je bitno da je sve obuhvaćeno, izložili smo svoju prezentaciju. U našoj
prezentaciji smo obuhvatili skoro sve potrebne aspekte koji su traženi, te smo to objedinili
u jednu cjelinu. Naša prezentacija je prošla odlično. Profesori su ostali ugodno iznenađeni
opširnošću prezentacije, s obzirom na preliminarnu prezentaciju na kojoj smo imali jedva
par slajdova.

12
 6. REFLEKSIJE NA ISHOD PROCESA TIMSKOG RADA

6.1 Andrea Kostić

U početku formiranja naše grupe, osjećala sam nezadovoljstvo i skeptičnost prema timu.
Bilo mi je teško zamisliti kako ćemo se kao grupa nositi sa zadacima, s obzirom na naše
očite različitosti. To je rezultiralo negativnim stavom prema radu u timu i sumnjom u naše
mogućnosti. Međutim, kako smo vreme odmicalo, odlučila sam da promijenim svoj
pristup. Umesto da se fokusiram na naše razlike, odlučila sam da usmjerim svoju energiju
na postizanje zajedničkih ciljeva. Počela sam da verujem da, iako smo različiti, možemo
zajedno postići uspeh. Vremenom sam bila prijatno iznenađena načinom na koji smo
obavljali zadatke i funkcionisali kao tim. Shvatila sam da različitosti među nama nisu bile
prepreka, već prednost. Naša različitost je doprinijela bogatstvu ideja i pristupa koji su
pozitivno uticali na našu radnu atmosferu. Generalno, nakon ovog iskustva u grupnom
radu, promenila sam svoje mišljenje i shvatila da prvi utisak može biti obmanjujući.
Različitost i miješanje različitih perspektiva često donose bogatiju i produktivniju saradnju.

6.2 Miljana Vinčić

Na početku sam se osjećala nezadovoljno zbog toga što nismo sami imali mogućnost da
formiramo svoje timove. Ujmesto toga, profesor je preuzeo tu odluku. Nažalost, dva
studenta sa kojima sam se veoma dobro slagala završili su u drugoj grupi. Očigledno je
bilo da smo svi bili malo uspavani i nismo mogli da pronađemo motivaciju da započnemo
sa radom. Pokušavala sam da započnem rad, ali nisam imala podršku koja mi je bila
potrebna, što je na kraju dovelo do toga da i ja odustanem. Međutim, kako se rok za
predaju projekta približavao, shvatili smo da, ako ne završimo na vrijeme, to bi značilo da
bismo morali ponovo da slušamo ovaj predmet naredne godine. To je bio trenutak koji
nas je natjerao da se pokrenemo i započnemo sa ozbiljnim radom, i na kraju smo uspjeli.
Naravno, bilo je nesuglasica i izazova tokom procesa, ali smo naučili kako da ih
prevaziđemo zajedno. Jedan od najljepših dijelova ovog iskustva bila su naša druženja
tokom rada. Često smo se sastajali u kafićima, gde smo ispijali kafu i radili na projektu.
Nikada neću zaboraviti trenutak kada sam išla na teren da snimim objekat koji je bio dio
našeg zadatka, i kako sam pala, ogrebala koljena i ruke. Ali sve smo to radili zarad uspjeha
na fakultetu, i danas se tome smijem. Kroz ovo iskustvo, zaista sam naučila kako da
funkcionišem kao dio tima i, najvažnije od svega, stekla sam vrijedno prijateljstvo. Takođe
sam dosta naučila o timskom radu i energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.

13
6.3 Stipan Klarić

Na početku nastave na predmetu, nisam bio siguran da li želim raditi u timu, jer uvijek
sam više preferirao samostalni rad. Dapače, i sam naziv predmeta mi je uljevao neku dozu
nervoze. Nismo imali mogućnost da samostalno biramo članove tima, već je profesor
preuzeo tu ulogu. Većina kolega na predmetu su ljudi s kojima sam pohađao i osnovne
studije, pa mi je bilo lakše prihvatiti činjenicu da moramo raditi u timu. U mom timu su
bile Miljana i Andrea, te kolega Branislav koji je nešto starija generacija od nas. Iako je
kolega Branislav nešto stariji, mislim da se odlično uklopio sa nama i da smo funkcionirali
realtivno dobro. Sami početak timskog rada je bio vrlo spor i neorganiziran, čekali smo
posljedni trenutak za sve, ali na kraju se sve posložilo onako kako treba i mislim da smo
uspjeli ponuditi očekivano. Da budem iskren, mislim da nismo čak ništa specijalno ni radili
do skoro tri tjedna pred predaju projekta. Međutim, tada smo zaista počeli da radimo i
organizirali smo se vrlo brzo i jednostavno. Sastajali smo se više puta tjedno i usaglašavali
ideje i pratili napredak. Kolega Brane ima genijalne ideje i priču, te nas je na našim
sastancima znao lijepo nasmijati i opustiti. Svijetleće reklame su dio koji nismo uspjeli
uklopiti u projekt. Kako smo sve više radili i razrađivali projekt, postalo je jasno da jako
dobro funkcioniramo kao cjelina, te da možemo sve stići. Sa radom na timskom projektu
imam zaista pozitivno iskustvo, te sam prevladao taj neki, nazovimo ga „strah“ od timskog
rada. Iako smo zajedno pohađali osnovne studije, na ovom timskom radu sam stekao
bolju povezanost i prijateljstvo sa kolegicama, te isto tako stekao prijateljstvo sa kolegom
Branom, koji je vrlo opušten i može pričati o svemu.

