Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Iz Matematike
Seminarski Rad Iz Matematike
PRIMJENA EKSPONENCIJALNE I
LOGARITAMSKE FUNKCIJE
Učenik: Mentor:
1
Uvod
2
Zadatak primjene eksponencijalne funkcije
opada nakon t godina te mi je bila postavljena formula koja glasi N=N 0∗e−0.0315 t. Na
ovom primjeru su bila postavljena tri pitanja koja su tražila nakon koliko t godina
opada količina preostale radioaktivne tvari, kolika količina preostale tvari opada
nakon t godina te prikazati graf logaritamske funkcije.
3
1. pitanje
U prvom pitanju sam morao odrediti nakon koliko t godina opada količina
preostale radioaktivne tvari u kojem je N 0 početna količina tvari. Postavljeno pitanje
je: „Koliko godina treba da 30 g ostane 15 grama?“. Postavio sam jednadžbu
1 −0.0315t
15=30∗e−0.0315 t te sam tu cijelu jednadžbu podijelio sa 30. Dobiveni rezultat =e
2
1
sam logaritmirao s prirodnim logaritmom (ln) te dobio ln =−0.0315 t . Na kraju sam
2
cijelu jednadžbu podijelio sa -0.0315 te dobio da je t=22 godine. Zaključio sam da će
trideset grama radioaktivne tvari ostati petnaest grama nakon dvadeset i dvije
godine.
4
2. pitanje
Drugo pitanje je definirano da odredim koliko će grama radioaktivne tvari
ostati nakon 100 godina, ako je 6000 g početna količina tvari. To sam odredio tako što
sam uvrstio 6000 g i 100 godina u formulu N=N 0∗e−0.0315 t. Uvrštavanjem toga u
kalkulator se dobije rješenje od 257 g. Nakon sto godina će šest tisuća grama
radioaktivne tvari postati dvjesto pedeset i sedam grama.
5
Prikaz grafa eksponencijalne funkcije
6
Zadatak primjene logaritamske funkcije
Kao primjer zadatka primjene logaritamske funkcije sam uzeo brzinu vjetra u
središtu tornada koja se može izračunati pomoću formule v ( d )=93 log d+ 65 gdje je d
bila udaljenost koju je tornado prešao. Uz ovaj zadatak sam također dobio tri zadatka
za obraditi, a to su: odredite brzinu vjetra u središtu tornada nakon d kilometara,
odredite udaljenost koju je tornado prešao ako se giba v kilometara na sat te odredite
graf određene funkcije.
7
1. pitanje
Prvo pitanje me je tražilo da odredim brzinu vjetra unutar tornada ako mu je
udaljenost 100 km. Pošto je d udaljenost koju je tornado prešao, uvrstio sam 100 km u
formulu v ( d )=93 log d+ 65 te dobio rješenje da je brzina vjetra u središtu tornada 251
km/h (v ( d )=251km/h).
8
2. pitanje
U drugom pitanju ovog zadatka sam trebao odrediti argument funkcije tj.
koliku je udaljenost tornado prešao, ako se gibao 250 km/h. Postavio sam
logaritamsku jednadžbu 250=93∗log d+ 65 u kojoj sam 65 prebacio na lijevu stranu.
Broju 65 se mijenja predznak te se 250 oduzima sa 65 zbog čega je rezultat 185.
185
Nakon toga se jednadžba 185=93∗log d dijeli sa 93 te se dobiva =log d .
93
Zamijenimo strane kako bi lakše shvatili da se radi o jednostavnom logaritmu baze
185
10 gdje je bazi 10 eksponent . Računanjem logaritma dobivamo da je udaljenost
93
97.5545 km (d=97.5545 km¿ .
9
Prikaz grafa logaritamske funkcije
10
Vlastiti primjer primjene eksponencijalne funkcije
2021. 11,078,546
2020. 11,017,230
2019. 10,958,187
2018. 10,900,952
2017. 10,844,847
2016. 10,789,031
2015. 10,733,502
2014. 10,678,259
2013. 10,623,301
2012. 10,568,701
2011. 10,514,232
Tablica 1: vrijednosti funkcije stanovništva Pariza 2011.-2021.
Odredi:
Pitanje 1.
U ovom zadatku sam trebao izračunati kada će Pariz sadržavati 12 milijuna
stanovnika tj. koje godine. Trebao izraziti t iz formule f ( t )=11078546∗e0.006 t , a to sam
postigao tako što sam 12 milijuna uvrstio na mjesto vrijednosti funkcije. Nakon toga
11
sam cijelu jednadžbu podijelio s brojem trenutnih stanovnika te dobio jednadžbu
12000000
logaritmirao sa prirodnim logaritmom. Dobivenu jednadžbu ln =0.006 t
11078546
sam podijelio sam 0.006 te dobio rezultat od 13 godina. Tih 13 godina sam zbrojio sa
godinom trenutnog broja stanovnika i dobio rezultat da će 2034. godine Pariz imati
12 milijuna stanovnika.
Pitanje 2.
Pariz je grad koji će sve više i više rasti, u skoroj budućnosti stanovništvo će
preći iznos od 12 milijuna, a to možemo potvrditi s izračunom iz prethodnog
zadatka. Na taj prirast mogu utjecati razni čimbenici, što znači da bi se prirast mogao
12
smanjiti ili povećati, ovisi o čimbeniku. Računanjem u matematici možemo dobiti
rezultat koji je većinom točan, ali kao što sam rekao ovisi o raznim čimbenicima. U
ovom zadatku sam trebao izračunati koliko će Pariz imati stanovnika u 2100. godini,
a to sam dobio tako što sam argument funkcije tj. 79 godina uvrstio u jednadžbu. Broj
79 sam dobio tako što sam oduzeo 2100 sa 2021. Uvrštavanjem argumenta sam dobio
jednadžbu koja izgleda ovako f ( t )=11078546∗e0.006∗79 sam dobio da će 2100. godine u
Parizu biti 17796653 stanovnika.
13
Izvori
14
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/b9455aeb-16ae-4c3a-a6b1-
da720c38c54d/html/10715_Primjena_eksponencijalnih_i_logaritamskih_jednadzbi.ht
ml , 1. zadatak, 19.11.2021.
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/1e40c8b9-6d5d-45ae-8776-
fe29974fbdfc/html/293_primjena_eksponencijalnih_i_logaritamskih_jednadzbi.html
, 2. zadatak, 19.11.2021.
https://worldpopulationreview.com/world-cities/paris-population , 3. zadatak,
20.11.2021.
15