Određivanje konstante elastičnost

Referat iz fizike

Bruno Soldo
Teorijski uvod

Elastična sila je sila koja tijela nastoji vratiti u njihov prvobitni oblik. Javlja se isključivo kod
elastičnih tijela. Elastična tijela imaju elastično svojstvo (svojstvo tijela da se nakon prestanka
djelovanja sile vrati u prvotni oblik) koje mogu izgubiti ukoliko na njih djeluje prevelika sila.
Tijela koja nisu elastična (ne vraćaju se u prvobitni oblik) imaju tako zvano svojstvo plastičnosti.
Elastičnu silu iskazujemo donjim izrazom, koji se naziva Hookeov zakon. Minus u formuli
označava orijentaciju elastične sile koja je suprotna od djelovanja sile koja rasteže ili pritišće
oprugu. Ukoliko elastična sila opruge djeluje prema pozitivnom smjeru u izrazu nema minusa i
obrnuto.
F el=¿

Materijali i metode

Metoda
Uzeli smo tri opruge te smo prije svega pretpostavili, na bazi rastezanja rukom, koliku je
maksimalnu masu svaka opruga mogla podržati, a da ne izgubi elastično svojstvo kao što sam
naveo u teorijskom uvodu. Izmjerili smo njihove početne duljine ravnalom i za svaku oprugu 10
duljina tijekom djelovanja drugačijih težina kako bi mogli izračunati produljenje tj. promjenu
duljine. Masu utega je također bitno zapisati s obzirom da će biti potrebna za računanje
konstante elastičnosti opruge kasnije. Važno je napomenuti da smo masu tijekom mjerenja
jedne opruge povećavali za istu vrijednost, no korištene mase se razlikuju između samih opruga
s obzirom na njihov „kapacitet“.
Skica

Popis vel. i oznake mjerenih i računatih veličina

Δl=l k −l 0

Δl = promjena duljine opruge; metar (m)

F g=mg

g = akceleracija sile teže; metar po sekundi na kvadrat (m/s2); 9.81 m/s2

m = masa utega; kilogram (kg)
F g = sila teža; njutn (N)

F el=−F g

−F el Fg mg
F el=−k × Δl k = k= k=
⇒ Δl ⇒ Δl ⇒ Δl
k = konstanta elastičnosti opruge; njutn po metru (N/m)
l0 = duljina neispružene opruge; metar (m)
lk= duljina ispružene opruge; metar (m)
F el= elastična sila; njutn (N)
 Mjerenja

Opruga 6 8 12
Mjerene,
k/ k/ k/
računate m/kg l/m Δ l/m m/kg l/m Δ l/m m/kg l/m Δ l/m
Nm-1 Nm-1 Nm-1
veličine
1 0.05 0.221 0.021 23.36 0.02 0.31 0.03 6.54 0.05 0.162 0.012 40.88

2 0.10 0.235 0.035 28.03 0.04 0.336 0.056 7.01 0.1 0.175 0.025 39.24

3 0.15 0.257 0.057 25.82 0.06 0.36 0.08 7.36 0.15 0.187 0.037 39.77

4 0.20 0.28 0.08 24.53 0.08 0.381 0.101 7.77 0.2 0.201 0.051 38.47

5 0.25 0.299 0.099 24.77 0.1 0.399 0.119 8.24 0.25 0.216 0.066 37.16

6 0.30 0.324 0.124 23.73 0.12 0.416 0.136 8.66 0.3 0.232 0.082 35.89

7 0.35 0.337 0.137 25.06 0.14 0.439 0.159 8.64 0.35 0.243 0.093 36.92

8 0.40 0.371 0.171 22.95 0.16 0.465 0.185 8.48 0.4 0.254 0.104 37.73

9 0.45 0.4 0.2 22.07 0.18 0.482 0.202 8.74 0.45 0.269 0.119 37.1

10 0.50 0.43 0.23 21.33 0.2 0.503 0.223 8.8 0.5 0.284 0.134 36.6

Analiza
6. opruga
Srednja vrijednost
n

∑ k 6i
k 6= i=1
n
23.36+28.03+25.82+24.53 … 22.95+22.07 +21.33
k 6=
10
241.65
k 6= =¿ 24.17 N /m
10

Maksimalna pogreška pri mjerenju

∆ k 6max =|k 6i −k 6|

∆ k 6max =|28.03−24.17|=¿3.86 N /m

Relativna pogreška
∆ k 6max
r ( % )= × 100 %
k6
3.86
r ( % )= × 100 %
24.17
r ( % )=16 %