6.4 Branimir Vulin

Grupa je u startu formirana po želji profesora, te je budila u meni određeni bunt prema
tome, ne samo meni nego i ostalim članovima. Ali je ekipa odisala međusobnim
povjerenjem, nisu loši ljudi. Bilo je teško zamisliti na početku da ćemo doći do finalnog
proizvoda, tj. gotovog rada jer je početku je bilo problema, najviše zbog nerazumjevanja
zadatka, a onda i zbog svih privatnih obaveza koje smo mi kao članovi grupe imali. Svi smo
se nekako odvikli od fakultetskih obaveza, te je trebalo vremena da buđenje. Kako je
vrijeme odmicalo, stvari su postajale jasnije, unaprijed podjeljeni zadaci su se izvršavali i
ideje su dolazile jedna za drugom. Nekako smo u grupi svi različiti, pogotovo ja koji sam
od ostatka grupe puno stariji, ali to je bilo naše oružje, jer smo probleme sagledavali iz
različitih uglova. Tim se pokazao kao uspješan, zajedničke kafe na kojima smo se sve
dogovarali bile su pune smijeha, priča iz života, i pune rada. Sve je to rezultiralo jednim
novim iskustvom, novim prijateljima i saradnicima u životu, a naravno uspješno završenim
radom.

14
6.5 Timska refleksija

Na početku ovog zadatka, svi članovi našeg tima su bili stranci jedni drugima na nei način. Bilo je
prirodno osjećati se nesigurno i neznati kako će se dinamika razvijati. Međutim, kroz ovaj izazov,
naučili smo mnogo više od samog zadatka. Prvo što smo shvatili je kako postati timski igrači. Ovaj
zadatak nas je natjerao da radimo zajedno, uskladimo svoje veštine i stvorimo sinergiju. Naučili
smo da je timski rad mnogo više od pojedinačnih doprinosa; to je sposobnost da se pravilno
komunicira, da se saslušaju različita mišljenja i da se efikasno dijele zadaci. Jedno od najvažnijih
saznanja bilo je kako pomoći jedni drugima. Nisu svi članovi imali iste vještine ili iskustvo, ali smo
shvatili da možemo nadopunjavati jedni druge. Pomagali smo učiti, dijelili savjete i podržavali se
međusobno kad je bilo potrebno. Osim toga, naučili smo kako se ponašati u situacijama kada
zavisimo od drugih. Ovaj zadatak je istakao važnost pouzdanosti i uzajamne podrške. Kada smo se
oslanjali na vještine drugih članova tima, naučili smo da je poverenje ključno za uspešnu saradnju.

Važno je napomenuti da smo svi dobijali istu ocjenu na kraju, bez obzira na to koliko je svako od
nas uložio truda. Ovo nas je podstaklo da se fokusiramo na timski uspjeh i da radimo zajedno
prema zajedničkom cilju. Iako su se pojavile nesuglasice tokom procesa, shvatili smo da su one
normalne i da mogu dovesti do boljih rješenja kroz konstruktivnu diskusiju. Na kraju, ovo iskustvo
je bilo vrijedno. Iako smo možda bili uspavani u početku, uspjeli smo da se probudimo, zajedno
rastemo i naučimo kako da prevaziđemo izazove. Kroz refleksiju, shvatili smo koliko smo
napredovali kao tim i pojedinci. Ovaj zadatak nas je učinio boljim timom i boljim osobama.

15
 7. LITERATURA

1. Tuckman, B.W. Developmental Sequince in small groups, Psychology bulletin, Vol 63,
US America Psychological Association

2. http://project-management-srbija.com/upravljanje-timom/formiranje-tima

3. https://www.uopeople.edu/blog/how-to-improve-teamwork-skills/

4. https://www.biznis-akademija.com/baza-znanja/timski-rad/4-faze-u-razvoju-tima

16