Kultura

-Riječ kultura dolazi od latinske riječi cultus, koja znači gajenje, njegovanje, oplemenjivanje. Taj je pojam,
po mnogima, u uporabu uveo poznati rimski filozof i orator Ciceron koji je, koristeći ga, imao u vidu, prije
svega, kulturu ljudske duše

-Riječ civilizacija također je fatinskog podrijetla, a potječe od riječi civilitas, što znači uljudnost,
uglađenost, oplemenjenost.

-kulturu shvaćaju kao proces humanizacije koji karakterizira kolektivni napor da se očuva ljudski život, da
se razviju duhovne sposobnosti ljudi, ali i smanje agresija, nasilje i bijeda

-Jedan se može označiti terminom materijalna kultura, pri čemu se podrazumijevaju svi materijalni
proizvodi koje je čovjek stvorio svojom rukom, dakle alati, naprave, strojevi, zdanja. ceste, mostovi,
odjeća, namještaj, vozila, hrana, lijekovi, tehnologije. Drugi je, pak, duhovna ili nematerijalna kultura,
koja uključuje ukupnost ideja, normi i vrijednosti, dakle život, misli i osjećaje ljudi - moral, umjetnost,
pravo i običaje, jezik, znanja, vjerovanja i filozofske sustave, društveni život, zabavu i sport.

-Multikulturalizam se, naime, može definirati kao kulturna politika koja teži ravnopravnom koegzistiranju
kultura. Takva, međutim, politika podrazumijeva da prethodno postoje etnosocijalni dispariteti i etničke
napetosti i sukobi koje iz njih rezultiraju

-Multikulturalizam, po definiciji, podrazumijeva život jednih pored drugih

-Interkulturalizam podrazumijeva suodnos, prožimanje izmedu dviju ili više kultura, njihovo međusobno
dopunjavanje, obogaćivanje i povezivanje. Sve to, dakako, ne znači i gubljenje vlastitog kulturnog
identiteta svake od njih. Naprotiv. Interkulturalizam uključuje i poštivanje različitosti i vrijednosti svake od
zasebnih kultura

Rad

-svjesna univerzalna i organizirana čovjekova stvaralačka djelatnost, obavljajući koju on stvara

materijalne i duhovne vrijednosti koje služe zadovoljavanju bitnih ljudskih potreba

-tehnologija je ukupnost oruđa, tehnika i radnji preko kojih se djeluje na određenu sirovinu u procesu
njezina pretvaranja u gotov proizvod ili se, pak, pomoću njih obavlja određena usluga.

-Kada je proizvdonja u pitanju postoje 4 tipa tehnologije: Zanatska, Mehanizirana, Automatizacija,

Informaticka tehnologija

-Riječ sindikat je latinskog podrijetla i znači isto što i predstavnik ili zastupnik. Stvarno, sindikatje oblik
organizacije koju radniciformiraju kako bi zaštitili svoje ekonomske, socijalne, političke, profesionalne I
druge interese.

-2 tipa sindikata su industrijski I strukovni sindikati

-Štrajk nije samo spektakularna epizoda u sukobu između radnika i poslodavaca nego i posljednje
sredstvo zaštite, i najefikasnije sredstvo kojim radnici uopće raspolažu. No, on je i najgrublja forma borbe
radništva za svoja prava jer za posljedicu ima prekid radnog procesa, obustavu rada.
Moc

-Marksističko poimanje moći je upravo suprotno funkcionalističkom. Ono se temelji na tezi da moć nije
općedruštveno bogatstvo niti je u funkciji općeg dobra. Naprotiv, moć je uvijek dominacija jednih na
štetu drugih. To istovremeno znači da je ona uvijek sredstvo promicanja posebnih a nikako općih
društvenih interesa. A sa druge strane moc uvijek izvire iz ekonomske sfere

-Elitističko poimanje društvene moći polazi od teze da je dualizam u društvu - dakle, podjela društva na
vladajuću manjinu i one kojima se vlada, a koji čine društvenu većinu - neizbježan, usađen u sudbinu i
čovjeka i čovječanstva. Uzroci tog dualizma nalaze se u prirodnim razlikama medu ljudima, njihgovim
sposobnostima, itelektualnim, moralnim I drugim osobenostima

Porodica

-Zajedničko je, primjerice, svim definicijama da obitelj odreduju kao zajednicu različitih spolova i djece,
koja u pravilu nastaju kao rezultat ili plod te veze, ali mogu biti i usvojena. S druge strane, ako se u obitelji
razvija i ličnost djeteta, onda se nju u svim definicijama odreduje Tkao primarnu zajednicu. Obitelj se,
osim toga, u pravilu shvaća i kao ekonomska zajednica, ali i zajednica stanovanja.

-U objašnjavanju strukture obitelji karakteristična su, posebice, dva teorijska pristupa. Prvi polazi od
inokosne obitelji, sastavljene od muza, zene i njihove maloljetne djece, kao univerzalne ljudske društvene
grupacije. Inokosna se obitelj, dakle, shvaća kao posebna i snažna funkcionalna grupa koja egzistira u
svakom poznatom društvu, a čini temelj I svakog budućeg društvenog razvoja

-Proširena je obitelj, najjednostavnije kazano, svaka grupacija koja je šira od inokosne obitelji, a povezana
je rođenjem, brakom ili usvajanjem.

-Funkcije porodice su: seksualno-reproduktivna, ekonomska, odgojno-socijalizatorska, religijska, zastitna,

emotivno-psiholoska funkcija

-Oblici brakova: monogamija, poliginija, poliandrija

Urbanizacija

-Urbanizacija podrazumijeva porast gradskog i istodobno smanjivanje seoskog i poljoprivrednog

stanovništvo, te Sirenje takozvanog urbanog načina života. Razloži li se, ova definicija znači i migratorno
pomjeranje ljudi od seoskih prema gradskim naseljima, a temeljem toga i stalno Sirenje gradskih naselja
izvan granica postojećih gradova.

Devijantnost

-Devijantnost se može definirati kao svako skretanje s društveno usvojenog puta, dakle kao narušavanje
normi i očekivanja određene društvene grupe ili određenog društva. Pod njom se, drugim riječima,
podrazumijevaju ponašanja koja prelaze granicu dopuštenog, i to u mjeri da ih više nije spremna
tolerirati ni društvena zajednica

-Sankcije su posljedice koje dolaze nakon devijantnog ponasanja I dolaze u oblicima formalnih I
neformalnih sankcija to jest kazni.