Konačni rezultat
k 6=( k 6 ± Δ k 6max )

k 6=(24.2± 3.9)N /m

8. opruga
Srednja vrijednost
n

∑ k 8i
k 8= i=1
n
6.54+7.01+7.36 … 7.77+ 8.48+8.74+ 8.8
k 8=
10
80.24
k 8= =¿ 8.02 N /m
10
Maksimalna pogreška pri mjerenju za 8. oprugu
∆ k 8max =|k 8i −k 8|

∆ k 8max =|6.54−8.02|=¿ 1.48 N /m

Relativna pogreška za 8. oprugu

∆ k 8max
r ( % )= × 100 %
k8
1.48
r ( % )= ×100 %
8.02
r ( % )=18 %

Konačni rezultat
k 8=( k 8 ± ∆ k 8max )

k 8=(8± 1.5)N /m

12. opruga
Srednja vrijednost
n

∑ k 12i
k 12= i=1
n
40.88+39.24+39.77 …+37.73+37.1+36.6
k 12=
10
379.76
k 12= =¿ 37.98 N /m
10

Maksimalna pogreška pri mjerenju

∆ k 12max=|k 12i −k 12|

∆ k 12max=|40.88−37.98|=¿ 2.9 N /m

Relativna pogreška
∆ k 12max
r ( % )= ×100 %
k 12
2.9
r ( % )= ×100 %
37.98
 r ( % )=8 %

Konačni rezultat
k 12=( k 12 ± ∆ k 12max )

k 12=(38 ± 2.9) N /m

Grafički prikaz
0.25
Δl/promjena duljine (m)

0.2

0.15

0.1

0.05

0
0 1 2 3 4 5 6

F/sila (N)
6 Linear (6) 8
Linear (8) 12 Linear (12)

Crta trenda u grafu označava točke koje reprezentiraju srednju vrijednost k-a zbog čega k koji
uzmemo iz grafa ovisi o udaljenosti uzete točke od crte trenda jer to označava pogrešku. U tom
slučaju će bilo koja točka spadati u raspon konačnog rezultata statističkog k zato što će
maksimalna pogreška ostati ista tako da niti jedna točka u grafu neće priječi tu maksimalnu
pogrešku za svoju oprugu. Ukoliko odredimo k iz nagiba crte trenda trebali bi dobiti srednju
vrijednost k-a što isto spada u raspon konačnog rezultata statističkog k.

Zaključak
Iz rezultata mogu zaključiti da što je opruga „mekša“ to je konstanta elastičnosti manja s
obzirom da sam na početku vježbe osjetio da je 12. opruga (s najvišom konstantom) najtvrđa, a
8. (s najmanjom konstantom) najmekša. Također kao što vidimo iz grafa što je nagib pravca veći
to je manja konstanta elastičnosti i obrnuto zato što promotrimo li točke koje pravac s većim
nagibom opisuje možemo uočiti da se vrijednost ordinate (Δl) brže povećava nego vrijednost
Fel
apscise (Fg). Takva spoznaja rezultira u manjoj konstanti po formuli k= . Rezultat za 12.
∆l
oprugu sam usporedio sa više ljudi iz svoje grupe te sam uočio zanemarive razlike između njih
što me u skladu s niskom pogreškom (9%) uvjerava u točnost rezultata za tu oprugu. Unatoč 12.
opruzi 8. i 6. su skoro obje imale duplo veću pogrešku što mislim da proizlazi ujedno i iz
slučajnih pogreški i iz njihove niske konstante elastičnosti. To smatram zbog većeg titranja
opruge tijekom nižih konstanta što je moglo pridonijeti nepreciznosti mjerenja. Sličnu teoriju
sam htio pridružiti postepenom povisivanju konstante s masom kod mjerenja za 8. oprugu jer
period titranja je proporcionalan masi što može uzrokovati nepreciznost, no usporedivši taj
trend sa ostalim oprugama primijetio sam da nije konzistentan. Znači da je razlog za takvo
ponašanje najvjerojatnije ili neki drugi vanjski faktor ili sama slučajnost. Vratimo li se na
proučavanje grafa možemo uočiti poneke imperfekcije u linearnost pravaca što se može
ispraviti smanjenjem same pogreške rezultata što bi se postiglo ograničavanjem slučajnih
pogrešaka npr. odrediti točno od kojeg dijela opruge se treba mjeriti i/ili strpljivijim mjerenjima
kako bi se opruga zasigurno vratila u ravnotežu nakon titranja.

Izvori

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/9fa73ce9-
74d3-4c51-9a14-c976650188a6/html/25084_Elasticna_sila_i_mjerenje_sile.html
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/a46bb23b-
608e-45b5-b7f6-c952a83441fa/titranje-tijela-na-opruzi.html