- Usko je vezano za filozofsku disciplinu Racionalizam (RATIO=razum) - Prosvetitelji tvrde da je glavni izvor ljudckog saznanja covekov um - Tako se vrsi prosvetiteljstvo naroda - Razvijaju se EKGAKTNE nauke, predstavnici: Dekart, Njutn, Lomonosov, Danel Defo “Pismo Haralampiju” – Dositej Obradovic - Objavljeno 1783 godine u Lotceju - Manifest prosvetiteljstva (mafiset-programski tekst kom se izlazu osnovna nacela nekog knjizevnog pokreta ili grupe) - Dositej iznosi prosvetiteljske ideje, o prirodnoj dobrodi coveka, o verskoj toleranciji, o tome da je vazno pisati na narodnom jeziku. - Pismo haralapmiju – 1783 u ovom delu Dositej iznosi prosvetiteljske ideje, pismo upuceno Haralampiju Matuliparohu crkve u Trstu sa namerom da my od bogatih prodavaca iz Trstva sakupi novac za stampanje knjige “Svaveti zdravog razuma”. “Zivot I prikljucenja”- Dositej Obradovic - 1783 godine - Autobiografija Dositeja Obradovica; autos = samopisana , biografija = zivotopis - Istovredni ton cini stav - Iznosi pojedinacne stavove iz svog zivota - 2 dela autobiografije - I) Govori o njegovom odrastanju - II) 12 pisama sa Dositejovih putovanja “Evgenije Onjegin” – Puskin - 1833 , roman u stihu – to je delo koje ima fabulu, size likove, versifikaciju,rimu, ritam. - Onjeginska strofa – 14 stihova – prva cetri stiha imaju unakrsnu rimu druga 4 parnu, poslednja 4 obrnutu I distrih ima parnu rimu. - Onegin je suvisan covek – tip romanticarskog junaka koji je pun protiv recnosti, ima snazno osecanje dosade I besmisla sto ga tera na lutanje, ovakav junak neiskoristava svoje mogucnosti I luta. - Onjegin covek bez cilja, bez smisla u zivotu, zivot mu je dosadan I bezvredan, obrazovan je, zna strane jezike, anticku knjizevnost, ali je u mladosti digao ruke od ucenja, posecuje balove, dolazi u zoru kuci, tipican je predstavnik Ruske omladine Plemica. - Odlazi u Rusko selo I upoznaje Tatijanu Larin – devojka koja odrasta u zdravoj seoskoj sredini, patrijahalno vaspitana, nežna, sanjarska priroda, cita ljubavne romane, zamislja idealnog mladica, svesna je razlike u drustvenom polozaju ali je ljubav postice da mu napise pismo prekvrsisi patrijahalna pravila, snazno se razgovara nakon godina susrecu se na balu, onda joj Onjegin pise pismo ali je udata I ne zeli da osramoti svoj brak, udata za Lenskog – plemic iz sela. “Cigani” – Aleksandar Sergejevic Puskin - Poema - Pocinje opisom pejzaza u Beogradu, gde je smesten ciganski todor koji spokojno luta uzivajuci u neposlusnosti I slobodi - Motiv slobode – lajtmotiv – vodeci motiv koji se provlaci kroz citavo delo. - Cigani su u stepi pored reke, vidi se cvetlucanje vatre, cuje se vriska dece I ciganske pesme. - Postoji totpuni sklad izmedju cigana I prirode, kao suprostavnost ovoj slici dat je opis gradckog zivota – bez slobode, vlada zlo, neiskrenost, neverstvo, nasuprot grackim zenama koje su doterana I nose skupu robu, prikazana je Zefirina – devojka prirodne lepote. - Prikaz kobne noci u kojoj Aleko ponesen ljubomorom ubija Zemfinu I njenu ljubav. - Aleko – mladic iz grada koji se oseca kao suvisan covek odlucuje da napusti grad I pridruzuje se ciganskom toboru, sloboda za kojo je toliko zudionije razumeo do kraja , nije pripadao ciganskoj zajednici, svoje misljenje pokusava da nametne drugima I nerazume da Zanefira ima drugog Coveka. “Loreloj” – Hajduk Hajne Loleraj je: - Stena na obali reke Rajne na kraju zivi vila Lorejar, koja svojom lepotom zavodi mornare koje plove rajnom (sirena). - Lirska pesma sa baladicnim elementima - Lirski subjekat tuguje I umuje – tuguje zbog smrti mnogih, umuje jer je resen da odgonetne misteriju. - Opis devojke – ona blista u zlatu ima zlatnu kosu koju ceslja zlatnim cesljem. - Simboli: Zlato: posebna vrednost, jedinstevno, ne moze se ostetiti. Kosa: simbol zenske lepote, privlacnosti, zavodljivosti - Loleraj peva pesmu koja je divna, cudesna I divlja. - Lajar je kaznjen zato sto je zeleo lepotu samo za sebe. - Tesma ima 6 parkema - Stihovi su nejednake duzine, rima je slobodna - Zenidba Milica Barijatora, Milijada, Miorfej – primeri nesrecne kobne lepote. - Sa idealima moramo biti pazljivi. - Strast je opasna jer oduzimamo coveku sposobnost razumnog delovanja.